Bilten 03 2011stars2/bilten/2011/bilten0311.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 3 / 2011 25 godina 7 U...

2011

3ISSN 1334-3017

god.XXV

godina1987. - 2011.

25

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KII HIDROLO©KI

BILTEN

3 / 2011

25 godina

1987. - 2011.

GODINA XXV OÆUJAK 2011.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike HrvatskeZagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

mr. sc. Ksenija CindriÊ

dr. sc. Branka Grbec**

mr. sc. Ivona MajiÊ*

dr. sc. Barbara StjepanoviÊ*

dr. sc. Ivana Hrga*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

mr. sc. Tanja Likso

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

mr. sc. Lidija Srnec

Ivona Igrec, dipl.inæ.

mag. inæ. Ruæica PopoviÊ

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: PlitviËka jezera

Naklada 100 primjeraka

Tisak: ZT Zagraf

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (mr.sc. Tanja Likso) .................................................................................... 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .... 12Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, mag. inæ. Ruæica PopoviÊ) ........................................ 15

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 15Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 15Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 17

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 21Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 21OneËiπÊenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inæ.) .................................................................... 23KakvoÊa zraka (mr. sc. Ivona MajiÊ) ............................................................................................ 25

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 27

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) .............................................................................................. 27

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 32

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 33

MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDA U ZRAKU (mr. sc. Lidija Srnec, dr. sc Ivana Hrga) .............................. 36

KNJIÆNICA DHMZ-a (mr. sc. IvanËica MihoviliÊ) ...................................................................................................... 39

PRILOZI

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ U OÆUJKU 2011. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 45

BILTEN 3 / 2011 2255 godina

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Marija MokoriÊ, dipl. inæ.

Na vrijeme je utjecala anticiklona sa sjevera i

sjeveroistoka kontinenta i ciklonalno polje sa srediπtem

nad Tirenskim morem. Po visini je pritjecao hladan

zrak.

Stoga je 1. oæujka bilo umjereno i preteæno

oblaËno. U unutraπnjosti je samo mjestimice bilo

malo snijega, a na Jadranu kiπe. Malo snijega je bi-

lo podno Velebita. Na sjevernom i dijelu srednjeg

Jadrana je bilo umjerene i vrlo jake, mjestimice i

olujne bure s orkanskim udarima, a na ostalom di-

jelu Jadrana puhalo je jugo i istoËnjak. U unutraπnjosti

i na sjevernom Jadranu je bilo razmjerno hladno.

Zatim je 2. oæujka s pribliæavanjem ciklone iz

Sredozemlja u naπim krajevima bilo preteæno oblaËno

s povremenim snijegom, te je nastao tanji snjeæni

pokrivaË. Snijega je bilo i u unutraπnjosti Dalmacije,

pa i mjestimice na sjevernom i dijelu srednjeg

Jadrana. U Dalmaciji je padala uglavnom kiπa.

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 20. oæujak 2011.

u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 20. oæujak

2011. u 00 UTC (izvor: NjemaËka meteoroloπka sluæba)

6

2255 godina BILTEN 3 / 2011

NajveÊe probleme u svakodnevnom æivotu prouzroËi-

la je orkanska bura na sjevernom i dijelu sred-

njeg Jadrana. Stoga je bilo izdano i najviπe crveno

upozorenje za brzinu vjetra na sjevernom Jadranu.

Bilo je razmjerno hladno.

3. oæujka je jaËala anticiklona, te su se vre-

menske prilike postupno smirile. Bura je malo osla-

bila, a snijega je bilo samo ponegdje.

4. i 5. oæujka je bilo razmjerno hladno, a bura

na Jadranu je bila veÊinom slaba do umjerena.

Na vrijeme je utjecala anticiklona koja se nalazi-

la nad veÊim dijelom europskog kopna. Po visini je

pritjecao topliji zrak. Manja koliËina vlaænog zraka iz

srednjeg Sredozemlja u Dalmaciju je mjestimice donijela

malo kiπe. SunËanog vremena je bilo na sjevernom

Jadranu, u sjeverozapadnim i sjevernim predjelima.

Zatim je 6. oæujka pod utjecajem anticiklone

bilo suho i stabilno, na Jadranu djelomice ili preteæno

sunËano, a u unutraπnjosti veÊinom umjereno do

preteæno oblaËno. Po visini je poËeo pritjecati hladan

zrak, te je potkraj dana bilo vjetrovito. Bura na

Jadranu je pojaËala na mjestimice olujnu.

7. i 8. oæujka je na Jadranu bilo jake bure s oluj-

nim udarima, a jakog sjeveroistoËnog vjetra je bi-

lo i u unutraπnjosti. Jutro je bilo vrlo hladno.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone iz za-

padne i srednje Europe, a po visini je pritjecao hla-

dan zrak. Bilo je preteæno vedro s malom, mjestimice

i umjerenom naoblakom. U Slavoniji je lokalno bilo

pljuskova snijega. Bilo je hladno.

Od 8. do 12. oæujka je bilo preteæno sunËano i

sve toplije. Potkraj razdoblja je bilo vrlo jakog ju-

ga, a maksimalna temperatura je mjestimice bila i

19°C.

Ogranak anticiklone iz srednje Europe je utjecao

na vrijeme. Po visini je pritjecao sve topliji zrak. 9. ve-

ljaËe je jutro joπ bilo vrlo hladno, ali je danju bilo topli-

je i preteæno vedro. Zatim je najprije porasla dnevna

temperatura zraka, a do kraja razdoblja i jutarnja se u

unutraπnjosti pribliæila 0°C. 12. oæujka u unutraπnjosti

je bilo umjerenog i jakog juænog i jugozapadnog vje-

tar, a na Jadranu je jugo pojaËalo na vrlo jako.

Zatim je 13. i 14. oæujka bilo vjetrovito s

juænim i jugozapadnim vjetrom, te iznadprosjeËno

toplo.

Slika 3. Kompozitna satelitska slika naoblake u vidljivom

dijelu spektra 15. oæujak 2011. u 12.45 UTC

(izvor: EUMETSAT)



(izvor: EUMETSAT)



(izvor: EUMETSAT)


7

U izraæenoj jugozapadnoj visinskoj struji u naπu

zemlju je pritjecao topao, a povremeno i vlaæniji zrak.

Ciklona se nalazila u zapadnom Sredozemlju. Bilo je

djelomice sunËano s promjenljivom naoblakom. Uz

viπe oblaka mjestimiËne slabe kiπe je bilo ponajprije

na Jadranu i u gorju. Vjetar je bio umjeren i jak jugoza-

padni, a na Jadranu je puhalo umjereno i olujno jugo.

15. oæujka bilo je iznadprosjeËno toplo s mak-

simalnom temperaturom i 20°C. Na Jadranu je ju-

go pojaËalo na vrlo jako, mjestimice i olujno.

Nova ciklona iz zapadnog Sredozemlja se pro-

dubljavala. U izraæenom jugozapadnom visinskom stru-

janju pritjecao je topao zrak. Na Jadranu je bilo prom-

jenljivo oblaËno, ponegdje s malo kiπe, a jugo je ja-

Ëalo. U unutraπnjosti je bilo djelomice, pa i preteæno

sunËano.

16. i 17. oæujka je bilo oblaËno s mjestimiËnom

kiπom, na Jadranu i grmljavinom. Bilo je malo hlad-

nije. U Rijeci je palo viπe od 100 mm kiπe.

Na vrijeme je utjecala ciklona iz Genovskog za-

ljeva koja se premjeπtala preko naπih krajeva. Jugozapadno

visinsko strujanje je oslabilio, a zapadno od naπih kra-

jeva nastala je plitka visinska ciklona.

Bilo je preteæno oblaËno s povremenom kiπom, a

na Jadranu je joπ puhalo umjereno i vrlo jako jugo s

olujnim udarima. Najviπe kiπe je bilo u noÊi od 16. na

17. oæujka na sjevernom Jadranu i u najzapadnijim po-

druËjima. 17. oæujka oborine su oslabile, pa i prestale,

a djelomice se je i razvedrilo.

Zatim je od 18. do 21. oæujka bilo mjestimice

oborina, uglavnom u unutraπnjosti. Bilo je hladno

i vjetrovito, na Jadranu mjestimice s olujnom burom.

Prizemno je ojaËao ogranak anticiklone, a po visi-

ni je nakon prolaska hladne fronte poËeo pritjecati

hladan zrak. Na Jadranu je bilo djelomice ili preteæno

sunËano, u poËetku je uz oblaËnije vrijeme mjestimice

bilo kiπe. Od 19. oæujka zapuhala je jaka, ponegdje i

olujna bura. U unutraπnjosti je najviπe oborina bilo pre-

ma kraju 18. i 19. oæujka. Uz zahlaenje u viπem je

gorju bilo snijega, a malo snijega i susnjeæice je bilo i

u niæim podruËjima. Bilo je hladno s umjernim do jakim

sjevernim i sjeverozapadnim vjetrom.

Na Jadranu je puhala treÊa ”marËana bura”.

Od 22. do 26. oæujka je bilo preteæno sunËano,

te najprije danju toplije. Krajem razdoblja maksi-

malna temperatura zraka je bila uglavnom od 18

do 23°C.

Na vrijeme u naπoj zemlji je utjecala anticiklona,

a atmosferske fronte svojom glavninom premjeπtale su

se sjevernije od naπe zemlje. Visinsko strujanje je bi-

lo zapadno i jugozapadno, te je poËeo pritjecati topli-

ji zrak u viπim slojevima atmosfere. Posvuda se razvedri-

lo, pa je bilo djelomice ili preteæno sunËano. Vjetar je

oslabio, a prema kraju razdoblja ponovno pojaËao,

ali je puhao jugozapadnjak, a na Jadranu jugo. Jutro je

bilo hladno, ponegdje u unutraπnjosti sa slabim mra-

zom i maglom. Zatim je uz jugozapadno strujanje os-

jetno zatoplilo, te je krajem razdoblja bilo iznadpros-

jeËno toplo za ovo doba godine.

Zatim je 27. i 28. oæujka malo osvjeæilo, a mjes-

timice je bilo kiπe, osobito 28. oæujka.

Ciklona u Genovskom zaljevu se produbila, te se

premjeπtala preko naπe zemlje. Visinsko strujanje je

s jugozapadnog skrenulo na sjeverozapadno i sjever-

no. Bilo je promjenljivo, 28. oæujka i preteæno oblaËno

kada je kiπa bila ËeπÊa i malo izraæenija. Na Jadranu je

bilo i grmljavine. VeÊinom umjereno jugo je, najprije

na sjevernom Jadranu, okrenulo na buru.

Izmeu 29. i 31. oæujka je bilo sunËano, pa i ve-

dro, a danju i ugodno toplo.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone iz za-

padne Europe, a u visinskoj struji pritjecao je topao

zrak. Jutro je, osobito u unutraπnjosti, bilo svjeæe, a

danju je uz sunËano vrijeme ponovno bilo ugodno top-

lo.

Slike 1 i 2 pokazuju prizemnu i visinsku AT 500

hPa sinoptiËku situaciju 20. oæujka 2011. kada je na

Jadranu bilo olujne bure (izvor NjemaËka meteoroloπka

sluæba-DWD). Slike 3, 4 i 5 su satelitske slike oblaka

u vidljivom dijelu spektra 15., 16. i 17. oæujka 2011.

godine kada je bilo obilne kiπe (izvor EUMETSAT).

Klimatoloπka analiza

mr. sc. Tanja Likso

U oæujku 2011. u cijeloj Hrvatskoj su srednje mje-

seËne temperature zraka bile viπe od viπegodiπnjeg

prosjeka (1961.-1990.). Temperaturna odstupanja nalazi-

la su se u rasponu od 0.2°C u Daruvaru i ©ibeniku do

1.4°C na opservatoriju Zagreb-GriË.

