Br. 49. HRVATSK MEa 1905. u e...

4
Predplata van Šibenika: na tromjBsec 3 Kr. na po godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku sa donašanjem lista u kuću jednaka je kao I van Šibenika. Pojedini broj stoji 6 para. Šibenik, u sriedu 18. listopada 1905. NA u e Br. 49. HRVATSKA MEČ Predplata i pisma šalju se Uredništvu. Nefrankirana se pisma ne primaju. Rukopisi se ne vraćaju. Oglasi, pri- obćena pisma, zahvale itd. tiskaju se p o 2 0 para redak o o i l i p o pogodbi. <= = IZLAZI SRIEDOM I SUBOTOM. Riečka resolucija III. Sluge kamarile i njezini plaćenici vata i Magjara,'pa u tu svrhu pripovie- daju, da nas Lajoš Košut nije mogao naći na zemljovidu, da nas je Magjar ovih zad- njih 37 godina bez prestanka tlačio i p o tom, da mi na svaki način moramo biti proti Magjarima. Plaćenici znadu, da su ovi prigovori kadri zavesti neuke, pa ih za to uporno iz- tiču. Nego sve to kod razumnih ne vriedi. Jer razumni ljudi znadu, da se onaj grieh Laj osa Košuta osvetio i Magjarima i Hrva- tima. Onaj grieh bio je okajan u nesretnom ratu g. 48. Nesretnom, jer je navalio prok- letstvo absolutizma na jedan i drugi narod i posijao sjeme mržnje i osvete. Naprotiv, da su se ova dva naroda god. 48 sporazumila i složno radila, do rata nebi bilo došlo, uža- snih njegovih plodova ne bi su poz ivalo, iz- mediu Magjara i Hrvata zavladalo bi bilo bratstvo sretnih i slobodnih naroda. „Oni bi se bili na razvalinam kao ueodvi- mi nego utemeljitelj stranke prava, Kvaternik, onaj mučenik, koga Dr. Jo- zef Frank proglasiva kamarilcem, piše: „Lju- devit Košut u zadnjem saborskom govoru već je nudio Hrvatima narodnu i državnu erenost ali JelaČić je odbio suve- istvo Hrvatske, te krenuo preko Drave, uim izvojuje austrijanski Baehizam". Dakle i Kvaternik i Starčević proklinju uje 48, .1*' su mu doista bili gorki plodovi i za Ugarsku i za Hrvatsku. Tako gorki, da su svi bolji Hrvati i Magjari morali uviditi svoje zablu- de i put, kojim n a m j e krenuti, a k o n e ćemo postati pokrajinam Tirola. Starčević piše kralju — u nacrtu adre- se 1878 odnosno predloga, da bi Hrvat- ska postala udom Austrije, ovako: „Za od- u, ne ima žrtve, koju narod hrvatski neće učiniti i podnieti", A Kvaternik onaj Frankov kamarilac kaže: „Da već nikada vise naša zemlja ne bude zakovana uz Austriju biti ćemo Magjarima pomoćnici na život i smrt". Ovako utemeljitelji stranke prava, do- čim Dr. Jozef Frank stavlja se u očiti savez sa kamarilom i s njom ugovara, i uz to još obraza Hrvate varati, da radi u duhu Starčevića, i tako je drzovit, da Hr- vate naziva izdajicaini, što ne će da poma- žu njegovu kamarilsku radnju. Ali nisu sami Hrvati, koji su uvidili prokletstvo god. 48. To su, može se kazati, u još jačoj mjeri upoznali i Magjari. Lajoš Košut oporučio je: 0 Hrvatskoj nost nego je narod. Hoće li ona postati ne- odvisnom, mi na to pristajemo pod naznat- nimi uvjeti: carinski savez, a za Rieku slo- bodan izbor, hoće li ona pristati u Hrvatsku ili Ugarsku ili postati slobodnim morskim gradom". Onda j o š : „Ovlastio sam Ludviga, da ne samo u ime moje i u ime mojih drugova u direktoriju, već u ime svega našega na- smatra saveznim bratskim narodom i da uni- ju 8 njima želi obnoviti ne kao sa „partes adnexa3", nego kao sa „regnum socium" tako, da im bude narodnost, narodni život i autonomija, kako god oni žele, osigurana". Dakle i Hrvati i Magjari pravi govore 0 potrebi saveza, prijateljstva i zajedničke obrane ovih dvaju naroda. Poslie toliko kušnja, poslie toliko nevolja nije se tomu čuditi. Ni ljubav, ni mržnja, nego zajednička potreba ih na to nagoni. U svoj Hrvatskoj nema razumna čovjeka, koji tu potiebu nebi prlpoznao. Ali težko je bilo doći do spora- zuma. U Hrvatskoj i u Ugarskoj ovih zad- njih 37 godina vladala je manjina, koja je bila i jest na sve pripravna, da ove narode drži zasužnjene i nesložne. A d a j e tako, do- kazivaju nam ove zadnje tri godine. I u Hrvatskoj i u Ugarskoj nalazi se skup ljudi, koji se bori samo, da uzdrži vlast proti ve- ćini naroda. U Hrvatskoj ti ljudi nisu Ma- gjaroni, jer ovi su izumrli, nego su to Ma- gjarolci t. j. oni, te rade i proti Hrvatima i proti Magjarima onako, kako im Tirolci za- poviedaju. Oni su bili sliepe sluge Khuena 1 onda, kad je ovaj Hrvate bacao po tam- ničara, i onda kada je krao svojinu Hrvat- sku, i onda kada je uništavao svaki ostatak slobode sudstva i štampe i izbora, i onda kada je nametao magjarski jezik, i onda ka- da je htio Uništiti i u Ugarskoj svaku sjenu slobode, kao što je učinio u Hrvatskoj. Oni su toga silnika branili i uzveličavali i po- mogli mu, da bude uzvišen najvećim odli- kovanjem, onda, kada je bio najviše osramo- ćen. Ovoga čovjeka branio je i D.r Jozef Frank. I kad magjarolci sa Frankom dolaze da proglasivaju izdajicam i nezrelim politi- čarima naše nezavisne zastupnike, koji su sastavili i podpisali riečku resoluciju, nami jo to dokaz, da je rieČka resolucija stvar za jjaš narod veoma potrebita i pametna. I u istinu tako je. Povjest nas uči, da su Hrvati i Magjari uviek prevladali nasto- janja kamarile kad su bili složni, i obratno, kad jgod s\i bili nesložni, bili su skučeni i razum, za savez Magjara i Hrvata t o j e djelo otačbeničko, i svak koji je proti tomu ili je bez pameti ili u službi neprijatelja naše Hrvati su bili u neprijateljstvu s Ma- gjarima sve do ne davna. Težko je bilo približiti se. Doći k njima kao pojedinci bilo bi poniženje i ne pametno. Tako su radili današnji Magjarolci, tako se nije smjelo ra- diti: oni su se pojedince nudili i prodavali. To je bilo sramotno za njih, ali je bilo ne- dostojno i štetno za narod. Riečka konferencija se je u tom po- gledu držala onih pravila, koja nam, kao javnim ljudima, nameće ponos i čast naroda. Ona je pozvala sve nezavisne zastupnike, pozvala ili je, da sudjeluju njezinom radu bez uštrba na njihov stranački program. Ona dakle htjela je, da bude narodna u podpunom značenju ove rieči. I bila je. — Njezine zaključke je predala narodu na javno pretresanje. Dakle tu se radilo, kako treba. Proti konferenciji u tom pogledu ne može bit govora. Može li se možda prigovorit otvorenom savezu, koji ona pruža Magjarima, k a o d a j e to poniženje, ili netaktično, ili bezuspješno ? / Ni to. Magjarska većina, kojoj se savez praža, to je ona, koja se bori za podpunu nezavisnost svoje domovine. Ti borci na- laze se danas u težKom stanju. Bez nrvatsKe pomoći oni bi možda podlegli. U tom času pružiti pomoćnicu ruku, to je djelo i ple- menito i ujedno velike političke uvidjavnosti. U zajedničkoj borbi, uz pošteni savez, pobjeda ne može saveznicima izostati, kao što nije nikada, kad su bili složni. A da su za ovim savezom, ovom po- bjedom žudili svi naši bolji ljudi, to smo već spomenuli njihovim riečima. Ostaje nam još da progovorimo o samoj jtezgri resolucije. {Sabor u Zadru Prekjučer nakon svečane službe Božje, obavljene u stolnoj crkvi, kojoj su prisustvo- vali zastupnici, podnamjestnik Nardelli sa namjestništvenim činovnicim, te predstavnicim svih mjestnih, državnih i autonomnih vlasti, sliedilo je u 12 sati otvorenje saborskog zasjedanja. Predsjednik Dr. Ivčević u odu- ljem govoru spomenu veliki gubitak, što je zadesio hrvatski narod smrću velikana i do- brotvora biskupa Strossmavera, komu zastup- nici kliknuše: Slava! Spomenu potrebu ure- djenja naših obćina, pri čemu se ima paziti, da se očuva dragocjena stečevina obćinske autonomije. Iztaknu nuždu, da se preudesi obćinski izborni pravilnik na način, d a i manjine, kad dodju do stanovite jakosti, bu- du u viećim zastupane; ovu nuždu opravda- va sa izpadcima minulih obeinskih izbora. Bavi se na dugo sa pitanjem uredjenja plate učiteljima; navodi, da dotični zakon, već od sabora prihvaćen, nije postigao pre- višnju sankciju, jer ministarstvo nije moglo pristati na uvedenje poreza na vozne karte kod putovanja na parobrodim, niti na uda- renje većeg prireza na pivo, i suviše nije odobrilo ustanovu, da se petogodišnjice ima- du izplatiti učiteljima bez obzira na sposob- nost i mar, kojim da nasuprot ima hiti uvje- tovana izplata istih; da je zemaljski odbor u tom smislu preudesio novu zakonsku osno- vu, koju kani podastrieti saboru; da se za pokriće troška potrebitog za uredjenje uči- teljskih plata hoće iznos o d K 158.015; da je zem. odbor kanio predložiti povišenje po- krajinskog prireza, eda se taj iznos namakne, 1" povišenje na- 3 je zem. odbor da izhodi isto ii odgovor stig- iizraditi, e d a ada pristala n Češkoj, da obratio na ministarstvo, e pristajanje i za Dalmaciju; či se rieši toli važno pitanje. JNaviesta prikazanje raznin zakonsKUi osnova glede uredjenja nekih bujica, puteva, zemaljsvih bonica, a osobito naglasiva po- trebu proširenja ludnice u Šibeniku, odielje- nja uprave ludnice u istoj od uprave ostale bonice i povećanja plaće upravitelja ludnice, e da se uzmogne tako baviti izključivo lie- čenjem umobolnih. Naglasuje potrebu, da se na Zem. Od- boru sistemizira jedno mjesto tajnika-prav- nika sa plaćom VIH. razreda i jedno mjesto računarskog Činovnika; tim će se moći uki- nuti mjesto petog prisjednika. U tom će smislu biti prikazana odnosna zak. osnova. Pozivlje zastupnike na složan rad, te završuje govor trokratnim živio Nj. VeliČ. Kralju. Zatim uze rieč upravitelj namjestništva Nardelli, te pozdraviv zastupnike obeća, da će i kao upravitelj namjestništva i kao sin ove zemlje nastojati oko dobra Dalmacije, USPOMENE IZ JUŽNE AMERIKE (Buenos -Àyres) - „Oalle ] novog lučkog u kojem se je trgovački živo Ako se pomno mutrit eko se oko tebe zbiva, zapanjit će to neobična žurba šarene svjetine, koja ae poput naglih riečnih rukava slieva iz pokrajnih ulica, da ,, glavnom koritu poplavi banke, odpravništvu pa- robrodarskih družtava, trgovačka skladišta i poslov- nice, te bogato snabdjevene dućane. U onim ogromnim prostorijama, koje starije dame redovito posjećuju, da po stoti put ruju iz ustiju ugladjona poslovodje, kak predmet krasno pristaje, izložer ukusom najskupocjenij p 1 vratima očekuju gospodske kočije, u kojo usc nju nabavljenu »-obu; iza k< ili ona oh pre< pwnto dugi nuA tih Mi sa, M™» ".rr. "•'r" Sok te »'1°'"" D 0 t,tr "'"" " 8 a " h '"' da se ,e W*™ kopljanika, za kojim svaka od njih toliko čezne, a da i ne čuje kako se iz one hrpe svile razlieže zrakom grčevit plač djeteta povjerena njezinoj brizi. Sred ulice vlada takova stiska kočija, kola i konjanika, da pješak ne smije niti pomisliti saći sa pločnika, kojim hrle činovnici, vojaci, trgovci, sluge u bogatim, zlatom obtočenim livrejama, otr- cani nadničari, ljudi svako narodnosti, žene svakog stališa; od najugladjenijeg obožavatelja krasnoga spola do najp skitalice. Iz one će hrpo doprieti do tvojih ušiju gla njoj zamietiti sve moguće nianso ljudske kože nošnje svih naroda: engležku plutenu kacigu u turski fes, škotski četvorinasti plašt i crnogorski struku uz tiesne magjarske hlače i široke arbanašk dimlijo; crven-kapu i svietli visoki klobuk držav nog dostojanstvenika uz perzijsku mitru, maročk saruk i ogromni slamnati šešir kineza. Nu sva ta huka, taj život, kojim danju odiši ulice Buenos-Avrea-a, ne zasieca duboko u no<! kao sto to biva u našim primorskim gradovima koji nakon dnevnog napora pružaju čovjeku prilike da se n* javnim šetalištima duševno oporavi, te d; •ikiii- Mir, koji u se već prije ponoći u gluhu i niemu tišinu, koju jedva kadšto narušuju težki, odmjereni koraci grad- skih stražara, ili hrlo stupanje pojedinih gradjana, koji se nakon dovršena posla žure svojim kućama; njihove se duge sjene odrazuju poput kakovih stra- šila na slabo razsvietljeuom pločniku, koji je ne- koliko sati prije tutnjio pod nogama tisuće pro- laznika. Istina, Buenos-Ayres ima silu velikih i kra- nijeg i najnevoljnijeg arapskog snih šetališta, nu Argentinac ih rado ne pohadja, a noću mu nije drago tumarati, već ako se radi o tora, da ide u kazalište, ili da koga posjeti; evro- pejci, osobito mladi ljudi, kojima se težko riešiti starih navada, prave u početku iznimku, dok se i oni ne odluče da u kafani, za igraćim stolom po- kušaju ugušiti osjeć:\j tuge, koja ili spopadne na pomisao, da ih strogi družtveni zakoni osudjuju na helotsku osamljenost. Možda za to, što se u Buenos-Ayres-u više nego drugdje ciene ugodnosti tihog obiteljskog ži- vota, stanovi su imućnijih gradjana uredjeni skupim namještajem, pri kojem bi zabrinuta evropska do- maćica našla suvišnim mnogi predmet, koji se na- suprot razmaženoj kreolki čini baš skroz potrebitim. Za dugih, zimskih večeri, dok se u tako zva- ,šnji nastavak. nim „Conventillos" skriva bieda i zločin, u sjajno •ak zavlada gradom pretvara razsvjetljenoj dvorani gospodske palače navadja domaćin svojoj obitelji i uzicom krugu prijatelja uspomene iz svoje mladosti, kada je i on poput mnogih drugih praćen samo svojim nadama do- plovio u obećanu zemlju, te kako je i njemu na- pokon, poslie raznih nezgoda, poslužila sreća, te je poštenim radom stekao toliko, da se pod stare dane može podati svim slastima života; njegova je saviest čista, ili.bolje, ona mu ništa ne spočitava; dok se je i on, kao što i svi drugi, shrvan trudom vraćao klimavoj daščari, da u čadjavoj i smradnoj sobici sprovede noć u družtvu svojih supatnika, bio je svjedokom mnoge boli, čuo je mnogu bo- gumrzku kletvu iz ustiju razočarana muža, vidio je mnogu suzu u očima gladne, propale žene; mnogi se je uzdah vinuo do njega iz grla nevina djeteta, koje je, hvatajuć se majčina skuta, sveudilj tražilo kruha: „Pan, fjuiero pan". Na što bi ona, tužno gladeć mu uvojke zlatne kose: „Espera, alma de mi corazon, papa va venir y va traer pan". I otac bi zbilja došao, mrk, raztužen, nu kruha ne bi donio ; grčevito stisnuta pjestnica bila bi ženi dovoljni znak, da joj se treba uklonit, ako nije voljna, da on na nju i na njezino diete izkali svoju nemoćnu srčbu . . . (SHcdi).

