Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Ivana Lučića 3

Odsjek za povijest umjetnosti

Kolegij: Arhitektura renesanse i baroka

Ak. god.: 2009./2010.

Bjelovarska katedrala

(seminarski rad)

Mentorica: prof. Dubravka Botica Studentica: Katarina Krolo

Zagreb, svibanj 2010.

SADRŽAJ:

1. POVIJEST KATEDRALE SVETE TEREZIJE AVILSKE…………………………...2

2.ANALIZA TLOCRTA I PROČELJA……………………………………………...……4

3.POSEBNOST BJELOVARSKE KATEDRALE – ANTIČKI RELJEF NAD

PORTALOM…………………………………………………………………….........……7

4.VALORIZACIJA………………………………………………………………...………8

5.LITERATURA…………………………………………………………………...………9

1

Povijest katedrale svete Terezije Avilske

Bjelovar je središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Nastao je 1756. godine prema odluci carice Marije Terezije iako sama prema predaji nikada

nije bila u njemu. Bjelovar je isprva bio vojno središte, planski je građen i ima pravilnu

kvadratnu strukturu ulica u središtu grada. Bjelovar se doista u više pogleda diči pridjevom

najmlađi. On je naime najmlađi kraljevski grad u Hrvatskoj, ima najmlađu katedralu,

biskupiju te samoga biskupa. Dug je bio put od samoga građenja katedrale odnosno do

nedavno crkve svete Terezije Avilske pa do njezinoga statusa katedrale i središta biskupije.

Gradnja crkve svete Terezije Avilske trajala je od 1765. do 1771. godine s tim da sveta

Terezija postaje matična župa grada Bjelovara 1772. Navedene godine su vrlo precizne

zahvaljujući kronogramu na zapadnome pročelju:

D: O : M : V : M Ista eCCLesIa DiVae VIrgInI theresaIe a regina MarIa theresIa

posIta est. Otprilike u to vrijeme iskopana je kripta sa 60 ukopnih mjesta, no u njoj je

sahranjeno samo nekoliko ljudi. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata kripta je oštećena, a

danas se u njoj nalazi pet nadgrobnih ploča. Pijaristi, redovnici kojima je glavni cilj

obrazovanje i učenje djece, odigrali su važnu ulogu u začecima vjerske djelatnosti u

Bjelovaru. Od pijarista u Bjelovaru svojom djelatnošću se osobito ističu braća Diviš. Zatekli

su u Bjelovaru malu kapelu pa su odlučili sagraditi crkvu. Oni su primjerice i krstili djecu te

vodili matičnu knjigu krštenih. Župa je s vremenom bivala sve većom, imala je sve više

vjernika pa je tako bio obnovljen inventar. Sredinom 19. stoljeća u crkvi se nalazi šest oltara:

svete Terezije, svetog Josipa, Blažene Djevice, Marije, svetog Ivana Nepomuka, svete

Apolonije te svetog Ivana Kalasancija, a 1877. crkva dobiva i Božji grob. Crkva stradava u

potresu 1880. godine pa u Bjelovar dolazi Herman Bollé da napravi nacrte za unutrašnju

obnovu crkve i procijeni štetu. Dvojba je bila između dva rješenja, da se sagradi nova i veća

crkva ili da se postojeća samo obnovi.Usvojen je Bolléov prijedlog obnove crkve i uređenja

kamenim inventarom: glavnim oltarom, dvama oltarima kod trijumfalnoga luka, oltarom u

kapelici pod pjevalištem i propovjedaonicom. Oltare i propovjedaonicu su napravili Ignat

Franz i Dragan Morak. 1889. su od mekoga kamena izgrađena četiri oltara, a na glavni su

premješteni kipovi svete Terezije, sv. Ivana Nepomuka i Ivana Kalasancija, osnivača reda

pijarista. U dvjema bočnim kapelicama nalaze se oltari svetoga Josipa i Bezgrešnoga začeća

Djevice Marije. Još jedna kapelica nalazi se pod pjevalištem s oltarom posvećenim Srcu