8


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

64

Dubrovnik

0.4

1.0

76

0.3

0.7

68

Osijek55

Knin

53

1.0

0.2

Komiæa

67

0.5

0.3

56

70

1.0

Rijeka59

Varaædin67

72Zagreb Bjelovar

Sisak67

1.0

Sl. Brod0.3

0.9

Pazin0.9

Ogulin

Zadar73

0.5

0.8GospiÊ

0.7Split

Daruvar

0.8

63

Karlovac

0.6Hvar

67

0.5Lastovo

64

64

58Zaviæan

55

1.4

65

PoreË

Senj71

0.8

62

0.2

54

0.6

M. Loπinj

©ibenik

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u OÆUJKU 2011. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

Sisak 45

49

133

58

20

61

83

Ogulin52

8

51

Pazin

Split

Knin

Daruvar19

28

581

101

89

79

Karlovac

27

M. Loπinj

Rijeka

56Zaviæan

69

Varaædin1

Zagreb Bjelovar

3

36

Zadar

Osijek

141

20

DubrovnikLastovo66

32

17081Komiæa

163

74

44

75 Sl. Brod

84

PoreË

Senj

©ibenik

71

47

GospiÊ

51

93

60

25

58

24

31

32

20

95

40

4

Hvar

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u OÆUJKU 2011. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)


9

Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za OÆUJAK 2011. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-30-25

-20-15-10-505

101520

2530

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

010

2030405060708090100

110120

mm OSIJEK

-30-25-20-15-10

-505

1015202530

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

010203040506070

8090100110120

mm

RIJEKA

-30-25-20

-15-10-505

10152025

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

01020

30405060708090100110

120mm

SPLIT MARJAN

-30-25-20-15-10-50

51015202530

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0102030405060

708090100110120

mm

OGULIN

-30-25-20-15-10

-5

05

1015202530

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

01020304050

60708090100110120

mm

DUBROVNIK

-30-25-20-15-10

-505

1015202530

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

0102030405060708090100110120

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za OÆUJAK 2011. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C OSIJEK

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-8-6-4-202468

101214161820

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka


11

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-

like u Hrvatskoj u oæujku 2011. svrstane su u kategori-

ju normalno, jedino se πire podruËje Dubrovnika nalazi

u kategoriji toplo.

PoËetkom oæujka u kontinentalnom dijelu Hrvatske

srednje dnevne temperature zraka bile su niæe od

viπegodiπnjeg prosjeka. To razdoblje okarakterizirano

negativnim anomalijama srednje dnevne temperature

trajalo je desetak dana. Nakon toga je uslijedilo raz-

doblje (8-10 dana) tijekom kojeg su srednje dnevne

temperature zraka bile viπe od viπegodiπnjeg prosjeka,

i neπto kraÊe razdoblje (2-4 dana) s temperaturama

niæim od prosjeka. Kraj oæujka (zadnjih 9 dana) okarak-

teriziran je pozitivnim anomalijama, odnosno srednja

dnevna temperatura zraka bila je viπa od viπegodiπnjeg

prosjeka. Na priobalnim postajama (izuzevπi Rijeku)

poËetak oæujka je okarakteriziran pozitivnim anoma-

lijama srednje dnevne temperature zraka, nakon Ëega

je do kraja mjeseca uslijedilo izmjenjivanje kraÊih raz-

doblja s pozitivnim, odnosno negativnim anomalija-

ma.

U oæujku 2011. najveÊa pozitivna odstupanja sred-

nje dnevne temperature zraka u odnosu na viπegodiπnji

prosjek kretala su se od 4.0°C (Split-Marjan, 16. oæuj-

ka) do 8.9°C (Zagreb-Maksimir, 15. oæujka).

Split-Marjan i Ogulin imaju najveÊe negativno

odstupanje srednje dnevne temperature zraka u oæujku

2011. kada je srednja dnevna temperatura zraka bila

6.4°C niæa od viπegodiπnjeg prosjeka (Split-Marjan, 7.

oæujka; Ogulin, 8. oæujka).

Srednja maksimalna temperatura zraka u oæujku

2011. kretala se u rasponu od 1.9°C na Zaviæanu do

15.8°C u Dubrovniku. U odnosu na viπegodiπnji pros-

jek (1961.-1990.) srednje mjeseËne maksimalne tem-

perature zraka bile su viπe od prosjeka, a odstupanja

su se kretala od 0.1°C u Osijeku do 1.9°C u Zagrebu

(GriË). Apsolutni temperaturni maksimumi su se kre-

tali izmeu 10.3°C (Zaviæan, 24. oæujka) i 24.2°C

(Osijek i Sisak, 25. oæujka).

Srednje minimalne temperature zraka u oæujku

2011. su varirale izmeu -4.6°C na Zaviæanu i 9.7°C

u Dubrovniku. U odnosu na viπegodiπnji prosjek sred-

nje mjeseËne minimalne temperature zraka veÊinom

su bile viπe od prosjeka, a odstupanja su se kretala od

-0 .7°C u Daruvaru do 1 .5°C u Dubrovniku .

Apsolutni temperaturni minimumi su se nalazili u

rasponu od -14.5°C na Zaviæanu (8. oæujka) do 2.3°C

u Dubrovniku (8. oæujka).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura

zraka napravljena je za opservatorij Zagreb-GriË, Split-

Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjih srednja-

ka i standardne devijacije koriπteni su cijeli raspoloæivi

nizovi podataka temperature zraka tj. za razdoblje 1862.-

2009. za Zagreb-GriË, te 1948.-2009. za Split-Marjan

i Rijeku.

-3-2-10123456789

1011121314151617

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-3-2-10123456789

1011121314151617

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-3-2-10123456789

1011121314151617

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862.-2010.) SPLIT - MARJAN (1948.-2010.) RIJEKA (1948.-2010.)

-t+σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ-

t-σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u OÆUJKU 2011. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

12


Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju prema

kojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem po-

zitivna anomalija srednje dnevne temperature zraka

premaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetno

hladnim smatra dan u kojem negativna anomalija premaπi

dvije standardne devijacije.

U oæujku 2011. na glavnim meteoroloπkim posta-

jama Rijeka i Split-Marjan nisu zabiljeæeni izvanred-

no topli niti izvanredno hladni dani. Za opservatorij

Zagreb-GriË, dan 15. oæujka 2011. spada u skupinu iz-

vanredno toplih dana kada je srednja dnevna tempe-

ratura zraka iznosila 14.8°C. Meutim, taj dan se ne

moæe smatrati i rekordno toplim danom, buduÊi da u

raspoloæivom nizu GriËa postoji viπa srednja dnevna

temperatura (15.1°C, 15. oæujka 1979.).

Glavno obiljeæje oborinskih prilika u Hrvatskoj u

oæujku 2011. godine je manjak oborine u usporedbi s

viπegodiπnjim prosjekom (1961.-1990.), izuzevπi πire

podruËje Pazina i Rijeke, Zaviæan, te Komiæu i Lastovo.

Odstupanja za oæujak nalaze se u rasponu od 27 %

prosjeka za oæujak (15.3 mm) u Varaædinu do 170 %

prosjeka (120.3 mm) na Lastovu.

Oborinske prilike u oæujku 2011. nalaze se u rasponu

od ekstremno suπnog do kiπnog. ©ire podruËje Bjelovara

i Varaædina svrstano je u kategoriju ekstremno suπno,

dok se u kategoriji vrlo suπno naπlo πire podruËje

Ogulina, Karlovca i Siska. U kategoriji suπno nalaze

se dijelovi srediπnje Hrvatske, Lika, te dio srednjeg

Jadrana, dok se πire podruËje Pazina, te Komiæa i Lastovo

nalaze u kategoriji kiπno. Preostali dio Hrvatske svrstan

je u kategoriju normalno.

Broj dana sa snjeænim pokrivaËem ≥1cm kretao

se od 1 dan (Bjelovar, Sisak, Zagreb-GriË i Knin) do

19 dana (Zaviæan). Maksimalne visine snijega iznosile

su 46 cm na Zaviæanu, slijedi 20 cm na Pargu, 14 cm

u Ogulinu, 12 cm u GospiÊu, itd.

Maksimalna dnevna koliËina oborine izmjerena

je 17. oæujka u Rijeci (113.3 mm), a glavna meteoroloπka

postaja Rijeka je ujedno i postaja s najveÊom mje-

seËnom koliËinom oborine u oæujku 2011. godine (164.0

mm).

Izuzevπi glavnu meteoroloπku postaju Split-Marjan,

u oæujku 2011. broj sati sijanja Sunca bio je veÊi od

viπegodiπnjeg prosjeka (1961.-1990.). NajveÊe pozi-

tivno odstupanje zabiljeæeno je u Rijeci, gdje je bilo

ukupno 198.0 sati sijanja Sunca, a to je 52.8 sati sija-

nja Sunca viπe od viπegodiπnjeg prosjeka za oæujak. U

oæujku 2011. godine anomalije srednje mjeseËne naoblake

nalazile su se u rasponu od -1.6 u Varaædinu do 0.8 u

Komiæi.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

Ksenija CindriÊ, dipl. inæ.Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U oæujku 2011. su suπni i kiπni uvjeti na dnevnoj

skali na 25 postaja u Hrvatskoj analizirani pomoÊu dvi-

je metode. PraÊene su kumulativne koliËine oborine

od poËetka do kraja oæujka i usporeene su s teorijskim

percentilima, izraËunatim pomoÊu srednjih mjeseËnih

vrijednosti koliËine oborine za oæujak, iz 40-godiπnjeg

razdoblja (1961.-2000.). Zatim su analizirani sljedovi

suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËinom oborine, Rd,

manjom i veÊom od 1 mm, te pripadne vrijednosti SPI

na skali od 1 do 30 dana.

Na podruËju kontinentalne Hrvatske su tijekom

oæujka prevladavale suπne (percentil 9 do 25) i vrlo

suπne oborinske prilike (percentil 2 do 9). Sredinom

oæujka je na veÊini postaja kumulativna koliËina oborine

bila ekstremno mala. Samo je na podruËju Osijeka

koliËina oborine u oæujku bila u granicama normale.

Najdulje suπno razdoblje je trajalo 28 dana i to na po-

druËju Bjelovara i Zagreba, a nastavilo se iz veljaËe.

Prema vrijednosti SPI takvo suπno razdoblje je ek-

stremno i moæe se oËekivati jednom u 45 do 47 godi-

na.

Slika 11. Maksimalne dnevne koliËine oborine u OÆUJKU

izmjerene u Rijeci u razdoblju 1948.-2011.


13

Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u OÆUJKU 2011.

14


U gorskoj Hrvatskoj su se u prvoj polovici oæuj-

ka izmjenjivale normalne i suπne oborinske prilike, a

u drugoj polovici je kumulativna koliËina oborine

preteæito bila u granicama normale. Samo je na po-

druËju Ogulina oæujak uglavnom bio suh i vrlo suh.

Na tom podruËju je zabiljeæeno i vrlo suπno razdoblje

u trajanju od 11 dana, kakvo se moæe oËekivati jednom

u 21 godinu.

Na podruËju Istre i Kvarnera su u prvoj polovici

oæujka prevladavale suπne i vrlo suπne oborinske pri-

like, koje su u drugoj polovici preπle na kiπne (percentil

75 do 91) i vrlo kiπne prilike (percentil 91 do 98). Na

podruËju Senja, Malog Loπinja, Zadra i Knina su se

nakon suπne prve polovice oæujka, oborinske prilike

stabilizirale. U Splitu, ©ibeniku, Hvaru i Dubrovniku

su cijeli oæujak oborinske prilike bile u granicama nor-

male. Samo su na Lastovu prevladale vrlo kiπne pri-

like, a prva Ëetiri dana oæujka je ukupna koliËina oborine

bila ekstremno velika. U Rijeci i Pazinu je takoer

zabiljeæen ekstremno kiπan slijed od pet dana koji se

moæe oËekivati jednom u viπe od 100 godina.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U oæujku 2011. su zabiljeæeni ekstremno suπni

uvjeti u Bjelovaru (SPI1; -2.02) te vrlo suπni uvjeti u

Sisku i Varaædinu (SPI1; -1.63 i -1.83). Umjerno suπni

uvjeti su prevladavali u Karlovcu i Kriæevcima (SPI1;

-1.44 i -1.47). Nije bilo podruËja sa znatnim pozi-

tivnim odstupanjem mjeseËne koliËine oborine.

Na vremenskoj skali od 3 mjeseca su na veÊini

mjernih postaja oborinski uvjeti bili znatno manji od

medijana (medijan = 50 percentil). Ekstremno suπni

uvjeti su zabiljeæeni na postajama Bjelovar, Varaædin,

Daruvar, Karlovac, Kriæevci, Sisak i GospiÊ (SPI3;

-3.04, -2.11, -2.09, -2.12, -2.32, -2.59 i -2.02). U ©ibeniku,

Zadru i Zagrebu (SPI3; -1.54, 1.86 i -1.52) su prevla-

davali vrlo suπni uvjeti, dok su umjereno suπni uvjeti

zabiljeæeni u Malom Loπinju, Ogulinu, Slavonskom

Brodu, Kninu, Senju, Zaviæanu i Splitu (SPI3; -1.28,

-1.45, -1.17, -1.44, -1.43, -1.02 i -1.48). U Dubrovniku

su oborinski uvjeti bili u granicama normale (SPI3;

0.27).