Transcript of Br. 49. HRVATSK MEa 1905. u e...

Page 1: Br. 49. HRVATSK MEa 1905. u e Č212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_10__049.pdfPredplata van Šibenika: na tromjBsec 3 Kr. na po godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku

P r e d p l a t a v a n Š i b e n i k a : n a t r o m j B s e c 3 K r . —

n a p o g o d i n e 6 K r .

P r e d p l a t a u Š i b e n i k u s a d o n a š a n j e m l i s t a u k u ć u j e d n a k a j e k a o I v a n Š i b e n i k a .

P o j e d i n i b r o j s t o j i 6 p a r a .

Š i b e n i k , u s r i e d u 1 8 . l i s t o p a d a 1 9 0 5 . N A u e B r . 4 9 .

HRVATSKA MEČ P r e d p l a t a i p i s m a š a l j u s e U r e d n i š t v u . N e f r a n k i r a n a s e p i s m a n e p r i m a j u . R u k o p i s i s e n e v r a ć a j u . O g l a s i , p r i -o b ć e n a p i s m a , z a h v a l e i t d . t i s k a j u s e p o 2 0 p a r a r e d a k o o i l i p o p o g o d b i . <= =

I Z L A Z I S R I E D O M I S U B O T O M .

Riečka resolucija I I I . S l u g e k a m a r i l e i njezini p laćen ic i

v a t a i M a g j a r a , ' p a u tu sv rhu p r ipov ie -da ju , d a n a s La još K o š u t n i je m o g a o nać i n a z e m l j o v i d u , d a nas j e Mag ja r ov ih z a d ­n j ih 37 g o d i n a bez p r e s t a n k a t l ač io i p o t o m , d a m i n a svaki nač in m o r a m o b i t i p r o t i M a g j a r i m a .

P l a ć e n i c i z n a d u , d a su ovi p r i g o v o r i k a d r i z a v e s t i n e u k e , p a ih za t o u p o r n o iz-t i č u . N e g o sve t o k o d r a z u m n i h n e v r i ed i . J e r r a z u m n i l judi znadu , d a se onaj g r i e h La j osa K o š u t a o sve t i o i M a g j a r i m a i H r v a ­t i m a . Ona j g r i e h b i o j e oka jan u n e s r e t n o m r a t u g . 4 8 . N e s r e t n o m , j e r j e nava l io p r o k ­l e t s t v o a b s o l u t i z m a n a j e d a n i d r u g i n a r o d i pos i j ao s j e m e m r ž n j e i o sve t e . N a p r o t i v , d a su se o v a d v a n a r o d a g o d . 4 8 spo razumi l a i s ložno rad i la , d o r a t a n e b i b i lo došlo, uža­sn ih n j e g o v i h p l o d o v a n e bi su poz ivalo, iz-m e d i u M a g j a r a i H r v a t a zav lada lo b i b i lo b r a t s t v o s r e t n i h i s l obodn ih na roda . „ O n i b i se b i l i n a r a z v a l i n a m k a o u e o d v i -

m i n e g o u t eme l j i t e l j s t r a n k e p r a v a , K v a t e r n i k , onaj m u č e n i k , k o g a Dr . J o -

zef F r a n k p r o g l a s i v a k a m a r i l c e m , p i š e : „Lju­d e v i t K o š u t u z a d n j e m s a b o r s k o m g o v o r u v e ć j e n u d i o H r v a t i m a n a r o d n u i d r ž a v n u

e r e n o s t al i Je laČić j e o d b i o suve-is tvo H r v a t s k e , t e k r e n u o p r e k o D r a v e ,

uim izvojuje aus t r i j ansk i B a e h i z a m " . D a k l e i K v a t e r n i k i S t a r č e v i ć p r o k l i n j u

uje 4 8 , .1*' su m u d o i s t a b i l i g o r k i p l o d o v i i za U g a r s k u i za H r v a t s k u . T a k o g o r k i , d a su svi bolj i H r v a t i i Mag ja r i m o r a l i u v i d i t i svoje zablu­d e i p u t , k o j i m n a m j e k r e n u t i , a k o n e ć e m o p o s t a t i p o k r a j i n a m Ti ro la .

S t a r č e v i ć p i š e k r a l j u — u n a c r t u a d r e ­se 1 8 7 8 — o d n o s n o p r e d l o g a , d a b i H r v a t ­s k a p o s t a l a u d o m Aus t r i j e , o v a k o : „ Z a od-

u, n e i m a ž r t v e , k o j u n a r o d h r v a t s k i n e ć e u č i n i t i i p o d n i e t i " ,

A K v a t e r n i k — onaj F r a n k o v k a m a r i l a c — k a ž e : „ D a v e ć n i k a d a v i se n a š a zeml ja n e b u d e z a k o v a n a uz Aus t r i j u b i t i ć e m o M a g j a r i m a p o m o ć n i c i n a ž ivo t i s m r t " .

O v a k o u t eme l j i t e l j i s t r a n k e p r a v a , d o -č i m D r . J o z e f F r a n k s tav l ja se u oč i t i savez sa k a m a r i l o m i s n j o m u g o v a r a , i uz t o jo š

o b r a z a H r v a t e v a r a t i , d a r a d i u d u h u S t a r č e v i ć a , i t a k o j e d r zov i t , d a Hr ­

vate naz iva izdajicaini , š t o n e će da p o m a ­žu n j egovu k a m a r i l s k u radn ju .

Ali n i su sami H r v a t i , ko j i su uvid i l i p r o k l e t s t v o god . 4 8 . T o su, m o ž e se kaza t i , u još j ačo j mjer i upoznal i i Magjar i .

La još K o š u t o p o r u č i o j e : 0 H r v a t s k o j

nos t n e g o j e n a r o d . H o ć e li o n a p o s t a t i n e ­odv i snom, m i n a t o p r i s t a j e m o p o d n a z n a t -n i m i u v j e t i : c a r in sk i savez, a za R i e k u slo­b o d a n izbor , h o ć e li ona p r i s t a t i u H r v a t s k u ili U g a r s k u ili p o s t a t i s l o b o d n i m m o r s k i m g r a d o m " .

O n d a j o š : „Ovlas t io sam L u d v i g a , da n e s amo u i m e moje i u i m e moj ih d r u g o v a u d i r e k t o r i j u , v e ć u i m e svega n a š e g a na -

s m a t r a s avezn im b r a t s k i m n a r o d o m i da un i ­j u 8 n j ima želi o b n o v i t i n e k a o sa „ p a r t e s adnexa3", n e g o k a o sa „ r e g n u m s o c i u m " t a k o , da i m b u d e n a r o d n o s t , n a r o d n i ž ivo t i au tonomi j a , k a k o g o d oni žele, o s i g u r a n a " .

D a k l e i H r v a t i i Mag ja r i p r a v i g o v o r e 0 p o t r e b i saveza, p r i j a t e l j s t va i za j edn ičke o b r a n e ov ih dva ju n a r o d a . Pos l i e t o l i k o kušnja , posl ie t o l i k o nevol ja ni je se t o m u čud i t i . Ni l jubav, n i mržn ja , n e g o za j edn ička p o t r e b a ih n a t o n a g o n i . U svoj H r v a t s k o j n e m a r a z u m n a čovjeka, ko j i t u p o t i e b u n e b i p r l p o z n a o . Ali t e ž k o j e bi lo doć i d o spora ­zuma . U H r v a t s k o j i u U g a r s k o j ov ih zad­nj ih 37 g o d i n a v l ada la j e manjina, ko ja j e b i la i j e s t n a sve p r i p r a v n a , d a ove n a r o d e d rž i zasužnjene i nes ložne . A d a j e t a k o , do -kaz iva ju n a m ove zadnje t r i g o d i n e . I u H r v a t s k o j i u U g a r s k o j nalazi se s k u p l judi , koj i se b o r i s amo, d a uzd rž i v l a s t p r o t i v e ­ćini na roda . U H r v a t s k o j t i l judi n i su Ma-g ja ron i , j e r ov i su i zumr l i , n e g o su t o Ma-gjaro lc i t . j . on i , t e r a d e i p r o t i H r v a t i m a i p r o t i M a g j a r i m a o n a k o , k a k o im T i ro l c i za-pov ieda ju . Oni su bi l i s l iepe s luge K h u e n a 1 onda , k a d j e ovaj H r v a t e b a c a o p o t a m ­ničara , i o n d a k a d a j e k r a o svo j inu H r v a t ­sku, i o n d a k a d a j e u n i š t a v a o svak i o s t a t a k s lobode s u d s t v a i š t a m p e i izbora , i o n d a k a d a j e n a m e t a o m a g j a r s k i j ez ik , i o n d a ka ­d a je h t i o Uništiti i u U g a r s k o j svaku s jenu s lobode , k a o š to j e uč in io u H r v a t s k o j . Oni su toga s i ln ika b r an i l i i uzve l ičava l i i p o ­mog l i m u , da b u d e uzv i šen na jveć im odl i ­k o v a n j e m , onda , k a d a j e b io najv iše o s r amo­ćen. O v o g a čov jeka b r a n i o j e i D. r Joze f F r a n k .

I k a d mag ja ro l c i sa F r a n k o m dolaze da p rog las iva ju izdaj icam i n e z r e l i m po l i t i ­č a r i m a naše nezav i sne z a s t u p n i k e , ko j i su sas tavi l i i podp i sa l i r i e č k u resoluci ju , n a m i

j o t o dokaz , da j e r ieČka resoluc i ja s t v a r za j jaš n a r o d v e o m a p o t r e b i t a i p a m e t n a .

