bee _broj_2

7/16/2019 bee _broj_2

1/33

ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJAGodite I Broj 2 Studeni 2012. Cijena 3 KM

Satureja montana L.,

Vrisak Ulaznica uarobni svijet biljaka

7/16/2019 bee _broj_2

2/33

Godite I. Broj 2 Studeni 2012.

Nakladnik:Savez pelara "Kadulja"

Fra Matije Divkovia b. b.88 320 Ljubuki

Tel/faks: 00 387 (0)39 831 703E-mail: [email protected]

E-mail: [email protected]

Izdavaki savjet:Zdravko Konjevod, Boras Kvesi,

Ante Bonjak, Milan Andrijani, dr. vet. med.,dr. Zoran Karlovi, Zdenko Tomi, dipl. iur.,Zoran Rai, dipl. oec., Ivan Turudi, prof.,

doc. dr. sc. Jozo Bagari

Urednitvo:Glavni urednik: Dobro ZovkoIzvrni urednik: Nikica iljeg

lanovi:Kreimir egoAnte Vidovi

Antonela Kvesi

Lektura:Dragan Naletili

Grako oblikovanje:Miroslav ego

Tisak:Suton d. o. o., iroki Brijeg

Iz sadrajawww.spkadulja.com

RIJE UREDNIKA

POTOVANIITATELJI,

Tema ovoga broja je vri(je)sak,medonosna i autohtona biljkanaega kraja, ujedno i jedna odetiri vrste medonosnih biljakaza koje se radi zatita zemljopi-snog podrijetla izvornoga her-cegovakog meda.

pred vama je drugi broj asopisa Pela, a prednama iz urednitva novi izazov i zadaa na-staviti zapoeti posao, odnosno odrati asopis

na tragu njegova premijernog broja i u smjerukoji e nam svima donijeti zadovoljstvo.

Sve smo uinili da prvi broj Peledoe dosvakoga pelara lana naega saveza, ali ido svakoga potencijalnog pelara ili ljubiteljapisane rijei vezane za pelarstvo. Ne znamokoliko smo u tome bili uspjeni, ali smo setrudili i jo emo vie u ovome broju, slueise i odreenim iskustvom koje smo stekli.

Kako svaka suradnja poiva na razumi-jevanju i iskrenosti, a najposlije i na zahval-nosti, tako i mi, prije svega, elimo zahvalitisvim svojim suradnicima, i domaim i onimaiz inozemstva, koji su naem asopisu nese-bino darovali svoje znanje, trud i vrijeme.Svaki je asopis, pa i naa Pela, cijenjen ono-liko koliko uspije privui pozornost svojih

itatelja, ali i suradnika, i mi u urednitvutoga smo posve svjesni.U prvom smo broju obradili temu medo-

nosne biljke kadulje, po kojoj je i na savezdobio ime. Opisane su osnovne znaajkekadulje i kaduljina meda, premda se o tome,naravno, moe i treba jo mnogo toga rei.

Tema ovoga broja je vri(je)sak, medono-sna i autohtona biljka naega kraja, ujedno i

jedna od etiri vrste medonosnih biljaka zakoje se radi zatita zemljopisnog podrijetlaizvornoga hercegovakog meda. U sljedeimemo brojevima tematski obraditi jo dvijemedonosne biljke karakteristine za na kraj,

koje su takoer ukljuene u projekt zatitezemljopisnog podrijetla izvornoga hercego-

vakog meda: drau i tilovinu. Naravno, ujednome od sljedeih brojeva pozabavit emose i samim projektom zatite podrijetla izvor-noga hercegovakog meda, koji je od gole-mog znaenja za na kraj, a koji je pokrenuoSavez pelara Kadulja.

U svekolikom ozraju i okruenju u kojem

su se odvijale aktivnosti potrebne za oivo-tvorenje ovoga naeg projekta, dali smo sebii zadau da ustrajemo na ostvarivanju ciljevakoje smo si zadali. Oni nisu lako ostvarivi,ali raunamo na vau potporu i suradnju,potovani itatelji. Oekujemo vae priloge isugestije.

Prvi broj naega pelarskog asopisa iztiska je izaao 9. lipnja ove godine, i to je,zapravo, prvi pelarski asopis na naim pro-storima. Kao to je pela neumorna u svomeradu, budimo i mi pomaui svoju Pelu. Zanjezin boljitak, nemojmo se nikad umoriti.

Va urednik

Pelazapoelasvoj let

Temabroja

Vrisak

Pticapelarica

Pripremapelinjihzajednicaza zimovanje

UinkovitostprimjeneNozevita u

lijeenju nozemoze

Hoe li nedostajatikvalitetne hraneu konici?

Ekonomska logikaproizvodnje iprodaje meda

AP IMONDIA

Pela Studeni 2012. I3

7/16/2019 bee _broj_2

3/33

Unazonosti velikog broja pelara,lanova Saveza pelara Kadulja teuglednika iz svijeta politike i zna-nosti, u Hrvatskom domu hercega StjepanaKosae u Mostaru uprilieno je predstavlja-nje prvoga broja novopokrenutog asopisaovoga saveza, pod nazivom Pela.

Nazonima su se obratili predsjednik mo-starske pelarske udruge Matica MostarBoras Kvesi u ime domaina, organizatoraove priredbe, zatim predsjednik Saveza pe-lara Kadulja Zdravko Konjevod, doc. dr. sc.

Jozo Bagari, predsjednik Skuptine upanije

Zapadnohercegovake Ante Mieti, pro. dr.Stanko Ivankovi, dekan Agronomskog i pre-hrambeno-tehnolokog akulteta Sveuilita uMostaru te Dobro Zovko, urednik asopisa.

Zdravko Konjevod, predsjednik Savezapelara Kadulja, koji okuplja jedanaest op-inskih pelarskih udruga s ovih prostora, usvome obraanju posebice je istaknuo znae-nje zatite geograskog podrijetla izvornogahercegovakog meda: kadulje, vrijeska, draei tilovine.

Poslije predsjednika Saveza, nazonima seobratio pro. dr. Jozo Bagari, lan ureiva-kog savjeta asopisa i zastupnik u Parlamen-

PREDSTAVLJANJE PREDSTAVLJANJE

tu Federacije Bosne i Hercegovine. U svomeizlaganju, on je naglasak stavio na dugogo-dinju tradiciju pelarenja u Hercegovini,istaknuvi med kao prirodno bogatstvo koje-mu treba otvoriti i otvarati nova tri ta dajuiodgovarajue poticaje naim pelarima kakobi se unaprijedila ova djelatnost na cijelompodruju Hercegovine.

Predsjednik Skuptine upanije Zapadno-hercegovake Ante Mieti, pokrovitelj ovesveanosti, posebice je istaknuo vanost ula-ganja u ovu granu poljoprivrede, podsjeajuina znaenje pelinjih proizvoda u ovjekovojprehrani, na njihovu terapijsku vrijednost i

podrka potvrena i na Skuptini Savezapotkraj prole godine, okupilo se urednitvo izapoelo prikupljati materijale za premijernibroj asopisa. Na kraju tog procesa priku-pljanja, obraivanja i konanog objavljivanjaprikupljenih materijala nastao je asopis koji

je danas pred vama, rekao je urednik Zovko,istaknuvi kako se nada da e novopokrenutiasopis dugo trajati i znaiti bitan pomak uradu i djelovanju Saveza pelara Kadulja.

PELAZAPOELASVOJ LET

NIKICA ILJEG

U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosae u Mostaru predstavljenprvi broj novopokrenutog asopisa Saveza pelara Kadulja. Veliki brojnazonih, pelara i uglednika, iskazao zadovoljstvo sadrajem i temamaobraenim u premijernom broju ovoga asopisa.

njihovo cjelokupno djelovanje na ovjekovozdravstveno stanje. Mieti je pohvalio kvali-tetu asopisa, odnosno njegovu inormativnu,zabavnu i edukativnu dimenziju.

Dekan Agronomskog i prehrambeno-

tehnolokog akulteta Sveuilita u Mostaru,pro. dr. Stanko Ivankovi, obraajui se uime obrazovne institucije kojoj je na elu,napomenuo je kako bez znanja i znanstvenepotpore nije mogu uspjean razvoj poljopri-

vrede, pa tako ni pelarstva.Na kraju se, u ime urednitva asopisa,

nazonima obratio njegov urednik DobroZovko. Podsjetio je kako je ideja o pokre-tanju ovoga asopisa dugo tinjala na mar-ginama mnogih sajmova meda, pelarskihsimpozija i meusobnih susreta. Kada je naUpravnom odboru Saveza pelara Kadu-lja toj ideji dana podrka, a potom je takva

Na ovom su skupu bili nazoni i DonkoJovi, ministar poljoprivrede, vodoprivrede iumarstva Hercegovako-neretvanske upa-nije, te Amer Zagori, ministar gospodar-stva Hercegovako-neretvanske upanije.

Dekan Agronomskog i pre-hrambeno-tehnolokog a-kulteta Sveuilita u Mostaru,pro. dr. Stanko Ivankovi,obraajui se u ime obra-zovne institucije kojoj je naelu, napomenuo je kako bezznanja i znanstvene potporenije mogu ni uspjean razvojpoljoprivrede, pa tako i pe-larstva.

4I Pela Studeni 2012. Pela Studeni 2012. I5

7/16/2019 bee _broj_2

4/33

JO JEDNO VELIKOPRIZNANJE

NAEM SAVEZU

POZIV ZA SUDJELOVANJE U RADU NA SIMPOZIJU "APIMONDIJE" U KANADI

NIKICA ILJEG

PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI

Tako su i mladi i odrasli k lijenti Cen-tra, ljudi s duevnim smetnjama,dobili objekt koji mnogima od njihmoe pomoi pronai smisao ivota u zajed-nici, a iz udbenika i biljenice moi e uiti iiriti svoja znanja o pelarstvu.

U Pelarskom savezu Slovenije traenaje mogunost kako pribliiti pele ne samouenicima u pelarskim klubovima u osnov-

PELE POMAU OSOBAMAS POSEBNIM POTREBAMA

Tekst: FRANC IVICFoto: MARKO BORKO

nim kolama, nego i mladima s posebnimpotrebama. Tragajui za rjeenjima, dolo sedo meunarodne tvrtke Imex, koja je bilaspremna nancirati i postavljanje pelinjakai uenje o pelarstvu i obnovu staklenika uDragama u kojem e se uzgajati sjeme me-donosnih biljaka. Za ovaj projekt, ova tvrtkaplatila je 25.000 eura. No, to nije bilo sve. Po-etkom srpnja, petnaestorica njezinih volon-

Slovenski pelari dugo e se sjeati ovogodinjeg lipnja. Naime, u sklopuhumanitarnog pelarskog projekta, u Centru za obrazovanje, rad i skrbu Dragama, u vrtu punom medonosnih biljaka, postavljen je pelinjak, aobjavljen je i udbenik s radnom biljenicom Pela se predstavlja.