Slika 13. Kumulativne koliËine oborine (mm) u OÆUJKU 2011., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir, Rijeku,

Zaviæan, Split - Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961.-2000.

vrlo suπno suπno normalno kiπno vrlo kiπno


15

Analiza odstupanja 6-mjeseËnih koliËina

oborine pokazuje da su vrlo suπni uvjeti zabiljeæeni u

Bjelovaru (SPI6; -1.89) dok su u Daruvaru prevladavali

umjereno suπni uvjeti (SPI6; -1.33). U ostalim podruËji-

ma u Hrvatskoj su zabiljeæeni oborinski uvjeti bili unu-

tar granice normale na 6-mjeseËnoj vremenskoj skali.

Izuzetak je mjerna postaja Dubrovnik, gdje su zabi-

ljeæeni vrlo kiπni uvjeti (SPI6; 1.55).

Prostorna razdioba standardiziranog oborinskog

indeksa na 12-mjeseËnoj vremenskoj skali (SPI12)

prikazuje znatna pozitivna odstupanja 12-mjeseËnih

koliËina oborina u raznim dijelovima Hrvatske. Umjereno

kiπni uvjeti su zabiljeæeni na postajama u Varaædinu,

Kriæevcima, Sisku, Pargu, Rijeci, Malom Loπinju i

Dubrovniku (SPI12; 1.19, 1.48, 1.31, 1.19, 1.31, 1.06

i 1.37). Vrlo kiπni uvjeti su zabiljeæeni u Daruvaru i

Pazinu (SPI12; 1.70 i 1.81) a ektremno kiπni uvjeti su

prevladavali na podruËju Bjelovara i Osijeka (SPI12;

2.02 i 2.30).

U protekle dvije godine zabiljeæeni su umjereno

kiπni uvjeti u Pazinu, Malom Loπinju i Splitu (SPI24;

1.40, 1.42 i 1.11). Vrlo kiπni uvjeti su prevladavali u

Osijeku, Sisku, Hvaru i Dubrovniku (SPI24; 1.65, 1.98,

1.64 i 1.76).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su na veÊini

postaja odstupanja 48-mjeseËnih koliËina oborine u

protekle Ëetiri godine bila u granicama normale. Jedino

su u Sisku zabiljeæeni vrlo kiπni uvjeti (SPI48; 1.64).

Napomena: Viπe grafiËkih prikaza rezultata se

moæe pogledati na www.meteo.hr

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase

2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno

1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale

-1.0 do -1.49 umjereno suho

-1.5 do -1.99 vrlo suho

-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

dr. sc. Branka Grbecmag. inæ. Ruæica PopoviÊ

U oæujku 2011. povrπinska temperatura mora bi-

la je uobiËajenih vrijednosti. Srednje dnevne vrijed-

nosti kretale su se od 9.4°C (Senj, 1. i 2. oæujka) do

15.6°C (Komiæa, 30. oæujka). Srednja mjeseËna tem-

peratura mora varirala je od 10.1°C u Senju do 14.2°C

u Komiæi. Na svim se postajama tijekom oæujka uoËa-

va kontinuirani porast povrπinske temperature mora

kao posljedica zagrijavanja atmosfere. ZnaËajnih ano-

malija nije bilo, te analiza izuzetnosti nije izdvojila ni-

ti jedan dan kojega bi mogli smatrati ekstermnim.

NajveÊa odstupanja od 1.2°C zabiljeæena su u Rabu

sredinom mjeseca, a temperatura se kretala od 12.1°C

do 12.3°C. Kako je mjesec oæujak bio uobiËajen s

obzirom na temperaturu zraka i oborinu, to i tempe-

rature mora duæ istoËne obale Jadrana moæemo sma-

trati uobiËajenim.

HIDROLO©KE PRILIKE

Tomislava Boπnjak, inæ.

Povrπinske vode

Na Savi su vodostaji od poËetka mjeseca imali la-

gani trend opadanja i kretali se u domeni srednje niskih

i niskih vodostaja. Sredinom mjeseca zabiljeæen je

jedan veÊi vodni val na cijeloj duæini toka rijeke Save.

Vodostaji u tom razdoblju kretali su se unutar podruË-

ja srednjih, a na dijelu toka oko Jasenovca i unutar po-

druËja srednje visokih voda. PoËetkom zadnje

dekade doπlo je do stagnacije, a zatim i prema kraju

mjeseca i do opadanja vodostaja. Vodnost Save na

cijelom toku bila je ispod prosjeka za oæujak, deficit

otjecanja iznosio je od 25 do 35%.

Sve do polovice mjeseca na Dravi biljeæimo la-

gani trend opadanja i kretanje vodostaja u podruËju

niskih vodostaja. Sredinom mjeseca biljeæi se lagani

kratkotrajni porast, a do kraja mjeseca ponovno opada-

nje vodostaja. Vodnost Drave i u oæujku biljeæi manje

vrijednosti od prosjeka za to razdoblje, deficit otjeca-

nja kretao se izmeu 20 i 30%. I na Dunavu su sve do

kraja druge dekade mjeseca vodostaji imali lagani trend

opadanja, nakon Ëega dolazi do kratkotrajnog porasta

vodostaja. VeÊi dio mjeseca vodostaji na Dunavu kre-

tali su se unutar podruËja srednje niskih voda.

Nakon niskih vodostaja koji su zabiljeæeni u pr-

voj polovici mjeseca, na Kupi sredinom mjeseca dolazi

do porasta vodostaja koji su se u vrhu vala nalazili i u

podruËju srednjih voda. Porast vodostaja bio je kratko-

trajan, tako da su se do kraja mjeseca vodostaji opet

vratili na poËetno stanje. Vodnost na cijelom toku Kupe

16


RAB

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

-6-5-4-3-2-10123456

Anomalija (°C) SENJ

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-5-4-3-2-10123456

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-5-4-3-2-10123456

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

8

910111213141516

17181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

-6

-5-4-3-2-1012

3456

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

89

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-5-4-3-2-10123456

Anomalija (°C)°C

HVAR

89

1011121314

151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

-6-5-4-3-2-10

123456

Anomalija (°C)°C

Slika 14. Srednje dnevne temperature mora (°C) za OÆUJAK 2011., za meteoroloπke postaje Rab, Senj, ©ibenik, Split,

Komiæu i Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora


17

bila je ispod prosjeka za oæujak, s time da se deficit ot-

jecanja u gornjem toku kretao oko 25%, a nizvodnije

oko 55%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mi-

nimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih protoka

u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su uglavnom manji od

srednjih maksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U oæujku su ponovo na slivnom podruËju rijeke

Save zabiljeæene velike razlike u kretanju razine

podzemne vode. Na obje promatrane i analizirane

mjerne stanice MiËevec i Borovje zabiljeæen je la-

gani trend opadanja razine podzemne vode sve do

polovice mjeseca kada se biljeæe najniæe mjeseËne

razine. Nakon toga dolazi do naglog znaËajnijeg po-

rasta vodostaja sve do poËetka zadnje dekade kada su

zabiljeæene najviπe mjeseËne razine vode. Do kraja

mjeseca razina podzemne vode kontinuirano je opadala.

Na obje mjerne stanice vrijednosti minimalnih, sred-

njih i maksimalnih vrijednosti vodostaja kretale su se,

bez obzira na velike oscilacije, oko najniæih vrijednos-

ti za oæujak u razdoblju obrade 1982.-2006.

Na podruËju sliva rijeke Drave, na svim analizira-

nim i uzvodnim i nizvodnim mjernim stanicama nije

zabiljeæeno znaËajnije osciliranje vodostaja. Nakon

poËetnog laganog opadanja, sredinom mjeseca uoËen

je manji porast, a nakon toga i stagnacija u kretanju

OÆUJAK 2011. OÆUJAK 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/sZagreb 100 13.03. 72,1 165 353

SavaJasenovac 307 11.03. 187 529 1398Slavonski Brod 465 11.03. 238 744 1864Æupanja 617 11.03. 326 922 2309

KupaKamanje 18,5 09.03. 9,91 30,5 64,3JamniËka Kiselica 26,7 10.03. 23,7 86,5 194

Mura Mursko SrediπÊe 83,3 09.03. 50,2 82,9 146

DravaBotovo 129 16.03. 116 212 506Donji Miholjac 266 13.03. 195 296 583

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 265 91,9 345 630

SavaJasenovac 595 305 930 1655Slavonski Brod 787 371 1244 2288Æupanja 964 456 1459 2709

KupaKamanje 70,0 18,8 92,8 182JamniËka Kiselica 111 74,7 242 457

Mura Mursko SrediπÊe 116 75,1 139 240

DravaBotovo 292 217 410 673Donji Miholjac 351 278 433 819

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 1534 17.03. 216 905 2139Jasenovac 1410 20.03. 478 1432 2288

Sava Slavonski Brod 1592 21.03. 732 1835 3254Æupanja 1761 22.03. 900 2120 3841

KupaKamanje 606 17.03. 43,9 395 874JamniËka Kiselica 528 18.03. 169 567 1080

Mura Mursko SrediπÊe 287 18.03. 111 297 720

DravaBotovo 761 18.03. 416 760 1682

Donji Miholjac 670 20.03. 341 689 1577

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u OÆUJKU 2011. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961.-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

18


-300-200-100

0100200300400500600700800900

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

..

-100-50

050

100150200250300350400450

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-100-50

050

100150200250300350400450500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Karlovac Kupa - Kamanje

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0300600900

1200150018002100240027003000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

050

100150200250300350400450500550600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u OÆUJKU 2011.

Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u OÆUJKU 2011.


19

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

2400

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000


Q (m3/s)

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

4000

4400


Q (m3/s)

Qsred oæujak 2011. oæujak 1961-2005.

Qmin oæujak 2011. oæujak 1961-2005.

Qmaks oæujak 2011. oæujak 1961-2005.

Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u OÆUJKU 2011. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

20


103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

104.1

104.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

116.1

116.2

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

117.0

117.1

117.2

117.3

117.4

117.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.6

99.8

100.0

100.2

100.4

100.6

100.8

101.0

101.2

101.4

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

105.1

105.2

105.3

105.4

105.5

105.6

105.7

105.8

105.9

106.0

106.1

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

97.5

97.6

97.7

97.8

97.9

98.0

98.1

98.2

98.3

98.4

98.5

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za OÆUJAK 2011. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

vodostaja. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksi-

malnih mjeseËnih vrijednosti vodostaja na veÊini stani-

ca dravskog sliva kreÊu se oko najviπih vrijednosti za

oæujak u razdoblju obrade 1988.-2006., osim za

mjernu stanicu »aavica gdje se te vrijednosti kreÊu

oko srednjih viπegodiπnjih vrijednosti u oæujku za is-

to analizirano razdoblje.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.

Visine sloja mijeπanja tijekom oæujka 2011. na

postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u terminima 00 i

12 UTC su prikazane na slici 19. Na osnovi proraËu-


21

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u OÆUJKU 2011.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,23 13.03. 103,15 104,50 105,67Zagreb-MiËevec 99,85 14.03. 99,96 101,44 102,83

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,61 103,49 104,78 105,90Zagreb-MiËevec 100,33 100,41 101,82 103,34

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,11 21.03. 103,91 105,21 107,03Zagreb-MiËevec 101,25 19.03. 100,90 102,39 104,67

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u OÆUJKU 2011.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,72 14.03. 115,17 115,53 115,85Gornja ©uma 116,76 15.03. 115,24 115,89 116,26Gornji Miholjac 105,64 31.03. 103,12 104,73 105,86»aavica 97,82 31.03. 96,23 97,61 100,39

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,77 115,23 115,62 116,02

DRAVAGornja ©uma 116,79 115,29 115,98 116,36Gornji Miholjac 105,70 103,16 104,80 105,89»aavica 97,87 96,30 97,74 100,46

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,82 01.03. 115,30 115,75 116,23Gornja ©uma 116,84 01.03. 115,33 116,10 116,55Gornji Miholjac 105,76 01.03. 103,21 104,87 105,93»aavica 97,92 01.03. 96,37 97,89 100,53

22


na je vidljivo da je u Zagrebu visina sloja mijeπanja ti-

jekom noÊi bila najveÊa 20. oæujka (1868 m), a u Zadru

17. oæujka (1036 m). U Zagrebu je najveÊa visina

sloja mijeπanja u terminu 12 UTC proraËunata 7. oæu-

jka (2391 m), a u Zadru 30. oæujka (2288 m). ProsjeËna

mjeseËna visina sloja mijeπanja je u terminu 00 UTC

u Zagrebu iznosila 323 m, dok je u Zadru bila 334 m.