I u i s t inu t a k o j e . P o v j e s t nas uči , d a su H r v a t i i Magja r i u v i e k p r e v l a d a l i n a s t o ­j a n j a k a m a r i l e k a d su bil i složni, i o b r a t n o , kad jgod s\i b i l i nes ložni , bili su skučen i i

r azum, za savez Mag ja ra i H r v a t a t o j e djelo o t a č b e n i č k o , i svak koj i j e p r o t i t o m u ili j e bez p a m e t i ili u s lužbi nep r i j a t e l j a naše

H r v a t i su bi l i u nep r i j a t e l j s t vu s Ma­g j a r i m a sve d o n e d a v n a . T e ž k o j e b i lo p r ib l i ž i t i se. Doć i k n j ima k a o po jed inc i b i lo b i p o n i ž e n j e i n e p a m e t n o . T a k o su radi l i današnj i Magjarolc i , t a k o se ni je smjelo r a ­d i t i : oni su se p o j e d i n c e nud i l i i p r o d a v a l i . T o j e b i l o s r a m o t n o za nj ih, al i j e b i lo ne ­dos to jno i š t e t n o za n a r o d .

R i e č k a konfe renc i j a se j e u t o m p o ­g l e d u d rža la on ih p rav i l a , ko ja n a m , k a o j a v n i m l judima, n a m e ć e p o n o s i čas t na roda . Ona j e p o z v a l a sve nezav i sne z a s t u p n i k e , pozvala ili j e , da sudjeluju n jez inom r a d u bez u š t r b a n a n j ihov s t r a n a č k i p r o g r a m . — O n a d a k l e h t j e l a j e , d a b u d e narodna u p o d p u n o m značen ju o v e r ieč i . I b i la j e . — Njezine zak l jučke j e p r e d a l a n a r o d u n a javno p r e t r e s a n j e . D a k l e t u se rad i lo , k a k o t r e b a . P r o t i konfe renc i j i u t o m p o g l e d u n e m o ž e b i t govo ra .

Može li se m o ž d a p r i g o v o r i t o t v o r e n o m savezu, ko j i o n a p r u ž a Magja r ima , k a o d a j e t o pon ižen je , ili n e t a k t i č n o , ili bezusp je šno ?

/ N i t o . Mag ja r ska već ina , kojoj se savez praža , t o j e ona , ko j a se b o r i za p o d p u n u nezav i snos t svoje d o m o v i n e . T i b o r c i na ­l a z e se d a n a s u težKom s tanju . Bez nrvatsKe pomoć i oni b i m o ž d a pod leg l i . U t o m času p r u ž i t i p o m o ć n i c u r u k u , t o j e djelo i p l e ­m e n i t o i u j edno v e l i k e p o l i t i č k e uv id javnos t i .

U za jedn ičko j b o r b i , uz p o š t e n i savez, pob jeda n e m o ž e savezn ic ima izos ta t i , k a o š t o nije n ikada , k a d su bili složni.

A da su za o v i m savezom, o v o m p o ­b j e d o m žudi l i svi naš i bol j i l judi , t o s m o v e ć s p o m e n u l i n j i hov im r i eč ima .

Osta je n a m još d a p r o g o v o r i m o o samoj jtezgri resoluci je .

{Sabor u Zadru

P r e k j u č e r n a k o n svečane s lužbe Božje, obav l j ene u s to lnoj c r k v i , kojo j su p r i s u s t v o ­va l i za s tupn ic i , p o d n a m j e s t n i k Narde l l i sa n a m j e s t n i š t v e n i m č inovn ic im, t e p r e d s t a v n i c i m

s v i h mjes tn ih , d r žavn ih i a u t o n o m n i h vlas t i , s l iedi lo j e u 12 sa t i o t v o r e n j e s a b o r s k o g zasjedanja . P r e d s j e d n i k Dr . I v č e v i ć u odu-l jem g o v o r u s p o m e n u ve l i k i g u b i t a k , š to j e zades io h r v a t s k i n a r o d s m r ć u v e l i k a n a i do ­b r o t v o r a b i s k u p a S t r o s s m a v e r a , k o m u z a s t u p ­n ic i k l i k n u š e : S l a v a ! S p o m e n u p o t r e b u u r e -djenja naš ih obć ina , p r i č e m u se ima paz i t i , d a se o č u v a d r a g o c j e n a s t e č e v i n a o b ć i n s k e a u t o n o m i j e . I z t a k n u n u ž d u , d a se p r e u d e s i obć insk i i zborn i p r a v i l n i k na nač in , d a i man j ine , k a d dod ju d o s t a n o v i t e j a k o s t i , b u ­d u u v i eć im z a s t u p a n e ; o v u n u ž d u o p r a v d a ­v a sa i zpadc ima minu l ih obe insk ih izbora .

B a v i se na d u g o sa p i t a n j e m u red jen j a p l a t e u č i t e l j i m a ; n a v o d i , da d o t i č n i zakon , već od s a b o r a p r i h v a ć e n , ni je p o s t i g a o p r e -višnju sankc i ju , j e r m i n i s t a r s t v o ni je m o g l o p r i s t a t i n a u v e d e n j e p o r e z a n a v o z n e k a r t e k o d p u t o v a n j a n a p a r o b r o d i m , n i t i n a uda-ren j e v e ć e g p r i r e z a n a p i v o , i suv iše n i je o d o b r i l o u s t a n o v u , da se p e t o g o d i š n j i c e ima-d u i zp la t i t i uč i t e l j ima bez obz i r a n a s p o s o b ­n o s t i mar, k o j i m d a n a s u p r o t i m a h i t i uv je ­

t o v a n a izplata i s t i h ; da j e z e m a l j s k i o d b o r u t o m smis lu p r e u d e s i o n o v u z a k o n s k u osno­vu, k o j u k a n i p o d a s t r i e t i s a b o r u ; d a se za p o k r i ć e t r o š k a p o t r e b i t o g za u red jen je uč i ­t e l j s k i h p l a t a h o ć e i z n o s o d K 1 5 8 . 0 1 5 ; d a j e zem. o d b o r k a n i o p r e d l o ž i t i pov i šen je p o ­k r a j i n s k o g p r i r eza , e d a se taj iznos n a m a k n e ,

1"

pov i šen je na-3 je zem. o d b o r da izhodi i s to ii o d g o v o r s t ig -

i izradi t i , e d a

a d a pristala n Češko j , da

obratio na ministarstvo, e pristajanje i za D a l m a c i j u ; či

se r ieš i to l i v a ž n o pitanje. JNaviesta prikazanje r a zn in zakonsKUi

osnova glede uredjenja nekih bujica, puteva, zemaljsvih bonica, a osobito naglasiva p o ­trebu proširenja ludnice u Š iben iku , odielje-nja uprave ludnice u istoj od uprave ostale bonice i povećanja plaće upravitelja ludnice, e d a se uzmogne t a k o baviti izključivo l ie-čenjem umobolnih.

Naglasu je potrebu, d a se na Z e m . Od­b o r u sistemizira j e d n o mjesto tajnika-prav-nika sa plaćom V I H . razreda i jedno mjesto računarskog Č inovn ika ; t i m će se m o ć i u k i ­n u t i mjesto petog prisjednika. U t o m će smislu b i t i prikazana odnosna zak. osnova.

Poziv l je zastupnike n a složan r ad , t e završuje g o v o r trokratnim ž ivio N j . VeliČ. Kra l ju .

Z a t i m uze r i e č upravitelj namjestništva Narde l l i , t e pozdraviv zastupnike obeća, d a će i k a o upravitelj namjestništva i k a o sin ove zemlje nastojati o k o dobra Da lmac i je ,

U S P O M E N E IZ J U Ž N E AMERIKE (Buenos -Àyres)

- „Oalle ] novog lučkog u kojem se je trgovački živo

Ako se pomno mutrit

eko se oko tebe zbiva, zapanjit

će to neobična žurba šarene svjetine, koja ae poput naglih riečnih rukava slieva iz pokrajnih ulica, da ,, glavnom koritu poplavi banke, odpravništvu pa­robrodarskih družtava, trgovačka skladišta i poslov­nice, te bogato snabdjevene dućane.

U onim ogromnim prostorijama, koje starije dame redovito posjećuju, da po stoti put ruju iz ustiju ugladjona poslovodje, kak predmet krasno pristaje, izložer ukusom najskupocjenij p

1 vratima očekuju gospodske kočije, u kojo usc nju nabavljenu »-obu; iza k<

i l i o n a

o h

pre<

p w n t o dugi nuA tih Mi

s a , M ™ » ".rr. "•'r" Sok te » ' 1 ° ' " " D 0 t , t r " ' " " " 8 a " h '"' da se ,e W*™

kopljanika, za kojim svaka od njih toliko čezne, a da i ne čuje kako se iz one hrpe svile razlieže zrakom grčevit plač djeteta povjerena njezinoj brizi.

Sred ulice vlada takova stiska kočija, kola i konjanika, da pješak ne smije niti pomisliti saći sa pločnika, kojim hrle činovnici, vojaci, trgovci, sluge u bogatim, zlatom obtočenim livrejama, otr­cani nadničari, ljudi svako narodnosti, žene svakog stališa; od najugladjenijeg obožavatelja krasnoga spola do najp skitalice.

Iz one će hrpo doprieti do tvojih ušiju gla

njoj zamietiti sve moguće nianso ljudske kože nošnje svih naroda: engležku plutenu kacigu u turski fes, škotski četvorinasti plašt i crnogorski struku uz tiesne magjarske hlače i široke arbanašk dimlijo; crven-kapu i svietli visoki klobuk držav nog dostojanstvenika uz perzijsku mitru, maročk saruk i ogromni slamnati šešir kineza.

Nu sva ta huka, taj život, kojim danju odiši ulice Buenos-Avrea-a, ne zasieca duboko u no<! kao sto to biva u našim primorskim gradovima koji nakon dnevnog napora pružaju čovjeku prilike da se n* javnim šetalištima duševno oporavi, te d;

•ikiii-

Mir, koji u

se već prije ponoći u gluhu i niemu tišinu, koju jedva kadšto narušuju težki, odmjereni koraci grad­skih stražara, ili hrlo stupanje pojedinih gradjana, koji se nakon dovršena posla žure svojim kućama; njihove se duge sjene odrazuju poput kakovih stra­šila na slabo razsvietljeuom pločniku, koji je ne­koliko sati prije tutnjio pod nogama tisuće pro­laznika.

Istina, Buenos-Ayres ima silu velikih i kra-nijeg i najnevoljnijeg arapskog snih šetališta, nu Argentinac ih rado ne pohadja,

a noću mu nije drago tumarati, već ako se radi o tora, da ide u kazalište, ili da koga posjeti; evro-pejci, osobito mladi ljudi, kojima se težko riešiti starih navada, prave u početku iznimku, dok se i oni ne odluče da u kafani, za igraćim stolom po­kušaju ugušiti osjeć:\j tuge, koja ili spopadne na pomisao, da ih strogi družtveni zakoni osudjuju na helotsku osamljenost.

Možda za to, što se u Buenos-Ayres-u više nego drugdje ciene ugodnosti tihog obiteljskog ži­vota, stanovi su imućnijih gradjana uredjeni skupim namještajem, pri kojem bi zabrinuta evropska do­maćica našla suvišnim mnogi predmet, koji se na­suprot razmaženoj kreolki čini baš skroz potrebitim.

Za dugih, zimskih večeri, dok se u tako zva-,šnji nastavak. nim „Conventillos" skriva bieda i zločin, u sjajno •ak zavlada gradom pretvara razsvjetljenoj dvorani gospodske palače navadja

domaćin svojoj obitelji i uzicom krugu prijatelja uspomene iz svoje mladosti, kada je i on poput mnogih drugih praćen samo svojim nadama do­plovio u obećanu zemlju, te kako je i njemu na­pokon, poslie raznih nezgoda, poslužila sreća, te je poštenim radom stekao toliko, da se pod stare dane može podati svim slastima života; njegova je saviest čista, ili.bolje, ona mu ništa ne spočitava; dok se je i on, kao što i svi drugi, shrvan trudom vraćao klimavoj daščari, da u čadjavoj i smradnoj sobici sprovede noć u družtvu svojih supatnika, bio je svjedokom mnoge boli, čuo je mnogu bo-gumrzku kletvu iz ustiju razočarana muža, vidio je mnogu suzu u očima gladne, propale žene; mnogi se je uzdah vinuo do njega iz grla nevina djeteta, koje je, hvatajuć se majčina skuta, sveudilj tražilo kruha:

„Pan, fjuiero pan". Na što bi ona, tužno gladeć mu uvojke zlatne

kose: „Espera, alma de mi corazon, papa va venir

y va traer pan". I otac bi zbilja došao, mrk, raztužen, nu

kruha ne bi donio ; grčevito stisnuta pjestnica bila bi ženi dovoljni znak, da joj se treba uklonit, ako nije voljna, da on na nju i na njezino diete izkali svoju nemoćnu srčbu . . . (SHcdi).