Nakon neto vie od godine dana otkakoje Savez pelara Kadulja primljen u puno-pravno lanstvo Svjetske pelarske ederacije(APIMONDIA), s iste adrese ovih je dana

pristiglo jo jedno veliko pri-znanje: poziv na sim-

pozij o temi Uzgojmatica, selekcija

(odabir) i zdravljemedonosne pele,

koji e se odr-

ati u kanadskom Quebec City ju od 16. do18. studenoga 2012.

U pozivu se, uz inormaciju da e slubenijezik na simpoziju biti engleski, uz simultaniprijevod na rancuski, predstavljaju predavai nasimpoziju, poevi od Gillesa Ratia, predsjedni-ka Svjetske pelarske ederacije, Etienne Bru-neau, predsjednika Znanstvenog povjerenstvaAPIMONDIA-e za tehnologiju i kvalitetu,

Wolganga Rittera, predsjednika povje-renstva APIMONDIA-e za zdrav-lje pela, do jo nekoliko pozna-tih i priznatih znanstvenikaiz Njemake, Sjedinjenih

Amerikih Drava itd.


7/16/2019 bee _broj_2

5/33

PROJEKT HUMANITARNOG PELARSTVA U SLOVENIJI

tera dola su na tri dana u Drage, zamijenivisvoje poslove za stolom lopatama i pijucima.Pelarski savez Slovenije pridonio je rea-lizaciji projekta organiziranjem donacijepelinjih zajednica za pokretanje pelinjakau Centru u Dragama i objavljivanjem udbe-nika i radne biljenice Pela se predstavlja udidaktiki izmijenjenom obliku. Naime, ud-benik i radna biljenica prevedeni su na jeziklako razumljiv klijentima Centra u Dragama.

Osim to slui za uenje, pelinjak u Draga-ma prua i mogunost zaposlenja za klijente.Jako je bitno da e klijenti kojima e bitipovjereno upravljanje pelinjim zajednicamaosjetiti da se na njih rauna, da im je povje-rena odgovorna misija. Jer, znamo koliko jeosjeaj vanosti i korisnosti bitan za ozdrav-ljenje svakog ovjeka, a posebno za onog sposebnim potrebama. Osim toga, oni e proi-zvoditi sjeme i uzgajati medonosne i ljekovitebiljke za prodaju.

Ovim projektom, ovim neobinim pot-hvatom na humanitarnom polju, uspjeno supovezani pelarstvo, odnosno koristan uinak

pelinjih proizvoda i pela (apiterapija), i tre-ning, rad i skrb o osobama s intelektualnimtekoama. To je Pelarskom savezu Sloveni-

je bio prvi veliki meunarodni humanitarniprojekt u kojem su sredinju ulogu odigralepele. Vjeruju i nadaju se da n ije i posljednji,spremni su u cijelosti podijeliti svoja iskustvas pelarima iz drugih zemalja i ele vie ova-kvih primjera diljem svijeta.

Tragajui za rjeenjima, dolose do meunarodne tvrtkeImex, koja je bila spremnafnancirati i postavljanje pe-linjaka i uenje o pelarstvu iobnovu staklenika u Dragamau kojem e se uzgajati sjememedonosnih biljaka. Za ovajprojekt, ova tvrtka platila je25.000 eura.

Uime Saveza pelara Kadulja goste je

pozdravio Dobro Zovko, organizatorsusreta, lan Upravnog odbora Save-za i glavni urednik asopisa Pela, a u imeBroanske kadulje pozdravili su ih pred-sjednik Miro Ostoji i ugledni pelar SlavkoSui, koji je sljedei dan, 1. rujna, na svomepelinjaku u Vionici, u blizini Meugorja,bio domain cijelom izaslanstvu.

Dan poslije, goste su pozdravili Zdrav-ko Konjevod, predsjednik Saveza pelaraKadulja te Boras Kvesi i Ante Bonjak,

SLOVENSKI PELARI U POSJETUMEUGORJU I HERCEGOVAKIM PELARIMAPosljednjeg dana kolovoza, delegacija Saveza pelara Slovenije i pelari iz

pelarskih udruga iz Metlike i rnomelja posjetili su Meugorje. Tijekomposjeta sastali su se s predstavnicima Saveza pelara Kadulja i Udrugepelara Broanska kadulja.

dopredsjednici Saveza. Predsjednik Konjevod

predstavio je Savez i izloio iskustva i pro-bleme s kojima se susreu pelari iz naegakraja, a Slavko Sui predstavio je svoj nainpelarenja i kolegama iz Slovenije preniosvoja iskustva.

Predstavnici slovenskih pelara iskrenosu zahvalili na prijmu i prigodnim darovimakoji e ih podsjeati na ovaj susret, a SlavkuSuiu darovali su jednu maticu (Apis meli-era carnica kranjska siva pela) uzgojenu u

vlastitome uzgojnom centru.

DOGAAJI


7/16/2019 bee _broj_2

6/33

TEMA BROJA

Vrisak ulaznica u arobni svijet biljakaKau da ovjek najdulje pamti mirise.

Tako i autorica ovih rijei pamti miris vriskai htjela ili ne, sjeanja naviru. Vraam se umislima desetak godina unatrag u vrijemezavretka studija, izradbe diplomskoga rada,

vremena prvih, stidljivih ulazaka u svijet zna-nosti. Da, vrisak je moja ulaznica u taj arob-ni svijet biljaka. Od toga vremena do danasmnogo je vriska procvjetalo, mnogo se togapromijenilo, nabolje ili nagore, ali i ovoga

jutra, dok piem, kaem sebi kako ima nekatajna veza izmeu vriska i mene. Pisati, od-nosno govoriti o vrisku meni je zadovoljstvo,pa u iz velikog broja inormacija o vr isku,iznijeti tek neke, one bitne.

Vrste vriskaPrimorski vrisak, Satureja montana L., u

narodu poznat pod nazivima brezina, gor-ska metvica, gorski etraj, kameni vrijesac,konjski vrisak, mali vrisak, modra bresina,osjenac, osogriz, oepec, vrijesak, vrisak, vri-tina, zimzelena je grmolika biljka visine do50 cm, uskih i sitnih listova koji su ljezdastoistokani, poredani u upercima na okruglimi dlakavim granicama. Na vrhu granicarazvijaju se bijeli cvjetovi s ljubiastim to-kicama, a rjee crveni cvjetovi s ljubiastimtokicama. Cvjetovi su sloeni (obino 3 do

VRISAK,MEDONOSNA BILJKA NAIH KRAJEVA, UZ BOK KADULJI

5) na zajednikoj drci. Izdanci su zeleni iliblijedozeleni, a u gornjem dijelu vie ili ma-nje ljubiasti ili crvenkasti. Stabljika je dlaka-

va, pri osnovi odrvenjena, a u prerezu okruglaili malo etvrtasta.

Rod Saturejaine viegodinji polugrmovi,koji su vie ili manje aromatini. Obuhvaapreko 30 vrsta, a sredite rasprostranjenostimu je u Sredozemlju. Naseljava preteitokamenite livade, panjake, polupjeare istijene koje su zaklonjene od jakih vjetrova.Suho stanite uvjetovalo je da ova biljka ra-zvija kseromorne odlike, meu kojima je iproizvodnja eterinoga ulja.

mr. sc. DANIJELA PETROVI

Od tridesetak poznatih vrsta roda Sa-tureja,u toarmaciji se koristi prije svegaSatureja montana. Na naem podruju najpo-znatije su vrste: Satureja hortensisL. (crven-kastoljubiasti cvjetovi), Satureja subspicataVis. (crvenoljubiasti cvijet, rijetko bijelicvijet) i Satureja montanaL. (bijeli ljubiastoistokani cvjetovi, rjee crvenkasti s ljubia-stim tokicama).

Ulje od vriskaPrimorski vrisak daje eterino ulje bogato

enolima, i ne osobito popularno u kozmetici.Prije svega to je izvanredno antibakterijsko iantivirusno ulje. Djeluje imunostimulirajuei tonizirajue na cijeli organizam. Indicirano

je kod bakterijskih plunih inekcija, gastro-intestinalnih i urogenitalnih inekcija. Sti-mulirajue djelovanje izraeno je kod opegumora i nervoza.

Treba biti oprezan jer s obzirom na koli-inu enola u ulju, treba ga koristiti u niskojdozi i s velikim oprezom. U previsokoj dozimoe otetiti kou i sluznicu probavnogsustava. Ne koristiti za dugotrajne terapije.Najprikladniji nain terapije je u posebnimarmaceutskim oblicima (kapsule, supozito-riji). Primorski vrisak ne bi smjele uzimatitrudnice.

Med od vriskaVrisak cvjeta od srpnja do listopada, ali

glavna paa traje mjesec dana. Kao pelinjapaa je vrlo cijenjena biljka, tim vie to cvate

onda kada su mnoge biljke ve ocvale. Prvopoinje cvjetati vrisak na planinama, a u pre-djelima blie moru cvate mjesec dana kasnije,pa se seobom konica mogu koristiti objepae. Odlina je medonosna biljka, koja dajei pelud. Dnevni unosi nektara mogu biti i do15 kilograma.

Meutim, vrisak rijetko kada medi dvijegodine zaredom na istoj lokaciji. Presudanutjecaj imaju klimatske prilike, posebice pa-daline. Uz povoljne klimatske prilike vrisakizluuje nektar tijekom cijeloga dana, alinajbolje izmeu 12 i 16 sati. Uz dobru nonu

rosu, jutarnju temperaturu od 12 C a pod-nevnu od 32 do 33 C, najbolje medi.Med je zelenkast ili crvenkast, ovisno o

boji cvijeta. Ugodna je mirisa i spada u me-dove odline kvalitete. Sporo se kristalizira.

Eto, pokuala sam vam pribliiti ovu aro-matinu biljku. Pomiriite je, kako biste gaupamtili. Njegov miris osvaja, a to je najva-nije, vole ga i pamte i pele.

Rod Satureja ine viegodinjipolugrmovi, koji su vie ili manjearomatini. Obuhvaa preko 30

vrsta, a sredite rasprostranjeno-sti mu je u Sredozemlju. Naseljavapreteito kamenite livade, panja-ke, polupjeare i stijene koje suzaklonjene od jakih vjetrova.