U terminu 12 UTC prosjeËne vrijednosti visine sloja

mijeπanja su se kretale od 1288 m (Zagreb) do 1313 m

(Zadar).

Na postaji Zagreb-Maksimir je tijekom noÊi prizem-

ni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan i umjereno sta-

Slika 19. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u OÆUJKU 2011. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 1 3 0 0 5 16 jako labilno - AB - umjereno labilno 1 3 14 48 0 0 7 23 umjereno labilno - BC - malo labilno 1 3 8 28 0 0 7 23 malo labilno - CD - neutralno 14 45 6 21 20 67 12 38 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 0 0 3 10 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 12 39 0 4 4 13 0 0 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 1 3 0 0 3 10 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom OÆUJKA 2011. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 1 2 9 19 1 3 7 20 ne postojiprizemna 22 33 0 0 4 11 0 0 prizemnapodignuta 5 7 5 10 13 36 8 23 podignutavisinska 39 58 34 71 18 50 20 57 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za OÆUJAK 2011. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).


23

bilan (D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom 45% i 39%,

tablica 4). U terminu 12 UTC bile su najuËestalije klase

stabilnosti B, C i D (48%, 28% i 21%). SliËno je bi-

lo na podruËju Zadra. U terminu 00 UTC atmosfera je

najËeπÊe bila neutralna, 67%. U 12 UTC atmosfera je

bila jako labilna (A klasa stabilnosti, 16%), umjereno

labilna (B klasa stabilnosti, 23%), malo labilna (C klasa

stabilnosti, 23%) i neutralna (D klasa stabilnosti, 38%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravno

povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U

Zagrebu su u terminu 00 UTC zabiljeæena 22 sluËaja

(33%) s prizemnom, 5 sluËaja sa podignutom inver-

zijom (7%) i 39 sluËajeva s visinskom inverzijom (58%).

U terminu 12 UTC je visinska inverzija zabiljeæena u

34 sluËaja (71%), podignuta inverzija u 5 sluËaja (10%)

i 9 sluËajeva (19%) bez inverzije. U Zadru su tijekom

noÊi bile najËeπÊe visinske inverzije (18 sluËajeva,

62%), situacije sa podignutom inverzijom (13 sluËaja;

36%) i prizemnom temperaturnom inverzijom (4 sluËa-

ja; 11%). U terminu 12 UTC je zabiljeæeno 20 sluËa-

ja s visinskom inverzijom (57%), 8 sluËajeva s podignu-

tom temperaturnom inverzijom (23%) i 7 sluËajeva bez

temperaturne inverzije (23%).

U oæujku 2011. su koliËine oborina na cijelom po-

druËju Hrvatske bile znatno manje od medijana. Stoga

se moæe pretpostaviti da je mjeseËno taloæenje oneËiπÊu-

juÊih tvari oborinom (mokra depozicija) na podruËju

Hrvatske bilo manje od prosjeka.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inæ.

Masene koncentracije dnevnih uzoraka duπikovog

dioksida (NO2) prikupljene na postajama znatno su

manje od propisanih graniËnih vrijednosti (Uredba o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku,

NN broj 133/2005., str. 2467, GV-graniËna vrijednost

je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak, a godiπnji srednjak 40

μg/m3). Maksimalna dnevna koncentracija bila je kao

i u veljaËi na postaji u Slavonskom Brodu te je 15. oæuj-

ka iznosila 31 μg/m3. Ovo bi se moglo objasniti Ëi-

njenicom da je postaja u neposrednoj blizini lokalnog

izvora emisije NO2. Dnevne koncentracije duπikovog

dioksida na ostalim postajama su manje, a srednje mje-

seËne koncentracije iznosile su 5 μg/m3 na GMP Ogulinu,

10 μg/m3 u Rijeci i GospiÊu te 18 μg/m3 u Slavonskom

Brodu. Uzastopno niske koncentracije duπikovog diok-

sida, sama metoda uzorkovanja te uspostava novih

postaja Dræavne mreæe za trajno praÊenje kakvoÊe zra-

ka razlog su ukidaju praÊenja ove oneËiπËujuÊe tvari

na veÊini postaja DHMZ-a. Tako je 15. oæujka uki-

nuto mjerenje NO2 i na postaji u Rijeci. Potrebno je

naglasiti da rezultati dobiveni do 15. oæujka nisu odstu-

pali od uobiËajenih vrijednosti za tu postaju.

MjeseËna koliËina oborine je na promatranim posta-

jama u usporedbi s onom u veljaËi bila znatno veÊa i

kretala se od 21.9 mm u Krapini do 164.1 mm u Rijeci.

U prosjeku je pH vrijednost odreena u 99% oborine,

dok je na glavne ione, izmeu ostalog sumpor i du-

πik, u prosjeku analizirano 97% oborine. Rezultati

0.0

0.5

1.0

1.5

2.0

2.5

3.0

3.5

4.0

4.5

5.0

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

mg/L SO4 - S NO3 - N

Slika 20. Maksimalne mjeseËne koncentracije sulfata i nitrata za OÆUJAK 2011

24


pokazuju da je svega 8 % oborine bilo kiselo, πto je

znatno manje nego u veljaËi.

pH vrijednosti kretale su se od 3.49 u Ogulinu (2.

oæujka) u 1.7 mm oborine do 7.44 u Ogulinu (28. oæuj-

ka) u 0.70 mm, te Zadru (18. oæujka) u 0.50 mm oborine.

Minimalna pH vrijednost od 3.49 moæe se pripisati vi-

sokim koncentracijama kiselinskih ekvivalenata u

uzorku (sulfata, nitrata i amonijaka), te vrlo niskim

koncentracijama ostalih iona. Potrebno je naglasiti da

se maksimalna dnevna koncentracija kisele kompo-

nente, SO2 poklapa sa rezultatom pH analize, te je ona

izmjerena u Ogulinu 2. oæujka i iznosila je 13.375

mg/dm3. Maksimalne pH vrijednosti mogu se u Zadru

0.0

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

1.2

1.4

1.6

Puntijarka Krapina Bilogora Slav. Brod Karlovac Kutjevo Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO3 - N

Slika 21. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za OÆUJAK 2011.

Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za OÆUJAK 2011.

OBORINA ZRAK

Rmj/Ru SO4-S NO3-N SO4-S NO3-Nudio udio

NO2sr NO2max NO2minRR/mm NA pH pHmin-pHmax kiselih kiselih

% mg/L kg/ha uzoraka kiπa μg/m

Puntijarka 48.5 99,2/91,5 9/7 5.9 4,20-6,61 0.8 0.443 0.354 0.196 28.6 34.1 / / /

Krapina 21.9 100/92,7 7/4 6.38 6,11-6,60 0.658 0.397 0.133 0.086 0 0 / / /

Bilogora 28.4 98,9/96,8 7/6 5.42 4,12-6,94 0.731 0.578 0.196 0.159 57.1 39.2 / / /

Slav. Brod 35.9 99,7/94,9 9/7 5.8 4,63-6,96 1.009 0.358 0.344 0.122 11.1 9.7 18 31 6

Karlovac 33.6 98,5/98,4 5/4 6.12 3,63-7,12 1.077 0.513 0.351 0.167 20 3.9 / / /

Kutjevo 47.5 100/98 8/7 5.84 4,97-6,85 0.722 0.566 0.337 0.264 25 31.2 / / /

Ogulin 64.1 99,5/98,3 10/7 6.31 3,49-7,44 0.663 0.225 0.415 0.141 20 20.6 5 16 0

GospiÊ 59.9 99,7/99,7 9/9 6.52 4,51-7,11 0.999 0.57 0.596 0.34 22.2 11.1 10 25 3

Zaviæan 155.6 99,7/99,7 10/10 6.08 5,19-6,85 0.547 0.298 0.848 0.462 20 14.5 / /

Pazin 120.9 100/99,7 7/6 6.2 6,06-7,33 0.463 0.23 0.558 0.278 0 0 / / /

Rijeka 164.1 99,9/99,5 8/7 6.19 5,38-6,96 0.585 0.318 0.955 0.519 25 12.4 10 22 3

Zadar 35.2 100/96,1 8/6 6.27 6,02-7,44 4.017 0.547 1.357 0.185 0 0 / / /

Dubrovnik 70.6 97/97 7/7 6.01 5,49-7,02 1.722 0.445 1.179 0.305 14.3 10.1 / / /

Legenda za tablicu:Rmj/Ru (pH) je postotak oborine na kojem je analizirana pH vrijednost, odnosno kiselost oborineRmj/Ru (GI) je postotak oborine na kojem je provedena analiza na glavne ioneNA br. uz (pH) je broj uzoraka na kojima je provedena analiza pH vrijednostiNA br.uz(GI) je broj uzoraka na kojima je provedena kromatografska analiza na glavne ioneUdio kiselih uzoraka odreen je s obzirm na ukupni broj uzoraka pristigao u laboratorijUdio kiselih kiπa odreen je s obzirom na ukupnu analiziranu oborinu


25

i Ogulinu pripisati visokim koncentracijama kationa u

oborini i to prvenstveno koncentraciji kalcija.

Uzorkovanje je provedeno otvorenim uzorkivaËem,

”bulk metodom”. U tablici 6 dane su vrijednosti ud-

jela kiselih uzoraka kao i vrijednosti udjela kiselih kiπa

s obzirom na analiziranu koliËinu oborine. Maksimalni

udio kiselih kiπa s obzirom na analiziranu koliËinu

oborine iznosio je 39% na Bilogori, na svim postaja-

ma je udio kiselih kiπa bio znatno manji nego u veljaËi,

πto se moæe objasniti i veÊom ukupnom koliËinom

oborine.

Automatski uzorkivaËi ”wet only” nalaze se u

Slavonskom Brodu i GospiÊu. Valja naglasiti da obo-

rina prikupljena wet only uzorkivaËem ima niæu

prosjeËnu pH vrijednost u odnosu na bulk metodu, te

je na obje postaje udio kiselih kiπa s obzirom na ana-

liziranu koliËinu oborine bio neπto veÊi. ProsjeËna pH

vrijednost za uzorke prikupljene wet only uzorkivaËem

u GospiÊu iznosi 6.28, odnosno 6.52 za uzorke priku-

pljene bulk uzorkivaËem, dok kod uzoraka prikupljenih

u Slavonskom Brodu nema tako znaËajnih razlika u

vrijednostima.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzorci-

ma oborine odreuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

trati, amonijak, natrij, kalij, kalcij i magnezij) ali se u

Biltenu prikazuju samo vrijednosti sulfata i nitrata, dok

se ostali podaci nalaze u bazi ekoloπkih podataka DHMZ-

a.

Tijekom oæujka su koncentracije sulfata i nitrata

bile znatno viπe nego u veljaËi na svim postajama.

Maksimalna mjeseËna koncentracija sulfata bila je u

Zadru te je iznosila 4.02 mg/dm3, a visoka mjeseËna

koncentracija sulfata izmjerena je i u Dubrovniku.

Maksimalna mjeseËna koncentracija nitrata iznosila je

0.58 mg/dm3 na Bilogori. Minimalne koncentracije

sulfata zabiljeæene su u Pazinu (0.46 mg/dm3), dok su

koncentracije nitrata bile najmanje u Ogulinu (0.23

mg/dm3).

Minimum ukupnog mjeseËnog taloæenja za sumpor

u obliku sulfata (SO4-S) izmjereno je u Krapini i iznosi

0.13 kg/ha.

NajveÊe taloæenje sumpora iz sulfata bilo je u Zadru

gdje je zabiljeæena vrijednost od 1.36 kg/ha. Visoko

taloæenje sulfata u Zadru moguÊe je objasniti Ëinjeni-

com da je ukupno taloæenje svih iona bilo znatno veÊe

od uobiËajenog, te da su koncentracije sumpora u obori-

ni tijekom cijelog mjeseca bile viπe od prosjeka. Treba

napomenuti da je taloæenje bilo poviπeno i u Dubrovniku

πto se moæe objasniti znatnim utjecajem mora, a to

potvruju i visoke koncentracije natrija i klora u uzorci-

ma (nije prikazano ovdje).

