dr. salih jalimam

bonjaci politiki osuenici u kazneno-popravnom domuu zenici, 1945.-1954. godine

Studija Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popra-vnom domu u Zenici, 1945.-1954. godine ima za cilj da po prvi put naunoj i strunoj javnosti ukae na jednu, i danas skoro zatvorenu, instituciju, zeniki zatvor, koja jo uvijek, po koli-ini sauvanog arhivskog materijala ukazuje na odreene pa-rametre o historiji Bosne i Hercegovine u drugoj polovici XX stoljea. Radi se o prvorazrednim dokumentima koji se ovom prigodom nude po prvi put javnosti u nadi da e buduim istraivaima biti smjernica za definiranje rigorozne kaznene politike tadanjeg reima.

Austrougarske vlasti poduhvatile su se velikog projekta izgradnje Centralnog kaznenog zavoda za Bosnu i Hercegovinu u Zenici, koji je graen od 1886. do 1888. godine, a dograivan 1892. i od 1901. do 1904. godine.1 Od samog osnivanja, u radu primjenjivan je na osuenicima irski progresivni sistem koji se temelji na stepenovanom izdravanju kazne, i zatvorenik je bio aktivni radnik.2 U dugoj povijesti zeniki zatvor mijenjao je ime, prilagoavao se i navikavao ideoloko-politikim sistemima i mehanizmima, ali je skoro uvijek u stvarnosti formiran sistem zajednikog zatvora, koji je podrazumijevao da se zajedniki izdravaju kazne lienja slobode svih osuenih lica, bez obzira na uzrast, visinu kazne, teinu djela ili slino.3

Prvih godina poslije zavretka Drugog svjetskog rata, pre-ma krivinom djelu, struktura osuenika projektuje zbivanja

1 Salih Jalimam, Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenici (1886.-1945.), Drutvena istraivanja, I, 1, Zenica, 2007., 73.

2 Salih Jalimam, Prilozi, 81.3 Milo Bjeloviti, Zenica i njena okolina, Sarajevo, 1968., 190-191.

4 - Glasnik Rijaseta . . .

Str.258 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

koja su se deavala u samom drutvu. Mnogi zatvorenici u Ka-zneno-popravnom domu u Zenici bili su osuenici koji su sueni za ratno djelo; naime, osuenici su ih u svom argonu nazivali mladomuslimanima, ustaama, etnicima, esesovcima, zelenim kadrom, folksdojerima, kriparima, dezerterima iz Jugosloven-ske narodne armije, a bilo je i pravih ratnih zloinaca, dok je izvrilaca drugih krivinih djela bio sasvim neznatan broj.4

Zakon o krivinim djelima protiv naroda i drave objavljen je u Slubenom listu Demokratske federativne Jugoslavije od 01. septembra 1945. godine, a proglaen je Ukazom Prezidijuma Narodne skuptine FNRJ, br. 356, od 16. jula 1946. godine.5 U lanu 2 spomenutog zakona propisuje se da se kao krivino djelo protiv naroda i drave smatra svaka radnja kojom se ide za tim da se putem nasilja obori ili ugrozi postojee dravno ureenje FNRJ ili da se ugrozi njena spoljna sigurnost ili osnovne demokratske, politike, nacionalne i ekonomske tekovine oslo-bodilakog rata: federativno ureenje drave, ravnopravnost i bratstvo jugoslovenskih naroda i narodna vlast.6

Kazneno-popravni dom u Zenici preimenovan je u ovaj naziv 27. septembra 1945. godine, a u uputstvu o izvrenju kazni kae se: Cilj kazne nije samo kanjavanje krivca, nego i preva-spitavanje osuenog u duhu odanosti otadbini, radne discipline i asnog odnosa prema dravnim i drutvenim odnosima, ospo-sobljavanje osuenog za uslove zajednikog ivota i uvrivanje onih crta njegova karaktera koje e ga zadrati od daljnjeg vre-nja krivinih djela.7 U lanu 9 Zakona o krivinim djelima tvrdi se da nije potrebno da propaganda i agitacija sadre direktan poziv, nego se poziv moe sadrati i posredno u svakoj agitaciji i propagandi koja se prividno odvija. Time su u samom sistemu vlasti odvijao represivni sistem prema svim neistomiljenicima, a to se prepoznavalo kroz sljedee metode: metod revolucionar-nog nasilja, metod manipulacije i doktrinarni metod.

Uputstvom o nastavno-vaspitnom i kulturno-prosvjet-nom radu po kaznenim ustanovama broj 2071, od 08. maja 1947. godine, centralno i najvanije mjesto u kazneno-popravnim

4 Arhiv KPD-a u Zenici, neobraena graa o zatvorenicima.5 Slubeni list FNRJ, broj 356 od 16. VII 1946.6 Isto.7 Dr. Vidak Popovi, Sistem izvrenja kazni lienja slobode, Beograd, 1966., 53.

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.259

domovima povjereno je slubama za prevaspitavanje. Preda-vanja treba odravati svake nedjelje jedanput. Njima rukovodi upravnik Doma i po zavretku otvara diskusiju koja moe da se produi za naredni as, ako on to nae za shodno. U pogle-du sastavljanja tema i odravanja predavanja moe pomonik upravnika uz sporazum s upravnikom doma stupiti u kontakt s ministarstvom unutranjih poslova Narodne republike ili sa sekretarima AF. Zatvorske prilike bitno su se humanizova-le, ali politiki pritisak i psihiko iscrpljivanje umnoili su se i pootrili. No tek pod komunistima e, s birokratskijim redom i poboljanjem higijene i hrane, duevna cijeenja i muenja dobiti udovine, naune i totalne forme i razmjere.8

Kao prilog Povelji UN-a Opa skuptina 10. decembra 1948. godine Rezolucijom 217 usvojila je Opu deklaraciju o pravu ovjeka. U njenom uvodu kae se da je u Drugom svjetskom ratu stvaranje svijeta u kojem e ljudska bia uivati slobodu govora i vjerovanja i slobodu od straha bilo proglaeno kao najvia tenja obinih ljudi. U lanu 5 bilo je propisano da niko ne smije biti podvrgnut muenju ili okrutnom neovjenom ili poniavajuem postupku ili kanjavanju. Federativna narodna Republika Jugoslavija, kao i ostale komunistike zemlje, suzdr-ala se od glasanja. Kao muenje je oznaeno svako djelovanje kojim slubena ili druga osoba, na njezin posticaj, uzrokuje ovjeku teku bol ili patnju, bilo tjelesnu ili mentalnu, s nakanom da od njega ili tree osobe pribavi priznanje ili podatke, ili da ga kazni za djela koja je uinio ili za koje sumnja da ih je uinio, ili s nakanom da njega ili drugu osobu zastrai.9