TEMA BROJA


7/16/2019 bee _broj_2

7/33

TEMA BROJA

To su npr. erdanika ili slatkovina, ira,gunja, turutva, konjogriz, tiija noga,litavac, ir, laboda, avel, cikorijaNaravno da sam obanujui upoznao i vrisak,

veoma dobro ga znam iz vienja, ali on nijeimao upotrebnu vrijednost za stoku, pa je zatobio izvan kruga moga interesa za biljne vrste. Aonda se sjetih da kod moje kue raste pet gr-mova vriska koje sam prenio sa Studene i osob-no zasadio u cvjetni kamenjar. Pa sam se upitaozato sam to uinio.

Nisam ja vrisak sadio zbog njegove ljekovi-tosti, ne zanima me ni med jer nisam pelar, a

nemam namjeru neto od njega spravljati. Bioje to zov iz djetinjstva, podsjetnik na jedin-stven miris koji se iri iz vriska i ljepotu njego-

vih cvjetova. Vrisak je zapravo gospodin meubiljkama. Osamljenik koji bjei od drugih tra-

va. On je svoje stanite naao tamo gdje veinadrugih biljaka ne moe uspijevati, pa s visoka,s vrha udubljenog kamena s ponosom gledaostale trave koje su se splele na ledini nie nje-ga. I kao da im ironino poruuje: Lako je nalivadi rasti, rastite ovdje usred kamena. Zaistase ovjek svaki put mora upitati od ega ivi iime se hrani. Za taj svojevrsni hercegovakikaktus sramotno je spustiti se meu ostale

VRISAKPETAR MILO

Kad me urednik Dobro zamolio da napiem neto o vrisku, u prvi mahsam to odbio. Biologija mi ba ne lei, a ono to sam tijekom kolovanjanauio ve sam zaboravio. U glavi su mi ostala samo imena i izgled bi-ljaka iz moga djetinjstva i to onih koje sam po roditeljskoj zapovijedi

morao brati svinjama.

trave, na plodnu planinsku ledinu i livadu. I nepada mu na pamet s njima se mijeati i raz-govarati. Jedini mu je pajda cvrak koji ispod

vriska svojim ditirambom poruuje svim ivimbiima: Doite ovdje ako se usudite! Pritom

je vrisak drvenastim stabljikama stvorio obra-nu od stoke koja ga zaobilazi. Osim magarcakada ga svrne teka glad.

to ljepe ima kao etati hercegovakimbrdima, pa nogom oeati vriskov grm, a onrastvori svoje mirisne lijezde i stigne etaevnos. ovjek zastane, oprezno pomiluje vrisakda ga ne ugrize pela koja se tu sladila, pa

dlan prinese nosu i duboko udahne. I uvijekse zaudi tom opojnom mirisu. Boe, kakavmiris! A gospodin vrisak ponosno uti, kaopravi gospodin koji bez rijei govori: Ui-

vaj, ovjee, tebe i ekam. emu moj mirisda tebe nema. Stoka to ne moe razumjeti.Svaka ast ljudima i pelama. Da njih nije, nebih imao s kim rije prozboriti.

Premda nije sluio kao stona hrana niti jeu ono vrijeme bilo pelara u mome selu, ipak

je vrisak imao svoju cijenu. Onu gospodsku,estetsku, za osjetila mirisa i vida. Pa i sluha(za cvrkovu pjesmu). Pa su se cure mirisa-le vriskom uoi nedjeljnih misa i derneka.

TEMA BROJA

Jednostavno bi stavile kitu vriska iza uha,pa etale dernekom. A iz njih se irio mirisugodniji od bilo kakva parema.

Hercegovci su se oduvijek selili diljemsvijeta. No nerijetko bi u svoja nova stanitau Slavoniji, Zagrebu, Njemakoj prilikomposjeta starom zaviaju odavde nosili nesamo janjetinu, sireve i prute, nego i kite

vriska. Da ih mirisom podsjeti na stari kraj idjetinjstvo. Pa to stavljaju na ormare u spa-

vaim sobama i vaze u dnevnom boravku.Tako je moja draga i pokojna tetka Mara dokje njezin sin gradio kuu u Sarajevu, a ja kaostudent argetovao, ponijela iz sela u Sarajevo

naramak vriska. Pa ga po onom zvizdanustavila u poljski WC (drugog nismo ni imali)kako bi ublaila smrad. Mene je prvog na-tjeralo u taj WC. Ve s vrata zapljusnuo metakav silan i silovit miris da zamalo nisam paou nesvijest. Pomijeali se na onoj vruini mi-risi vriska i ustajala ljudskog izmeta stvorivitakav intenzivan smrad od kojega bi se i konjonesvijestio. Shvatili smo da miris vriska ipakne ide s mirisom ljudskog izmeta, pa izbacili

vrisak. Ali WC vie nikada nije bio onaj isti.

Premda nije sluio kao stona hra-na niti je u ono vrijeme bilo pelarau mome selu, ipak je vrisak imaosvoju cijenu. Onu gospodsku,estetsku, za osjetila mirisa i vida.

Moram jo spomenuti da su hercego-vaki intelektualci (meu kojima i mojamalenkost) pokrenuli uoi rata tjednik podimenom Vrisak. I danas drim da je to sjajnoime, kako zbog biljke vrisak, tako i zbog zna-enja samog pojma. Bilo je to vrijeme kada

je nakon duge i nasilne utnje Hercegovinajednostavno vrisnula. Dobro se sjeam i o-pine karikature u pr vom broju Vriska na ko-

joj je momak stisnuo curu oko struka, a ispodkarikature stoji gangaki tekst: Kad te malauvatim u stisak, oe-nee reklamira Vrisak.


7/16/2019 bee _broj_2

8/33

TEMA BROJA TEMA BROJA

MATIJA BUAR,prof., pelar iz Petrinje

Primorski vrisak (Satureja montana) izrazito je mediteranska biljka i

veoma karakteristian sastojak krke ore. Ovu lijepu i veoma medonosnubiljku botaniari nazivaju: kameni vrisak, primorski ubar (planinskivrisak), a pelarivrisak odnosno vrijesak.

VRISAKPELINJA PAA

Zbog este sue i bure vrisakje dosta nesigurna paa, alii previe kino i promjenjivovrijeme kodi medenju. Vrisakmedi po zonama; u jednomkraju medi, u drugom ne, toovisi od vremenskih prilika,koje su dosta razliite na irem

zemljopisnom podruju.

Modri ili klasasti vrisak (S.spicata), endemina je vrsta,etverobridnih stabljika, kojesu redovito gole i nie, a cvje-tovi su crvene ili ljubiasteboje, esto u drijelu s tamnimpjegama.

Primorski vrisak je polugrm visok do50 cm, golih i slabo dlakavih, okruglihi malo drvenastih stabljika. Listovi sukoasti, linealni, gusto ljezdasto istokani,dlakavih rubova. Cvjetovi su najee bijeli sljubiastim tokicama, gledaju u istu stranu,skupljeni u prljenovima, tvorei vrni cvat-metlicu. U proljee iz granica izbijaju mladi-ce, na ijim se vrhovima razvijaju mnogobrojnicvjetovi. U to je vrijeme veoma bitna kia jerako izostane biljka e imati malo cvata.

Modri ili klasasti vrisak(S. spicata), ende-mina je vrsta, etverobridnih stabljika, kojesu redovito gole i nie, a cvjetovi su crvene ililjubiaste boje, esto u drijelu s tamnim pje-gama. Raste meu kamenjem i u pukotinamastijena od obale do pretplaninskih poloaja(1400 m) ali se ne sputa nie od 400 m nad.

visine.

Gdje sve raste vrisak?Vrisak raste na kamenjarskim panjacima,

travnjacima, kamenitim obroncima i bui-cima. Poznati lokaliteti u Hrvatskoj na koje

godinama sele pelari su Malovan, Cerovac,Bruvno i Mazin u Lici, Kamenica kod Sinja,Strmica kod Knina, Mali Prolog u Dalmaciji,Plase i Meja iznad Senja te otok Peljeac.

U Bosanskom Drenovcu je 1951. godinena vrijesku bilo preko 3000 konica. Dnevniunos se kretao 13,5 kg, a ukupni prinos preko100 kg po konici. Naalost, takve su godine

vrlo rijetke. Velike povrine pokrivene vriskomnalaze se takoer oko Bosanskog Grahova.

Vrisakse nalazi na gotovo istom tipu stani-tu kao ilipica(Dorycnium sp). Vrisak cvate odsrpnja do rujna, a lipica poinje cvasti ranije od

vriska, poetkom lipnja, i nastavlja do kolovoza,pa se dio vegetacijskog ciklusa ove dvije me-donosne biljke preklapa. Medenje lipice moeimati znatan utjecaj na prinos vriska.

Vrisak kao nesigurna pelinja paaZbog este sue i bure vrisak je dosta ne-

sigurna paa, ali i previe kino i promjenjivovrijeme kodi medenju. Vrisak medi po zo-nama; u jednome kraju medi, u drugom ne,to ovisi od vremenskih prilika, koje su dostarazliite na irem zemljopisnom podruju. Ta-koer je mala vjerojatnost da e mediti svakegodine na istome mjestu, ali to nije sve jer imai drugih okolnosti koje jo dovoljno ne po-znamo. Vrisak izluuje nektar tijekom cijelogadana, ali je najbolje izluivanje ako su nonetemperature oko 12 C, a dnevne do 33 C.

Na vriskovoj pai pele se ne roje. Ako jepelinja paa izdana, pelinje zajednice e osla-bjeti, jer pele odmah popunjavaju nektarom

svaku eliju iz koje izau mlade pele. Ako me-denje due traje, moe doi i do prekida legla.Unos peluda je takoer znatno smanjen.

S bijeloga vriska med je svijetlout i malozelenkast, a s modroga vriska malo tamniji.Ima jak miris po biljci i vrlo ugodan okus.Ide u red najnijih stolnih vrsta meda. Kad

je bez primjesa drugoga meda, ostane godinudana u tekuem stanju. Pele na njemu dobrozimuju.


7/16/2019 bee _broj_2

9/33

to u tom kamenu moe roditi? to jeredovito pitanje ljudi koji se prvi put

susreu s goleti Like, Hercegovine iliDalmacije, a posebno ove posljednje. I kr,meutim, ima svoje brojne stanovnike. Bilje,koje se ovdje stoljeima aklimatiziralo, sto-ljeima odolijeva i prkosi snanim burama,suama i ostalim vremenskim nepogodama.Priuilo se na ovu okolinu i u danom mo-mentu daje ovjeku velike koristi.