Page 2: Br. 49. HRVATSK MEa 1905. u e Č212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_10__049.pdfPredplata van Šibenika: na tromjBsec 3 Kr. na po godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku

ć e d o ć i u s u s r e t s v i m o p r a v d a n i m že l j am p o t r e b a m ; z a m o l i , d a i s a b o r n e u z k r a t i

d r a g o c j e n o s u d j e l o v a n j e n a p o l j u r a d a z a o b ć i b o l j i t a k . I z t i č e , d a će j e z i č n o p i t a n j e d o s k o r a b i t i p r a v o r i e š e n o , t e d a ć e d o t i č n a o s n o v a b i t i p o d a s t r t a p o u z d a n i c i m s t r a n a k a ,

o n jo j i z j ave . O v a j s v o j g o v o r p o n a v l j a i n a t a l i j a n -

k o m j e z i k u , p r o t i č e m u n i j e b i l o sa n i j e d n e s t r a n e p r o s v j e d a n i i zkaza .

P r e d s j e d n i k i m e n u j e p r i v r e m e n i m t a j -n i c i m D . r a A r n e r i a i D . r a T r e s i ć a , k o j i z a u -z i m l j u t a j n i č k a m j e s t a .

S l i e d i pc obi s t r a n e n o v o i z a b r a n i h z a s t u p n i k a D . r a D u l i -b i ć a i D . r a T r e s i ć a - P a v i č i ć a .

P r e l a z i se z a t i m n a i m e n o v a n j e t a j n i k a i n a i z b o r Č l a n o v a r a z n i h o d b o r a . S a b o r j e i m e n o v a o t a j n i c i m : D r a . M. C i n g r i j u , D r a . V e r o n u , D r a . D u l i b i ć a , D r a . M a j s t r o v i ć a , D r . M a r o v i ć a i V u k o t i ć a . U f inanc i j sk i o d b o r b i v a j u i z a b r a n i : D r . A r n e r i , D r . P . C i n g r i j a , B o r č i ć , D r . T r u m b i ć , V u k o t i ć , D r . Zaffron i D r . Z i l i o t t o ; u m o l b e n i č k i o d b o r : B j a n k i n i , C a r i ć , K r e k i ć , M a n g j e r , V u k o t i ć ; u o d b o r z a p r e g l e d a n j e r a d a z e m . o d b o r a : K u l i s i ć , M i l i ć , R a d i m i r i , D r . Š t a m b u k , D r . Š m r k i n i ć .

B j e h u p r i h v a ć e n i r a z n i p r e d l o ž i z e m . o d b o r a , s t o su n a d n e v n o m r e d u , t e i z r u č e n i k o n a č n i r a č u n i i p r o r a č u n i r a z n i h z a k l a d a f i n a n c i j s k o m o d b o r u .

T i m b i i z c r p l j e n c ie l i d n e v n i r e d . P r e d ­s j e d n i k u r i c e n a s t a j n u s j e d n i c u n a 1 8 . t . m j . u 1 0 s a t i p r . p o d n e .

Proširenje ludnice

U s v o j e m g o v o r u p r i o t v o r u o v o g o d i ­š n j e g z a s j e d a n j a s a b o r a d o t a k a o se j e g o s p . p r e d s j e d n i k i p i t a n j a l u d n i c e . — U i s t i n u i b i l o j e vrie^me, d a se p r o š i r e n j e l u d n i c e oz ­b i l j n o j e d a n p u t u z m e u p r e t r e s . N a š a l u d ­n i c a b i l a j e d o g r a d j e n a g o d . 1 8 8 3 . i n a m j e -n j e n a o s a m d e s e t o r i c i b o l e s t n i k a , sada i h j e u n j o j z a k l o n j e n o v i še o d s t o i š e s t d e s e t . D a t o bude m o g u ć e , p o s t a v i l o se n o v i h p o ­s t e l j a u b l a g o v a o n i c a m , t e ih se p r e t v o r i l o t a k o u l o ž n i c e . B l a g o v a o n i c e su b i l e p r o ­s t o r i j e , g d j e su u m o b o l n i c i d a n j u b o r a v i l i ; s a d , k a d s u i m o v e o d u z e t e , n e o s t a j e i m n e g o h o d n i k , g d j e i h se d r ž i s l o ž e n e k a o s r d j e l j e . P u n o Dolje n i j e n i o n i m a , š t o su u p r v o m r a z r e d u . I m a j u j e d n u u z k u s o b i c u , a k o i m d o d i j e p o n j o j , m o r a j u o p e t i o n i š e t a t i p o h o d n i k u , j e r n e m a j u k u d .

O s i m v e ć z a k l o n j e n i h b o l e s t n i k a i m a u p o k r a j i n i j o š m n o g o u m o b o l n i k a , k o j i n e m o g u d a b u d u z a k l o n j e n i r a d i p o m a n j k a n j a m j e s t a . B i l o j e d a k l e s k r a j n o v r i e m e , da se t o p i t a n j e rieši ' . A l i , a k o s m o d o b r o o b a -v j e š ć e n i , Z e m a l j s k i O d b o r h o ć e d a p r o š i r i l u d n i c u p o o n o m n a c r t u , p o k o j e m u j e b i l a o v a s a d a š n j a s a g r a d j e n a . T o b i b i l a n e o p r o ­s t i v a p o g r j e š k a , s h v a t l j i v a s a m o s p o m a n j ­k a n j a s v a k e s t r u k o v n e s p r e m e .

J e d n a se l u d n i c a n e s m i j e g r a d i t i , kako e g r a d i l a j a d n a v o j a r n a , U l u d n i c u m o r a n e š t o d r u g o , a n e s a m o p r o s t o r i j a z a mu o d k i š e i l e d a . V e ć k o n c e m 18.ga

s t o l j e ć a p r e s t a l a j e l u d n i c a , d a b u d e z a t v o r s a g r a d j e n z a t o , d a o č u v a z d r a v i s v i e t o d l u d i h . L u d n i c a j e d o b i l a s v o j u m o d e r n u hu ­m a n i t a r n u s v r h u . B u d i m o i s k r e n i ; naša da­n a š n j a l u d n i c a p u n o na l i č i o n i m a o s a m n a e ­s t o g a s to l j oća , a t o m u j e u p r v o m r e d u k r i v a sama z g r a d a , k o j a j e b e z i k a k v a kon-f o r t a , t e n e p r u ž a j a d n i c i m a u n jo j z a k l o ­n j e n i m n i j e d n e o d o n i h l a g o d n o s t i , k o j e s u i m t o l i k o p o t r e b i t e i k o j e su n a j b o l j e k u r a t i v n o s r e d s t v o k o d o v i h b o l e s t i .

Do9ta j e p o g l e d a t i t a k o z v a n e „kama-r i n e " , s o b e za osam l jenje , k o j i su c r n j i od n a j c r n j i h i z b a n a j c r n j e t a m n i c e . S a d n e k se p o m i s l i , kako m o r a bit p r i d u š i o s o b i iz b o l j i h s l o j eva , još u s v o j o j sv ies t i , k o j a do­l az i d a so l ieč i i č i je l i e ćen jo s a s t o j i u p r i ­s i l n o m d r u g o v a n j u sa b e d a c i m a , k o j i j o j p r u ž a j u s l i k u p o d p u n o g d u š e v n o g r a z s u l a tlo z a d n j i h g r a n i c t o d a d j e l u j e ! K a k v a j e i l j en ju r a z n i h u m o b o l n i k a

M o d e r n a l u d n i c a m o l u č e n a o d j e l a : z a m i r n e , g i b e l j n e i za t e k a r p r i m i zv . s o b u za p r o m a t r a n j a , ni k a m o r a b i t š t o j e m o

l u d n i c a o o d j e -e m a n i g o v o r a , i m a t č e t i r i r a z -n e č i s t o , z a p o -

j b o l e s t n i k e , t . m i l j e n j e b o l e s t -

> t a

'»i t r e b l j e n a b i t t a k o sag

i m a . U sada! u t o m e

A h

a, d a udo^

d a l m a t i n s k

r e d j u j u p r e d s t a v e i p l e s o v e . S k r b i t i se , d a b o l e s t n i c i b u d u m a č i m e z a b a v l j e n i p r v i j e u v j e t l i ečen ja . N a r a v n o , d a t o n i j e k o d n a s m o g u ć e u o n o j r a z n o v r s t n o s t i k a o u v e l i k i m z a v o d i m a , al i š t o bi se m o r a l o s v a k a k o za-p r i e č i t i , t o je , d a j e d i n a z a b a v a b u d e za o n e , k o j i su j o š d o v o l j n o p r i p a m e t i , g l e d a t i š t o će o d n j ih b i t i .

K a d dakle n i je m o g u ć e s a d a š n j u z g r a d u p r o m j e n i t i , n e k se m a k a r n e g r a d i da l j e n a is t i n a č i n i p o s t a r o m n a c r t u , već n e k a n o v a j e d n a z g r a d a — a za t o p r o s t o r a i m a d o v o l j n o — obBkrbljena m a k a r k o j i m kon-f o r t o m , b u d e n a m i e n j e n a b o l j i m u m o b o l n i ­c i m a , a n e k s a d a š n j a o s t a u e k a k v a j e s t za n e i z l j e č i v e b e d a k e , z a t e u m j e t n e p l o d o v e k o š u l j a i k a m a r i n a , k a k o g o v o r i W e r n i c k e , k o j i h ć e u Š i b e n s k o j l u d n i c i u v i e k n a p r e t e k b i t i , j e r u c i e lo j p o k r a j i n i n e m a n i g d j e j ed ­n o g z a k l o n i š t a z a n e i z l j e č i v e d o D u b r o v n i k a .

S t o n a s j e u v e l i k e z a č u d i l o , j e s t na­m j e r a Z e m a l j s k o g O d b o r a , d a od i e l i r a v n a ­t e l j s t v o b o l n i c e o d r a v n a t e l j s t v a l u d n i c e . Z a š t o t o ? ! V e l i k a b o l n i c a b e č k a sa v iše h i - ' l j a d a p o s t e l j a , sa j e d n o m k l i n i k o m i za p s i -h i a t r i j u i m a s a m o j e d n o g r a v n a t e l j a , J e d a n m a l i z a v o d , k a o š t o j e š i b e n s k i , t r e b a d v a r a v n a t e l j a b l i z a n c a . R a v n a t e l j s t v o j e v iše čas t , n e g o d a n g u b a , k o j a n e s m e t a d o i s t a p r i v r ­š e n j u d r u g i h d u ž n o s t i , a p o d j e d n i m r a v n a ­t e l j e m u k u p n i z a v o d m o ž e s j e g u r n o b o l j e n a p r e d o v a t i . D o c e t A u s t r i j a , d a d u a l i z a m n i j e u m j e s t a n . U l u d n i c i i u b o l n i c i u p r a v a , l j e k a r n a , s v e j e z a j e d n i č k o , i s a m i l i ečn ic i m o r a j u d a se u p o t r e b i m e d j u s o b n o z a m i e n e . Z a š t o d a k l e ta r a z s t a v a ? D a n i j e u p l i v a l a d i o b a Š v e d s k e i N o r v e ž k e ? . . . i l i d a n i je š t o d r u g o p o s r i e d i . fis.

I - I ~ I - I - I - I - I - II I i H R V A T I I H R V A T I C E ! — | - f

| spomenire se Islre, kupujući sve- f | djer samo žigice, papir i narodne | ! biljege družbe S v . Ćirila i Metoda. |

Rika , Gašparovića i Horvata, ali skupština zahtjeva, da predsjedništvo zauzme B e š e n i ć , kandidat na­prednjaka i socijalista, dočim dalmatinci pri izboru ostaju pasivni. P e r š i ć , suradnik „Prava" , razko-račiv se i izazovno šepireć se pred predsjedničkim stotom, viče: „neka se baci van, tko prieči slobodu govora!" Vika postaje sve veća; Gašparović, grad­ski viećnik, preporuča predlog Tkalčićev. L u k a Starčević zahvaljuje se u buci na podieljenoj mu časti, te moli gg. govornike, da izvole izreci svoje

te obe slobodu i .nkovci navališ

k« mir, da do

mnienj. gula nastaje sve to već na jednog socijalistu, priskočiše drugi socijalii Gašparović veli, ako n pet časa skupština razpustit. Galama biva još veća; socijalisti i naprednjaci zahtjevaju, da predsjedničtvo zauzme Bešenić. Sred te gungule frankovci iznose trobojnicu, na što sva skupština odkrite glave pjeva „Liepa naša" i kliče Hrvatskoj. Ali se galama ne stišava; naprednjaci, socijalisti i dalmatinci viču: „doli austrijanci! doli raagjaroni!" Čujem predlog: „neka predsjeda A r g u s ! " Sred takve buke redar , povjerenik skupštinu razpušta. Omladina dalmatinska pjeva: ..Malena je Dalmacija...-', a n dvorani, gdje se ljuljaju uzburkani valovi stotine i stotine ljudstva, nasta tišina. Svršiv pjesmu, zaori djačtvo: „Zivili dalmatinski zastupnici!" „živih dalmatinski pravaši!" „živio D.r Cingrija, D.r Trumbić, D.r Majstrović, Šupilo!" „živilo obće pravo g l a s a ! " „dolje Frank!" itd. Dalmatinski djaci klikuju, a ciela im s k u p š t i n a burno odobrava. Poletiše sa sviju strana dvorane