Odjeljenje za izvrenje kazni 28. septembra 1946. godine uputilo je zahtjev svim kazneno-popravnim domovima da sve oficire i vojnike Jugoslovenske narodne armije podvoje u zase-bne prostorije gdje se nee meati s ostalim osuenicima (ovo otpada samo u sluajevima dok su na radu). Postupak prema njima treba da je bolji nego s ostalim osuenicima, a hrana da im se izdaje po tablici predvienoj za one koji rade, bez obzira

8 Milovan ilas, Tamnica i ideja, Beograd, 1989., 62 (Prema svjedoenju Munira Gavrankapetanovia, dr. Zdravko utej s jednom daktilografkinjom dan i no je ispisivao presude osuenim na smrt. Fuad idi-Esad Heimovi, Robija utnje. Stradanje Muslimana u zenikom kraju 1945.-1987. Zenica, 1991., 47)

9 Ljudska prava (Zbornik), Zagreb, 1991.

4*

Str.260 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

da li su zaposleni ili ne. Ovdje ne spadaju oni dezerteri koji su se poslije bjekstva prikljuili etnikim bandama. Kod ostalih osuenika izvriti klasifikaciju: odvojiti mlae od starijih kako ne bi potpadali pod rav uticaj od strane ovih. Izdvojiti etni-ke rukovodioce, oficire bive Jugoslovenske vojske, andarme, rukovodioce policijskog aparata, popove (ove obavezno brijati) i uopte intelektualce od seljaka i radnika. Osuenike seljake i radnike takoe podvojiti po veliini kazne.10

U Prvom odjeljenju Kazneno-popravnog doma u Zenici, sobe 26 i 28 (prvi sprat) i 11 i 13 (drugi sprat) bile su namijenjene politikim osuenicima. Bila je jedna vea soba koju su nazivali partizanska soba. U njoj je bilo smjeteno vie od stotinu osuenika, a svima je bilo zajedniko to to su vie ili manje vremena bili u partizanima.11

elija broj 13 bila je namijenjena sveenicima. Osuenici su je zvali hodinsko-popovska soba. U njoj su bili smjeteni vjerski slubenici svih konfesija, politiki zatvorenici. U periodu od 1950. do 1951. godine u toj sobi bilo je oko 120 imama, hoda, 60-70 fratara (katolikih sveenika)12 i oko 15 popova (pravoslavnih svetenika).13 Ta trinaestica bila je izolacija, s jedne strane, kao dodatak kazni, a, s druge strane, izdvojenost od drugih osuenika. Na prvom spratu, Prvog odjeljenja jedan period je bila izolacija i to za hode, fratre, svetenike i Mlade muslimane koji su bili smjeteni u eliju broj dva, a esto su bili i u Staklari izdvojeni od ostalih.14

U Kazneno-popravnom domu u Zenici rije je oficira UDBE bila odluujua o reimu u KPD, o stepenu strogosti, o postupku prema zatvorenicima, o tome kome e se dati uslovan otpust, ko e ii u kazneni odjel itd. Po zlu, posebno se isticao rad u polirnici... tu su se polirali bakarni odlivci. Milicionari su zatvarali prozore da ne bi ulazio zrak u prostoriju. Od bakarne praine se gotovo nita nije vidjelo. Ta praina ulazila je direktno

10 Izvjetaj naelnika Odjeljenja za izvrenje kazni Ilije Zeevia Arhiv KPD-a Zenici, neobraena graa.

11 Valentin Kreevljak, U etverokutu pakla, Sarajevo, 1991., 82.12 Salih Jalimam, Politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu u Zenici 1945.-

1954. godina, Drutvena istraivanja, 2, 2, Zenica, 2008., 20.13 Salih Jalimam, Politiki osuenici, 21.14 Fuad idi-Esad Heimovi, Robija utnje. Stradanje Muslimana u zenikom kraju,

1945.-1987., Zenica, 1991., 34. (svjedoenje Munira Gavrankapetanovia)

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.261

u plua. To su bili uasni uslovi.15 U najstravinijem dijelu Kazne-no-popravnog doma, poznatog po imenu Staklara, bilo je toliko obrazovanih ljudi, svjedoi Teufik Velagi, da se mogla sastaviti jedna Akademija nauka i umjetnosti, jedna patrijarija, jedan bi-skupat, pa i Islamska zajednica, s izuzetno dobrim reisom.16

U Kazneno-popravnom domu u Zenici, po surovosti ka-znenih mehanizama, izdvajao se metod revidiranja, koji se u penologiji povezuje s antikvinlikom operacijom, i tu se prepo-znavao metod koji vie nije imao za svrhu samo da kazni za ono to je u prolosti uinjeno, a to je oznaeno kao izdaja zemlje i naroda, ve i da predupredi sve ono to, eventualno, moe u budunosti da se uini. Delo tako postaje manje vano od toga ko ga je uinio.17 Zatim tu se javlja i iskljuenje iz javnog ivota, liavanje prava na vrenje javnih funkcija, gubitak svih graanskih prava i svih povlastica.18

Strane su zloine inili nad nama, pa su ak i nekoliko zatvorenika ubili isljeujui ih. Neki su politiki zatvorenici pod stranim pritiskom i udarcima priznavali ono to nikada nisu ni pomislili da uine. Kad god bi ta isljednika komisija kriminala-ca dola do bilo kakvih rezultata u isljeivanju, naravno nasilu iznuenih, uprava zatvora bi nas sve politike zatvorenike po-zvala u zatvorsku salu gdje bi se ta priznanja itala.19

Broj politikih osuenika u Kazneno-popravnom domu u Zenici vremenski je bio uvjetovan i dogaajima koji su se deavali u drutvu i predstavljali manje ili vee prekretnice. Iz arhivske dokumentacije Kazneno-popravnog doma u Zenici identifikuje se da je najvei broj politikih osuenika bio 1948. i 1949. godine. U novembru 1948. godine navodi se da je bilo 3.069 mukaraca, ali i 1.222 ena, to znai da je ukupno bilo 4.294 politikih zatvorenika.20 U julu 1949. godine politikih osuenika mukaraca bilo je 2.957, a ena 1.204. Ukupno je u 1949. godini bilo 4.906 politikih zatvorenika.21

15 Fuad idi-Esad Heimovi, Robija utnje..., str. 103. (svjedoenje Munira Ga-vrankapetanovia)

16 Fuad idi-Esad Heimovi, Robija utnje..., 104.17 Borislav Peki, Godine koje su pojele skakavci, III tom, Beograd, 1990., 154.18 Ivan Jankovi, Dokumenti o radu sudova asti, Beograd, 1985., 177.19 Fra Tvrtko Ban, Zatvorenik, Zagreb, 1991.20 Arhiv KPD-a u Zenici, neobraena arhivska graa.21 Arhiv KPD-a u Zenici, neobraena arhivska graa.