Ona mala kraka polja daju dobar prinosi dobro raaju; ljudi se tamo bave pretenostoarstvom, pa ne oskudijevaju stajskimgnojem. to na njima posiju ili posade, dobrorodi. Ne mislim ovdje nadugako i nairokogovoriti o svim krakim krajevima i njihovimspecinostima, jer su one jako razliite. Krpri moru i otocima jako se razlikuje klimom iforom od onoga u unutranjosti, ali su namapelarima obje regije zanimljive. Topliji pre-djeli zanimaju nas od poetka jeseni pa doproljea, a oni u unutranjosti tijekom ljeta ina poetku jeseni.

Velikoj veini pelara uglavnom je poznatstanovnik kra vrijesak, a nekima i ostalo me-donosno bilje. Bez ikakve rezerve moemoustvrditi, da kr obiluje medonosnim biljemi grmljem vie nego li naa polja koja su pri-

vedena kulturi. Meu krnim biljem, jako jemnogo zanimljivih primjeraka. Primjerice,kadulja je poznata kao mediteranska biljka,ali je nalazimo i u unutranjosti. U kontinen-talnim podrujima, za nju kau da je ljeko-

VALERIJAN RITERMAN

vitija od one koja gleda u more. Moda i utome ima neto, tko zna?

Zar je rijedak sluaj, da vrijesak prestajekao noem odrezan? Ili otoci Vis, Hvar i ol-ta obiluju rumarinom, a na Brau ga nema,i ono malo to je posaeno ne iri se dalje.

Tko moe ovo razjasniti? Medenje toga biljajednako je tako lokalnog karaktera; ne medikadulja jednako u svakom predjelu, a ni ru-marin. Za ivu travu malo koji pelar i zna.

Ipak, stanovnici ili bolje rei pelari s ogra-naka Kamenice u nju polau veliku nadu, ainae malo gdje medi. U velikom bogatstvumedonosnog bilja koje se nalazi na kru, uvi-

jek e neka biljka zamediti. Nije rijedak sluaj,da se na istom terenu nalazi i dupaca.

(Iz asopisa "Pelarstvo", 1953.)Odabrao: Danijel Zori

KR I NJEGOVAVEGETACIJA

TEMA BROJA SUSRET

RAZGOVOR SVLADOM BRAJKOVIEM, PELAROM IZ GRABOVINA KOD APLJINE

OPTIMIZAMS POKRIEM

NIKICA ILJEG

Preko pedeset godina aktivnog pelarenja. * Od rodnih Zvirovia doGrabovine, uvijek uz pele i sa pelama.

Medovina za peleRezimirajui i sreujui dojmove iz raz-

govora s apljinskim pelarom Vladom Braj-koviem, prisjetio sam se staroga novinskograzgovora s jednim ovdanjim poznatim pe-larom u kome on, na novinarevo pitanje to

je bitno da bi netko postao dobar pelar?,odgovara otprilike ovako: Posao za koji seopredijeli prije svega mora voljeti i cijeniti.Uz to, mora ga i poznavati. Dobar pelar nepostaje se preko noi. Treba vremena i vre-mena za to. Neki, koji se danas opredjeljujuza bavljenje pelarstvom, ine to, ini mi se, sglavnim ciljem kako proizvesti to vie meda.Ali, da biste se bavili ovim poslom, ponav-ljam, treba ga voljeti, pelu treba spoznati uduu i prema njoj gajiti prijateljski odnos i ne

vriti prisilu prema njoj. Tek tada moe reida si pravi pelar.

Ako netko, kao Vlado, zapone pelarenjejo kao petogodinje dijete, u rodnim Zvi-roviima, i ako se ovim poslom bavi ve vieod pedeset godina, onda je posve jasno da segornji navod moe s punim pravom odnositii na njega. Podsjeajui se svojih poetaka,Vlado kae: Da, moe se slobodno rei dasam se pelarstvom poeo baviti s pet godina,kad sam sa svojim sestrama pronaao mali rojpela i kad smo im pokuali napraviti i malurojnicu, odnosno mjesto u kome bismo ihuvali i skrili od starijih, jer nismo znali kakoe oni reagirati na nae pelarenje. ak smopravili i nekakav erbet (kombinaciju vode i

eera) da bismo ih prihranili. Eto, to su bilipoetci moga bavljenja ovim poslom, veli

Brajkovi na poetku razgovora, u kojem jesudjelovala i njegova supruga Vesna.

Pelarstvo kao ivotno opredjeljenjeI kako se od toga poetnoga, djeakog

pokuaja pelarenja stiglo do ovoga doega se dolo danas?

Polako i postupno. U poetku, uz obiteljskupomo oca i djeda, koji su se takoer baviliovim poslom, a poslije sve vie i vie samo-stalno, pogotovo kad sam se odselio iz rodnihZvirovia i doao ivjeti u Grabovine, gdje samnapravio kuu i gdje i sada ivim. Zaposlio samse na eljeznici, tu radim i danas, u Ploama, naposlu nadglednika vagona i vlakova.

Je li Vama pelarstvo posao ili ljubav?

Prije svega, ljubav. Kad sam najumorniji,pele me odmore, ak i od najveih ivotnihproblema. Znalo mi se dogoditi da bih, vo-zei se vlakom, ugledao roj pela i skoro bihnagovorio strojovou da zaustavi kompozici-

ju kako bih pokuao uhvatiti taj roj, eto doklesee moja ljubav i opsjednutost pelama.Znai, ipak vie ljubav nego posao, iako sene moe ni ovo drugo zanemariti, jer sada suto odreene obveze ne samo za mene negoi za cijelu obitelj. Pogotovo to se i j edanod dvojice naih sinova opredijelio za ovajposao, nastavljajui tako obiteljsku pelarskutradiciju. Veinu poslova oko pela obavljamo


7/16/2019 bee _broj_2

10/33

SUSRETSUSRET

Seljenje je obvezno. To je, jedno-stavno, potreba. Nita se ne bimoglo napraviti bez seljenja. Iakoje i ono pomalo upitno, jer nikadne znate to e vam pele donijetiu konicu na nekoj lokaciji. Tu suzatim i problemi s pesticidima, asve se to najvie pokae zimi kadje pela najosjetljivija i kad se sveloe uneseno tijekom godine ukonicu pokae u najgorem mo-guem svjetlu.

ena i ja, mi smo glavni radnici, a sinovi i sviostali pomau kod vrcanja i slinih poslova.

Koliko je na tu ljubav i z anesenost pe-lama mogla utjecati dobra ili loa godina,posebice kao to je bila ova?

Nije bila loa samo ova posljednja pelar-ska godina, nego i ona prethodna. I ne loa,

ve jako, jako loa, katastroalna, jer su naspogaale velike i dugotrajne sue s visokimtemperaturama, pa onda zimski i proljetnimraz i druge vremenske nepogode. Ipak, sveto nije bitno utjecalo na moje opredjeljenjeda se nastavim baviti pelama i pelarstvom.

Veliki ili mali pelar?Jeste li Vi onda veliki ili mali pelar i s

koliko konica radite?Trenutano imam oko 250 konica, plus

neto nukleusa. Na Dubravama je 150 ko-nica, a oko 100 na Glamou. Znai, ni malini velik, ve normalan pelar. Za mene posvedostatno, stari se i sve mi je tee i tee nositise s obvezama koje donosi i trai pelarenje.

Pogotovo kad se mora i treba seliti s ispa-e na ispau, zar ne?

Seljenje je obvezno. To je, jednostavno,potreba. Nita se ne bi moglo napraviti bezseljenja. Iako je i ono pomalo upitno, jer ni-kad ne znate to e vam pele donijeti u ko-nicu na nekoj lokaciji. Tu su zatim i problemis pesticidima, a sve se to najvie pokae zimi,kad je pela najosjetljivija i kad se sve loeuneseno tijekom godine u konicu pokae unajgorem moguem svjetlu. Inae, drim dasu svi gubitci vei od dvadeset posto posljedi-ca ljudskoga nemara i neznanja, i bez obzirana vanjske utjecaje (zima i slino), pravi pe-

lar mora ih znati otkloniti.Ja se najee selim u Glamo, ali i na dru-ge lokacije, tako i u Posavinu, gdje sam znaoimati i po osam kilograma bagremova medadnevno. Takoer sam se selio i u BosanskoGrahovo, u Istonu Hercegovinu, na egulju,izmeu Bilee i Dabra, itd., itd.

Nekada sam, jer radim u Hrvatskoj, imaoi neto pela u Mlinitima, na starome putuMetkovi Dubrovnik. Redovito sam iao s

pelama na Peljeac, pa na lavandu na Hvar.Ali, problemi s prijelazima granice uvjetovalisu da napustim sve to to sam imao u Hr-

vatskoj i koncentriram se na ovo to imam uBosni i Hercegovini.

Poticaji, poticajiMogu li u svim tim navedenim i ostalim

nedaama pomoi poticaji za razvoj pelar-stva i kako gledate na to pitanje?

Nema obveznih poticaja ni u Europskojuniji, pa zato bi ih onda bilo kod nas. Ali,kako se poticaji isplauju za sve i svata, zapotrebno i nepotrebno, ne vidim onda zatose ne bi davali i za poticanje razvoja pelar-stva. Naravno, ne na ovakav nain kao danas,odnosno po predanoj koliini meda, nego pobroju konica, jer nema jamstva da e svakakonica biti medonosna i davati med. I kakopredati med kad je loa godina kao ova? totada? Valjda se tada pr vo moraju spaavatipele kako bi opstale, a ne misliti o tome ko-liko e dati meda.

Na koji nain prodajete proizvedenimed?

Devedeset posto na kunom pragu. Ako jemed kvalitetan, onda nema problema s nje-govom prodajom. Nema vie ni organizira-

nog otkupa kao to je to nekada inio splitskiDalmed, sa sigurnou plaanja otkuplje-nog meda. Sada, dodue, imamo nekakveprivatne otkupljivae koji, kad otkupe med,ne isplate svu njegovu vrijednost, ve se moraekati. A to donosi probleme i probleme.

Pri kraju razgovora s Vladom dotiemose i tema koje se odnose na rad njegove,opinske udruge pelara, na novopokrenutiasopis Na sugovornik ima samo rijeipohvale za svoju udrugu i za Pelu. Posebicenapominje kako je svaka edukacija, pa tako iova putem novopokrenutog asopisa, potreb-na i dobra. Za svaku je pohvalu pokretanjeovoga asopisa, jer on vodi ka daljnjoj popu-larizaciji pelarstva, veli Vlado.

Razgovor s otvorenim i iznimno razgovor-ljivim sugovornikom lagano se bliio kraju. SVladom bi se satima i satima, danima i dani-ma moglo priati o pelama i pelarenju, a dase ni malo ne odstupi s crte optimizma kojiisijava iz svake njegove rijei.