•nj; lis

Javna pučka skupština obdržana dne 15. li­stopada 1905. u „Hrvatskom Sokolu" u Zagrebu, stvorila j e sliedeći

Z A K L J U Č A K :

S razloga, što danas u Hrvatskoj nema ni­kakvog normalnog političkog života uslied pomanj­kanja svake slobode, a naročito radi bezprimjerno sku"enog izbornog prava, slobode štampe, sastajanja i udruživanja;

s razloga, što su ustavna prava, a naročito o b ć e , jednako, izravno i tajno izborno pravo temelj

' uspješnoj obrani prava i interesa najširih slojeva naroda u savremenoj demokratskoj državnoj i na­rodnoj organizaciji;

s razloga, što se prema tome danas u Hrvat­s k o j ima smatrati zdravom samo takova obća na-rodna akcija, koja ide u prvom redu za tim, da izvojšti ova. najiniždnija politička prava, te odstrani sve one faktore, koji su nepomirljivi protivnici ove reforme ;

akav ;skoj

Pismo iz Zagreba

(Ef.) 0 skupšt in i frankovaca: I došao je taj odsudni čas ! Već od više dana pozivali crveno-bielo-plavi plakati obćinstvo zagrebačko na skup­štinu dne 1 5 . listopada u dvorani „Hrvatskog So­kola", da prosvjeduje proti „zhtvorim i izdajicama, koji podpisaše riečku resoluciju. Na proglas fran­kovaca ozvali se socijal-demokrati, pozivljudi svoje drugove, da dodju listom na tu skupšfinu. „Prikri-čimo u uho ovim fantastama ili svjestnim savezni­cima magjaronskim, da danas u Hrvatskoj može biti samo jedne akcije, a to je ona, koja bi išla protiv magjarona, tih najzakletijih dušmana svake pučke slobode i svakog pučkog prava. Svaki onaj, koji od te naše potrebe odvraća puk, nije ništa drugo nego svjestni i nesvjestni saveznik magjaron-ski! Mi danas u Hrvatskoj imademo najveću po­trebu za ustavnim slobodama i pravima. Kriknimo: „narod hrvatski t reba danas ponajprije kruha i slobode«. Jednako i „Pokret" apelirao na gradjane i naprednjake, da dodju na skupštinu, „da ondje manifestujemo za ustavne sloboštine i za sveobće, jednako, izravno i tajno pravo glasa!«

Na skupštinu je - oko 2 > / 4 s. po podne -došao „klub starčevićanske omladine" korporativno pod zastavom, ali bez predsjednika g. Fat tor i -a i bez zamjenika mu g. Ju rasa . Bilo ih j e nešto oko 4 0 , ponajviše Bošnjaka muhamedanaca, a od Dal­matinaca i Is t rana nijednoga. Jednako korporativno dodjoše i dalmatinski djaci, njih do 4 0 , to pravaške, to napredne misli, dočim naprednjaci djaci dodjoše malo docnije.

Dvorana poče se pnniti oko 2 s i 2 0 č. Prvi nahrupiše u dvoranu frankovci uz razne povike, iz-medju kojih „dolje lupeži" bijahu najblaži. Vidim i neko 1 0 seljaka iz Zagrebu bližih sela. Ne vidim pak nijednog Čistog zastupnika. D.r Frank valjda je bio „zapriečen" ili se bojao.

Oko tri sata otvori skupštinu L a v o s l a v T k a l č i ć , koji reče, d a j e današnja skupština sa­zvana uslied zaključka pouzdanog sastanka starče­vićanaca dneva 1 2 . ov. mj., da gradjanstvo Zagre­bačko ustane protiv riečke resolucije. Predlaže za predsjednika skupštine Luku Starčevića (ipak se je našlo i za ovaj put jednog Starčevića!) J edan dio skupštine - - frankovci — odobrava, a velika većina galami. L. Tkalčić predlaže, da se u predsjednički bireau bira Bešenića, Krajačića. Prejčeca, Božića,

s razloga, što je d a n a s n p r o t i v n i k u p r v o m r e d u p o l i t i č k a k l i k a m a g j a r o n H k a , za koju provedba ovakove reforme znači i konac njene političke vlasti;

s razloga, što svaka druga akcija u našem narodu u ovom času može imati jedinu svrhu, da potisne u zakutak ova v i t a l n a p i t a n j a n a š e p o l i t i k e ;

sakupljeni odsudjuju svaku akciju, kojoj j e s v r h a odvraćati pažnju puka od njegovih najvažni­j i h u s t a v n i h prava, te izjavljuju, da je danas u Hrvatskoj jedino poštena i iskreno opozicionalna ona borba, koja ide u prvom redu za najžešćim pobijanjem magjarona i svih njihovih svjestnih i nesvjestnih, očitih i tajnih saveznika.

Naprotiv smatraju sakupljeni, da je najveći zadatak svake prave i poštene narodne politike po­raditi oko toga, da se izvojuju temeljna ljudska i narodna p r a v a , a u p r v o m r e d u obće, jednako, iz­ravno i tajno izborno pravo, slohoda štampe, sasta­janja i udruživanja, sudačka neodvisnost, te porotno i upravno sudovanje, j e r su ova prava p r e d u v j e t samoodluci i suverenosti naroda.

Konačno sa svili ovih razloga osudjuju sakup­ljeni potajni uzrok i prikrivenu svrhu, radi kojih je sazvana današnja skupština pod krinkom borbe za narodnu slobodu, jedinstvo i neodvisnost.

Burni pljesak i klicanje pozdravi one cedulje, a frankovci p o s r a m l j e n i i smeteni izlaze iz d v o r a n e . Nakon istupa frankovaca ipak u dvorani ne osjeća se nikakva praznina, te ono ljudstvo zapjeva jedno­glasno sa dalmatincima i kliče: „Zivili dalmatinski z a s t u p n i c i ! " , . .Z iv i l a r i e č k a r e z o l u c i j a ! " Dugo se

još dvoranom orilo, a zatim djaci dalmatinski i z i -djoše korporativno uz poklike: „Zivili dalmatinski pravaši!" „dolje F rank ! " itd. Do 2 . 0 0 0 osoba kre­n u l o od . . H r v a t s k o - D o m a " K u k o v i ć e v o n i u l i c o m d o

Zrinjevca kličući obćem izbornom pravu, dalmatin­skim zastupnicima, riečkoj rezoluciji, te se tu mir­no razidjoše. Jedno 2 - 3 0 0 frankovaca podje pod stan svog vodje Dr. Jozue Franka, da mu izkaže svoju vječitu odanost. Ali kraj onih klicanja moralo je ipak biti tužno pri duši „najvećem živućem hr­vatu", j e r eto medju onim poklonicima ne vidja one , koje do sada gledao, - Is t rane i Dal-

Policija j e brižno čuvala, da se ne pomute

menti htjeli pokvariti mu užitke, hijuše u pripremi vojničtvo.

T tako svršila se evo ova skupština frankova­ca, koja htjede utisnuti na vedro čelo naših zastup-

' z.dajstva. F rank hi mogao da je prestao. Više

vne skupštine, a da iz nje

podržavate

o m .ig zle skupst inom uvjeriti

Zag •ehu i e će biti javi odi ekne osuda sistem

POLITIČKI PREGLED

UGARSKA. Uza sve bojazni, s kojih vladar nije bio odluč­

no sklon Fejervarvevu programu, ipak je njegovo ministarstvo uzpostavljeno. Siel l dakle nije došao n a čelo novog ministarstva, kako se nagadjalo, nit je u njem zastupana koalicija.

I tako će sliediti i nadalje pregovori izmedj krune i oporbe. Ali oporba ne će popustiti . To se vidi iz govora Kossutha i Appony-a izrečenih ne-kidan na sastanku nezavisne s t ranke u S u b o t i c i . -Sas tanak j e glasovao rezoluciju, kojom se prosvje­duje proti nezakonitom odgadjanju par lamenta i proti sadržaju i obliku poznatog programa krune.

HRVATSKA.

Kossuth j e upravio n a Dr . P . Čingriju slie-deće pismo: „Blagorodni Gospodine! Radostno sam primio Vaše pismo od 5. o. mj. i javljam Vam, da j e upravni odbor sjedinjene ljevice sliedeću gospodu pod mojim predsjedništvom odaslao, da sa hrvat­skim i dalmatinskim delegatima u pregovore stupi­mo i t o : grofa Alberta Apponvi, ba runa Desideria Banffy, grofa Juli ja Andrassy, grofa Aladara Zichy, grofa Teodora Batthyanyi i Gezu Polonyi. Mi ćemo magjarski delegati sa hrvatskim i dalmatinskim de­legatima rado pregovore početi, čim nas oni obavie-ste glede roka i mjesta, gdje ćemo se sastati , u koje ime očekujemo Vaše predloge. Mi se nadamo, da ćemo medju n a m a i naših narodim polučiti pod-puni sporazum. S najbratskijim osjećajim pozdrav­ljamo gospodu delegate.

U Budimpešti, 14. listopadu 191)5.

Osobitim poštovanjem F r a n j o K o s s u t h " .

„Obzorova" dopisnika iz Budimpešte ovlastio je Kossuth, da objelodani ovu njegovu izjavu: ,.U slučaju, da postignemo magjarsku komandu za ma­đ a r s k e regimente, koalicija će dati u smislu zako­na hrvatsku komandu hrvatskim regimentama. Ovo je načelno ustanovljeno, dočim još koalicija nije pretresla detailna pitanja".

„Novi Srbobran" donosi, da će se hrvatski sabor sastati 10. stedenoga, i da će nakon obavlje­nih posala biti razpušten.

AUSTRIJA.

Izborna reforma u Češkoj, te posebni pred­loži za tu reformu, koje su zastup. Baxa, Herold i Podbpny prikazali, uznemirili su Niemce u češkom saboru toliko, da su podigli golemu huku. radi koje je sjednica morala biti prekinuta.

U Ljubljani su demokratski i kršćanski soci­jalisti zaključili voditi skupnu akciju za postignuće obćeg prava glasa.

Pregovori izmedj Hrva ta i Tali janaca u Istri bili s u prekinuti, te nije došlo do kompromisa. Ra­di toga istarski sabor ne će bit za sada sazvan. T a l i j a n c i su i o v o g puta pokazali, kako ne će da čuju ni za najelementarnija par lamentarna prava hrvata. —

Poriču se glasovi o pobuni na „Pantheru" , Slovenci su odlučno proti tome, da se u Trstu po­digne talijansko sveučilište.

RUSIJA.

Neredi i nemiri U Moskvi nisu još sasvim pre­stali, ali su dobrano uzjenjali, te se može reći, da je mir uzpostavljen. Samo štrajk slagara nije još sasvim prestao. Knez Trubeckoj bio je sproveden uz obćenito, veliko saučešće. I car j e dao položiti vienac na njegov lies. Djaci najviše žale za njim, j e r j e bio jedan od najvidjenijih zagovornika libe­ralnih reforma, i j e r se j e za njih najviše zauzimao.

Car j e ratificirao ugovor mira s Japanom, o čemu je na 15. o. mj . francuzki poslanik izviestio svog ministra izvanjskih posala. Mikado ga j e rati­ficirao na 14. o. mj. Tim je konačno potvrdjen ru sko , j apansk i mir.

Po nalogu cara državno j e vieće odustalo od svojih izvješća o novim osnovama zakona, te ih je povratilo ministarstvima uputom, da ih iznesu pred Dumu. Naredjena j e mobilizaciju pričuvnika radi nemira u Kavkazu.

SRBIJA.

Na 14. o. inj. otvoreno je zimsko zasjedanje Skupštine priestolnim govorom kralja Pe t ra , u kojemu je na osobit način naglasio dobre odnošaje sa su­sjednim državama. Predsjednikom izabran j e Nikola Nikolić, podpresjed. Sima Katić i Mika Lazarović.

FRANCUZKA.

Engležke, njemačke i francuzke novine još ne prestaju pisati o odkrićima „Matina" u poslu Del-

Englezka i francuzka vlada poriču doduše njemačke strane oprovrgavaju se

sve te senzacijonalne viesti iza kako je Encležka dala u Berlinu umirujućih izjava.