Str.262 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

Ovako veliki broj politikih zatvorenika, u ovim godina-ma, povezan je s dogaajima koji su se u to vrijeme deavali. To su godine kada je bilo masovno hapenje lanova organizacije Mladih muslimani, a bila je i pojava informbirovaca i drugih narodnih neprijatelja.22

Krivina djela u periodu od 1946.-1952. (za mukarce)23

Krivina djela u periodu od 1946.-1949. (za ene)24

Prema statistikama koje su u Udbi pravljene 1949. godi-ne, pod istragom i represijom bilo je 806 lanova organizacije Mladi muslimani. Sainjen je i spisak uhapenih po mjesti-ma njihovog djelovanja. Evo tih podataka:

22 Valentin Kreevljak, U etverokutu pakla, Sarajevo, 1991., 82. F. idi-E. Heimovi, op. cit., str. 113.

23 Arhiv KPD-a u Zenici, neobraena graa.24 Arhiv KPD-a u Zenici, neobraena graa, politiki osuenici.

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.263

Grad i srez Mostar 72 Sokolac 1Trebinje 14 Vlasenica 1Konjic 54 Maglaj 27Gacko 24 Grad i srez Tuzla 23Bilea 62 Teanj 19Nevesinje 62 Gradaac 12apljina 29 Graanica 8Stolac 20 Brko 5Grad Sarajevo 122 Bijeljina 4Srez Sarajevo 18 Lopare 3Visoko 37 Zvornik 2Viegrad 21 Doboj 1Foa 19 Grad srez Banja Luka 20Bugojno 19 Cazin 17Zenica 14 Kotor-Varo 5Gorade 6 Biha 4Zavidovii 4 Prijedor 2Travnik 2 Bosanska Gradika 2Fojnica 2

Prema podacima iz prethodne tabele, uhapena su uku-pno 682 lana organizacije, iji je socijalni sastav bio slijedei: seljaka 316, inovnika 149, radnika 82, aka 41, studenata 33, zanatlija 21 i ostalih 39. Broj uhapenih po godinama starosti bio je sljedei: do 25 godina 398, preko 25 godina 374. Ovaj pregled ne odgovara stvarnom stanju otkrivenih i uhapenih mladomuslimana. Poslije sainjavanja ovoga pregleda, ha-penja su vrena od Udbe i u toku 1950. godine, ili su samo upozoreni jo mnogi lanovi organizacije. Takoer, odreen broj lanova hapen je u periodu izmeu 1950. i 1952. godine. Kasnije je otkriveno jo 18 lanova organizacije Mladi mu-slimani na srezovima bive banjaluke oblasti.25

25 Eref Baki, Omer Behmen, Eref ampara, Ismet Kasumagi, Teufik Velagi, Mladi muslimani, 1939.-1999., Sarajevo, 1999., 27. Kasim Dobraa, MB. 821. Vjerouitelj i nastavnik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Osuen je na kaznu lienja slobode s prinudnim radom u trajanju od 15 godina, konfiskaciju cjelokupne imovine i na gubitak politikih prava i prava na pomo socijalnog osiguranja u trajanju od 5 godina. Osuen je to se zajedno sa Derviom Korkutom, dr. Kasimom Turkoviem i Mehmedom Handiem iz Sarajeva stavio tokom okupacije u slubu faistike Njemake i stupio u politiku saradnju preko istaknutog saradnika njemakog faizma Emina el-Huseina, velikog jerusalimskog muftije, koji je tada ivio u Berlinu. Oni su odravali veze s njim, slali mu preko kurira Njemake komande izvjetaje vojnopolitike prirode s teritorije BiH organizovavi prethodno prikupljanje tih podataka, a za vrijeme boravka El-Huseina u Sarajevu u aprilu 1943. godine odrali su s njime, posebno ugovoreni sastanak u zgradi ondanje upanije, zatim krajem 1944. godine odrali su sastanak u kui Korkuta s nekim Arapom novinarem, specijalnim izaslanikom El-Huseina dok je Dobraa 1943. godine iao i sam

Str.264 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

U Kazneno-popravnom domu u Zenici vei broj politi-kih osuenika pojavljuje se 1950. i 1951. godine. U januaru

u Berlin, a u ljeto poslije smrti Mehmeda Handia stao na elo ove grupe, pomaui na taj nain mobilizaciju muslimana BiH za raun okupatora. Dervi Korkut, BM. 1229/I. Zavrio je teoloki fakultet. Osuen je na kaznu od 8 godina liavanja slobode s prinudnim radom, konfiskaciju cjelokupne imovine i na gubitak politikih prava i prava na penziju i pomo socijalnog osiguranja u trajanju od 3 godine. Poetak izdravanja kazne 07. 04. 1947. Otputen je po isteku kazne 07. 06. 1953. godine. Abdulah Dervievi, MB. 1484/A, nastavnik Medrese u Sarajevu. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 6 godina i na 3 godine gubitka politikih prava i prava na pomo socijalnog osiguranja. Poetak izdravanja kazne od 24. 05. 1947. godine. Mahmud Tralji, MB. 1483/A, po zanimanju vjerouitelj iz Sarajeva (Bibliotekar Gazi Husrev-begove medrese). Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 10 godina, na konfiskaciju cjelokupne imovine s ogranienjem iz l. 4. Zakona o konfiskaciji i izvravanju konfiskacije i na gubitak politikih prava i prava na socijalno osiguranje u trajanju od 4 godine. Poetak izdravanja kazne 02. 06. 1947. godine. Ibrahim Karali, MB. 3069/A, vjerouitelj iz Doboja. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 10 godina i na gubitak politikih prava i prava na socijalno osiguranje u trajanju od 4 godine. Poetak izdravanja kazne od 18. XII 1947., a premjeten je 20. IX 1952. godine. Hasan Avdi, MB. 3061/A, imam iz Maglaja. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci, na gubitak politikih prava i prava na pomo socijalnog osiguranja u trajanju od 2 godine. Poetak izdravanja kazne od 21. XII 1946., a otputen je 21. VI 1949. godine. Hasan Ljevakovi, MB. 3057/A, vjerouitelj iz Moevca, Maglaj. Osuen je na 2 godine i 6 mjeseci. Poetak kazne 12. I 1947., a otputen je 12. VII 1949. godine. Muharem Abdihodi, vjerouitelj iz Prilika, srez Tuzla. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 10 mjeseci liavanja slobode s prinudnim radom i na gubitak politikih prava i prava na socijalno osiguranje u trajanju od 1 godine. Poetak izdravanja kazne od 25. XII 1946., a otputen je 25. X 1949. godine. Mehmed Arapi, 4178/A, ak, 4 razred erijatske gimnazije. Osuen na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Poetak kazne 05. V 1949., a uvjetno je otputen 29. XI 1958. godine. Ismet Serdarevi, MB. 3810/A, student arhitekture. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 20 godina. Tarik Mufti, MB. 3720/A, apsolvent medicine. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 12 godina. Premjeten je u KPD u Foi 19. 12. 1952. Teufik Velagi, student agronomije, zavrena 3 semestra. Osuen je na liavanje slobode s prinudnim radom u trajanju od 15 godina. Hilmija Mufti, MB. 3719/A, student medicine, zavrena 4 semestra. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 16 godina. Premjeten je u KPD u Foi 06. X 1952. Esad Koji, MB. 4205/A, ak VII razreda Gazi Husrev-begove medrese. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 5 godina. Uvjetno je otputen 29. IV 1953. godine. Mahmud Jerebica, MB. 3717/A, student medicine, Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 12 godina. Premjeten je u KPD u Foi 19. VII 1952. godine. Kemal Kurbegovi, MB. 4204/A, zavrio 7 razreda gimnazije. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 3 godine. Otputen je uvjetno 30. 10. 1950. godine. Ramo Hobota, 4 razreda osnovne kole. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 8 godina. Ejub Hadi, student agronomije. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 7 godina. Sulejman Musakadi, MB. 4206/A, bravar, 3 razreda zanatske kole. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 3 godine. Premjeten je u KPD u Foi 09. V 1952. godine. Krivi su to su od 1948. godine stupili u organizaciju MM koja je imala za cilj da rui dravno ureenje u FNRJ. Osman Dobraa, MB. 4105/A, student agronomije. Osuen je na kaznu od 14 godina. Poetak izdravanja kazne od 22. IV 1949., a uvjetno je otputen 29. XI 1958. Kemal Duvnjak, MB. 4110/A, ak. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina zbog toga to je 1947. godine stupio u teroristiku organizaciju MM u Sarajevu. Radio je na njenom proirivanju i formirao tri grupe kojima je rukovodio do hapenja. Kaznu je poeo izdravati 10. V 1949., a uvjetno je otputen 02. 01. 1954. godine. Mustafa Erkoevi, 4106/A, slubenik. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 7 godina. Poetak kazne od 01. VI 1949., a premjeten je 05. X 1951. godine. Krivi su to su stupili u ilegalnu teroristiku organizaciju Mladi muslimani, koja je imala za cilj da putem nasilja ugrozi i obori postojee dravno ureenje FNRJ, te osnovne demokratske, politike, nacionalne i ekonomske