Taloæenje anorganskog duπika iz nitrata (NO3-N)

je bilo najmanje u Krapini i iznosilo je 0.09 kg/ha, dok

je najveÊe bilo u Rijeci i iznosilo 0.52 kg/ha.

KakvoÊa zraka

mr. sc. Ivona MajiÊ

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom oæujka 2011. dominantni oneËiπÊivaË bile

su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteristiËno za ovo

doba godine. Dnevni srednjaci koncentracija ove

oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min. 14.49 do

max. 69.82, dok je srednja mjeseËna koncentracija bi-

la 48.55, a percentil 98 iznosio je 67.77 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka sve dane bilo slabog inteziteta i ujed-

naËeno za cijeli mjesec.

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka za posta-

ju u Mirogojskoj 16, kroz mjesec oæujak vidljivo je da

je zrak sve dane bio dobre kakvoÊe (indeks manji od

50).

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Slav. Brod Ogulin GospiÊ Rijeka

POSTAJE

NO2sr NO2maxμg/m3

GV

Slika 22. Srednje i maksimalne koncentracije duπikovog

dioksida u OÆUJAK 2011.

26


StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednosti

odreenom Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o

graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku

(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u oæujku ocije-

njen na naËin prikazan u tablici 7.

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV i TV

za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊujuÊe tvari

odreene Uredbama.

Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za OÆUJAK 2011. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 NO parametar PM 10

Min 14,49 24,01Dana 1. oæujka 7. oæujka Max 44,15 69,82Dana 25. oæujka 21. oæujka Sr. Vrj. 23,25 48,55Median 22,25 49,09Percentil 98 37,172 67,7704Br. dana preko GV za 24 h 0 0Br. dana preko TV za 24 h 0 0

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0102030405060708090

100

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

10.3

.11

.3.

12.3

.13

.3.

14.3

.15

.3.

16.3

.17

.3.

18.3

.19

.3.

20.3

.21

.3.

22.3

.23

.3.

24.3

.25

.3.

26.3

.27

.3.

28.3

.29

.3.

30.3

.31

.3.

Dan

PM 10 O3

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica PM10 i prizemnog ozona za OÆUJAK 2011. godine

μg/

m3


27

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

U oæujku je bilo u prosjeku hladno, a u Zagrebu i

Slavonskom Brodu osjet ugode je bio gotovo na grani-

ci svjeæega. U Zagebu i Slavonskom Brodu su bio-

meteoroloπke prilike bile toplije od normalnih, a u

GospiÊu i Splitu u granicama normale.

Prva je dekada bila preteæno hladna uz povremene

epizode vrlo hladnoga. U Splitu je u nekoliko navrata

bilo u popodnevnim satima svjeæe, ali u nekoliko sluËa-

jeva i iznimno hladno zbog bure. Ova dekada je u Splitu

bila u granicama normale, kao i popodneva i veËeri u

Zagrebu i veËeri u Slavonskom Brodu. Hladnije od

normale bilo je u GospiÊu, a takva su bila i jutra u

Zagrebu te jutra i popodneva u Slavonskom Brodu.

U drugoj dekada je u nizinskom dijelu Hrvatske

prevladavalo svjeæe, povremeno je bilo ugodno, a ju-

tra u Slavonskom Brodu su bila uglavnom hladna. S

prevladavajuÊim osjetom hladnoga GospiÊ i Split su

bili hladniji, a u Splitu je zbog bure u nekoliko sluËa-

jeva bilo vrlo hladno, povremeno Ëak i iznimno hlad-

no. U Zagrebu i Slavonskom Brodu ova je dekada bi-

la toplija ili znatno toplija od normale, dok je u GospiÊu

i Splitu uglavnom bilo u granicama normale ili hlad-

nije od normale.

U posljednjoj je dekadi zatoplilo, pa je prevladava-

lo svjeæe, a u popodnevnim satima je Ëesto bilo i ugod-

no. Ova je dekada uglavnom bila toplija ili znatno topli-

ja od normalnih biomeeoroloπkih prilika. U granica-

ma normale su bila jutra u Slavonskom Brodu i GospiÊu

te jutra i veËeri u Splitu.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Globalna ozraËenost

MjeseËna ozraËenost je u oæujku 2011. bila dos-

ta ujednaËena i iznosila je u prosjeku 36000 J/cm2.

Najmanja vrijednost je izmjerena na Pargu 32200 J/cm2,

a najveÊa u Zadru, 42500 J/cm2. Najviπe je ozraËenos-

ti bilo u treÊoj dekadi, izmeu 45 i 50 % mjeseËne vri-

jednosti, a najmanje u drugoj, odnosno u Zagrebu u pr-

voj dekadi.

Srednje dnevne ozraËenosti bile su u rasponu od

1040 J/cm2 na Pargu do 1370 J/cm2 u Zadru, dok su

dnevni maksimumi bili od 1.5 do 2 puta veÊi od sred-

njaka i na svim postajama, osim Parga, bili veÊi od

2000 J/cm2. Dnevni maksimumi su izmjereni na kra-

ju mjeseca.

Srednje satne ozraËenosti iznosile su sredinom

dana na Pargu 150 J/cm2, odnosno 10 J/cm2 viπe u

GospiÊu. Oko 175 J/cm2 iznosile su najveÊe srednje

satne vrijednosti u Zagrebu i Rijeci, 182 J/cm2 u Splitu,

te najviπe, 201 J/cm2 u Zadru. Na svim je postajama

bilo viπe ozraËenosti u poslijepodnevnim, nego u pri-

jepodnevnim satima.

Apsolutni satni maksimumi bili su u rasponu od

274 J/cm2 u Rijeci do 317 J/cm2 u GospiÊu, a izmjereni

su u dane dnevnih maksimuma.

Difuzna ozraËenost

Difuznim su zraËenjem u oæujku pristigli gotovo

isti iznosi energije na obje postaje, oko 14300 J/cm2.

0

10

20

30

40

50

60

1.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

7.3.

8.3.

9.3.

10.3

.11

.3.

12.3

.13

.3.

14.3

.15

.3.

16.3

.17

.3.

18.3

.19

.3.

20.3

.21

.3.

22.3

.23

.3.

24.3

.25

.3.

26.3

.27

.3.

28.3

.29

.3.

30.3

.31

.3.

Dan

PM10 O3

Slika 24. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za OÆUJAK 2011.

28


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990. Odstupanje 2011. od 1961-1990.

Slika 25. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za OÆUJAK 2011. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

Prosjek 2011. Prosjek 2011. Prosjek 2011. Prosjek 2011.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3


29

Udio u globalnom zraËenju je u Zagrebu bio 55 %, a

u Splitu 36 %. U Zagrebu su dekadne ozraËenosti rasle

tijekom mjeseca. Doprinos prve dekade u mjeseËnoj

ozraËenosti bio je 27%, a treÊe 40 %. U Splitu je naj-

manji iznos izmjeren u drugoj dekadi, 27 % mjeseËnog

iznosa, a najveÊi u treÊoj dekadi, 45 % mjeseËnog

iznosa.

ProsjeËne dnevne ozraËenosti iznosile su 460 J/cm2,

dok su dnevni maksimumi bili veÊi od srednjaka 1.7

puta u Zagrebu, odnosno 1.9 puta u Splitu. Izmjereni

su 19. oæujka u Splitu, te 27. u Zagrebu.

Srednje satne difuzne ozraËenosti bile su u ranim

jutarnjim satima tek neznatno veÊe u Splitu, nego u

Zagrebu. U razdoblju od 9 do 13 sati je situacija bila

obrnuta, a zagrebaËke su vrijednosti bile veÊe od split-

skih za pribliæno 3 J/cm2. U 13 sati je u Zagrebu bilo

u prosjeku najviπe difuzne ozraËenosti, 63 J/cm2. U

Splitu je naviπe ozraËenosti bilo sat vremena kasnije,

u iznosu od 66 J/cm2. Poslijepodne su satne ozraËenos-

ti bile priliËno izjednaËene na obje postaje. U prosjeku

je viπe ozraËenosti bilo u poslijepodnevnim satima na

obje postaje. Apsolutni satni maksimum je u Zagrebu

izmjeren 20. oæujka u 12 sati, a iznosio je 124 J/cm2,

dok je splitski maksimum iznosio 131 J/cm2, a iz-

mjeren je 21. oæujka u 13 sati i 29. u 12 sati.

Prilikom izlaska i zalaska Sunca na obje je posta-

je udio difuzne komponente u globalnoj bio veÊi od

0.5. Sredinom dana je u Zagrebu bilo 37 % difuznog

zraËenja, a u Splitu 32 %.

Trajanje sijanja Sunca

U oæujku je trajanje sijanja Sunca iznosilo na kon-

tinentalnim postajama oko150 sati. Na jugu Hrvatske

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-MAKSIMIR 1168,7 2058,7 256,3 36230,0 8860,1 10374,8 16995,1 0PARG 1040,1 1952,7 133,1 32241,6 8760,9 7462,6 16018,1 0RIJEKA 1211,1 2011,5 59,5 37545,4 13206,1 7300,5 17038,8 0GOSPIΔ 1136,7 2238,8 85,1 35236,4 10719,3 7583,4 16933,7 0ZADAR 1372,3 2122,5 256,7 42542,4 12027,1 11680,8 18834,5 0SPLIT 1268,5 2191,2 139,2 39323,8 11923,3 9560,0 17840,5 0DUBROVNIK 744ZG-MAKSIMIR 464,7 779,0 240,9 14405,3 3871,1 4792,5 5741,7 0SPLIT 457,8 881,3 149,5 14191,3 3956,5 3849,0 6385,8 0

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - OÆUJAK 2011.

0

50

100

150

200

250

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMRIJGOSZADSPLDUB

Slika 26. Srednja satna globalna ozraËenost

u OÆUJKU 2011. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 27. Srednja satna difuzna ozraËenost,

u OÆUJKU 2011. godine

30


0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u OÆUJKU 2011. godine


31

su sume bile neπto veÊe od 170 sati, a najviπe je si-

janja Sunca bilo u Zadru i Rijeci, blizu 200 sati. NajveÊe

su dekadne sume bile u treÊoj dekadi, 45 do 50 % mje-

seËnog iznosa, a najmanje u drugoj, odnosno u Zagrebu

u prvoj dekadi.

Dnevno je u prosjeku Sunce sjalo od 4.7 sati u

Zagrebu do 6.4 sata u Rijeci. NajveÊe dnevne ozraËenos-

ti bile su na svim postajama veÊe od 10 sati, a u GospiÊu

i Splitu Ëak veÊe i od 11 sati. NajsunËanije je bilo 23.

oæujka na Pargu, a dan kasnije u Zagrebu. Splitski je

maksimum zabiljeæen 24. i 25. oæujka, a dubrovaËki

24. i 30. U Rijeci je naviπe osunËavanja bilo 30. oæuj-

ka, a u Zadru i GospiÊu 31 oæujka.

Srednje satne sume su sredinom dana na konti-

nentalnim postajama iznosile oko 0.5 sati. U Dubrovniku

i Splitu su najveÊe srednje satne sume dostizale i 0.6

sati, dok su najsunËaniji Rijeka i Zadar imali i do 0.7

sati sijanja Sunca. NajsunËanije je u prosjeku bilo u 10

sati u Rijeci, u 11 sati na Pargu i u Zadru, u 12 sati u

Splitu, u 13 sati u Zagrebu i Dubrovniku, te u 15 sati

u GospiÊu. U prijepodnevnim je satima bilo u prosjeku

sunËanije u Zagrebu, Rijeci, Zadru i na Pargu, dok je

na ostalim postajama sunËanije bilo u poslijepodnevn-

im satima.

Oæujak 2011. bio je uglavnom sunËaniji od pros-

jeka, od 8 % u Zagrebu do 36 % u Rijeci. DubrovaËko

podruËje je imalo isto osunËavanje kao πto pokazuje

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-MAKSIMIR 4,7 10,5 144,4 38,1 41,1 65,2PARG 4,9 10,3 150,5 43,3 29,4 77,8RIJEKA 6,4 10,9 198,0 74,3 33,7 90,0GOSPIΔ 5,0 11,4 154,8 44,7 30,7 79,4ZADAR 6,3 10,7 196,8 62,9 46,0 87,9SPLIT 5,6 11,2 173,3 56,6 40,0 76,7DUBROVNIK 5,5 10,8 171,6 56,8 35,1 79,7

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - OÆUJAK 2011.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 30. Srednje satno trajanje sijanja Sunca

OÆUJKU 2011. godine

0

0.10.2

0.3

0.40.5

0.6

0.70.8

0.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 29. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u OÆUJKU 2011. godine

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

(%)

Slika 31. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

OÆUJKU 2011. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

32


viπegodiπnji prosjek, dok je u Splitu zabiljeæen manjak

od 2 %.