Parižki d o p i s n i k „Lokal Žuta knjiga, koia ć^

ta odkrića

politike

igera« javlja: loskora objelodanjena, uc francuzke vanjske

Page 3: Br. 49. HRVATSK MEa 1905. u e Č212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_10__049.pdfPredplata van Šibenika: na tromjBsec 3 Kr. na po godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku

NAŠI DOPISI ali nijedan pošteni Neretvanin ne će u njegovu Po Ministarskoj naredbi 2 7 . Studenoga 1 8 9 3 To bi bilo od velike koristi za dotičnu bla-torbu, jer se još dobro sjećamo, kada nam doveo B r 4 7 2 3 1 , svaka stvar podložna potrošariui, mora gajnu, jer osim što ne b i sada župnik ili učitelj

s _ u t vojsku, kano da smo bundžije, jer znamo, da on d a . P l a t i » 8 t u P r i u v o f u - £ i t a m o , r a d i toga c. k. i m a o v J š e d a r a z b i j a l a v u z a i z r a 5 u n a v a n j e posto-b P m - • • • , , . „ . . J '. , Pokrajinsko finaneijalno Ravnateljstvo, da li su . , . ' 3 , x -xi i j

-Jalmacija je u svemu i ->o 1 P 0 * * ^ 6 m r ? , , l u izmedju dvije bratimske podrodjeni mu organi o tome podučeni i da l i k a > 3er m u s mnogo brže išlo, vladao •akn. Bečka vlada nastoji 'i — 7™^ o l ) ć i n e > J c r svagdano čujemo, kako i pred strancima z n a d u , da. su životinje u mjestu odgojene proste bi kod njegovih knjiga uzoran red, bez kojeg muč-

čine, da prisili dalmatinske vi ta*!* m°* ' Sdje dopre ocrnjuje Neretvu. Mi bi obćinam od potrošarine? Ako nisu neka ili poduči, a no da bude osjeguran napredak dotičnih blagajna, kako h i sklopili d r u ž i ' * * *\m. f P a r ° b r o d a , preporučili slogu, da se zajedničkog neprijatelja medju tim neka znade, da se za ovaj slučaj vodi s v e ove tačke izvršava podpuno seoska udru-a sa sielom u Trs tu N a . 0 1 8 L l o y đ 6 m » rieše i otresu, jer dodija Grih-onov pašaluk! Mogao " a s S i k * k o i " ć e m o n a s t o ^ a t ' t l a s o ° ^ v ™ e i . n a S ga u malenome selu Grablju na otoku Hvaru, te pristojbine koje b i ' tak * H D ? d a k a k o ' s v e b i se sjetiti taj stari komesar, da mu nigdje ne z a s u P n i • atoamn. ^ vriedno iznieti je ostalima na izgled. Prije ute-nimuloiš le ' u knr i r V i ° V ° - 1 ° , , l a ć a , , ) ' n e l ) i bilo mirno, kn u Neretvi; pa čemu njegovo izazi- Klub talijanske stranke u Dalmaciji objelo- m e l j e n j a seoske udruge tamošnji je seljak sve to

KOiist. D a l m a c i j i , a k t o m e hi d r n / t i n • • i . , • i ? •. n d a n i o ie co i i iun ir iue kni in i — nremih i a i i fnr inmn- .„ ' , i •_ . . . . i v-ikakve boiazni n n - l n n , , ; ! ^ , : , v a n J la nas ponizuje? tuo'oll rodim" 1860 ^ n a h - " p n T ! f t ^ l

d T - T , ekonomski propadao, te se je sve više uduži-Neretvani, sjetite se vaše zakletve ured tro- „.a;,;*!. \ • ' r ' 1 ' 1 1 , 1 s , n u " , l v , | n . ' " U l l > n ^ ' ^ V l Tiodoljubni župnik, videći kako njegovi župlja-

, j * w ot, i # političkog oportunizma i osudjuje austrijsku upravu u * • " • " • " " " J " " " 1 ' " i » j & l u t r i j i pasivna k a k o ' t • ' ^»imaoi ja bojnicom godine 1903., kada vas vojska bodežim izjavljuje se prema riečkoj rezoluciji za najab- ni propadaju, odluči osnovati seosku zajmovnu bla-

"lasiti ' n e i t n ° i ° ^ ° S P 0 t ' a m ' m s t ' ' i znadu stražila, koju na temelju insinuacija doveo Grih-oni, solutaiju rezervu i za posvemašnju slobodu akcije, gajnu i udrugu. Nu tamošnji ga seljani ne razu-

kakove jesu, ne bi J L niih 2I!¡ , " U ? ^ s v ° g . o l , n , z a P o d a o 6 e s t a r ° g a o m a t ° - Srbski sastanak u Zadru vieća ovih dana « m J e š e > t e s u 6 a u t o m P o s l u s l a b o P ^ P 0 1 » ^ bacilo bi nam se kadkada

o družt rq plaćalo, ne bi u-iji, a k tome bi d -užtvo 'lo niem Pošto j

"•arenje i t 3 pak D a h

ilijan-nacija

gospod da hi naše luke

znadu ostale

ujih ni šta uradilo Na-po 200 - 300 kruu. i, kao se bilo tome čudit , kad

lorpurgc ladi i (

\ koji sv e sile

iko je 1 kreditu, jer jelodano d(

je tu kazao

oj i se nuževuo z iuzeo, e nanije re Morpur; ?a. — >r, koji će ozbiljno j . o i a -»rodarst u. — Mi elimo bez ko. o nema us nieha,

rjelog iredentiste! »Hotel Bristolu". K a k o ie poznato, svrha je sastanku tako da bijaše prisiljen započeti rad sa čednom i . . . , i , . 1 kruna, kao da odredi svoje stanovište prema današnjoj krizi u s v o t o m od 2 0 0 0 \ . N u ka&nje uvidise ostali seka k a k o v u milostmiu. i n n M » l .n. . \, /..,.i;.: I „ J , ... . J . . . . . . 1 , . . . , „ J J . , . . . J , Y .

ist, koju crpe nekolicina druzmara i uTá¡¡Vpri lo""l r ' l 1 " ymVnr*X' k 0 J l . s V e 8 i l e x / v i u n v ^ i x ^ x x u uaimacije i iz Banovine. u p i š u s e ^ p o s l i e g e 0 8 k e blagajne bi osnovana njihova korist po s S d T k l k ^ i « r ^ T 'TiT Obdinsko šibensko Vieće imalo je « nedjelju . ^ i t e l j s k a Zora- zove se novi list Sto je „druga za pravljenje ružmarinova ulja, jer je tu víli I ) , v vi •• ' , J i , J , ' l o , l a n " < l f > k a z a o redovitu sjednicu. U narednom broju donict ćemo ^PoCeo izlaziti s i . svakog mjeseca . . M o s t a r u . r u ž m a r i n o v o ulje jedan od glavnih proizvoda. Toj vrh D.i V. Mihaljević, koj. se muževno zauzeo, 0 Í 8 t o j elitno izvješče. T l ^ k a « . J e | ' e l o m latinicom, dielom eml.com. Uz m h { rf d a j u g v i s e l j a n i t e j e y e ć k ) i l a s y e

da osujeti mzke sebične naiuie.^ \Wn».-<r n vmravm odbor uredjuie ga A. Jukić . Listu je . , 1 .. J • , , • ,., , Ustrojio so u to ime odbor f ^ ! ^ " To^únol U nedjelnoj sjednici mjestnog obć. Srha, da oživi inedju ucf.eljstvon. Herceg-Bosne najpodesmje sprave i kotla, te ,e sagradila malenu diti u korist «a» . , o z m i J n o P 0 1 í l " y i eća primljen je predlog, da se za družbu sv. staležki ponos i staležku sviest. Rilo s re tno! radionicu. Pa koja korist od toga! Ružmarinovo , „ a ; , 0 f i P a r o " r o d a r 8 t v a , — Mi želimo Oirüa i Meteda u Istri opredieli godišnji prinos. ' , , . ulje, što su ga prije pojedini prodavali raznim tr­tome odboru uztrajnosti, bez koje nema uspjeha Prvobitni uredio" uurave bio ie za iznos od K 250 Primili smo S a zahvalnošću krasnu knjižicu J ' . ? 1 J 1 J 1

i l i . ' | 0 »^•»'i' u s p j ^ u » , rrvoDiin. p u (iio n upi.iM ino je z.a i z n o s o n i \ . ¿n", ,„. , . .- , l v . , v o f í i , . - , , 1 Q r i - , , „ l n u . „ . ^ govcnna, koii su ga pak prodavali opet u l r s t i t d . , a nek b u d e u v j e r e n , da ga ie n a r o d sa zadovoli- ali na predlog viećnika uč. Karadjole liovišena l ) l o t l v P 8 0 8 « * k o J u J e napisao vrlo vješto Velera- *> , • i • , • , n s t v o m pozdravio U 1 d k i , ° je i odobrena pripomoć na K. 500 - Uvjereni s t a ' gospodin D.n Luka Burica Mi o v u vrlo danas ga prodavaju udruzi, koja pak sklapa po-" o v o r i h m n , , i ' ' ' " i 1 ' . , ° ! smo, da će ovaj rodoljubni primjer sliediti i sve k ( " - ¡^nu knjižicu vruće preporačamo svakom, da godbe sa vanjskim velikim tržištima u Njemačkoj i b m a m i l i . J ( ne .kKian, <ia Ce taj odbor u obće d n a Š 6 „bćine. J" * ' n u U r t r o d ' a n a osobiti je način preporu- Švicarskoj. Od toga crpaju seljani veliku korist, j e r hepo uspjeti, ako so stvar povjeri prokušanim oso- čamo P . N. Svećenstvu i učiteljsi »ama, i ako se ne ustanove visoke akciie Preko 0 Prodaji biljega za izprave već smo jedan • Knjižica se može dobit kod pisca ili kod 5 0 0 k runa ne hi i , d a i L I R u t [ k i l k < > '»i bilo od velike nužde, knjižare Sjemeništa u Splitu uz neznatnu cienu z a d r u 8 a J e P r o š l ° g ° d i n e P r o d a l a c i e l ° u l J e P ° 4 : 6 0

. . . . nijeana akcija, jei ru ( j a g e t a j ) r o ( | a j a ^ o z v o i i j kojem drugom trgovcu od 1 0 para. K Povrh toga se je modernim spravama lzciedilo ni tako i manji posjednici uzeli. Svak hi se n a taj u ^rađu na zgodnom mjestu. Poznato nam je, da £ . . . , 3 0 % više ulja, nego li bi seljani prije po starin-način ćutio sudionikom ovog patriotskog poduzeća se ie takova do/vola i z ini tah. d<i se ie obećalo Z a družbu S V . Cinla 1 Metoda primilo je uase '.° . ' ' ° J . 1 J 1

i bio hi o o n o . i t ! ? i i 1 \ V n m bi ud vol h i 1 sv , š a d - m m . r l e n i Uredništvo od gosp. Fausta Dodiga K . 1 . , da poča- s k u l z c , e d l h ' fedo W r a b l J e ' k o l e ) e 8 P o č e t k a m o ^ b,o bi ponosit Sto je suvlastnikom dalmatinskog molb^udovolj i t . . d» ^ a d a nema j e s e n j a . ^ ^ 1 | l l r t d i < ? : l V i ( : L ? S t r k a l j a i od 0 . »moći jedva 2 0 0 0 K, prošle je godine imalo 8 0 . 0 0 0

paionroduis tva . Melo uprave mora bit bezuvjetno ^tfjjj*^ n a ht()U\ -jj M k . t k o ' . 0 j p o l i ( . i ! _ S. K. K 1 . Prije izkazanih K 1 6 6 : 1 7 . Ukupno K K prometa i 2 0 . 0 0 0 K prištednje. Sada utemeljiva i izključivo u Dalmaciji, čije ime mora da i družvo ' ' 1 6 8 : 1 7 . — Napred za svetu narodnu ustanovu! s e o s k a blagajna i pučku knjižnicu i radi, kako bi nos. . - Uspjeh i korist bit će d a l e k o veći, ako se . Pohva an uspjeh. „Novi List« od 11. tek. mj. dužnike oslobodila vjerovnika i sav d u g preuzela

družtvu pridruže lcis-i bt-i^-i i / Rannv inA S l n v e n r - i l"i:ua iz i M b o u . k a : S v i učenici, s t o su ih privatno . ? .

• Ai . r | V '. . . ... ; ™ o u , V B U C 1 poućavali naši učitelji, sretno su položili izpit i n a s e - N a o v a J n a 6 m tamošnja seoska zajmovna

!. f 1 ' , ! , l " ; S ' ' < ; . i " U : M - " n " J l ,' l l o v : u ' S V ' ' ' prešli u s r e d n j e škole: realku, gimnaziju ili trgo- GOSDOdarStVBna IdiZa U DalUiaCiH blagajna i udruga djeluju častno na e k o n o m s k o m i

ljepše uložen, l o b i bilo prav«, narodno p o d u z e ć e , v a , « k u 5 k o l U j a e y j u s i S e r a , , , . ; , , Nekoliko smo * . ' kulturnom polju. (Sliedi) a naroduih poduzeća mi trebamo što je moguće puta digli glas u prilog n a š i h učitelja, navlastito , • , . . . •, . . , . , . F i £ • . i i X l x- l ^ m i konsummh udruga, mogu pučke udruge v i s e , da lztisnemo niemce s a svih onih m j e s t a , na b r a z l o g a , s t o im se sa Btrane netah poštan. Cmov- ,. , b , 6 K ...