7/16/2019 bee _broj_2

11/33

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

PELARSTVO ULATINSKOJ AMERICIdr. vet. med. ZLATKO TOMLJANOVIHrvatska poljoprivredna komoraStruni savjetnik za pelarstvo

Dobra razvijenost i dobri rezultati junoamerikog pelarstva. Razli-

itost u odnosu na europsko pelarstvo. * Odreeni problemi u pojedinimjunoamerikim dravama: Argentini, Urugvaju, ileu, Brazilu...

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIA-e U BUENOS AIRESU

Sredinom rujna ove godine boravio samna 42. Svjetskom pelarskom kongresuAPIMONDIA-e u Buenos Airesu, uArgentini. Vie od 10.000 pelara posjeti-telja iz cijeloga svijeta, preko 1000 prijav lje-nih znanstveno-strunih radova, vie od 100usmenih prezentacija, okruglih stolova i radi-onica te preko 700 izloenih postera posve sudostatan razlog da ovogodinju APIMON-DIA-u s pravom proglasimo mjestom gdje se

jednostavno moralo biti.Ne smijemo, takoer, zaboraviti injenicu

da je APIMONDIA mjesto susreta mno-gih proizvoaa pelarske opreme i pribora,

izlagaa meda te trgovaca, pa je posebno biozanimljiv API-EXPO, odnosno sajamskiprostor na 2700 m, s vie od 140 tandova,na kojima su bili izloeni proizvodi iz 48zemalja lanica APIMONDIA-e.

Argentina drugi najvei proizvoapelinjih proizvoda

Argentina se na svjetskom pelarskom tr-itu pojavljuje kao drugi najvei proizvoapelinjih proizvoda. Naime, argentinski pe-lari godinje proizvedu oko 75.000 meda, agotovo 95 posto godinje proizvodnje odlazina trita S jeverne Amerike, Europe, Azije i

Australije. Broj registriranih pelara u Argen-tini je oko 28.000 i oni ukupno posjeduju 4,5milijuna konica. Valja podsjetiti da je povri-na Argentine oko 2,76 milijuna km (50 puta

vea od Hrvatske), da ima gotovo 40 milijunastanovnika, a sam glavni grad Buenos Airesima oko 14 milijuna stanovnika.

Usporedba europskog i junoamerikogpelarstva

Usporedimo li Europu i Junu Ameriku,odmah emo uoiti velike razlike. Primjerice,povrina June Amerike je oko 17,8 milijuna

km, a Europe (bez azijskog dijela Rusije)oko 10,1 milijuna km. No, Juna Amerikabitno zaostaje u broju stanovnika za Euro-pom. U Europi ivi oko 730 milijuna ljudi,a u Junoj Americi svega 390 milijuna.Meutim, junoamerika prostranost, velikeekonomsko-socioloko-ekoloko-geogra-sko-klimatske razlike (od umjerenih dotropskih), razne pelarske osobitosti (konicese dre na razliitim nadmorskim visinama:od razine mora do 2000 m/nv; broj konicapo pelaru: od 15 konica u prostoru SrednjeAmerike do 15.000 konica po pelaru usjevernom Meksiku ili u podruju Pampasa u

Argentini) te gustoa populacije od 21 ovje-ka na km (u Europi 70/km) natjerale su meda uloim velik napor kako bih u dva tjednashvatio pelarstvo Latinske Amerike.

Posebice se to odnosi na procjenu zdrav-stvenog stanja pelinjih zajednica u Latin-skoj Americi. Razumljivo je da je susret spelarskim strunjacima iz June Amerike,kao to su dr. Alippi, dr. Figini, dr. Antunezi dr. Vandame, bitno pomogao, jer su podatci

u literaturi o toj temi pr ilino oskudni, i unjima se navodi da nema masovnih uginuapelinjih zajednica poput onih u SAD-u i liEuropi.

Udomaenost arikanizirane pele u La-tinskoj Americi

Razlozi su za takvo stanje mnogostruki.Nesporno je da pele u tropskim podrujima

June Amerike pokazuju prirodnu otpor-nost na bolesti, a u umjerenim se krajevimapak mnogo radi na selekciji bolesti pela.Naime, arikanizirana se pela udomailau tropskim dijelovima Latinske Amerike i

zadrala je svoju genetsku raznolikost bezutjecaja selekcijskog rada. Pelari koji pelares arikaniziranim pelama nemaju problemas amerikom gnjiloom, europskom gnji-loom i vapnenastim leglom, a populacija

varoe u takvim je zajednicama izrazito niskai nee dovesti do uginua zajednica koje sene tretiraju. Ipak, pelari primjenjuju odre-ene akaricide kako bi poveali proizvodnjumeda. Razlog tolike otpornosti arikanizira-


7/16/2019 bee _broj_2

12/33

ODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESUODJECI S 42. PELARSKOG KONGRESA APIMONDIJA U NUENOS AIRESU

U Urugvaju pelari prijavljujuuginua u prosincu, na prijelazuiz proljea u ljeto (proljee u Ju-noj Americi poinje 21. rujna, op.a.). Tu bolest nazivaju bolest sv.Lucije i vjerojatno je povezanas nestaicom hrane u prirodi utom godinjem dobu.

nih pela na varoozu, u odnosu na europskepasmine, treba traiti u izrazito vi sokomhigijenskom ponaanju arikaniziranih pela.Primjerice, istraeno je da europske pasminepela mogu utvrditi svega 18 posto invadira-nih kukuljica s varoom u poklopljenom leglu.Naprotiv, arikanizirane pele to ine sa 60posto uspjenosti. Takoer, trajanje razvojaarikanizirane radilice iznosi 19 dana, u od-nosu na 21 dan kod europskih pasmina. Takose znatno smanjuje broj plodnih enki varoekoje izlaze iz stanice saa s odraslom pelom.

Dobri uvjeti za razvoj odriva pelarstvau Latinskoj Americi

Naalost, s tehnoloke strane, arikani-zirane pele bitno zaostaju za europskimpasminama, pa kranjska i talijanska i dalje

ostaju najbolje pasmine na svijetu. Takoer,mali udio ratarskih kultura u ukupnoj povr-ini June Amerike sigurno pridonosi velikojbioraznolikosti i bogatstvu peludne pae.Primjerice, u zemljama zapadne Europe s

jakom poljoprivrednom proizvodnjom obra-dive povrine ine gotovo 35 posto ukupnepovrine. U SAD-u taj se broj kree oko 19posto, a u zemljama June Amerike od 3 do10 posto. Razumljivo da Argentina, Brazil,Urugvaj i ile biljee intenzivniji rast poljo-privredne proizvodnje (posebice proizvodnjesoje), to bi u konanici moglo dovesti doproblema s nedostatkom kvalitetnog peluda.

Tako pelari i znanstvenici unatrag nekolikogodina izvjeuju o slabim zajednicama uproljee i potrebnim proteinskim dodatcimau hranidbi pelinjih zajednica u podrujima sintenzivnim pelarstvom. Unato odreenimizazovima koje nosi suvremena poljoprivre-da, treba kazati da je ukupna poljoprivrednadjelatnost u Junoj Americi malih razmjera,s niskim primanjima i malim poticajima, tesa smanjenom uporabom pesticida. Stoga jelogino zakljuiti za razvoj odriva pelarstvau Junoj Americi postoje dobri uvjeti.

Problemi u latinskoamerikom pelarstvuPostoje, meutim, odreeni lokalni pro-

blemi u pelarstvu Latinske Amerike. Tako

ve nekoliko godina pelari u jugoistonojGvatemali prijavljuju znatne pelinje gubit-ke od veljae do travnja. Krivca pronalaze uinsekticidu Spinosadu, koji se koristi u pro-gramu suzbijanja mediteranske vone muhe(Ceratitis capitata). Razumljivo je da meuznanstvenicima postoje odreeni prijeporioko uzroka uginua.

U Urugvaju pelari prijavljuju uginua uprosincu, na prijelazu iz proljea u ljeto (pro-ljee u Junoj Americi poinje 21. rujna, op.a.). Tu bolest nazivaju bolest sv. Lucije i ona

je vjerojatno povezana s nestaicom hraneu prirodi u tom godinjem dobu. Dakako,

tomu pridonosi i smanjenje prirodne vegeta-cije u pojedinim regijama Urugvaja.U Argentini su uginua ponajvie poveza-

na s nedostatkom strategije za kontrolu varo-oze. Premda se primjenjuju razliite metodesuzbijanja varooze u kombinaciji s lokalnimpripravcima, jo uvijek su potrebni sintetskiakaricidi. Takoer, spominju se i moguiuinci rezistencije varoe na djelovanje kuma-osa.

U ileu su pak pelari imali problema usvezi sa zakanjelim tretmanom protiv va-rooze, a dio je strunjaka naveo i nedostatakhrane kao uzrok uginua. No, unatrag dvije

godine zabiljeena su vea uginua (vietisua konica) na sjeveru ilea. Pelari topripisuju tetnom uinku pesticida, iako seto ne moe sa sigurnou potvrditi. Naime,usporedimo li poljoprivredne djelatnosti Eu-rope, SAD-a i June Amerike, uvidjet emoda se u Junoj Americi koristi upola manjepesticida i umjetnih gnojiva nego u Europi iSAD-u. Iznimka je ile, koji koristi vie pe-sticida zbog razvijenog vinogradarstva.

Valja kazati da Argentina, ile i Urugvaju geograsko-klimatolokom smislu ulaze uumjereni dio June Amerike i gotovo veinanjihovih pelara uzgaja europske pasmine

pela. Stoga pelari u tim zemljama, osimvarooze, imaju problema s vapnenastim le-glom, a problem amerike gnjiloe rjeavase upornim selekcijskim radom. Zanimljivo

je da je amerika gnjiloa prvi put slubenoprijavljena u Urugvaju 1999. godine, a u Ar-gentini 1989. godine.

Pelarski problemi u BraziluPelarski problemi nisu zaobili ni Bra-

zil. Brazil, trenutano esto gospodarstvo usvijetu, najvea je zemlja u Junoj Americi iini gotovo polovicu ukupne povrine JuneAmerike. Stoga je logino da uginua pe-linjih zajednica na podruju Brazila varirajuod neznatnih do velikih. Osim uobiajenihuginua i nestajanja pelinjih zajednica uproljee te periodikih problema s virusom

mjeinastog legla, vea uginua pojavljuju seistodobno s pojaanim iskoritavanjem ratar-skih kultura u proizvodnji biodizela i sa sve

veom primjenom pesticida (neonikotinoidi).No, primjerice u Cerradu, u sredinjem dijeluBrazila, regiji s mnogo savana, zabiljeenasu uginua pelinjih zajednica povezana sotrovnim peludom nekih autohtonih biljnih

vrsta. U junom (hladnijem) dijelu Brazilapelari uzroke uginua pronalaze u varoozi inozemozi te u tetnom utjecaju pesticida kojimogu oslabiti imunoloki odgovor pelinjezajednice.