PRIZEMNI OZON

Krunoslav Premec, dipl. inæ.

Tijekom oæujka su se volumni udjeli prizemnog

ozona znaËajno mijenjali u Gradiπtu. Medijani su bili

u rasponu od 20 do 50 ppb, najveÊi je izmjeren 5. oæuj-

ka, a najmanji 18. PoËetak druge dekade obiljeæili su

veliki dnevni rasponi vrijednosti prizemnog ozona, veÊi

od 40 ppb, a maksimalni dnevni raspon je bio 30. oæuj-

ka i iznosio je 50 ppb. Mala dnevna varijabilnost je

primijeÊena 2. i 20. oæujka i iznosila je manje od 10

ppb.

U Makarskoj su poËetkom mjeseca medijani bili

oko 40 ppb, da bi do sredine mjeseca rasli na pribliæno

60 ppb. Potom je uslijedio nagli pad na 33 ppb, te

ponovni rast u treÊoj dekadi do 27. oæujka i vrijednos-

ti 55 ppb. Zadnjih dana u mjesecu medijani su bili u

rasponu od 40 do 50 ppb. Dnevna promjenjivost bila

je znaËajno manja nego u Gradiπtu. NajveÊi dnevni

raspon od 30 ppb je izmjeren krajem mjeseca, dok se

prizemni ozon jako malo mijenjao, manje od 10 ppb,

na dane 7., 14., 19. i 20. oæujka.

Najmanje srednje satne vrijednosti su u Gradiπtu

bile u 7 i 8 sati i iznosile su 28 ppb, dok su najveÊe bile

u 15 sati, u iznosu od 50 ppb. Apsolutni satni minimu-

mi bili su manji od 10 ppb od 6 do 8 sati i od 17 do

19 sati, dok su najveÊi minimumi izmjereni u rano posli-

jepodne i iznosili su oko 28 ppb. Apsolutni maksi-

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 32. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Gradiπtu u OÆUJKU 2011.

GRADI©TE

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 33. Dnevni hod volumnih udjela ozona

u Makarskoj u OÆUJKU 2011.

MAKARSKA

Slika 35. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u OÆUJKU 2011.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u OÆUJKU 2011.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)


33

mumi su u ranim jutarnjim satima bili neπto manji od

50 ppb, a u razdoblju od 13 do 19 sati veÊi od 60 ppb.

Srednji satni volumni udjeli su u Makarskoj kroz

cijeli dan bili uglavnom izmeu 40 i 50 ppb. Najmanje

vrijednosti bile su u 8 sati, 36 ppb, a najveÊe u 16

sati, 48 ppb. Apsolutni satni minimum je izmjeren u

8 sati, 13 ppb, dok su u rano poslijepodne minimalne

satne vrijednosti bile oko 34 ppb. Apsolutni satni mak-

simumi su cijeli dan bili oko 60 ppb.

U oæujku 2011. je graniËna vrijednost 60 ppb pre-

ma Uredbi o ozonu u zraku, prekoraËena u Gradiπtu

dva puta, a u Makarskoj tri puta, dok je graniËna vri-

jednost 55 ppb prekoraËena samo jedan dan u Makarskoj.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Temperature tla

Tijekom oæujka tlo je na 5 cm dubine bilo u klasi

normalno toplo ne samo u kontinentalnom dijelu

Hrvatske, nego i u Istri. U Dalmaciji je bilo u klasi top-

lo.

U usporedbi s prosjeËnim viπegodiπnjim vrijed-

nostima, tlo je na 5 cm dubine u Slavoniji i Baranji bi-

lo toplije 0.2°C, Lici i Gorskom kotaru 0.6°C, Podravini,

Meimurju i Hrvatskom zagorju 0.8°C, a u Istri i

Dalmaciji 1.1°C.

Na 20 cm dubine, tlo je bilo hladnije u odnosu

na tlo na 5 cm dubine u Istri i Dalmaciji, te u Slavoniji

i Baranji 0.2°C, a u Lici i Gorskom kotaru, te u Podravini,

Meimurju i Hrvatskom zagorju 0.6°C.

Na 100 cm dubine tlo je u usporedbi s tlom na 5

cm dubine bilo hladnije u Podravini, Meimurju i

Hrvatskom zagorju 0.4°C, a u Slavoniji i Baranji, te

u Lici i Gorskom kotaru toplije 0.2°C.

Terminska maksimalna temperatura tla na 5 cm

dubine bila je najviπa tijekom treÊe dekade mjeseca i

to u Splitu gdje je iznosila 22.6°C, dok je najniæa ter-

Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 51,4 26. 65,3 5. / 15h 2 0 0Makarska 55,6 13. 65,6 12. / 22h 3 1 0

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), OÆUJAK, 2011.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

-80

-70

-60

-50

-40

-30

-20

-10

0

10

20

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

m

Slika 36. Bilanca vode u tlu za OÆUJAK 2011.

0

10

20

30

40

50

60

70

O_ujakZagreb Varaædin Slavonski Brod Osijek

Ogulin GospiÊ Zadar PoreË

Dubrovnik Daruvar Krapina

Slika 37. Efektivne oborine za OÆUJAK 2011.

34


Slika 38. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode 2.9 -8.3 -23.5

Efekt. oborine 18.4 14.1 32.3

Evapotranspiracija 15.5 22.4 55.8

I II III

Krapina

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode -7.8 -15.4 -40.9



I II III

Ogulin

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode 50.3 13.3 14.2



I II III

Dubrovnik

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode -25.4 20.6 -45.9



I II III

GospiÊ

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode 11.5 -7.7 6.6



I II III

SlavonskiBrod

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode 0.0 -6.2 -18.9

Efekt. oborine 16.2 33.8


I II III

Varaædin

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode -11.4 -10.7 -53.3



I II III

PoreË

-50

0

50

100

150

200

250

mm

Bilanca vode -40.1 -43.4 -38.7



I II III


35

minska minimalna temperatura izmjerena u Karlovcu

tijekom prve dekade oæujka i iznosila je -2.4°C.

Na 20 cm dubine najveÊa je terminska temperatu-

ra tla izmjerena u Komiæi (16.4°C), a najniæa u Pargu

(-0.4°C).

Srednje mjeseËne temperature tla na 100 cm du-

bine kretale su se od 4.6°C u GospiÊu do 7.2°C u

Slavonskome Brodu.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-

rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.

Poznato je da biljka koristi samo jedan dio oborina -

efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedan dio

se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna evapotran-

spiracija (Eto) je definirana kao vrijednost evapo-

transpiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jedno-

liËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokrivaËa,

koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudijeva u vo-

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 39. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za OÆUJAK 2011. godine

I II III

Osijek

Zagreb - MaksimirZadar

-25.0

-20.0

-15.0

-10.0

-5.0

0.0

( m

m )

I II III

dekada

Slika 40. Bilanca vode u tlu po dekadama

za OÆUJAK 2011.

Tablica 12. Srednje mjeseËne temperature tla (°C)

na 100 cm dubine u OÆUJKU 2011. godine

Postaja Srednja mjeseËna temperatura tla na 100 cmOsijek 6.6Slav.Brod 7.2Daruvar 6.6Kriæevci 5.6Zagreb 6.3Sisak 6.8Ogulin 5.3GospiÊ 4.6

36


di. Evapotranspiracija je izraËunata po metodi Penman-

Monteeithu, a efektivne oborine metodom USBR.

Najmanje efektivne oborine izmjereno je u Zadru

(13.3 mm), a najviπe u Dubrovniku (62.6 mm).

Dnevne vrijednosti evapotranspiracije su se u oæuj-

ku kretale od 1.4 mm (Ogulin) do 3.5 mm (Dubrovnik).

MjeseËne vrijednosti bilance vode u tlu su bile

pozitivne samo u Ogulinu i GospiÊu. Na ostalim su

analiziranim postajama bile negativne. Najmanje vri-

jednosti negativne bilance vode u tlu zabiljeæene su na

postaji Osijek (17.9 mm), a najveÊe na postaji Zadar

(70.4 mm).

Dekadne vrijednosti bilance vode u tlu bile su ne-

gativne na svim analiziranim postajama. U Osijeku

je najmanje vode u tlu bilo tijekom treÊe, Zagrebu prve,

a u Zadru tijekom druge dekade mjeseca.

MJERENJE KONCENTRACIJE

PELUDA U ZRAKU

mr. sc. Lidija Srnecdr. sc. Ivana Hrga

Oæujak je na podruËju opservatorija Zagreb Maksimir

imao srednju mjeseËnu temperaturu zraka 1.4°C viπu

od prosjeËne. Ovo odstupanje prema raspodjeli per-

centila zraka nije znaËajno i moæe se reÊi da su tem-

peraturne prilike bile uobiËajene u odnosu na prosjeËne

(1961-1990). Ukupno je tijekom mjeseca palo 36

mm oborine (65% prosjeËne koliËine) Ëime su nastav-

ljene suπne prilike koje su zamijeÊene joπ od sijeËnja.

PoËetkom oæujka je, kao nastavak vremenskih prilika

iz posljednje dekade u veljaËi, bilo hladnije od prosje-

ka. Minimalne temperature zraka su sve do 11. oæuj-

ka bile negativne. U prvih pet dana oæujka pelud u

zraku je bio prisutan tek sporadiËno s pokojim zrncem.

Od 5. do 9. oæujka je uoËen blagi porast peludnih zr-

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za OÆUJAK 2011. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 4.0 0.3 3.8 1.7 13.0 1.1 9.6 3.1 14.0 3.5 11.6 6.1Gradiπte 9.6 -1.0 4.5 1.2 16.3 0.8 10.9 3.0 17.2 3.3 12.3 5.6Slavonski Brod 7.0 -0.1 3.7 1.5 15.1 1.2 9.8 3.8 19.4 2.5 12.5 6.3Daruvar 8.4 -0.2 4.8 0.5 15.0 1.2 10.3 3.4 15.4 3.8 12.4 6.1Bjelovar 9.7 -0.6 4.5 0.4 16.2 0.7 9.6 2.6 18.1 1.3 12.0 4.8Kriæevci 8.7 -0.6 4.3 0.4 16.5 0.6 10.9 2.3 16.8 2.0 14.0 4.4Varaædin 9.7 -2.3 3.9 0.7 18.6 -0.4 10.3 2.5 22.1 0.2 12.6 4.5Krapina 7.2 -0.6 3.5 0.6 14.6 1.0 9.1 2.5 17.6 2.6 11.4 5.0Zagreb-Maksimir 6.2 -0.4 4.5 0.7 14.7 1.5 10.8 3.3 16.3 2.2 12.3 5.4Sisak 8.3 -0.2 3.4 1.2 14.8 1.4 9.0 3.2 17.8 2.3 12.0 5.8Karlovac 11.0 -2.4 4.3 1.8 15.7 0.2 9.6 2.9 20.2 2.3 12.6 6.1Ogulin 6.1 -0.2 2.2 -0.2 13.4 0.4 7.9 1.2 15.7 1.4 14.0 3.6GospiÊ 1.8 -2.3 0.6 0.1 11.0 -0.2 8.0 0.3 15.0 1.1 10.1 3.1Parg 0.0 -1.1 0.0 -0.4 9.0 -0.2 6.8 -0.2 14.2 0.5 10.7 1.9PoreË 11.7 0.3 7.4 5.0 15.0 1.8 12.3 5.8 18.5 3.5 13.4 8.6Pazin 11.9 -0.2 6.5 4.4 14.8 1.0 10.5 4.8 21.0 2.0 12.4 7.3Rijeka 14.1 -0.8 7.2 3.8 15.8 1.8 10.8 5.5 21.7 3.8 14.3 7.6Rab 16.0 2.3 10.3 6.4 17.2 5.2 13.3 7.8 21.5 6.5 16.0 10.1Mali Loπinj 12.6 1.7 8.0 5.7 16.4 3.5 12.5 6.3 21.2 6.2 14.9 9.8Zadar 12.9 2.4 9.6 6.9 16.2 5.2 13.4 8.3 20.5 7.4 16.0 10.8Knin 8.2 0.9 6.4 2.0 13.0 1.8 10.8 4.1 15.2 4.8 13.2 6.6Split-Marjan 13.3 1.0 7.7 3.8 17.2 2.5 11.3 4.8 22.6 6.3 13.9 8.0PloËe 12.4 1.0 9.5 4.8 16.3 3.0 13.0 6.0 19.4 6.0 15.2 9.4Dubrovnik 15.8 1.0 13.0 6.2 16.2 4.8 13.6 8.2 21.0 7.6 16.2 11.0Komiæa 13.7 4.7 11.5 7.6 17.4 6.6 13.9 8.7 20.2 8.6 16.4 11.2


37

naca u m3 zraka, a veÊ 10. oæujka je zabiljeæen nagli

skok (izmjereno je 644 peludnih zrnaca/m3 zraka). Sve

do 15. su koncentracije peluda bile veÊe od 500 zrnaca

u m3 zraka, nakon Ëega je zbog razdoblja s kiπom (od

17. do 20. oæujka u jutarnjem terminu motrenja je

svakodnevno izmjerena oborina) koncentracija pelu-

da u zraku znaËajno varirala. Maksimalna dnevna kon-

centracija peluda je zabiljeæena 17. oæujka (1101 pe-

ludno zrnce u m3 zraka), a tada je i pelud Ëempresa

imao najveÊu koncentraciju. Do kraja mjeseca koncen-

tracije peluda u zraku su bile uglavnom do 500 zrnaca

u m3 zraka, a u danima s oborinom ili nakon njih i znat-

no manje. Ukupno je tijekom oæujka zabiljeæeno 9490

peludnih zrnaca/m3 zraka (slika 41).