. . . . , . . t. . . . • i • nika nravila nepravedna utakmica u privatnom osnovati vmarske, uljarske, ribarske udruge itd. —

kojima mi m o ž e m o biti i koja nani i pripadaju. — 1 1 1 1 4 1 1 I H ' m i ! l uvmrnftmm uuuuoua u jnivauioiii ^ , ., , „ . „

y .. .. . . . . . . '. poučavanju učenika. Osudjivab s m o ovak i postu- velika je konst ovakovih udruga, što su one u sta- M O T C G D f J ^ A I O f f

' , l : l k o ' . a

v " ! l N . n ; n a D ] - < > n " pak kao nedozvoljen . Skodan napredku učenika. u j u , razpolagajući dostatnim brojem članova, lako i l M i j C D I V Z U J f l V H h

gralsk, p o l o ž a j , po s e h , z.ajan.ciL i dal nj a puto- Vrieme nam j e d a l o razlog i pravicu, k o j a m " s t v a r i k o j e s u i n a c e pojedincu ili

vanja, parobrodarstvo u velikom stilu. je na žalost djelovala na štetu dotičnih učenika i 7 7 t i » » x No radi same koristi već i s narodnoga po- roditelja. J e r , od svih učenika, što su ih spremili nemoguće ih pak veoma otezčane. B E Č , 1 8 . F e j e r v a r y b i o j e p o n o v n o

naši učitelji, nijedan nije izostao, već su svi prošli, 0 n e m o 6 u nabavit razne najmodernije gospo- j m e n o v a n n i i n i s t rou i p r e d s j e d n i k o m , Što znač i , dočim, oni kod ostalih, većinom ili se ne prikazaše darstvene strojeve i tako omogućuju, da i mali po- ^ a j e K r u n a p r i s t a l a n a n j e g o v p r o g r a m , ili pokazaše slab uspjeli. Za školski napredak pored sjednici uživaju blagodati modernog gospodarstva,

narodno obilježje i da osjeguramo našim potom- S p r e m e , zahtjeva se još sposobnost i strukovna k ^ j e i n a 5 e o n i v o d e - o k starinski i jednostavno kao B U D I M P E Š T A , IH. Koalici ja j e s na j -cima taj veliki izvor narodnog blagostanja. — A naobrazba. Svakom svoje, što kom dolikuje! X . . p r a ( i j e d o v i . Modernim spravama biva nmo- v e ć i m n e g o d o v a n j e m d a p a č e B u z r u j a n o š ć u nema šutnje, da će i naši potomci bit uviek vrstni Ministar poljodjelstva napokon se prenuo. g 0 šta olakšano, j e r one ne zahtjevaju ni pola tru- p r i m i l a v i e s t o u z p o s t a v l j e n j u F e j e r v a r v a . ~ znah uz^eri d f ^ ^ 1 ^ f u ^ e d f o / S L A ^ d a z a v t T i T n a t K ^ 8 6 ^ f ^ I t M 0 S K V A ' ^ ^ S U ™ * ™

Pohvaluo ie dakle što se naši poslanici uhva- l.iedna zagorja. Čudno je to, kad se ministri k o n s t ' j e r s e z e m ] J l š t e spravama dade bolje obra- s i n 6 ) d a j e r e k t o r T m b e t z k o j p a o ž r t v o m Ht* fv,,1n „ i e . l n o k o l o ' i š t o vh .d i o d p r n u ć i š e d a i z s t o l " o g Beča spuštaju amo k moru u ovo doba d i t i » t e bolje rodi ; kad dodje pak berba pomoću y ] a d k o j a ( ] a j e d a l a o t r o v a t i >

t.se tvido u jedno kolo i sto vladi o u p o . u u s t , aa ^ ^ l a ( 1 ; U l j s k a s e z o n a 0 v a . g p r a v a s e l j a k i z c r p i o d p i o d a s v u k o r i s t } 6 t o s e i z . družtvu mora bit sielo samo u Dalmaciji i da hr- k ( ) v e b r i ž l j i v 0 8 t i i s a m 0 p r i e g o r a za Dalmaciju još crpiti dade i na takov način neprestano sa zahtje- T O K I O , 1 8 . J a p a n c i m a j e j a v n o p r i o b -vatski jezik mora vladati u upravi družtva. n e zapamtismo! T i m a vremena napreduje i njegovo poljodjeljstvo. ć en ciel i m i r o v n i u g o v o r . Vojsci j e o š t r o

A sad na drugo. — Od 15. rujna uprava Medjutim nama je u Dalmaciji sve jedno Vinarska udruga 'može osnovati vinarsku ko- z a b r a n j e n a s v a k a k r i t i k a o u t a n a č e n o m m i r u .

"« "! >: Mzr:ir:'"::*::>: S l ^ m & t u & r : ; : : ; . ^ i « 8 P r a , e .

d o č i m su prije prodavali ružmarinovo ulje po 2 K,

gleda mi se svi moramo zagrijati za ovaj pc

ću novih tereta. Pod krinkom

hiedna s agorja. — - Cudn o je to , kad se ministri iz stohu )g Beča s mštaju amo k moru u ovo doba godine, kad je ve 5 ininul i ladai jska sezo na.. Ova-kove bi­ žljivosti i samopi iegora za Da ln aciju još

ne zapa M adjutim n ama je u Da lmaciji s ve jedno

dolazib" k nama li ne cl olazili gg. mini 3tri. Ovo zadnjih 40 godiua došlo h je dc ista k na ma, obe-« ali SU nam mnog o toga, . i nama je uviek jednako, dapače svedj go *e. Bet ki mir istri pr< ivode za Dalmaci ju uviek stu me todu, c ni za ni is imadu

nas poi u d e ' i zl itniin i ogačan a presit a bilo b i isto..—

Ti neo Dana os et d ma fm entes.

,} Tako isto uljarska udruga može kupiti sve potre-išti p r e m a gradjanstvu m e a j e n e e U n e UO- dapače svedj gore. Bečki ministri provode za b i te sprave za pravljenje ulja, što je inače poje- I * 1 * i O I M * 4 * I I i* *)

votarije, a u stvari stoji, da će tim utjeravati vise Dalmaciju uviek istu metodu, oni za nas imadu d j n c u nemoguće, jer su sprave prilično skupe, te novaca i priStediti po kojeg činovnika i slugu. — samo mrvma, _a m i ^ v o tih mrvica p res ih! _ Pa da n e p r a v e ć i m n o g o t r o š a k s e n e i z p i a ć i v a ; do- Slavno Uredništvo!

Ako je s t ranka prvo ima^a n a p u t m c u ^ i ^ . " a S P r j ' " a ^ \)™*™ donTferentes . 0 * " ° " k a k o s e to Hepo izplaćiva za cielo selo, gdje M o l i m i z v o l i t e u v r s t i t i u v a š e m c ien je -

mcu u .» sati . j , . - 4 l l 0 V u i c i u e ' đ 0 . N a g e flkolfl L a n i , U o i u o d l u k o m m i n i s t a r 8 t V f t

8 a n e k o l i k o f o r i n t a z a s p r a v e ' u m a l ° s e v e ć d o d j e n o m l is tu k a o p r i o b ć e n o s l i edeće : P , ° " t „r ,. Iči T ^ T T ^ Z l u g JP£Tkoftogf s t u p i d 0 " , : : : učemci; đ o fiisto« d o b i t k a ; * * * * * * * n a d d c a ' d ° - P o S t o u b r . 4 1 . i 4 2 . „ H r v a t s k e R i e č i « s k c i t i , op remat j , j k o j . ^ d o b r f m u s p j e h o m ^ m ^ r a z r e d > bivši bolju vrst ulja i veću kohčuiu. jer se moder- u v r š t e n a s t l d v a đ o p i s a > u k o j i m b i v a i z t a k .

- ' t e škole. N a temelju ove odluke nim spravama više ulja izeiedi. Ribarske udruge n u t Q j d & „ Z l a r i n u z b i v a j u s e y e l i k i n e r e d i : ... ,., 1 H , .j ' , , r i i u r uliti •' i •> « _ J pokrajinsko vieće ove godine naredilo je razstavu mogu kupiti vlastite mreže i ostale ribarske sprave, t e d a j a t e n e r e d e t r p i m , d a p a č e o d o b r a -

S i T o K k l T T t o H ^ a j C r o v d j ^ p m - S o b n i samostahm ^ f f s n o v u 6 S ^ u l j e n u ribu direktno tvornicama prodavati - y a m . p o š t o n i je i s t ina , d a se č e g a t a k o v a . ',. • A- i a simuiiiaiu šalio im redovito svog ovome nemamo ništa, dapače ovo i odobravamo m ° " U v i n a r s k e 1 u l J a , S R e U f l r » g e sa \en- m e n - p o z n a t a u Z l a r i n u zb iva , n a p r o t i v vla-

v.telj c e n e j , j & ] . ^ ^ ^ ^ ^ i k o l u ^ ! k i m tržištima velike pogodbe sklapati, i tako dolazi d a ^ p o z i v ] j e m G o s p o d i n a d o p i s n i k a , d a heč.nka, ne ln » M J npraviteli no će Posebni ravnajući učitelj, tim više, s t o j e ravnatelj gotovo sav dobitak u ruke onih, kojima po Bogu i L ^ j t e v e l i k e n e r e d e t o č n Q M j revnost stekao pohvalu! Ali g. uprautel j ne ce, g r a d j a n s k e š k o l o p r e o b t e r e ć e n svojim poslom kao po pravu pripada, naime u ruke radnika, da javi svome starješinstvu kako narod viče na r a V n a t e l j , a i stoga što pučka i gradjanska škola Dužnost je ovakovih udruga, da nastoje priu-

. ni™ajedu7čka Tgrada^ P r a v i c T i z i s k ^ 8 d a ' s e 'po- 8 e l J a k a d a d o b a v e 8 J e m e n a najboljih ku je , s t a t i n o g o m n a g l a v u . I u koncu znajte , . i T ) r n , v i o n o što s e ie notrrie ' i lo n mi <«P ćvr«tn v r s t a poljedjeljskih proizvoda, osobito onih proizvo-

nakon 5 do 7 sati, iza kako su P ^ ^ ^ ^ ^ ' g^n u v a " i t i d a , koji u dotičnom kotaru uspievaju, jer svaki Z l a r i n , 1 6 / 1 0 . 1 9 0 5 . lko . nakon 15 sati ! ) n a & p r e d l o g n a k < d | < n a S e p u r . k e n a a t a v e > predjel una svoju granu poljodjelstva, koja tu naj- S a d u b u k i m š t o v a n j e m

kod nas nije vam ništa bolje, Dvie našoj obćini: Opaža se na žalost, da bolje uspieva i po tome se najbolje izplaćiva. gojiti ao ćemo ostat nikome dužni. — kočije i kola i životinje, koje prolaze i koje se je . Izhn toga seoske udruge mogu za svoje druži- fllarin, n a č e l n i k . adapet ćemo sve od jednom ! gone cestom i obalom odviše trče, a neko se puštaju nare -utemeljiti sud dobrih ljudi, gdje se izaberu

(Uredništvo). |i bez 'nadzora, tako da se je bojati posljedica za n a j s t a r i j i i najpametniji; tome su sudu privrženi .> Z ; l ( -. l i l I ) k , ,„„, „,,„„ , l a v k o i l l u i e , i , l i š t V ( , „ M | , l l V ( 1 1 „ „

„ n e J f u l V L C . u ' . ';U J i" 1 m' , li-, 1 1 0 0 " * vT svi družinari, te on riešava sporove, koji su nastali

Neretva. prolaze, k a d dolaze i izlaze i / , . -kole . Bilo lu željeti, , ' ... , 1 ,

da se ovo strogo zabrani svukud a osobito na 1 1 8 e 1 1 pnštedjiva selu mnogo puta suvišne = idjesmo ga. Neretvu državnoj cesti, što vodi s Poljane do na željeznicu parnice. Takav sud dobrih ljudi djeluje i u dušev- Vlastnik, Izdavatelj i o.lgovorui urednik: VLADINIH KULIĆ

j<Jio. Odredjeno 3 0 . 0 0 0 K za ušće rieke. To i na obalu. nom pogledu, jer umanjuje neprijateljstva. Treba Tiskarnica Ivan Šfagbnatz — Šibenik*. ki promet j / Neslano, i bučiio pjevanje po gradu i po s a m o da kod ovakovih seoskih blagajna i udruga = = = = =

vlada red i stega, bez kojih uslova ne može se ni pomisliti na valjan n a p r e d a k . S toga valja da do- N A T J E Č A J N I O G L A S tična uprava budno pazi na red, te da se strogo drži ——— liravila ustanovljenih pri osnutku blagajne ili udru- . .