7/16/2019 bee _broj_2

13/33

PELARSKA ISKUSTVA

PTICAPELARICA(MEROPS APIASTER) - "UNITAVATELJICA PELA"

MILAN JAIMOVI,pelar iz Metkovia

PELARSKA ISKUSTVA

Pelarica je osobito agresivnakrajem kolovoza i poetkom ruj-na kada se sprema za dugu seobuna jug, pa tada ne bjei ni od lo-vake puke. Zahvaljujui poseb-noj tehnici lova, pelu hvata vrlovjeto, skoro nikad ne promaii im je ulovi odlijee na drvo iliice dalekovoda, kljunom udarapo drvu ili ici dok je ne ubije.

Ptica izrazite ljepotePelaricu nazivaju jo i bregunica, grgurica,

uta pelarica, to su uglavnom lokalni nazivi.No, bez obzira na naziv, to je izrazito lijepa

ptica, veliine kosa, drozda, malo manja odsvrake, duine 26 do 28 cm, raspona krila do40 cm. Ista je boja perja i kod mujaka i kodenke. elo bjeliasto, tjeme, potiljak i leaplameno rio-smee boje, prsa ute, a donjastrana tijela plavo-zelenkaste boje.

Iz repa joj stre dva dua pera, koja slue zapodupiranje pri kopanju rupa prilikom gni-

jeenja. Kljun joj je dug, otar, malo povijen,vrlo pogodan za kopanje zemlje pri pravljenjugnijezda i hvatanju pela. Ima kratke, male

noge, koje joj slue za tranje po hodniku gni-jezda i za izbacivanje zemlje prilikom njegovakopanja.

Dvadeset etiri vrste ptice pelaricePostoje 24 vrste ptice pelarice. Veinompripadaju selicama te poetkom travnja u ja-tima dolaze sa zimovanja iz Arike i Azije.Europska ptica pelarica (Merops apiaster L.)nastanjena je u junoj Europi, zapadnoj Azi-

ji i sjevernoj Arici. Po dolasku sa zimovanjaodmah kopa podzemni hodnik (ako ne naestaro gnijezdo u svojoj koloniji), vodoravnoduine 1 2 m, na ijem se kraju nalazi pro-irenje za gnijezdo. Kolonije gdje se gnijezde

velike su, tako je u adi izmeu Metkovia iGabele zabiljeena kolonija od oko 500 gni-

jezda. U svakome gnijezdu enka snese 5 do7 jaja, blijedo crvenkaste boje. enka na jaji-

ma lei 15 dana, a mujak joj donosi hranu.Pelarice su veoma odane potomstvu,

ne naputaju gnijezdo ni kad imprijeti opasnost.

Pelarica unitavateljica pelaMladima je potrebno oko 30 dana da po-

lete. Krajem lipnja ili poetkom srpnja mladepelarice ormiraju velika ljetna jata, izabe-ru lovno mjesto obino osamljeno drvo ilidalekovod u blizini pelinjaka, odakle imajudobar pregled i ine pravu pusto na peli-njaku. Hrana mladim i odraslim pelaricamauglavnom su pele, na prvom im je mjestumedonosna pela, prava poslastica za njih.

Ove ih je godine sa zimovanja stiglo jakomnogo i bile su posebno agresivne, pa nisuprezale spustiti se i na konice u pelinjaku.Pelari su u voljci pelarice znali nalaziti od

70 do 100 pela. Pelarica plijen lovi iskljuivou letu pokraj pela, ali lovi i ose, bumbare istrljene. Skoro uvijek leti u jatu, a jata zna-

ju dostizati brojku od 300 do 500 primjeraka(slobodna procjena pelara), pa se tako moguvidjeti na pravcu leta pela kako ih masovnolove a da pelar i nije svjestan razloga slablje-nja pelinjih zajednica i unosa manjeg od oe-kivanog. Jato od 150 do 200 pelarica dnevnomoe pojesti oko 25.000 pela. Pelari dobroznaju to to znai za jedan pelinjak.

Pelarica je osobito agresivna krajem ko-lovoza i poetkom rujna, kada se sprema zadugu seobu na jug pa tada ne bjei ni od lo-

vake puke. Zahvaljujui posebnoj tehnicilova, pelu hvata vrlo vjeto, skoro nikad nepromai. im je ulovi odlijee na drvo ili icudalekovoda, udara kljunom o drvo ili icu dokne ubije pelu, a zatim je guta. Ako nema vre-mena ubiti pelu, proguta je ivu.

Naalost, ptica pelarica zakonom je zati-ena vrsta i ne smije se ubijati, pa bez obzirana njezinu ljepotu, pelarima pada mrak na

oi kad je ugledaju.

7/16/2019 bee _broj_2

14/33

STRUNI PRILOZISTRUNI PRILOZI

PROPOLISto je propolis i emu slui? Zato je vaan za pele? Propolis prirodniantibiotik i lijek 21. stoljea.

Iz strune literature odabrao:DANIJEL ZORI

Propolis je smolasta izluina tkiva pu-poljaka i kore drvea kojom se braneod tetnih mikroorganizama. Pele gaskupljaju i mijeaju sa sekretom eljusnih li-

jezda, enzimski ga modiciraju tako da naj-vanije sastavnice, favonoidi, postaju arma-koloki djelatne tvari. Rije propolis potjeeod grke rijei pro obrana i polis grad, tooznaava obranu grada, odnosno obranu ko-nice. Propolisom pele zatvaraju pukotine ukonicama, no vanija uloga propolisa je de-zinekcija stanica saa prije i zlijeganja mladihpela. Pele propolisom mumiciraju sitnijeivotinjice koje dospiju u konicu.

Propolis se, kao naziv, sada koristi u sko-ro svim dijelovima svijeta. Kao lijek, bio jepoznat jo od antikih vremena. Aristotel gaspominje u svojoj Prii (govoru) ivotinja izakljuuje kako se moe koristiti u lijeenjukonih ozljeda, rana i inekcija, a pokazao jeodline rezultate kod zacjeljivanja rana.

Flavonoidi u propolisuPropolis sadri vie od 200 komponenti

(biljne smole, balzami, vosak, pelud, organskekiseline, polienoli, minerali, vitamini, terpe-ni, favonoidi). Farmakoloki su najvanijifavonoidi. Flavonoidi su biljni pigmenti kojikod biljke imaju zatitnu ulogu. Flavonoidi-ma se pripisuju mnoga terapijska djelovanja,

npr. antioksidativno, antibakterijsko, anti-virusno, protuupalno, antitumorsko. Zbogdokazane izrazite sposobnost hvatanjaslobodnih radikala te sposobnosti inhibiranjaspecinih enzima, sve vie se spominju kaopomo u lijeenju raznih bolesti.

Nativni proieni propolis standardizi-ran na favonoide

Brojni su imbenici, primjerice sustav ve-getacije, uzgoj pela, nain skupljanja, uvjetiuvanja te postupak ekstrakcije, koji moguutjecati na kakvou (udio favonoida), a timei na terapijsku vrijednost propolisa i njegovihpripravaka. Nove analitike metode omogu-avaju standardizaciju propolisa na sastav ar-

makolokih tvari favonoida, pa se nativni(izvorni) propolis proiava, selektira, anali-zira i standardizira. Kemijska karakterizacija istandardizacija propolisa preduvjet su njego-

ve budue primjene u suvremenoj medicini.

Nativni propolisNeki proizvoai istiu da je nativni propolis

djelotvorniji od onoga koji nam se prodaje. Ra-zlika je u tome da nativni propolis nije topljenu etanolu. Ipak, istraivanja pokazuju da je pro-polis otopljen u etanolu jednako djelotvoran.

Zdravstvene dobrobiti propolisa

Propolis dobro djeluje na ope zdravljeonoga koji ga uzima. Ima dokazano antibak-terijsko djelovanje, a evo to mu se sve pripi-suje (to dokazano, to nedokazano):

jaa imunoloki sustav i otpornost na bolestidjeluje antibakterijskititi jetratiti zube od karijesaumiruje ranepojaava plodnostpotencijalni je lijek protiv nekih vrsti tumoraublaava opeklina

Propolis i grloboljaJedno od najuinkovitijih sredstava protiv

grlobolje je sprej od propolisa, koji se apliciraizravno na sluznicu grla. Moe se kupiti usvakoj ljekarni.

Postoje varijante propolis-spreja sa i bezalkohola. Alkohol ima jako antiseptiko dje-lovanje pa sprej s alkoholom ima bolji eekt,ali djeca i netolerantni na alkohol trebaju iza-brati sprej bez alkohola. Kod jake grloboljebirajte sprej s alkoholom, a kod slabe grlobo-lje ili ako ste netolerantni na alkohol birajtebezalkoholnu verziju.

Posebnost propolisa je to bakterije na njegane stvaraju otpornost i nema tetnih popratnihpojava, to je mana sintetskih antibiotika.

Svi proizvodi od propolisa dolaze ili kaoisti propolis ili kao propolis obogaen ek-

straktima drugoga, ljekovitog bilja. Za lije-

enje se propolis obino uzima s medom ilidrugim pelinjim proizvodima.

Primjena propolisaNa naem je tritu najzastupljenija alkohol-

na otopina propolisa koncentracije 20 posto ivie. Takva otopina propolisa moe se uzimatipomijeana s medom. U alicu se stavi licameda i na med nakapa propolis te dobro pro-mijea sve dok se ne dobije mutna masa meda.Mjeavina se moe uzeti sama i topiti to duljeu ustima ili se upotrebljava kao namaz na kruhili se pak ulijeva u hladni ili mlaki napitak.

Mogunost alergije na propolis vrlo jerijetka. Preporuka je da se zapone s manjimbrojem kapi od preporuene doze, postu-pno poveavajui dozu. Dojenad do jednegodine ne smije uzimati alkoholnu otopinu

propolisa s medom, a za djecu vrtike dobisvakako se treba posavjetovati s lijenikom.

uvanje propolisaPropolis je prilino stabilan, ali preporua

se njegovo pravilno uvanje. Potrebno ga jedrati u hermetiki zatvorenim posudama, natamnom mjestu pri temperaturi od 10 do 12C, daleko od toplinskih izvora. Jednako tako,ne preporua se mijeanje staroga i novogapropolisa. Tijekom 12 mjeseci pravilnog skla-ditenja propolis e izgubiti vrlo malo ili goto-

vo nita na svojim antibakterijskim svojstvima.