U oæujku je prevladavao pelud porodice Ëempre-

sa (Cupressacea/Taxaceae) s ukupnom mjeseËnom

koncentracijom od 6518 peludnih zrnaca u m3 zraka,

odnosno 69% od ukupnog peludnog spektra. Slijedi

pelud topole (Populus sp.) s koncentracijom od 957

peludnih zrnaca u m3 zraka (10%), pelud johe (Alnus

sp.) 686 (7%), te pelud lijeske (Corylus sp.) s 652 pe-

ludna zrnca u m3 zraka (7%). Udio peludi jasena i vrbe

iznosio je 2%, a peludi breze i brijesta 1%. Pelud gra-

ba i javora, trava, πaπeva, hrasta, ruæa i crnjuπa bio je

prisutan u zraku tek sporadiËno (slika 42 i 43).

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

-9

-6

-3

0

3

6

9

12

15

18

21

24

27

Sr. t

emp

. zra

ka (º

C) i

dne

v. k

ol. o

bor

ine

(mm

)LL

Dn. kol. oborine (mm) Br. peludnih zrnaca u m3 Sr. dnev. temp.(ºC) Min. temp.(ºC) Max. temp. (ºC)

Slika 41. Ukupne dnevne koncentracije peluda u m3 zraka grada Zagreba (mjereno na postaji Zagreb-jug), mjeseËni hod

srednje dnevne, maksimalne i minimalne temperature zraka i oborine na opservatoriju Zagreb Maksimir u OÆUJKU 2011.

Slika 42. Ukupne mjeseËne koncentracije peluda pojedinih

svojti u Zagrebu u OÆUJKU 2011.

Slika 43. Postotni udjeli peluda pojedinih biljnih svojti (vrs-

ta/rod/porodica) u Zagrebu u OÆUJKU 2011.

_»empresi 69%Topola 10%

Joha 7%

Lijeska 7%Jasen 2% Vrba 2% Breza 1% Brijest 1%

Ostalo 1%

Slika 44. Dnevni hod peluda Ëempresa, topole, lijeske i johe

u zraku grada Zagreba u OÆUJKU 2011.

0

200

400

600

800

1000

1200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31Dani

Bro

j zrn

aca/

m3 z

raka

JohaLijeskaTopola»empresi

38


Tijekom oæujka je prevladavao umjereno aler-

gen pelud Ëempresa i slabo alergen pelud topole. Nakon

pojave prvih peludnih zrnaca u zraku poËetkom prve

dekade, dnevna koncentracija peluda Ëempresa je

dostigla visoke vrijednosti, iznad 100 zrnaca/m3 zra-

ka. Do kraja mjeseca koncentracija je uglavnom imala

visoke vrijednosti, osim 28. oæujka kada je pala na

samo 7 peludnih zrnaca/m3 zraka. Pelud topole je

dosegao svoj dnevni maksimum u zadnjoj dekadi oæuj-

ka (26. oæujka, 224 peludna zrnaca/m3), dok su se os-

talih dana vrijednosti kretale unutar niskih i umjerenih.

Pelud johe i lijeske je svoj dnevni maksimum dosegao

isti dan, 11. oæujka (slika 44).

Oæujak je bio nepovoljan za osobe alergiËne na

pelud Ëempresa i relativno nepovoljan za alergiËare na

pelud johe i lijeske, koji imaju umjereno do jak alergij-

ski potencijal. Breza je s polinacijom zapoËela u zad-

njoj dekadi mjeseca te nije predstavljala opasnost za

alergiËne osobe. Stupanj alergijskog potencijala odreenog

tipa peluda prisutnog u zraku grada Zagreba u oæujku

prikazan je u tablici 13.

Alergogenost Vrsta peluda

SLABA javor, topola, vrba

UMJERENA Ëempresi, brijest,

jasen, grab

JAKA i VRLO JAKA breza, joha, lijeska

Tablica 13. Stupanj alergogenosti peluda u zraku grada

Zagreba u OÆUJKU 2011.


39

KNJIÆNICA DHMZ-a

mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

Tiskovine pristigle u knjiænicu DHMZ tijekom oæujka 2011.

EU fondovi : vodiË kroz europske fondove 2008.-2013. - Martina BeliÊ...

[et al]

Zagreb : Folpa, 2010, 300 str.

Ulaskom Hrvatske u ubrzani ciklus pregovora s EU oko ulaska u Ëlanstvo,

Hrvatskoj su osim predpristupnih fondova u okviru IPA-e, postali dostupni ili

Êe postati dostupni tijekom 2009. godine brojni programi Zajednice (FP 7 za

znanost i istraæivanje, CIP za poveÊanje konkurentnosti i inovacije malih i sred-

njih tvrtki, LLL za doæivotnu edukaciju, Kultura 2007 - 2013 za kulturu itd.)

kao i manji fondovi Zajednice za specifiËne aktivnosti.

Kada Hrvatska postane punopravna Ëlanica, otvorit Êe se praktiËki svi fon-

dovi Zajednice koje Êe trebati znati iskoristiti. Kako bi se to dogodilo, poslovni

sektor se treba pripremiti za prihvat fondova. Stoga je priruËnik prvi korak u

πirenju informacija o moguÊnostima koje su veÊ otvorene ili Êe se tijekom iduÊih

nekoliko godina otvoriti za tvrtke u Hrvatskoj.

PriruËnik je koncipiran tako da zainteresiranim tvrtkama omoguÊi stjecanje osnovih znanja i informacija

potrebnih za planiranje projekata koji mogu biti financirani iz fondova EU..

MATLAB : an introduction with applications - Amos Gilat

Hoboken, NJ : Wiley, cop. 2008, 374 str.

If you want a clear, easy-to-use introduction to MATLAB®, this book is

for you! The Third Edition of Amos Gilat’s popular MATLAB®, An Introduction

with Applications requires no previous knowledge of MATLAB and comput-

er programming as it helps you understand and apply this incredibly useful and

powerful mathematical tool.

Thoroughly updated to match MATLAB®’s newest release, MAT-

LAB® 7.3 (R2007b), the text takes you step by step through MATLAB®’s ba-

sic features—from simple arithmetic operations with scalars, to creating and

using arrays, to three-dimensional plots and solving differential equations.

You’ll appreciate the many features that make it easy to grasp the material and

become proficient in using MATLAB®, including:

Sample and homework problems that help you hands-on practice solving the kinds of problems you’ll en-

counter in future science and engineering courses

New coverage of the Workspace Window and the save and load commands, Anonymous Functions, Function

Functions, Function Handles, Subfunctions and Nested Functions

In-depth discussions of script files, 2-D and 3-D plotting, function files, programming (flow control), poly-

nomials, curve fitting, interpolation, and applications in numerical analysis

By showing you not just how MATLAB® works but how to use it with real-world applications in mathe-

matics, science, and engineering, MATLAB®, An Introduction with Applications, Third Edition will turn you

into a MATLAB® master faster than you imagin.

40


Wind power in America’s future : 20% wind energy by 2030 - U.S.

Department Of Energy

Mineola, N.Y. : Dover Publications, 2010, 228 str.

In 2006, a collaborative panel explored a modeled energy scenario in which

wind would provide 20 percent of our nation’s electricity by 2030. Their offi-

cial 2008 report estimates impacts and discusses specific needs and outcomes

in the areas of technology, manufacturing, transmission and grid integration,

markets, siting strategies, and potential environmental effects.

Engineering computation with MATLAB - David M. Smith

Boston, Mass. ; London : Addison-Wesley, cop. 2010, razliËite paginaci-

je

Updated to comply with MATLAB 2008, this text uses hands-on exer-

cises, engineering industry examples, and a variety of core tools to increase

programming proficiency and capability.

KEY TOPICS: Introduction to Computers and Programming; Getting

Started with MATLAB; Arrays; Execution Control; Functions; Character Strings;

Cell Arrays and Structures; File I/O; Recursion; Principles of Problem Solving;

Plotting; Matrices; Images; Processing Sound; Numerical Methods; Sorting.

Online Chapters: Searching Graphs; OOP; Linked Lists; Binary Trees; N-ary

Trees and Graphs; The Cost of Computing.

An ideal reference for engineering or computer science professionals..

Energy : its use and the environment - Roger A. Hinrichs, Merlin Kleinbach

Belmont, CA : Thomson, Brooks/Cole, cop. 2006, 595 str.

What is the impact of energy issues such as lobal warming, radioactive

waste, municipal solid waste, and nuclear energy production materials on the

individual and society? ENERGY: ITS USE AND THE ENVIRONMENT em-

phasizes the physical principles behind energy and its effects on our environ-

ment, explaining the basic physical principles behind the use of energy, includ-

ing the study of mechanics, electricity and magnetism, thermodynamics, and

atomic and nuclear physics.

By placing energy issues within the context of everyday examples and ask-

ing you to define and support critical arguments, ENERGY: ITS USE AND

THE ENVIRONMENT offers a provocative approach to this crucial issue.


41

Mesoscale meteorology in midlatitudes - Paul Markowski and Yvette

Richardson

Chichester, West Sussex, UK ; Hoboken, NJ : Wiley-Blackwell, 2010, 407

str.

Mesoscale Meteorology in Midlatitudes presents the dynamics of mesoscale

meteorological phenomena in a highly accessible, student-friendly manner. The

book’s clear mathematical treatments are complimented by high-quality colour

photographs and illustrations. Comprehensive coverage of subjects including

boundary layer mesoscale phenomena, orographic phenomena and deep con-

vection is brought together with the latest developments in the field to pro-

vide an invaluable resource for mesoscale meteorology students.

Mesoscale Meteorology in Midlatitudes functions as a comprehensive,

easy-to-use undergraduate textbook while also providing a useful reference for

graduate students, research scientists and weather industry professionals.

* Illustrated in full colour throughout

* Covers the latest developments and research in the field

* Comprehensive coverage of deep convection and its initiation

* Uses real-life examples of phenomena taken from broad geographical areas to demonstrate the practical

aspects of the science.

Turbulence in the atmosphere - John C. Wyngaard

Cambridge, UK ; New York : Cambridge University Press, 2010, 393

str.

Based on his 40+ years of research and teaching, John Wyngaard’s text-

book is an excellent up-to-date introduction to turbulence in the atmosphere

and in engineering flows for advanced students, and a reference work for re-

searchers in the atmospheric sciences.

Part I introduces the concepts and equations of turbulence. It includes a

rigorous introduction to the principal types of numerical modeling of turbulent

flows. Part II describes turbulence in the atmospheric boundary layer. Part III

covers the foundations of the statistical representation of turbulence and in-

cludes illustrative examples of stochastic problems that can be solved analyt-

ically.

The book treats atmospheric and engineering turbulence in a unified way, gives clear explanation of the

fundamental concepts of modeling turbulence, and has an up-to-date treatment of turbulence in the atmos-

pheric boundary layer. Student exercises are included at the ends of chapters, and worked solutions are avail-

able online for use by course instructors.