V n A e o n u v ; i i Kl« na ino v.li« ir.s nq 7iti ,VA t a i O t v a r a so na t j eča j n a m j e s t o uč i t e l j a

;ija, ili neka probušilo drob Kusani i odletilo, ranivši težko pouzdana, a k tomu osoba vješta takovim računar- • Z a l ) 0 ^ l l / e . ^ a v i e s t i n e k a 8 6 na t j eca -msti sudbini Jedu« djevojku. Ju t ro s pred vratima upravitelja s k i m p 0 S l i i n f t ) j e r inače se dogadja, da se knjige t e l J ! o b r a t e U l ) r a v i h r v a t s k o g S o k o l a " . -apitala dru- S J J ^ I J S * ' ^ ^Šffi ^*t% n a l a z e U n e r e d u > a odatle stotina neprilika. Lani

n d % I p o ^ o g u « d p W S ^ S . r i U m % a S S e t o w ? i u m s e u Z a d r u tečajevi za upravljanje seo- K o d v l a s t n i k a „ K a v a n e Z a n c h i " ima van i varao W x V a i s w , l fl„,«^<»i„ii, rt i , »kili blagajna, te bi*bilo dobro, da seoska blagajna n a p r o d a j u više s t o lova , s t o l č i ća i j e d a n A obećavao, f J , Kškahzam flnanc^alnih organa U subotu h v l t i t d ( j b i t k a ^ p r i p o m o ć m n o to

r . 1 J

' 14 tek. neki finaciialn. stražar. zaplienišc u Varošu , . , . . ? . , 1 , . A . . . , .°Y , . g l a sov i r . — T k o želi n a b a v i t t a k o v e p r e d -l. svi č u c i , p a v ; c ; l u l Tunaković kravu koia ioi ie bila utekla župniku ih siromašnom učitelju koji su obično taj-u dušu. Ono i z 0 bora, a koju od više. vremena drži za prodaj..' nici ili blagajnici seoskih blagajna, e da ovaj uz- m e t e > u e k 8 6 o b r a t i g o s p o d i n u Josipu , neka drži, mlieka. ' mogne pohadjati takov tečaj. Chirif/hin-u (Šibenik).

i z g r e d n i k a i zn ie t i , t e p o d p i s o m p o t v r d i t i . T e k o n d a ću b i t i u s t an ju zmij i , k o j a t e n e r e d e

Potraje

k nami ništa n< koriš ti, neg ) za trgov Bosno i Hei cegovi ie, jer bi trgovii

zakrkh". A đ lige l l a s o ]>o trebo? A prama obvezi lepres ušena, gdje su? V tva mo'da uia djena Misiroi i hiti, a s

fali, nego naz ad 30 godina Mi ne ć iborav t i , ali i oka ni Via

naših prava z ravi svojih pb voza: li neka urodi hlat ugovore s obć nam prekine te nas p našoj . Možda tada .adje s j za nas k govdje • ••

S a d a v h inu., l i ka

la nas la sva

je obsjenji cu bbtgoda

a k o budemo , njinu . Nu uno ne hi

pa mu ne vje •ovali. Znamo mi njeuov

trabanata i " amelu ka, što ih stekao

očije i kola i životinje, koje prolaze one cestom i obalom odviše trče a nek<

i koje se

bez nadzora, tako da se je bojati p ( sljedica za ejaku djecu, koja su na putu, kao i z a onu, koja rolaze, kad dolaze i izlaze iz škole. Bile bi željeti,

osobito na a se ovo strogo zabrani svukud, a bi željeti,

osobito na ržavnoj cesti, što vodi s Poljane do n na obalu.

x željeznicu

Neslano, i bučno pjevanje po { jradu i po rčmam u večer i u kasno doba noći uznemiruje vakog gradjanina. Bilo bi dobro, kac l bi se ne amo preko izbora, nogo u obće za u viek zabra-ilo pjevanje poslie sedme ure u večer

Ubojstvo. Marko Belak p. Nikole iz Vrsnog

Page 4: Br. 49. HRVATSK MEa 1905. u e Č212.92.192.228/digitalizacija/novine/hrvatska-riec_1905_10__049.pdfPredplata van Šibenika: na tromjBsec 3 Kr. na po godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA mmm PODRUŽNICA ŠIBENIK n ™ i

-(Centrala u Dubrovniku i Podružnica u Z a d r u ) -obavlja sljedeće poslove :

Prima novac u svrhu ukanmćivanja na uložnice i blagajničke doznačnice, te uz potvrda na tekući ili na ček račun.

Preuzima vriednosne papire i ine vriednote a p o l i r a n u . Preuzima u s v r h u na­plate mjenice, naputnice i čekove za našu državu i za iuo.stranstvo.

Daje predujmova na vriednosne papire, zlatni i srebreni novac i roba. Kupuje i prodaja vriednosne papire i vriednote, naročito sve vrsti državnih i pri­

vatnih srećaka, državnih zadužnica, željeznički! te tnih obveznica, .nosiranskog novca u papiru, zemlje i inostranstva.

Unovčuje izvučene srećke, zadužnice poneke arke . Provadja osiguranje proti tečajne

Obavlja vlnkukcij". i devinkulaojja svi Že&itbcno i sve drugo jamčevino u vriednosuim papir ima, te provadja kouversije

IzvrSuje izplate na svim mjestima na Eskomptira mjenice, naputnice i kup

za sva vučenja. — Obavlja bespla tno reviziji

struku^ uz

H r v a t s k a Vjeresijska l l a n k a (Podružnica Šibenik).

J E D I N A H R V A T S K U T V O R N I C A V O Š T A N I H S V I E Ć A U Š I B E N I K U . S v o j k s v o m e ! — P O Z O R ! — S v o j k s v o m e !

Č a s t i m se j a v i t i p . n. o b ć i n s t v u , p o š t o v a n o m s v e ć e n s t v a , c r k v a m a

b r a t o v š t i n a m a , d a s a m o t v o r i o u o v o m g r a đ u

TVORNICU VOŠTANIH SVIEĆfl. K o d m e n e d o b i t se m o g u i z v r s t n e , a v e ć o d m n o g i h p r i z n a t e u

s v i m v e l i č i n a m a s v i e ć e o d p r a v o g p č e l i n j e g v o s k a , k a o i finog

c r k v e n o g t a m j a n a .

S v a k a i n a j m a n j a n a r u č b a p . n . m u š t e r i j a p r i m a se n a j s p r e t n i j e ,

t e se o b v e z u j e m o b a v i t i n j i h o v e n a l o g e u š t o k r a ć e m r o k u , o b v e z o m

n a j p o m n i j e i z r a d b e i u z n a j p o v o l j n i j e u v j e t e .

S v e l e p o š t o v a n j e m

VLADIMIR KULIĆ Šibenik (̂ Dalmacija) glavna ulica.

I I J E D I N A H R V A T S K A T V O R N I C A V O Š T A N I H S V I E Ć A U Š I B E N I K U .

^ Zlatarija Antuna Vučića

.Šibenik (Glavna ulica)

I z b o r s v a k o v r s t n l b z l a t n i h I s r e b r e n i h p r e d m e t a , k a o 1 d r a g o c j e n i h k a m e n i - K u p u j e s t a r o z l a t o 1 s r e b r o u z n a j v i š u e l e n u . - V e l i k i i z b o r I l e p l h

g a l a n t a r i j a p r a v o g k l n e ž k o g s r e b r a .

S k l a d i š t e s v i h v r s t i s t a k a l a z a u z d i z a n j e 1 p o ­b o l j š a n j e v i d a , finih d a l e k o z o r a , t o p l o m j e r a , t l a ­k o m j e r a I t d . - P r i m a j u s e 1 p o p r a v c i u z n a j ­

u m j e r e n i j e e l e n s .

Š t o v a n o m o b ć i n s t v u p r e p o r u č u j e m u p o -

t r e b l j a v a n j e MA( i A Z J N O V K S.M K K K O V A r E ,

k o j a okr jepi ] 'u je ž e l u d a c , r a z g r i j a v a ž i v c e ,

z a u s t a v l j a p r o l j e v i l i eč i o d g r o z n i c e , t i fusa ,

h u n j a v i c e i t . d.

S a m o č i s ta , o d l i k o v a n a „ S m r e k o v a c a "

d o b i v a se k o d d i s t i l e u r a

RISTA P. MAGAZINA Š i b e n i k ( D a l m a c i j a ) .

ffigs E : > & : > CM CM CM <•: ag

" VELIKO S K L A D I Š T E POKUĆSTVA *

I A . D E L F I N ŠIBENIK (Glavna ulica)

o b e k r b l j o u o j e r a z n i m k r a s n i m o k v i - "W

rima, ogledalima i tapecarijom. — m V e l i k a i z r a d b a - narodnih škrinja -

N a r u č b e se i z v r š a v a j u n a j v e ć o m ^ §

t o č n o š ć u . C i e n e u m j e r e n e uz n a j p o - AL

E> u v j e t e , o o o o o o | |

P R O T I M L A B O l f » J E U E I O D R A S L I H proti plućnim boleštini, žliezdam, škrofolozi itd.

Prirodno bakalarovo ulje

— m c i đ ^ K S o n B f ^ i -z g o t o v l j e n o u TI e wf o u n d I a n d -u

O v o b a k a l a r o v o u l je , k e j e p r o p i s u j u p r v i m e d i c i n s k i

a u k t o r i t e t i , m o r a se s v i m d o s a d a p o z n a t i m v r s t i m p r e d -

p o s t a v i t i ; t e i r a d i l a k e p r o b a v e i u g o d n o g u k u s a v e o m a

j e p r e p o r u č e n o u s v i m o n i m ; : s l u č a j e v i m a , u k o j i m l i e č n i k

že l i p o s t i ć i o k r j e p u c i e l o g o r g a n i z m a , k a o i p o v i š e n j e t j e ­

l e s n e t e ž i n e , p o b o l j š a n j e s o k o v a i č i š ć e n j e k r v i .

— Č u v a t se t r e b a o d n a l i č n o s t i . —

Z a h t j e v a t i se m o r a n a r o č i t o ClđFJK50T7 B r V U L J 6

OD BAKALARA.

— C i e n a za s v a k u flašu K r . 2. —

— S a n d u č i ć o d 5 flaša Kr . 6. —

G l a v n o s k l a d i š t e za D a l m a c i j u , H r v a t s k u , B o s n u i B e r c e g o v i n u : C. R U G G E R I ^ L j e k a r n a k sv. Anti o đ P a d u e

= Š I B E N I K .

II knjižari Ivana Grimani-a (Glavna ulica) Šibenik (Glavna ulica)

m o g u se d o b i t i

najljepši i svojim sadržajem najzanimniviji K o l e d a r i za godinu 1906. k a o :

i i „ Z A B A V N I K O L E D A R " : Najveći hrvatski zabavni koledar,; koji sadržaje najza-nimivije štivo za cielu godinu, sa mnogo umjetničkih priloga i krasnih slika u tekstu. Čvrsto vezan s platnenim hrbtom i pozlaćenim naslovom K 2:— °m '.

i;

; „ H R V A T S K I V O J N I Č K I K O t E Đ H R " : Vrlo „„„,„;> u i dar >vakog čovjeka, koji j e bio vojnik ili koji će vojnikom biti, sa tri umjetnička priloj

s mnogo krasnih i vrlo zaiumivih slika u tekstu. Tvrdo vezan K 1:—

mrk,, vezan , • :90 :

„ V E L I K I M A R I J I N K O L E D A R " : P t i pripovjesti prezunimiva sadri s a tri umjetnička priloga i s mnogo slika u tekstu. Ciena K :9o : :

; ; „ Š A R E N I S V J E T S K I K O L E D A R " : Pun krasnih pripovj« sti i zanimivih 61a-naka iz svili s t r u k a , s a tri umjetnička priloga i mnogo obični i bojadisanih slika ' s u tekstu. Ciena K i : ~ : : CM

• o: [ ; „ N O V I Š A L J I V I S L I K O V N I K O L E D A R " : Ciena K —:4o : : CM

; ; „ D A N I C A " . Ljetopis Družfva Svetojeronimskoga :

(rospoff/f i gospodo,

ako želite Hop svjetlopis ili liepi

skup (grupu) obratite se umjetnič­

kom fotografskom atelieru

tfc\ c= O . A \ E L L I = š$3s R j V Ul ica Sv. Ivana. VSS

Slavnom obćinstvu dajem na manje, da sam otvorio svoju

kiparsku, rezbarsku i slikarsku RADIONICU.

Preuzimam sve radnje, spadajuće pod moju struku; osobito se preporučam gospodi Župnicima radi crkvenih predmeta.

Izradjujem kipove izdrva, popravljam stare, te preuzimam nove oltare u svakome slogu; takodjer izrađjujetn svakovrstne table i nadpise za gospodu trgovce i dufiandzije u svakome, osobito u modernom slogu, od kojeg imam bogatu zalihu fino izradjenih primje­raka „svakome na ogled".

Osim toga upozoritjcm* Slavno občinstvo, da izvršujem svakovrstne predmete iz sadre, osobito moderne portrete po fotografiji ili po naravi, isto tako portrete u uljenim bojani na platnu. Sa osobitim štovanjem

J e r k o B a l j k a s k i p a r s k i m a j s t o r

Š I B E N I K

Srogarija Vinka Vučića Šibenik (prije JI. 3funakovića)

p r e p o r u č a svo j b o g a t o o b s k r b l j e n i

d u ć a n r a z n i m l j e k o v i t i m m i r o d i j a m a ,

p r e d m e t i m a iz g u m e , s v a k o v r s t n i m

m i n e r a l n i m v o d a m a , v e l i k i m i z b o r o m

najf ini j ih p a r f i m a i p r e d m e t a n u ž d m h

za b o l e s t n i k e .

3 ° ° K 2 O

W

¡5

EST DOBIVAJU SE SAMO U SKLADIŠTU

ŠIVAĆIH STROJEVA « S I N G E R "

IVAN &EIMANI - Š I B E N I K .

• 1