7/16/2019 bee _broj_2

15/33

STRUNI PRILOZI STRUNI PRILOZI

PREVENTIVA -OSNOVA ZDRAVSTVENOG STANJAPELINJE ZAJEDNICE

Preventiva je nerazdvojni dio pelarenja, a provodimo je kako bismoodrali dobro zdravstveno stanje pela i dobili zdrav, prirodan i nezaga-

en pelinji proizvod.dr. vet. med. ANTE VIDOVI

Preventiva kao nuna mjera u zatiti pelaBolesti pela godinama postoje u pelinjoj

zajednici, a u posljednje vrijeme javljaju sei nove bolesti koje pustoe pelinjake, kakokod nas tako i u svijetu. Bolesti pela (bak-terijskog, virusnog i gljivinog podrijetla) udananjim se uvjetima sve vie ire i nanose

velike tete pelarstvu. Svjedoci smo pojavenovih bolesti (nozema ceranea, razni virusi:crni matinjak, deormirana kr ila, mjeinastoleglo, kamirski virus i drugi), koje trae po-duzimanje odgovarajuih preventivnih mjeraza njihovo neutraliziranje.

Sve vea inciranost teritorija i sve viekemijskih sredstava uzrokuju pojavu odree-nih bolesti, to zahtjeva pronalaenje novihmetoda, sredstava i postupaka u zatiti pelaod trovanja i zaraznih bolesti. Preventiva jeprva mjera koju treba poduzeti da bi pelepreivjele u ovakvim uvjetima. Mjere pre-

ventive trebale bi sprijeiti pojavu i irenjebolesti. Da se ne bi irila i izazivala gubitke,svaku zarazu u pelinjaku moramo u zaetkueliminirati. Gubitci, koji nastaju u pelarstvu,sigurno e opravdati preventivu kao nunumjeru. Ovo je osobito znaajno za terene gdje

je koncentracija pelinjih drutava velika.

Preventiva u pelinjakuPreventiva nije nuna samo u pelinjaku,

ona je bitna i na teritoriju gdje se pelari.Ovdje emo istaknuti preventivu u pelinjakukoju trebaju provoditi pelari.

Podsjetimo, preventiva u pelarstvu je granaveterine, kojoj je zadaa brinuti se o mjeramaza sprjeavanje bolesti pela. Ona prouavanjihove ivotne uvjete i obuhvaa uklanjanjenepovoljnih, nehigijenskih uvjeta i drugihuzroka bolesti kao i primjenu zatitnih mjera.

Da bismo zatitili teritorij za pelarenje iuinili ga zdravim za pele, potrebno je po-duzeti niz mjera, od kojih dvije ine granicuu kojoj se sve ostalo kree. Na prvome sumjestu poticajne mjere svih vrsta, a na dru-gome drastine mjere sankcija prema onimakoji se ne pridravaju preventive i koji nezna-njem i nehajem ugroavaju druge. Preventiv-ne mjere provode se u pelinjim drutvima,pelinjaku, na teritoriju na kojem se pelari,pelarskoj opremi i pelarskim objektima,inrastrukturi

Drutveni karakter preventivePreventiva ima drutveni karakter i zahti-

jeva angairanje svih subjekata koji se bave

pelarstvom. Teren i radijus kretanja pelamoe se smatrati kao velika konica gdje pe-le ive i rade. Svjedoci smo kako se na terenupelarenja dogaaju mnoge negativnosti,koje imaju atalne posljedice za pelarstvo.Pojavljuju se divljaci bez strunog znanja inadzora, pa njihovi pelinjaci postaju izvorzaraznih bolesti. Zato moramo voditi raunao tome terenu onako kako bismo to radili iliradimo u svome pelinjaku.

Preventiva je nerazdvojni dio pelarenja,a provodimo je kako bismo odrali dobrozdravstveno stanje pela i dobili zdrav, pri-rodni i nezagaeni pelin proizvod. Preven-

tivu treba provoditi planski i organizirano iona treba biti jedna od osnovnih djelatnostipelara, veterinara i pelarskih udruenja. Svebolesti odraslih pela, pelinjeg legla imajuosnovnu karakteristiku da stvaraju otporneuzronike bolesti koje ire put pele na sae isve povrine gdje pele ive, koji su sposobniu vremenu od nekoliko mjeseci pa do viegodina izazvati zarazu.

Ovo znai da u konici imamo bombu, ada ne znamo kada e se aktivirati. Tu bom-bu moemo eliminirati sezonskim radovimau pelinjaku. U ovome prikazu nije nam ciljanalizirati pelinje bolesti, niti nain lijeenjaoboljelih pelinjih zajednica, ve preventivukoju poduzimamo kako bismo sprijeili po-

javu pelinjih bolesti i njihovo uoavanje ukonici, a kako bismo uspjeno mogli otklo-

niti posljedice koje bi te bolesti izazvale.

Metode preventive u sezonskim (jese-njim i proljetnim) radovima u pelinjaku

Pelari na prostoru Bosne i Hercegovinetrebaju razvijati metode preventive koje bi setrebale primjenjivati u pelinjaku kroz jesenjei proljetne sezonske radove. Jesenji i proljetniradovi usmjereni su na eliminiranje uzro-nika bolesti koji se nalaze na pelinjaku, ukonicama i na pelarskoj opremi. Preventiva

je danas nuna i svim se pelarima preporuada je provode u svojim pelinjacima.

Sezonski radovi su radovi koji se sastojeod mehanikih, termikih i kemijskih postu-paka.

Za mehanike radove, materijal i opremasu: partla, elina etka (runa ili na buili-ci), ribaa etka, motika i lopata.


7/16/2019 bee _broj_2

16/33

STRUNI PRILOZISTRUNI PRILOZI

Pelari na prostoru Bosne iHercegovine trebaju razvijatimetode preventive koje bi setrebale primjenjivati u peli-njaku kroz jesenje i proljetnesezonske radove.

Za termike radove, materijal i opremasu: parni topionik saa zajedno s ramovima,a ujedno i kazan za iskuhavanje ramova, le-tlampa ili brener, kazan (lonac) za iskuhava-nje pelarske opreme (odijela, sve od tkanine,drveta i metala).

Za kemijske radove, materijal i oprema su:plastino bure ili posuda s 5-postotnim vode-nim rastvorom ive sode (100 l vode + 5 kg ivesode), te zatitna oprema (gumene rukavice,naoale, maska za zatitu udisanja pare ivesode), dva plastina bureta s istom vodom zaispiranje (prvo grubo, no zavrno ispiranje).

Preventivni radovi koji obuhvaaju uree-nje zemljita:

a) oistiti mrtve pele ispred konica; toje dobro uraditi u proljee kad su voke pro-cvjetale, a voari izvrili trovanje pela prska-njem svojih vonjaka u cvijetu, kad su zimskepele zamijenjena ljetnima;

b) prekopati zemljite ispred konica i dezin-

cirati klornim vapnom (kreom), oko 10 l/m;c) oistiti posude za pojenje pela (ovo u ti-

jeku sezone treba raditi svakih 10 do 15 dana);d) ukloniti s pelinjaka nedezinciranu opre-

mu i prazne konice koje nisu dezincirane.

Rad na konicamaMehaniki radovi: partlom i elinom

etkom oistiti sae i propolis sa svih po-vrina u konici (kocke, podnjae, zbjegovi,poklopne daske, matina reetka). Za okvirepreporuamo dezinekciju, ako je mogueu parnom topioniku zajedno s topljenjem

saa, ili prokuhavanjem u prokljualoj vodi ilivodenom rastvoru s 5 posto ive sode. Dobrouraeni mehaniki radovi ine dobru osnovu zadaljnju obradbu termikim i kemijskim putem.

Termike radove izvodimo na svim drve-nim dijelovima konice, to podrazumijevaopaljivanje svih unutranjih povrina konice,

jer, iako smo mehanikim radovima skinulisve dijelove voska i propolisa i druge nei-stoe, sigurno je da ovim nismo skinuli sveuzronike zaraznih bolesti, pa su i termikipostupci vani, a njih izvodimo s pomouletlampe ili brenera.

Kemijske radove izvodimo na dijelovima

konice i pelarske opreme gdje to nije mo-gue uraditi termiki. To su svi dijelovi odplastike, metalna i gumena oprema (ianepodnice, plastine ili metalne matine re-etke, plastine olije, gumene rukavice, sveostalo to ne trpi termiku obradbu). Ovoradimo s 5-postotnim rastvorom ive sode,ribaom etkom i krpom, s dvostrukim ispi-ranjem u istoj vodi.

Dezinekcija upotrebljivog saaDijelove koje dezinciramo potrebno je

odreeno vrijeme drati u vodenom rastvorukako bi se vosak i propolis odstranili. Osimpribora i opreme, u borbi protiv uzronika bo-lesti treba dezincirati i upotrebljivo sae. Ovose moe uraditi u jesenjim i proljetnim rado-

vima kada je temperatura via od 20 C, radi

boljeg isparavanja dezinekcijskih sredstava.Ovo izvodimo tako da sve okvire sa saem, kojinisu potrebni u konici, prilikom uzimljavanjaodstranimo i dezinciramo. To radimo tako daramove s nastavcima i saem sloimo jedne nadruge, na gornji nastavak stavimo prazan, a napovrinu okvira stavimo dezinekcijsko sred-stvo. Najjetinije je staviti 80-postotnu octenukiselinu i to 2 ml kiselina na 1 dm3 prostora.Spore uzronici bit e uniteni za 5 dana.

Okonanjem ovih poslova zavravaju sesezonski radovi. Kvalitetno obavljeni sezon-ski radovi ovom preventivom djeluju na 80

posto imbenika koji utjeu na zdrav lje pela,ostalih 20 posto su vanjski imbenici na kojene moemo djelovati (pojave u prirodi i dru-go). Utroeni materijal, sredstva i vrijeme zaprovoenje radova zanemarivi su u odnosu

na ono to se dobiva. Pri dobroj organizaciji,utroeno radno vrijeme nije veliko, obukaosoblja za izvoenje radova je jednostavna,najvei dio pelara ove poslove moe uraditis lanovima svoje obitelji ili samostalno. Pre-poruujemo im neka navedene radove uveduu svoj sustav pelarenja i neka rade na razvi-

janju i usavravanju navedenih postupaka.

Drutvene mjere za veu uinkovitostpreventive

Osim ovih mjera to ih provode pelariu preventivi, potrebne su i drutvene mjerekako bi ona bila ekasnija.

Prvo, treba uvesti izdavanje dozvola zaormiranje pelinjaka.Drugo, za provoenje mjera preventive,

treba organizirati grupe za kontrolu i pomopelarima na terenu.