Isusovu . Crkva je posve obnovljena ipak 1890., a ne 1888. za vrijeme posjeta cara Franje

Josipa kako je planirano. 20-ih godina 20. stoljeća nabavljena su zvona posvećena svetoj

2

Tereziji, Blaženoj Djevici Mariji i svetome Josipu. Poslije Drugoga svjetskog rata Ivan Dišlin

podiže svetište, obložio ga je mramorom i za 200. obljetnicu dao postaviti prema puku novi

mramorni oltar i ambon. Posvetio ga je zagrebački nadbiskup monsinjor Franjo Kuharić. Pri

dnu broda nalazi se krstionica napravljena iz bračkoga kamena, autor je Petar Marović iz

Splita. Domovinski rat ostavio je traga i na najvažnijoj bjelovarskoj crkvi pa je 1996. na toranj

postavljena nova građa i 1997. posve novo krovište. 5. prosinca 2009. crkva svete Terezije

Avilske proglašena je katedralom Bjelovarsko-križevačke biskupije prema buli pape

Benedikta XVI. De maiore spirituale bono.

3

Analiza tlocrta i pročelja

Na glavnom bjelovarskome trgu, Trgu Eugena Kvaternika u pravcu istok-zapad postavljena je

katedrala svete Terezije Avilske. Taj je trg nekoć bio Trg sv. Terezije pa s ostalim planiranim

baroknim, osobito vojnim gradovima nalazi podudarnosti u organizaciji(sličnost primjerice s

Novom Gradiškom). Crkva je longitudinalna jednobrodna građevina sa zaobljenim svetištem i

glavnim pročeljem okrenutim na zapad. Svetište je flankirano kvadratnim sakristijama u kat

koje su jednake veličine. Trijumfalni luk dijeli svetište od broda koji je pravokutnog tlocrta

površine 20 X 12 metara. Na zapadnoj se strani nalazi pjevalište koje je poduprto samo s dva

kamena nosača. Ispod pjevališta je kapelica Srca Isusova i crkveno predvorje ograđeno

željeznom ogradom. Za terezijansku sakralnu arhitekturu karakteristično je centraliziranje

longitudinalnih tlocrta. Ipak to je najizrazitije i daleko najvještije napravljeno u Požeškoj

katedrali, odnosni u crkvi svete Terezije Avilske u Požegi. U Bjelovaru je ta centralizacija

ostvarena pak na puno suptilniji način - oblikovanjem jednotravejnog broda s dubokim

svođenim slavolucima na strani svetišta i pjevališta. Travej i slavoluci su svođeni kupolastim

svodom. Što se tiče unutarnje osvijetljenosti, svjetlo izvana dopire kroz prozor u sredini

pročelja koji osvjetljava prostor iza orgulja, dva prozora su u svetištu i dva u brodu.

Crkva svete Terezije Avilske ima skladno raščlanjeno pročelje s naglašenom okomitom

linijom, a zvonik je priljubljen uz glavno pročelje. Toranj čini urbanističku vertikalu grada i

dio očuvane jezgre iz vremena Vojne krajine. Zapadni dio crkve se dakle sastoji od pročelja i

zvonika koji se izdiže iz njega. Pročelje je horizontalno podijeljeno na dvije zone,a vertikalno

na tri s rizalitno istaknutim srednjim dijelom. Donja zona je otprilike upola kraća od gornje i

raščlanjena je horizontalnim linijama. U sredini se nalazi monumentalni portal zaključen

segmentnim zabatom. Portal flankiraju dva ovalna prozora smještena u žutim pravokutnim

poljima. Iznad se nalaze tri vertikalne zone raščlanjene plastički artikuliranim pilastrima.

Jedino rizalitni dio na uglovima ima dva cjelovita pilastra dok su bočne zone zatvorene

cjelovitim pilastrima samo na vanjskim uglovima. Unutrašnje uglove koji nisu rizalitno

istaknuti zaključuju pilastri s otprilike tri četvrtine svoje širine. U središnjem dijelu je

pravokutni prozor sa zaobljenim uglovima i raspelom iznad, a u bočnim zonama po jedan

prozor polukružno zaključen. Zatim slijedi red gređa koji razgraničuje pročelje od zvonika.