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.265

1950. godine zabiljeen je broj od 2.920 politikih osuenika, a u novembru 1951. godine 2.818 osuenika. U 1950. godini

tekovine oslobodilakog rata i bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda. Osueni su zbog toga to su nastavili rad teroristike organizacije Mladi muslimani, koja je u naoj zemlji osnovana kao ogranak El-Hidaje 1943. godine na inicijativu zloglasnog muftije El-Huseina, faistiko-imperijalistikog agenta. Ova je organizacija imala zadatak da muslimane nae zemlje vee za okupatora i potpomogne ostvarenje njegovih paklenih ciljeva, a potom nakon osloboenja obnovljena ista organizacija bori se protiv tekovina revolucionarne borbe naih naroda u cilju ruenja postojeeg dravnog i drutvenog ureenja u FNRJ i uspostavljanju eksploatatorske vlasti. Svi optueni borili su se na ostvarivanju ciljeva ove organizacije koja je protunarodna i teroristika. Reuf Huseinagi, MB. 3863/A. Osuen je u Tuzlanskom okrunom sudu 17. marta 1949. godine na kaznu strogog zatvora u trajanju od 12 godina. Odlukom o pomilovanju osuenih lica Saveznog izvrnog vijea od 28. novembra 1954. godine kazna mu je u estoj godini izdravanja kazne preinaena u 8 godina, s tim to su 4 godine zatvora pretvorene u 4 godine kunog pritvora. Kaznu zatvora izdravao je u Tuzli, Zenici, Stocu, Kotoru, na Svetom Stefanu i u Bogdanovom kraju u Cetinju. Salih Grai, MB. 1226/I, vjerouitelj, 5 razred medrese. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Krivi su to su u mjesecu junu 1946. godine u selu eriima, s jo nekoliko seljaka odrali zajednike sastanke radi formiranja organizacije Mladi muslimani i aktivno djelovali u toj organizaciji, a elenka Himzo se je jo u maju 1946. godine odmetnuo od narodne vlasti i krio se sve do decembra iste godine kada se predao sam. Kaznu je poeo izdravati 21. II 1949. Otputen je po isteku kazne 21. II 1957. godine. Omer Behmen, MB. 406/I, student umarstva. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 20 godina i na kaznu gubitka graanskih prava, osim roditeljskih prava u trajanju od 5 godina. Krivi su to su, da bi obnovili protivnarodni rad za vrijeme okupacije El-Hidaje sekcije Mladi muslimani pomou koje je Gestapo u vrijeme okupacije zemlje preko poznatih narodnih neprijatelja Handia i Dobrae, uz podrku viestrukog inostranog agenta jerusalemskog muftije El-Huseina oformili zloglasnu SS Handar diviziju, optueni su u vremenu nakon osloboenja zemlje, a naroito 1946. godine to su kao organizatori i rukovodioci pristupili organizovanju na podruju Mostara i Hercegovine protivnarodne ilegalne i teroristike organizacije, koju su nazvali Mladi muslimani nastojei da pod platom vjerskog djelovanja okupe oko sebe to vei broj muslimana, naroito omladine, radi nasilnog obaranja postojeeg drutvenog i dravnog ureenja u FNRJ i uspostave bive eksploatatorske vlasti. U istranom zatvoru bio je od 31. III 1949. Na izdravanje kazne u KPD u Zenici doao je 13. X 1952. godine. Odlukom SIV-a od 28. XI 1956. godine kazna mu je smanjena s 20 na 16 godina. Odlukom SIV-a od 28. 11. 1958. godine kazna mu je smanjena na 14 godina. Uvjetno je otputen 26. 07. 1960. godine. Premjeten je u KPD u Sremskoj Mitrovici 27. 04. 1951 godine. Na putu se desila saobraajna nezgoda, sudar vozova. Ponovo je vraen u KPD u Zenici. U dokumentaciji osuenika navodi se: Kao osuenik je, za itavo vrijeme izdravanja kazne, imao krajnje neprijateljsko dranje. Inae je teki fanatik i u tom smislu je i nastupao kod drugih osuenika, uglavnom bivih pripadnika organizacije MM. Vrlo je uporan u okupljanju i meusobnom povezivanju ovih lica, pripremajui ih, da po izlasku na slobodu nastave svoju aktivnu neprijateljsku djelatnost, koristei se ve steenim ivotnim iskustvom. Pored bivih lanova MM-a radio je na okupljanju i drugih neprijateljski aktivnijih osuenika, od kojih je, po njihovom pristanku da rade u toj organizaciji, traeno da polau i zakletvu u cilju vjernosti i odanosti istoj. Njegova neprijateljska agitacija je uglavnom usmjerena na aktivnu borbu protiv komunizma i sl. On smatra da komunistima treba nanositi udarac u svim vidovima pa ak i u pljaki, potkradanju i dr., da za Organizaciju treba dati i sam ivot, ako to ustreba. U drugim podacima se navodi: Odmah po dolasku u Dom poeo je da neprijateljski djeluje meu ostalim osuenicima. Veliki je vjernik, te kao takav podgovara ostale osuenike da treba da vjeruju u Boga, da trebaju biti dobri muslimani i sl. Zbog svoga neprijateljskog djelovanja izolovan je od ostalih osuenika da ne bi negativno uticao na ostale. Veliki uticaj ima na njega njegov brat, koji je takoer neprijateljski raspoloen. Kao radnik je dosta slab, jer izbjegava sve fizike radove. Prilikom odobravanja uvjetnog otpusta Dravni sekretarijat za unutranje poslove, Odjeljenje za izvrenje kazni u Sarajevu, Omeru Behmenu je promijenjeno mjesto prebivalita i odreeno novo prebivalite u Sarajevu. Salih Behmen, MB. 1265/I, nastavnik (Via pedagoka kola). Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 12 godina. Poeo je izdravati kaznu

