Bibliometrija i uloga knjižnica

Jadranka Stojanovski

Sveučilište u Zadru / Institut

Ruđer Bošković

13. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica Knjižnice: kamo i kako dalje?

Opatija, 15.-18.05.2013.

Bibliometrija

bavi se statističkom pravilnošću produkcije ili tijeka stvaranje i komunikacije (znanstvene) informacije uobličene u neku vrstu

dokumenta ili publikacije

ne zahtjeva da se dokument pročita kako bi se donijeli općeniti zaključci o relevantnosti, korisnosti ili utjecaju sadržaja ili

autora

važnost

stanje u Hrvatskoj

stanje u svijetu

metrika – različiti indikatori za različite razine prosudbe

mogućnosti

uloga knjižničara

zaključci

Važnost

ne samo u odnosu na Pravilnik o napredovanju

ne samo u odnosu na zahtjeve koji dolaze iz MZOŠ

praćenje znanstvene publicistike postaje zadaća svake visokoškolske knjižnice koja promišlja o potrebama svojih

korisnika

koji su „najbolji” časopisi

tko je najcitiraniji znanstvenik?

koja su najproduktivnija, najcitiranija...područja znanosti

koautorstvo, ko-afilijacije, suradnja

gdje znanstvenici objavljuju?

Pravilnik

A1 i A2 radovi

različite indeksne baze podataka – nepoznavanje povijesti, uloge i postupaka selekcije časopisa

npr. Web of Knowledge u prvoj verziji Pravilnika (društvene znanosti)

kvantiteta, umjesto kvalitete (nema gradacije obzirom na zn. zvanje)

složeniji indikatori – ne rješavaju problem, već potenciraju nerazumijevanje osnovnih

prosudba kvalitete prema “pakiranju” – ulazi i u područje društvenih znanosti

nova se pravila ne primjenjuju na one u (naj)višim zvanjima

od vremena zadnjeg izbora u zvanje znanstvenik se ravnao postojećim (sada nepriznatim) pravilima

MZOS

počeci dijaloga, ali nedovoljna širina

obrasci s ponekad nejednoznačnim kategorijama podataka (ipak, pomaci na bolje )

primjena indikatora – bez konkretnih i jasnih ciljeva i preliminarnog modeliranja u različitim područjima znanosti

prosudbe i odluke temeljem (neujednačenih, krivih, apsolutnih) brojeva, čija primjena je upitna čak i kad bi bili

ujednačeni, točni i relativni

“Citiranost u 2008.”

citati prikupljeni u 2008. svih prethodno objavljenih radova ustanove? (7.600)

ukupna citiranost (do danas) radova objavljenih u 2008.? (3.400)

kumulativna citiranost do 2008. svih prethodno objavljenih radova? (120.000)

razina autora pri prosudbi ustanove – bespotrebno multipliciranje podataka

visoki stupanj suradnje unutar ustanove (koautorstvo) – visoka razina dupliranja – “bolji” pokazatelji

Čuti možete svašta

možete li mi reći koliki je kumulativni impact factor od Pere Perića?

zamisli, Marko ima 145 citata, a Pero samo 95!

Ivana je objavila rad u impact factor-u 3.5!!!

h-index Ivice je dva puta veći od h-index-a Damira

“kumulativni IF” ne postoji, niti na kojoj razini, a kamoli onoj autora, Marko možda radi u području biomedicine, a Pero matematike (što bi uvjetno značilo da je Pero “bolji”), Ivana

možda piše u području fizike el. čestica gdje je to dobra vrijednost, a možda u području

ekonomije gdje bi to odgovaralo IF nekoliko najboljih časopisa u području, osim toga taj IF nema direktne veze s kvalitetom tog određenog Ivaninog rada, Ivica možda objavljuje već

tridesetak godina, dok je Damir doktorirao tek prošle godine...

Baselines for Mathematics

Van Veller et al. 2008

Baselines for Molecular Biology

0

100

200

300

400

0 2 4 6 8 10 12

Years after publication

Cu

mu

lati

ve

no

. c

ita

tio

ns Baseline

top 10%

top 1%

Van Veller et al. 2008

Uloga visokoškolskih i znanstvenih knjižnica

odabir, nabava, organizacija, pristup

institucijski repozitoriji, otvoreni pristup

cjelovita publicistika ustanove na jednom mjestu

stalni monitoring publicistike matične ustanove

utjecaj na pouzdanost podataka

poznavanje znanstvene komunikacije – cjeloživotno učenje

edukacija korisnika

Ostali čimbenici

MZOŠ, povjerenstva, vijeća, ustanove, odjeli, zavodi, laboratoriji, projekti...

osvještenost

odgovornost

suradnja

transparentnost

dijalog

Izvori za citiranost:

Scopus

WoS

Google Scholar (sve bolji)

Pojedina područja znanosti: SPIRES, Scitation,

MathSciNet, CiteSeer, IEEE Xplore, Citebase

Chemical Abstract Service (CAS), SAO/NASA

Astrophysics Data System (ADS), RePEc ...