42


Mesoscale dynamics - Yuh-Lang Lin

Cambridge ; New York : Cambridge University Press, 2007, 630 str.

Mesoscale weather systems are responsible for numerous natural disas-

ters, such as damaging winds, blizzards and flash flooding. A fundamental un-

derstanding of the underlying dynamics involved in these weather systems is

essential in forecasting their occurrence. This 2007 book provides a systemat-

ic approach to this subject.

The opening chapters introduce the basic equations governing mesoscale

weather systems and their approximations. The subsequent chapters cover four

major areas of mesoscale dynamics: wave dynamics, moist convection, front

dynamics and mesoscale modelling. This is an ideal book on the subject for re-

searchers in meteorology and atmospheric science. With over 100 problems,

and password-pro tec ted so lu t ions ava i l ab le to ins t ruc to rs a t

ww.cambridge.org/9780521808750, this book could also serve as a textbook

for graduate students.

Modelling projects, providing hands-on practice for building simple models of stratified fluid flow from a

one-dimensional advection equation, are also described.

Eloquent science : a practical guide to becoming a better writer, speak-

er, and atmospheric scientist - David M. Schultz

Boston, Mass. : American Meteorological Society, cop. 2009, 412 str.

Eloquent Science evolved from a workshop aimed at offering atmos-

pheric science students formal guidance in communications, tailored for their

eventual scientific careers. Drawing on advice from over twenty books and

hundreds of other sources, this volume presents informative and often humor-

ous tips for writing scientific journal articles, while also providing a peek be-

hind the curtain into the operations of editorial boards and publishers of ma-

jor journals.

The volume focuses on writing, reviewing, and speaking and is aimed at

the domain of the student or scientist at the start of her career. The volume of-

fers tips on poster presentations, media communication, and advice for non-

native speakers of English, as well as appendices on proper punctuation us-

age and commonly misunderstood meteorological concepts.

A further reading section at the end of each chapter suggests additional sources for the interested reader,

and sidebars written by experts in the field offer diverse viewpoints on reference topics.


43

Ten lectures on wavelets - Ingrid Daubechies

Philadelphia, Pa. : Society for Industrial and Applied Mathematics,

1992, 357 str.

This monograph contains 10 lectures presented by Dr. Daubechies as the

principal speaker at the 1990 CBMS-NSF Conference on Wavelets and

Applications. Wavelets are a mathematical development that many experts

think may revolutionize the world of information storage and retrieval.

They are a fairly simple mathematical tool now being applied to the

compression of data, such as fingerprints, weather satellite photographs, and

medical x-rays - that were previously thought to be impossible to condense

without losing crucial details.

The opening chapter provides an overview of the main problems present-

ed in the book. Following chapters discuss the theoretical and practical aspects

of wavelet theory, including wavelet transforms, orthonormal bases of wavelets, and characterization of func-

tional spaces by means of wavelets.

The last chapter presents several topics under active research, as multidimensional wavelets, wavelet pack-

et bases, and a construction of wavelets tailored to decompose functions defined in a finite interval.

Climate change and food security in South Asia - Rattan Lal

New York : Springer, 2010, razliËite paginacije

This book addresses an important topic of food security in South Asia with

specific reference to climate change. Of the 1 billion food insecure people in

the world, more than 30% are in South Asia.

The problem of food insecurity may be exacerbated by the projected cli-

mate change especially because of the water scarcity caused by rapid melting

of the glaciers in the Himalayas and increase in variability in monsoonal rains

and frequency of extreme events.

Furthermore, large populations of Bangladesh and other coastal regions

may be displaced by sea level rise.

Thus, this volume addresses recommended land use and soil/water/crop/veg-

etation management practices which would enable land managers to adapt to

climate disruption by enhancing soil/ecosystem/social resilience. In addition to biophysical factors, this book

also addresses the issues related to human dimensions including social, ethnical and political considerations.

44


»asopisi - meunarodni

Climatic Change vol. 99 (2010) No. : 1-2, 3-4 ; vol.

100 (2010) No. : 1-2, 3-4 ; vol. 101 (2010) No. : 1-2,

3-4 ; vol. 102 (2010) No. : 1-2, 3-4.

Climate Dynamics vol. 36 (2011) : 3-4.

International Journal of Wildland Fire vol. 20 (2011)

No. : 1.

Tellus serie A vol.63 (A) (2011) :2

Theoretical and Applied Climatology vol. 103

(2011) No. : 3-4.

»asopisi - domaÊi

Acta Geografica Croatica vol. 37 : 1.

Hrvatski geografski glasnik vol. 72 (2010) : 2,

Hrvatski planinar 103 (2011) : 3.

Hrvatske πume (2011) : 3.

Priroda vol.101 (2011) : 2.

©umarski list vol. 135 (2011) : 1-2.

Vatrogasni vjesnik (2011) : 2.


45

tamo je izmjeren udar bure 190 km/h. U Crikvenici

je potopljen turistiËki brod, te otpuhan πator sa kon-

strukcijom koji sluæio za sveËanosti maπkara. Na ci-

jelom je Jadranu bio poremeÊen ili obustavljen pomors-

ki promet. U Istri je bura oπteÊivala objekte, ruπila sta-

bla, pa su morali intervenirati vatrogasci. Bilo je po-

topljenih brodica u lukama, prometni znakovi su se

krivili, reklamne ploËe letjele zrakom. Bura je iπËupala

i prevrnula jednu montaænu autobusnu Ëekaonicu za-

jedno sa betonskim temeljima teπku jednu tonu. U Puli

je bura puhala brzinom veÊom od 100 km/h. Bilo je

oπteÊenih automobila, sruπenih i potrganih dalekovo-

da, pa je na viπe mjesta u Dalmaciji i u Primorju nes-

tajalo struje. U Rijeci su stradali uliËni kiosci, kontej-

neri, dijelovi fasada, razbijala su se prozorska stakla.

Na viπe je mjesta bilo snijega noπenog burom. U Rijeci

je bura oborila viπe osoba, jedna je zadobila teπke ozli-

jede, u gradu je puhalo 150 km/h. Na Grobniku bura

KlasiËna slika bure u Senju Bura u Rijeci, 1. i 2. oæujka 2011.

Oæujak 2011.

Odroni zemlje i kamenja, stalna su prijetnja u

Gorskom kotaru na podruËju »abra. Ubrzano

topljenje snijega i visoke temperature utjeËu na vlaænost

terena i pogoduju odronima.

1. do 2. oæujka 2011.

Bura, u podvelebitskom primorju puhala na udare

180 km/h, a prosjeËnom brzinom preko 100 km/h. Za

sav je promet zatvorena dionica Jadranske autoceste

od Bakra do Svete Marije Magdalene, od Maslenice

do Zatona ObrovaËkog, te od Svetog Roka do Maslenice.

Na ostalim cestama smiju prometovati samo osobna

vozila. Sve trajektne linije prema kvarnerskim otoci-

ma bile su u prekidu. Zatvoren je bio i KrËki most,

Odroni kamenja kod »abra

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U OÆUJKU 2011. GODINE

46


»este slike prilikom olujne bure na sjevernom Jadranu, 1. i 2. oæujka 2011.


47

je prevrnula πleper. Odgoen je Jadranski slalom na

Platku. U Senju je puhalo 200 km/h. Na Krku je bilo

sruπenih stabala, polomljenih grana, oπteÊenih kroviπta

i oluka. U Zadru su padali dijelovi fasada, pomorski

promet je i na tom podruËju bio poremeÊen.

U juænoj Dalmaciji puhalo je jako jugo, neke su

brodske linije bile u prekidu.

Snijeg, padao u Dalmaciji. Brzo se topio, ali su

prometnice zbog toga bile skliske. Cestovni promet se

odvijao uz teπkoÊe i kaπnjenja, bilo je dosta prometnih

nezgoda. Stvarale su se viπekilometarske kolone vozi-

la. U Cetinskoj i Imotskoj krajini palo je oko 5 do 15

cm snijega, a u brdskim naseljima triljske opÊine do

30 cm snijega. Tamo je vladala snjeæna vijavica, pa su

se na mjestima stvarali i viπi nanosi snijega, a na ces-

tama se stvarala ledena kora. Bila je obavezna zims-

ka oprema za vozila, a teretnima je bio zabranjen promet.

Nastava u πkolama je skraÊena.

Snijeg je gusto padao i u Gorskom kotaru, dijelovi

prometnica oko Delnica bili su zatvoreni za sav promet.

6. i 7. oæujka 2011.

Bura, na Makarskom primorju puhala je brzinom

60 km/h, na udare do 120 km/h. Prekinut je trajektni

promet prema BraËu. U gradu je bilo oπteÊenih kios-

ka, reklamnih panoa, u okolici uniπtenih plastenika,

lomile su se grane borova i maslina. Bura je nosila

snjeæne pahulje do obale.

I na podruËju Dubrovnika bura je priËinila πtete.

Razni su predmeti letjeli zrakom, crijepovi su padali

sa krovova. Stabla su Ëupana sa korijenjem iz zemlje,

bilo je puno slomljenih grana stabala na cestama.

HladnoÊa. Na Biokovu se temperatura spustila na

-13°C, u Makarskoj je bilo 4°C.

8. oæujka 2011.

Potres, dogodio se u 17 sati i 27 minuta. Epicentar

je bio na podruËju Velebita, oko 15 km od Obrovca.

Magnituda po Richteru je bila 2.4. ©tete nisu zabilje-

æene, osjetio se i na podruËju Zadra.

Posljedice bure u Istri, 1. i 2. oæujka 2011. Snijeg u Dalmaciji, 1. i 2. oæujka 2011.

48


Nabujala PazinËica, 16. oæujka 2011.

16. i 17. oæujka 2011.

Obilne oborine, poplave, u Istri. Poplavljena su

polja u Raπkoj dolini. Mjestimice je palo i do 100 litara

kiπe po m2, pa su proglaπene mjere obrane od popla-

va za naselja u blizini rijeke Raπe. ZaËepila se Pazinska

jama, pa se na mjestima izlila PazinËica. Kod Buzeta

je na cestu pao kamen teæak preko dvije tone.

Jugo, u Dalmaciji, stvaralo je probleme u po-

morskom prometu. U Kaπtelima je jugo stvaralo va-

love visoke pet metara, poplavljene su sve rive, veÊi

broj brodica je potopljen ili oπteÊen. More je na

obalu izbacivalo velike koliËine kamenja i drugog ma-

terijala, pa se nije moglo prometovati cestama uz more.

U Slivnu je jugo otpuhalo krov staje. Strujni stupovi

su se lomili, nestalo je struje.

22. oæujka 2011.

Potres, epicentar je bio u Bosni kod Banja Luke,

a osjetio se na podruËju Slavonije, do Poæege. Dogodio

se u 1 sat i 4 minute, magnituda po Richteru bila je 3.6,

a intenzitet se cijeni na IV do V stupanj MCS ljestvice.

©tete u Hrvatskoj nisu zabiljeæene.

24. oæujka 2011.

Potres. Oko pet sati ujutro dogodio se potres u

okolici Dubrovnika. Magnituda je bila 3.1 po Richteru,

intenzitet je procijenjen na IV do V stupanj MCS

ljestvice. ©tete nije bilo. Tri sata kasnije dogodio se

potres na podruËju Zadra, magnituda je bila 2.3 po

Richteru, πtete takoer nije bilo.

25. oæujka 2011.

Potres. Nekoliko slabijih potresa dogodili su se

u zaleu Novog Vinodolskog. NajjaËi je bio u 3 sata i

49 minuta, imao je magnitudu 2.6 po Richteru i in-

tenzitet III do IV stupnja MCS ljestvice. Ukupno je bi-

lo osam potresa.

26. oæujka 2011.

Potres, u blizini Siska, dogodio se u 23 sata i 16

minuta. Magnituda je bila 2.4 po Richteru, a intenzitet

je procijenjen na III stupanj MCS ljestvice. ©tete nije

bilo.

Jugo u kaπtelima, 16. oæujka 2011.

Poplavljena polja u dolini Raπe, 16. oæujka 2011.

Bilten 03 2011stars2/bilten/2011/bilten0311.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 3 / 2011 25 godina 7 U...

Documents

Transcript of Bilten 03 2011stars2/bilten/2011/bilten0311.pdf · 2015. 1. 26. · BILTEN 3 / 2011 25 godina 7 U...