Str.266 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

05. i 06. maja na podruju Cazina i Velike Kladue dogodila se poznata Cazinska buna. Uesnici u Buni bili su seljaci koji su se pobunili zbog omraenih otkupa, radnih obaveza, seljakih radnih zadruga, poreza i drugih nepravilnosti koje je vlast na-metala seljacima.26

Represija koju su poduzeli organi narodne vlasti NR BiH ogledala se u slijedeim oblicima: likvidacija (fizika ubojstva), hapenja, suenja, konfiskacija imovine i protjerivanje. Kako se zavrila i kako se morala zavriti ova teko kanjiva kulako-zelenokadrovska komedija o preuzimanju vlasti, to je ve poznato.27 Iz sauvane dokumentacije iz Arhiva Kazneno-popravnog doma u Zenici evidentira se da je kaznu zatvora izdravalo 268 uesnika Cazinske bune.28 A u toj kulako-zelenokadrovskoj komediji protjerano je 115 familija sa 777 lanova; osueno je: na smrt 14, na 20 godina 41, na 19 godina 3, na 18 godina 34, na 17 godina 18, na 16 godina 23, na 15 godina 29, na 14 godina 7, na 13 godina 2, na 12 godina 16, na 11 godina 2, na 10 godina 10, na 9 godina 2, na 8 godina 8, na 7 godina 3, na 6 godina 5,

od 26. III 1949. godine (Kaznu je poeo izdravati u KPD-u u Sremskoj Mitrovici). U KPD u Zenici je doveden 29. VI 1953. Uvjetno je puten 21. IX 1957. godine. Osuen je zbog toga to je stupio u teroristiku organizaciju Mladi muslimani i bio jedan od aktivnih rukovodioca u njoj. Kao rukovodioc u ovoj organizaciji odrao je 1946. godine sastanak u svojoj kui u Mostaru s predstavnicima iz Sarajeva na kojem sastanku su reavana sporna pitanja u organizaciji i doneeni zajedniki zakljuci o daljnjem radu obadviju organizacija. U oktobru 1947. godine zajedno s Hasanom Biberom, Halidom Kajtazom i drugima izradio je tekst zakletve za organizaciju koja je u cijelosti prihvaena. Bio je jedan od glavnih dopisnika ilegalnih listova Kolo i Mudahid. Bio je aktivan u pisanju broura Kako emo se boriti i sam ih je proturao po dijelovima Hercegovine. U njegovoj dokumentaciji navodi se: Njegovo dranje i postupci za vrijeme iz-dravanja kazne ukazuje da tetno djeluje na prevaspitanje osuenika, a naroito onih koji su nepismeni. On prikuplja oko sebe osuenike govorei im da ne primaju masnu hranu, nego da poste, u emu je u nekoliko sluajeva i uspio. Nagovarao je osuenike da obavljaju vjerske obrede i da ostanu vjerni svojoj vjeri, iako je vjerovanje ili nevjerovanje lino ubjeenje svakog graanina, a sloboda vjeroispovijesti zagarantovana. Na ovaj nain ustvari on pokuava da stvori razdor i vjersku netrpeljivost meu osuenicima... Sve mjere koje je uprava Doma preduzimala, pa i mjera usamljenja, koja je ranije odreena, nisu pozitivno djelovale, to ukazuje na nunost daljeg usamljenja radi spreavanja negativnog uticaja na ostale osuenike. Dana 17. januara 1956. godine izvreno je njegovo usamljenje u trajanju od 8 mjeseci, a koje e trajati do 17. septembra 1956. godine. Naim Delinezirovi, MB. 4119/A, 4 razreda osnovne kole (bravar). Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Poeo je izdravati kaznu 23. 05. 1949. godine. Premjeten u KPD u Foi 22. 01. 1954. godine (mb. 2052/a). Kriv je to je stupio u teroristiku organizaciju zv. Mladi muslimani, iji je cilj bio obaranje postojeeg dravnog ureenja u FNRJ. Kao lanovi organizacije povremeno su odravali sastanke na kojima su donosili zakljuke o omasovljavanju organizacije, primali i itali ilegalne broure.

26 Arhiv KPD-a u Zenici, neobraena arhivska graa.27 Arhiv KPD-a u Zenici, statistika.28 Vera Krinik-Buki, Cazinska buna 1950., Svjetlost, Sarajevo, 1991.

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.267

na 5 godina 8, na 4 godine 5, na 3 godine 3, dakle 240 lica je osueno na 3.308 godina zatvora; 354 lica kanjena su kaznom zatvora na osnovu Zakona o krivinim djelima protiv naroda i drave od 6 mjeseci do 2 godine, a na drutveno koristan rad u trajanju od 2 godine kanjeno je 175 lica. Dakle, kanjeno je 1.546 (od toga je 11 nebonjaka) lica zbog uestvovanja u kulako-zelenokadrovskoj komediji.29

Jugoslovenska narodna armija bila je angairana u sla-manju oruane pobune seljaka u selu Pojske u blizini Zeni-ce 26. februara 1947. godine. Povod za intervenciju vojske bio je slijedei: nakon ukidanja medrese u Travniku 1933. godine istaknuti ljudi iz Pojske, Dervi ef. Spahi zajedno sa svojom braom i svojim sredstvima, napravili su zgradu, te otvorili medresu koja je poela s radom u jesen 1934. godine i radila bez prekida sve do ukidanja. Komunistika vlast donijela je odluku da se medresa ukine.30

Vijest o ukidanju medrese u Pojskama saopena je selja-nima na skupu u medresi od predstavnika vlasti. Odluka je kod naroda izazvala revolt, protestvovali su i traili da se odluka odbaci i omogui dalji rad medrese. Vlast je negodovanje shva-tila kao pobunu, te je poslala vojsku da uspostavi red. Vojska je u selu zatekla neke seljake naoruane tapovima i koljem. Na poziv vojnika da se predaju, ti seljaci odbacili su tapove i bili uhapeni. Uhapeno je 13 najuglednijih stanovnika sela Pojske i oni su osueni presudama Divizijskog vojnog suda u Sarajevu

29 Sjeam se takozvanog ustanka u Bosanskoj krajini 1950. godine, pod vostvom generala JNA koji je bio iz Hrvatske, kada je pohapeno mnotvo Krajinika Bonjaka i na brzinu osueno na viegodinju robiju s prisilnim radom, skoro sve od 12 do 20 godina. Odmah su razbacani po raznim radilitima i rudnicima, a veina ih je radila u rudniku uglja Barbara (Stara jama) u Zenici. Krajinici, onakvi kakvi su nam poznati: vrijedni, hrabri, odvani i posluni svaki posao su radili svojski i redovno prebacivali norme, pa ak su pobijedili i Aliju Sirotanovia. Ovo je zadavalo velike muke ostalim zatvorenicima koji nisu mogli ni normu da ispune. Reuf Huseinagi, Kazamati jednoumlja - Kamena suza, Gradaac, 1996.