On se horizontalno dijeli na tri zone. Donja je najšira, artikulirana s dva pilastra i u sredini

ima polukružni prozor kakav je i na pročelju. Središnja zona jednako je artikulirana jedino

4

ima još i vijenac iznad kojega se nalazi sat zvonika i završava trokutnim zaključkom. Zvonik

završava lanternom, a sveukupna njegova visina je 52 metra. Crkve sa samo jednim zvonikom

koji je integriran u pročelje smatra se srednjoeuropskom invencijom. Taj tip zvonika postaje

dominantan u sakralnoj arhitekturi hrvatskoga kasnobaroknog razdoblja, a zanimljivo je da ni

vremenski bitno ne zaostaje za štajerskim prototipovima.

5

6

Posebnost Bjelovarske katedrale – antički reljef nad portalom

Spomenuti kronogram koji govori o trajanju gradnje crkve uklesan je na rimskoj steli s

reljefom. Stela danas nije vidljiva i jedini dokaz o njoj je jedna stara fotografija, a nekoć se

vidjela s crkvenog pjevališta. Prema Nenadu Cambiju stela datira iz druge polovice 2.

stoljeća. On smatra da se na zabatu nalazi prikaz Gorgone čije zmije napadaju ptice u

kutovima, dok se u glavnome polju prikazuje motiv bijega Ifigenije iz Tauride. Josip

Brunšmid se još davne 1901. bavio ovim reljefom, ali je on smatrao da je riječ o priči o

Medeji i Jasonu s Argonautima na lađici Argo. Osim na bjelovarskoj steli taj se motiv(bijeg

Ifigenije iz Tauride) javlja i na nadgrobnom spomeniku Priscijanaca, na fragmentiranoj steli iz

Gorsiuma te na reljefu uzidanom u crkvu sv.Janeza na Dravinjskom vrhu kod Poetovija.

Posebnost bjelovarske stele je u tome što sve ono što se događalo prije bijega promatraču

predočava slika grada na stijeni, a grad se ne javlja ni na jednom drugom reljefu. Bjelovarski

je majstor tako ranija zbivanja sažima u jednu jedinu sličicu.

7

Valorizacija

Crkva svete Terezije Avilske vrijedan je primjerak kasnobarokne sakralne arhitekture u

kontinentalnoj Hrvatskoj. Od 1771. godine crkva zauzima poseban položaj u urbanističkoj

kompoziciji Trga Eugena Kvaternika, ali i cijeloga grada. Tako je zbog svoje umjetničke i

urbanističke važnosti proglašena spomenikom kulture i stavljena pod zaštitu

Konzervatorskoga zavoda. Srednjoeuropski utjcaj bio je značajan za kasnobaroknu

arhitekturu u Hrvatskoj. Ti se utjecaji očituju u rješenjima centralizacije longitudinalnog

tlocrta i u rješenju zvonika čija prednja strana počiva na pročelnom zidu crkve, dok njegovu

stražnju stranu podupire unutrašnji zid pjevališta.

8

Literatura:

1. Cambi, Nenad: Stela iz župne crkve u Bjelovaru, Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003., str.

19-23.

2. Horvat-Levaj, Katarina: Katedrala sv. Terezije u Požegi, Rad. Inst. povij. umjet.

28/2004., str. 210, 220, 221.

3. Euharistijsko slavlje prigodom uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije i biskupsko

ređenje prvog Bjelovarsko-krževačkog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka.

4. Sveti trag : devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije : 1094-1994 :10. rujna-

31. prosinca 2004./ [organizacijski odbor Antun Škvorčević... [et al.] ; [koncepcija

izložbe Željka Čorak ; autori tematskih dionica i izbor izložaka Mirna Abaffy... [et al.] ;

fotografije Krešimir Tadić], str. 270.

9