Moguće teškoće

baze podataka i njihova

(ne)kvaliteta

(ne)sadržaj

(ne)pokrivenost

interpretacija rezultata

razumijevanje tijeka znanstvene komunikacije u pojedinim područjima

razlike između znanstvenih područja

razumijevanje različitih znanstvenih kultura

JIF

prosječan broj citata radova objavljenih u prethodne dvije godine, uvjetno

Per Seglen još 1992. ustanovio da je 15% radova odgovorno za 50% citata -> 85% radova ima manje citata od

prosjeka

statistički neobranjiv indikator “kvalitete” časopisa

primjer časopisa CA-Cancer Journal for Clinicians (JIF2011 =102)

41 pregledni i izv. znan. rad u 2009. i 2010. ukupno 4176 citata u 2011. 60% su prikupila samo dva (2) rada (ili ukupno 82% od

11700 citata)

potpuno neprimjeren kada se radi o pojedinačnim radovima ili pojedinačnim autorima!!!

Nove mogućnosti

otvoreni pristup i internet

nove baze podataka i bibliometrijski pokazatelji

bolja kvaliteta

više znanstvenih područja

bolja pokrivenost

veći vremenski periodi

više pokazatelja

sveučilišta i organizacije koje donose znanstvene politike prikupljaju vlastitu publicistiku u svrhu evaluacije

bolji alati za analizu podataka

Akademski okoliš se mijenja

Znanstveno

Popula

rno

Altmetrika

Koliko puta je neki

članak, knjiga, zapis s bloga, dataset, siva literatura, softver i dr.

bio/bila:

pogledan (web stranice izdavača, Dryad)

učitan (Slideshare, web stranice izdavača, Dryad)

citiran (PubMed, CrossRef, Scopus, Wikipedia, DOI, Web of Science)

ponovno korišten/prilagođen (Github)

dijeljen (Facebook, Twitter, LinkedIn)

označen / pohranjen (Mendeley, Zotero, CiteULike, Delicious)

komentiran (Twitter, Mendeley, blog, web stranice izdavača, Wikipedia, Faculty of 1000)

primijenjen...

Otvoreni pristup

Laakso and Björk BMC Medicine 2012 10:124 doi:10.1186/1741-7015-10-124

Altmetrika - alati i usluge

PLoS Altmetrics

PLoS Altmetrics

PLoS Altmetrics

www.altmetric.com

http://impactstory.org/

Google Scholar citati i metrika

Zašto knjižnice?

dobro poznavanje različitih oblika znanstvenih publikacija i njihovih karakteristika

dobro poznavanje indeksnih publikacija, njihove povijesti i njihovih karakteristika

dobro poznavanje metapodataka (povezano s dobrim poznavanjem katalogizacije)

dobre vještine pretraživanja (povezano s dobrim poznavanjem katalogizacije)

stalni monitoring publicistike ustanove

(Nove) kompetencije knjižničara

poznavanje bibliometrije

razumijevanje bibliometrije

poznavanje baza podataka

poznavanje statistike

interpretacija podataka

Umjesto zaključka

kriteriji su nužni

ne postoji objektivan (i pošten) indikator koji će oslikati kvalitetu znanstvenika, projekta, ustanove...

prosudba prema više kriterija dati će objektivniju sliku od one prema jednom

s brojevima kao apsolutnim vrijednostima kao indikatorima kvalitete (bilo čega ili bilo koga) treba biti jako oprezan

peer review, tj. recenzija, još je uvijek najbolji način prosudbe

Bibliometrija i knjižnice

nema previše smisla diskutirati tome trebaju li bibliometrijske usluge (barem na nekoj razini) postati knjižnične usluge

sve dok je bibliometrija važna našim korisnicima – znanstvencima, nastavnicima, upravama – mora biti važna i

knjižnicama

uvodeći bibliometrijske usluge knjižnice ulaze i novo i zanimljivo područje...ali i preuzimaju veliku odgovornost

kvantitativni pokazatelji nikada ne mogu nadomjestiti one kvalitativne (peer review), ali ih mogu nadopuniti

Za bibliometriju je potrebna infrastruktura!

ne smijemo zaboraviti na važnost izgradnje kvalitetnih zbirki!

ne smijemo zaboraviti na izgradnju institucijskih repozitorija koji pohranjuju sve rezultate intelektualnih i drugih napora

ustanove

da bi pisali radove znanstvenici se moraju obrazovati, istraživati, čitati...

I ZA KRAJ

pokažite da znate

čitajte kako biste znali još više

zadajte si razumne ciljeve

započnite manjim, pa krenite ka većem

pitajte kolegice/kolege koji znaju isto ili više

podučite kolegice/kolege koji znaju manje

radite transparentno

čim vam nešto nije logično, zaustavite se

pružite uvijek više nego što se traži

radite na osvješćivanju vaših korisnika i uprave - isplati se, ali traži puno strpljenja

HVALA NA SLUŠANJU!

jadranka.stojanovski(at)irb.hr

jstojanovski(at)unizd.hr

http://ozk.unizd.hr

http://lib.irb.hr

http://bib.irb.hr

htt

p:/

/ww

w.h

yp

eb

ot.

co

m/