30 Dervi Spahi, MB. 7163, po zanimanju muderris medrese u selu Pojske, zavrio 12 godina medrese. Osuen je na 8 godina liavanja slobode s prinudnim radom i 4 godine gubitka politikih i pojedinih graanskih prava. Kazna je smanjena na 6 godina. On i drugi osueni su zbog toga to su: nou izmeu 25./26. februara 1947. godine u selu Pojske napali i izjurili iz sela predstavnike narodne vlasti iz Zenice, koji su doli da saopte odluku O.N.O o ukidanju medrese u selu Pojske, u kome napadu je uestvovalo vie od 100 ljudi, ena i djece, a u kome su se isticali kao potstrekai optueni Spahi Dervi, muderis medrese i drugooptueni njegov brat Abdulah Spahi, a ostali optueni u negodovanju i protivljenju odluci Narodne vlasti, te u izbacivanju i protjerivanju organa narodne vlasti, ime su poinili krivina djela iz l. 3 ta. 7. Zakona o krivinim djelima protiv naroda i drave, pa ih je stoga ovaj sud obzirom na l. 4 istog zakona osudio. Kaznu je poeo izdravati 26. II 1947., a puten je kui po isteku kazne, 26. II 1957. godine.

Str.268 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

na vie od 60 godina zatvora. Kazne su izdravali u KPD-u u Zenici, razbacani po radilitima u Zenici i okolici.31

Obraun policije s narodom dogodio se i 27. juna 1947. godine, kada je vlast zabranila da se proslavi tradicionalna vjerska manifestacija Ajvatovica. Toga dana krenula je kolona konjanika i bajraktara iz Karaule, Vinca, Bugojna, Travnika, Jajca i drugih mjesta na Ajvatovicu. Policija je kolonu zausta-vila na mostu u Donjem Vakufu i nakon brojnih maltretiranja kolona je dola na Ajvatovicu, ali je, intervencijom jakih po-licijskih snaga koje su dole na ajvatovaki plato, okupljena masa naroda bila rastjerana, a predvodnike, imame pojedinih kolona iz Travnika, Donjeg Vakufa, i Jajca probrali su i uha-psili. Uhapeno je oko 12 ljudi i oni su osueni na ukupnu kaznu zatvora vie od 16 godina.32

U kazneno-popravnom domu u Zenici u vremenskom in-tervalu od 1945. do 1954. godine struktura politikih osuenika po obrazovanju i zanimanju bila je razliita. Svaki elemenat ove strukture predstavlja negativ svih pozitivnih i negativnih kretanja

31 F. idi-E. Heimovi, Robija utnje, 47-48. Haso Huseinovi, zv. Beg, MB. 975/B, zemljoradnik. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina. Kazna je smanjena na 8 godina. Odlukom SIV-a FNRJ kazna mu je sniena s 8 na 7 godina. Kaznu je poeo izdravati 01. 03. 1947. godine. Haso Huseinovi, poslanik u ustavotvornoj skuptini i delegat na Kongresu Narodnog fronta u Sarajevu, lan okrunog odbora narodnog fronta, ratni voa muslimana na podruju Dogloda, domain Titu i Vrhovnom tabu jo u julu 1943. godine, postao je, dakle, neijom politikom procjenom drutveno opasan... Fuad idi-Esad Heimovi, Robija utnje, 48. Proglaen je krivim jer je februara 1947. godine znajui za pripreme o pobuni i neredu u selu Pojske, te oekujui da e se pobuna proiriti i na Zenicu, a o tome nije izvijestio organe narodne vlasti; dakle, znao za pripreme radnje kojima se ilo da se putem nasilja obori ili ugrozi postojee dravno ureenje u FNRJ, a da o tome nije izvijestio dravne organe. Kao lan Okrunog odbora narodnog fronta u toku 1946. godine vrio agitaciju protiv narodnog fronta, i to na taj nain to je govorio: Okupljamo se u Front i borimo se iz Fronta protiv njih, tj. protiv rukovodstva i organizacija NOF-a, a jednom je javno na jednoj konferenciji rekao da ni jedan omladinac ne moe ii dobrovoljno na omladinsku prugu, to je imalo za rezultat da se nijedan omladinac nije javljao na prugu na toj konferenciji dakle vrio propagandu koja je sadravala poziv za nasilno obaranje postojeeg dravnog ureenja FNRJ. Vahid Kozari, 405/I, student medicine. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina. Kaznu je poeo izdravati 05. V 1947., a zavrio njeno izdravanje 05. V 1962. godine. Puten je uvjetno 29. XI 1958. godine. Osuen je zbog toga to je u proljee 1946. godine na sastanku u Sarajevu i Zenici s Ismetom Islamoviem i Muharemom Kadiem organizovao ilegalno udruenje zv. Mladi muslimani u Zenici, koje je radilo na tome da putem okupljanja muslimana na vjerskoj bazi, a po sistemu tajnih odvojenih kruoka, vee muslimane uz ovu organizaciju, da bi ih Organizacija u datom momentu iskoristila za oruani ustanak protiv narodne vlasti.

32 Optueni Kania Zakir, Kirli Reid, Ramljak Ibro, Smaji Muharem, Karajli Alija i Dizdar Ahmet i drugi na dan 22. juna 1947. godine u Donjem Vakufu, uestvujui u nenajavljenoj povorci vjerskog praznika Ajvatovica, suprotstavili su se nareenjima dravnih organa i zabrani noenja vjerskih zastava prilikom ove manifestacije, te se uprkos ponovnoj intervenciji organa s razvijenim zastavama upotrebom vlastite fizike snage i na konjima, pretei im noevima, s ostalom masom preko mosta probili, kojom prilikom su dvojica milicionera bili fiziki napadnuta.

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.269

u poslijeratnoj stvarnosti tadanje Jugoslavije. Ona je mini-jaturna kontra slika svakodnevnog svijeta. Bilo je zatvorenika s visokim obrazovanjem i s doktorskim titulama33, a bilo je puno i nepismenih. Po zanimanju je struktura takoer bila razliita: bilo je poznatih knjievnika34, glumaca, profesora,

33 1. Dr. Alija Kurt, MB. 4775. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina zbog toga to je 1941. god bio upravitelj sreske ispostave u Goradu, a kasnije upravitelj upan redarstvene oblasti u Jajcu i zamjenik upravitelja upanske redarstvene oblasti u Banjaluci. Bio naredbodavac hapenja, muenja i otpremanja rodoljuba u logore itd. Kaznu je poeo izdravati 20. V 1945. Uvjetno je puten 11. V 1949. godine. 2. Dr. Hifzija Gavrankapetanovi, MB. 833. Uvjetno je otputen 24. I 1949. godine. 3. Dr. Fefim Osmanefendi, MB. 691, (Vidi: 1804). Osuen je na kaznu u trajanju od 6 godina. Premjeten je u Stolac 20. II 1947. godine. 13. Dr. efkija Bali, MB. 1082/I. Dr. Kasim Turkovi, MB. 3797/A, inovnik, zavrio je pravni fakultet i doktorat. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 4 godine i 6 mjeseci, konfiskaciju cijelokupne imovine i gubitak politikih prava i prava na penziju i pomo socijalnog osiguranja u trajanju od dvije godine (u djelu s K. Dobraom). Poeo je izdravati kaznu od 17. VI 1947. godine. Vrijeme i mjesto zaposlenja za vrijeme izdravanja kazne: od 1948. do 1949. godine bio je pisar u ZIP-u u Stocu, od 01. II 1950. bio je pomoni radnik u Tanari ZIP-a u Zenici, od 16. VII 1950. u bolnici KPD-a u Zenici. Otputen je uvjetno 25. VII 1950. godine. Dr. Jusuf Tanovi, MB. 1469/A. Po zanimanju je advokat (pravni fakultet). Osuen je na 2 godine liavanja slobode s prinudnim radom i na 1 godinu gubitka graanskih prava osim roditeljskih, i konfiskaciju imovine. Kaznu je poeo izdravati 09. VIII 1947., a zavrio 14. VII 1947. godine. Otputen je kui po svretku kazne dana 14. VII 1949. godine. Osuen je to je za vrijeme okupacije bio u slubi njemake policije, saraivao s okupatorom preko istaknutog saradnika njemakog faizma Emina el-Huseina, velikog jerusalimskog muftije, koji je tada ivio u Berlinu. Oni su odravali veze s njime. Teufik Selimovi zv. Buoni, MB. 404/I, naelnik odjeljenja OZN-e u Tuzli (8 razred gimnazije) 1. Okruni sud u Sarajevu... 1952. godine. Osuen je na kaznu strogog zatvora u trajanju od 10 godina. 2. Vrhovni sud BiH preinaio je kaznu na 5 godina i 6 mjeseci. Osuen je to je: 1. u svojstvu naelnika odjeljenja OZN-e neutvrenog dana 1945. godine, ili 1946. godine, dobivi na upotrebu radioaparat koji je bio konfiskovan kao imovina narodnog neprijatelja, taj aparat prisvojio i potom 1949. godine prodao i novac potroio; 2. u svojstvu pomonika ministra Unutranjih poslova NRBiH poetkom 1949. godine uzeo srebreni pribor za jelo koji je bio zapremljen i pohranjen u MUP i odnio ga u svoj stan; 3. u istom svojstvu u drugoj polovini 1948. godine naredio Ibrahimu Katanu, slubeniku MUP-a koji je bio odreen za sekvestra imovine porodice Dervia Akia, kojoj je bio uskraen daljnji povratak u naoj zemlji, da mu izda od sekvestiranih stvari trorednu harmoniku, dva perzijska ilima, fotoaparat, servise i drugo, pa je ove stvari prenio u svoj stan; 4. u istom svojstvu iz kase MUP-a koja mu je bila povjerena u toku 1950. godine uzeo oko 30 dolara koje je utroio na razne stvari. Kazna mu je smanjena s 5 godina i 6 mjeseci na 4 godine. (1953.) Poinio je krivino djelo zloupotrebu dunosti. Kazna mu je smanjena na 18 mjeseci (1956.). Poeo je izdravati kaznu 19. VII 1952. godine. Uvjetno je otputen 19. VII 1956. godine.

34 Alija Nametak, MB. 1444/I Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Kazna mu je smanjena na 10 godina. Kaznu je poeo izdravati 08. 04. 1945. godine, ona mu je istekla 08. 04. 1955. godine. Dana 06. 05. 1954. godine uvjetno je puten (broj 5262/54). Osuen je zbog toga to je od 1941. godine pa za itavo vrijeme okupacije, na dunosti profesora i knjievnika, novinara, sekretara glavnog odbora Narodne uzdanice, intendanta i lektora u Narodnom pozoritu djelovao kao ustaki ideolog i agitator, to je kroz svoje javne istupe, pripovijetke i novinske lanke sluio okupatoru i ustakom pokretu. Uestvovao je u pljaki i rasprodaji otete imovine Srba i Jevreja, kao lan nadzornog odbora. U izvjetaju o radu KPD-a koji je upuen Ministarstvu unutranjih poslova (Odjeljenju za izvrenje kazni), od decembra 1946. godine navodi se: Najvea kazna izreena je osueniku prof. Aliji Nametku, koji je pokuao proturiti jedan svoj dnevnik sastavljen u ovom domu za vrijeme njegove istrage. U dnevniku je iznosio najvee lai i izmiljotine kojima su vrijeane nae narodne vlasti i razni rukovodioci pri ovome domu. Dnevnik je ustupljen naslovu, te molimo da se dobro pregleda i ustanovi da li postoje

Str.270 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

uitelja, ininjera, slikara, muziara i svih vrsta zanimanja i profesija. Bilo je bolesnih i zdravih, inteligentnih i tupavih,

moda i nova krivina djela ovog osuenika. Za ovaj njegov prestup Uprava ga je kaznila najveom kaznom koju predvia kuni red, a to je da su mu kombinirano izreene sve vrste kazni predvienih u kunom redu, izuzev preseljenja iz jednog KPD-a u drugi to je konpentencija naslova. Read Kadi, MB. 827 Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 15 godina i gubitak politikih i pojedinih graanskih prava u trajanju od 5 godina. Kriv je to se 1. od 1941. godine pa do osloboenja stavio u slubi neprijateljskog lista Sarajevski novi list. 2. Kao takav odlazio je u istonu Bosnu, s ustakom Crnom legijom, radi pisanja reportaa s terena, na kojem je ta legija pod rukovodstvom Jure Francetia poinila svima poznate zloine. 3. Po povratku iz istone Bosne pisao je reportae pod naslovom: Istina o Crnoj legiji, Drino, Drino vodo hladna, Francetievim tragom prema Drini, od naeg posebno poslanog dopisnika. 4. U svojim reportaama izraavao se o narodnooslobodilakoj vojci terminologijom: etnike horde i partizanske rulje, komunistike horde i drugim pogrdnim rijeima, dok se, naprotiv, o Crnoj legiji izraavao kao o spasiteljici od etniko-komunistikih hordi, postradalih obitelji, iako je znao da je to najgora ustaka koljaka jedinica. 5. Svjesno je irio faistiku propagandu u svojim reportaama, iako je znao da je lana, i time je dovodio neupuene mase u zabludu o pravom stanju. 6. U namjeri da bi njegove reportae upoznala i ira javnost, izdao ih je u zagrebakom tisku pod naslovom: Crna legija. Kaznu je poeo izdravati 25. 05. 1945. godine, zavrio 20. 05. 1960. godine. Uvjetno je puten 15. 12. 1953. godine. Edhem Mulabdi Osuen je na kaznu od 5 godina liavanja slobode s prinudnim radom i 10 godina gubitka graanske asti. Primljen u Zavod 22. 07. 1945. godine. Primijenjen je ukaz od 03. 08. 1945. godine i dana 23. 03. 1946. godine puten je na slobodu. Ahmed Muratbegovi MB. 1237. Od 19. IV 1945. do 21. III 1946. godine nalazio se na izdravanju zatvorske kazne u Sarajevu i Zenici zbog angaovanja u radu Hrvatskog dravnog kazalita u Sarajevu. Osuen je na 5 godina tekog prisilnog rada i na gubitak narodne asti u trajanju od 8 godina. Kazna mu je smanjena na 1 godinu. Poeo je izdravati kaznu (nalazio se u istranom zatvoru) od 19. IV 1945., a otputen je 19. IV 1946. godine. Osuen je zbog toga to je: 1. za vrijeme okupacije u svojstvu intendanta Narodnog pozorita sluio na mjestu naroito vanom za okupatorske pomagae, 2. U listu Sarajevska-hrvatska pozornica vrio je propagandu ustakog reima napisavi sam u tom listu lanak Desetog travnja 1943., u kojem je veliao ustaki reim, 3. Uestvovao je na javnim priredbama u ast njemakih knjievnika, kojim je javno za vrijeme predstave predao za uspomenu album u loi u pozoritu, 4. Kao intendant pozorita saraivao je u priredbama za kvislinike vojne formacije, te svoj knjievni renome stavio na raspolaganje ustakom reimu dozvoljavajui da se njegova djela iskoritavaju u propagandne svrhe, dakle saraivao s okupatorovim pomagaima, ustaama, na kulturnom umjetnikom i politikom polju podupirui i pomaui politika i kulturna nastojanja i akcije okupatorovih pomagaa, te time vrijeao ugled i narodnu ast muslimana federalne BiH i slabio njihovu otpornu snagu. Ismet Gavrankapetanovi MB. 7. Osuen je na kaznu robije u trajanju od 10 godina, trajan gubitak asnih prava i konfiskaciju imovine. Prilikom izvrenja kazne konfiskacije treba porodici osuenog ostaviti onoliko imovine koliko joj je potrebno da moe ivjeti i odravati svoje gospodarstvo. Divizijski vojni sud preinaio je kaznu na 10 godina liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 10 godina, a kazna trajnog gubitka asnih prava zamjenjuje se kaznom gubitka politikih i pojedinih graanskih prava, osim roditeljskih, u trajanju od 5 godina. Osuen je zbog toga to je bio veliki upan u Sarajevu, i to je bio lan Sabora u Zagrebu, i to je u novembru 1941. godine traio od Ministarstva unutranjih djela da se unite snage oslobodilake vojske. U dokumentaciji je zapisano da je u toku izdravanja kazne bio vrlo dobrog ponaanja s obzirom na svoju visoku starost, bio je star preko 70 godina, slabog zdravlja, pa je nesposoban za svaki posao. Safet Jaski, MB. 4192/A, eljezniki inovnik. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 15 godina. Osuen je zbog toga to je: 1941. godine uestvovao u pokolju Srba u B. Novom, a 1942. godine izdao grupu saradnika NOP-a, od kojih su dva likvidirana. Poeo je izdravati kaznu 19. XII 1945. Premjeten u Fou 05. X 1951. godine. Osman Hasanovi, MB. 3350/A, inovnik Sreskog suda u Bosanskoj Krupi, zavrio 8 razred erijatske sudake kole. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 3 godine i 6 mjeseci i na sporednu kaznu gubitka politikih prava i prava na pomo socijalnog osiguranja u trajanju od 2 godine. Poeo je izdravati kaznu 26. II 1947. godine.

Br.3-4 Bonjaci politiki osuenici u Kazneno-popravnom domu... Str.271

apatinih i neobuzdanih, uniformisanih i civila, vjerskih slu-benika svih konfesija.35

Poslijeratni reim naroito se surovo obraunavao s vjernicima, jer su oni u to vrijeme smatrani kao razbijai bratstva i jedinstva i narodni neprijatelji. Iako je po tada-njem ustavu vjera bila dozvoljena, vjernicima je onemogu-avan svaki struni, drutveni uspon ili napredak. Apsolutno je bila iskljuena mogunost da se deklasirani vjernik postavi na bilo koju funkciju ili poloaj. Nekima su montirani i sud-ski procesi, pa su robijali dugogodinje kazne. Bilo je mnogo poznatih linosti koje su prole kroz kazamate jednoumlja. Neki od Bonjaka politikih zatvorenika koji su odbolovali komunizam i stradali kao rtve savjesti spomenuti su u ovom tekstu, ali, zbog njihovog velikog broja kao i zbog nedostatka arhivske dokumentacije, nismo u mogunosti da piemo o svi-ma onima koji to zasluuju.

U toku izdravanja kazne radio je: od VI 1948. Foa, Sarajevo, Jablanica; od VII 1949. godine knjinica KPD-a u Zenici i cvjear; od VIII 1950. godine Dravni rudnik u Zenici. Otputen je kui po isteku kazne 26. VIII 1950. godine. Mustafa Hebibovi, MB, trgovac iz Sarajeva. Osuen je na kaznu liavanja slobode s prinudnim radom u trajanju od 7 mjeseci. Halid Trtak, ak, 4 razred graanske kole. Osuen je na kaznu zatvora u trajanju od 13 godina. Osuen je to je stupio u organizaciju MM, koja je imala za cilj ruenje postojeeg ureenja. Poeo je izdravati kaznu 04. V 1949. godine: od VII 1949. godine knjinica KPD-a u Zenici i cvjear; od VIII 1950. godine Dravni rudnik u Zenici. Otputen je kui po isteku kazne 26. VIII 1950. godine.

35 Fuad idi-Esad Heimovi, Robija utnje, 104.

Str.272 Dr. Salih Jalimam Br.3-4

By Dr. Salih Jaliman

BOSNIAKS POLITICAL CONVICTS IN THE CORRECTIONAL FACILITY IN ZENICA, 1945-1954

The study Bosniaks Political Convicts in the Correctional Facility in Zenica, 1945-1954 is intended to point out, for the first time, to the academic and expert public the cloistered institution, Zenica jail, that still, according to the amount of preserved archive materials, indicates some parameters about the history of Bosnia-Herzegovina in the second half of the 20th century. Those are the first class documents, which are, in this way, offered to the public for the first time in the hope that they will be the guidelines for future researches to define rigorous criminal policy of that time regime.