Tree, potrebna su struna savjetovanja zapelare, a u svezi s preventivom, zatitom ilijeenjem.

etvrto, odravati klasina predavanja, stim da sadanja koja su bila inormativnogkaraktera treba zamijeniti odreenim pro-gramom i planskim predavanjem, uz obvezuprisutnosti i provjeru znanja.

Peto, organizirati seminare za veterinarskeinspektore na terenu o temi: preventiva, za-tita, lijeenje pelinjih zajednica i pruanjepotrebne strune pomoi pelarima.

Na kraju, treba znati kako se u razvijenim

zemljama ne nadoknauju samo tete zazarazne bolesti, ve se daju nagrade onimakoji pravodobno otkriju i prijave bolesti tepoduzmu preventivne radnje u svome peli-njaku. Prema onima koji bolesti skrivaju ili ihkasno otkriju, poduzimaju se drastine mjerekanjavanja, to bismo i mi u Bosni i Her-cegovini trebali uvesti u praksu. Sve ovo tosmo u ovome tekstu iznijeli nekomu moeizgledati preuranjeno, ali je sigurno nunoukoliko se elimo i hoemo ozbiljno bavitipelarstvom, a ne nekom usputnom, manje

vanom djelatnou.


7/16/2019 bee _broj_2

17/33

STRUNI PRILOZI

PRIPREMA PELINJIHZAJEDNICA ZA ZIMOVANJESamo jake i zdrave zajednice, zajednice sdostatnom koliinom meda, preive zimu.

doc. dr. sc. JOZO BAGARI

STRUNI PRILOZI

Sredinom studenog pa donjegova kraja potrebno jejo jednom pregledati sta-nje zajednica, stanje zalihameda, napraviti dijagnosti-ku na varoozu i na temeljuinvadiranosti donijeti odlu-ku o tretmanu.

Duina i poetak pripreme zimovanja

Zbog niza razloga zimovanje pela smatrase jednim od najvanijih tehnolokih po-stupaka za uspjeno pelarenje. Ovisno odgodine do godine, od sezone do sezone, pelezimuju u prosjeku 3 do 5 mjeseci. Dakle,treinu godine ili ak pola godine pelinjezajednice provode u inaktivnom stanju, tj.zimuju. Naravno, to umnogome ovisi od togazimuju li u primorju, na otocima ili u konti-nentalnom dijelu, to znai da pele zimujuna prostorima od blage mediteranske do o-tre kontinentalne klime.

Stoga je jako bitno pelinje zajednice kva-litetno pripremiti za zimu, posebno vodeirauna o navedenim klimatskim uvjetima.Osnovno je da zajednice moraju imati do-

voljno hrane i biti zatiene od zaraznih inametnikih bolesti. Pripreme za zimovanje

treba zapoeti ve od poetka kolovoza, kojise smatra i poetkom pelinje godine.

Obino to dolazi nakon vrcanja, koje se uHercegovini tradicionalno obavlja oko Ilin-dana, odnosno u vremenu oko 20. srpnja dopoetka kolovoza. U tom vremenu bitno jenapraviti procjenu stanja pelinjih zajednicau pogledu brojnosti, snage zajednice, invadi-ranosti zaraznim i nametnikim bolestima ikoliinom hrane potrebne za zimovanje. Na-ravno, u tom vremenu iskusni pelari mogunapraviti i kvalitetnu procjenu stanja moguepae, ponajprije vrijeska, a znajui da pele

zimi kao hranu koriste iskljuivo med, natemelju toga zajednicu opskrbiti dovoljnomkoliinom meda.

ienje pelinje zajednice od bolesti iostalih opasnosti

Cijenei sve navedene imbenike i okol-nosti, osnovno je zajednicu oistiti od bole-sti, ponajprije od varooze. No prije samogatretiranja dobro je napraviti procjenu inva-diranosti pojedinano svake zajednice na

varoozu. Postoji vie prirunih metoda, ali otome emo drugom prigodom. Ova procjena

je bitna kako bi se na temelju njezinih rezul-

tata mogla preciznije odrediti doza i koliinaodabranog preparata za tretman. Takoer,kako je rije o vremenu kada glodavci traezimovalite, potrebno je i o tome povestirauna i postaviti prikladne zaprjeke na letukonica eljeve.

Nakon tretmana, a obino je to kraj kolovo-za i poetak rujna, cijenei stanje mogue pae

vrijeska, potrebno je pristupiti dohrani i osi-guranju dovoljne koliine hrane za zimu. Veu tom vremenu potrebno je dodavati eernisirup. U poetku se sirup dodaje u koncentra-ciji 1 : 1, potom 2 : 1, a na kraju 3 : 1. Dobro

je voditi rauna o tome da medljika i medod vrijeska nisu najbolji odabir za zimovanjepela. Za uspjeno zimovanje srednje jakojzajednici potrebno je osigurati minimalno 15kg kvalitetnog, zrelog zatvorenog meda.

Pela Studeni 2012. I33

7/16/2019 bee _broj_2

18/33

STRUNI PRILOZI

UZIMLJENJE PELINJEZAJEDNICE I ZAMJENA SAAPravilno uzimljenje pelinje zajednice prvi je korak u novu pelarsku se-zonu, zamjena saa bitna je za ouvanje zdravlja zajednice, a objedinja-vanje ta dva zahvata pelaru tedi vrijeme i novac.

mr. sc. NENAD STRIAK,pelar iz Zagreba

STRUNI PRILOZI

Odabir lokacije za zimovanje i ponaanjepela tijekom zime

Jako je bitno odrediti lokaciju i pelinjezajednice postaviti na mjesto na kojem ezimovati. Kod odabira lokacije vano je

voditi rauna da se lokacija nalazi dalje odprometnica, na mjestu koje je zaklonjeno od

vjetra, na prisojnoj strani, i na mjestu koje etijekom zimovanja osigurati mir pelinjimzajednicama.

Ovisno o klimatskim prilikama, pelinjezajednice od listopada do veljae ostaju ustanju mirovanja, no pele u biti nikada nemiruju i ne spavaju zimski san. Pele zimuju

skupljene u klupko, grijui se meusobno.Obino su skupljene u klupko oko matice,u sredini konice, a tijekom zime klupko selagano premjeta za hranom. Temperatura usredini klupka je od 18 do 24 C, a na kra-

jevima klupka moe biti i nia, uglavnom nemanja od 14 C i najmanja do 12 C. Pelese lagano mijenjaju na pozicijama u klupku,pa one s vanjskoga ruba klupka, koje nakonodreenog vremena bivaju pothlaene, ulazeu sredinu, a utopljene iz sredine klupka laga-no prelaze u vanjski dio klupka.

Zimi, kada je vanjska temperatura via od12 C, pele izlaze na proisne letove tijekomkojih se oslobode sadraja iz rektuma. Kadasu vanjske temperature niske a u klupku jetemperatura od 14 do 18 C ili 20 do 22 C,razlika temperature u konici od isparavanja

vode iz klupka koja se obino nakuplja u ne-dovoljno provjetrenim konicama.

Zbog toga je kod uzimljavanja vano voditirauna o provjetravanju konice, o izboru zi-movanju na jednome ili dva nastavka i o vrstimeda za zimovanje. Pele e same propolisomzalijepiti sve unutarnje otvore i poklopac, aline hermetiki, ve e ostaviti potrebne otvoreza normalnu izmjenu zraka, odnosno za ven-tiliranje konice. U biti one same sebi najboljereguliraju mikroklimatske uvjete u konici.Bitno je napomenuti da suha hladnoa nijeopasnost; opasnost je vlana hladnoa, koja

obino nastaje kondenzacijom od vee koli-ine nezrela, nepoklopljena meda ili veomkoliinom eernog sirupa, koji su higroskopnii povlae vlagu pa se mogu pokvariti.

Radovi na uzimljavanju u studenomSredinom studenog pa do njegova kraja

potrebno je jo jednom pregledati stanjezajednica, stanje zaliha meda, napraviti dija-gnostiku na varoozu i na temelju invadirano-sti donijeti odluku o tretmanu. Kako u tom

vremenu nema legla, preporuka je da se toobavi oksalnom kiselinom, to u kombinacijis dimljenjem daje vr lo dobre rezultate. Uz

uvjet da su sanduci-konice u dobru stanju,da nema velikih deormacija, da nema drugihotvora i da su pelinje zajednice smjetene uodgovarajue prostore, bilo na jednom ili dvanastavaka, dakle da je zajednicama osiguranmir. Dodatno utopljivanje nije preporueno itreba ga izbjegavati.

Ovako pripremljene zajednice potrebno jeostaviti u miru sve do sredine ili kraja sije-nja, kada treba obaviti prve preglede stanjapelinjih zajednica, stanja zaliha meda i, popotrebi, za jednoga od toplijih dana vanjskatemperatura mora bit od 14 do 18 C, od-nosno najmanje 12 C vrlo kratko otvoritikonice i dodati pogae za prihranu. Tom seprigodom oisti ili zamijeni podnica. Stanjena podnici jasno ukazuje kako je zajednicaprezimila i ima li anse da preivi proljee, jerpelinje zajednice obino umiru u proljee.

Procjena eventualnih zimskih gubitakaOvisno o klimatskim prilikama, koje su

razliite od godine do godine i od lokalitetado lokaliteta, poetkom veljae potrebno

je detaljnije pregledati pelinje zajednice iutvrditi rezultate prezimljavanja. Ve tada jemogue napraviti prve procjene o zimskimgubitcima.

Sam od sebe namee se zakljuak da zimupreive samo jake i zdrave zajednice, odno-sno zajednice s dostatnom koliinom meda.

Zamjena-obnova saaZamjena saa, odnosno obnova saa izvodi

se tijekom cijele pelarske sezone. Iskusanpelar osjeti stari okvir ve pod rukom jer jeteak kao da je napola pun meda, a uz to jetamne boje. Kad god je mogue, pri otvara-nju konice odstranjujemo okvire sa starim,nepravilno izgraenim ili trutovskim saem izamjenjujemo ih okvirima s novoizgraenimsaem ili satnom osnovom. Kad to nije mo-gue jer je, primjerice, okvir djelomice popu-njen medom, peludom ili leglom, tada takavokvir pomiemo u jednu stranu konice kakobismo ga prvom prilikom zamijenili. Obnovasaa nuna je iz biolokih i sanitarnih razlo-ga. To je najbolja mjera za uklanjanje uzro-nika bolesti pela, a doprinosi kvaliteti meda

i pela te poveava proizvodnju voska.Istodobnost zamjene saa i uzimljenja

pelinje zajedniceTrenutak zamjene okvira je i uzimljenje

pelinje zajednice. Nije nebitno na kakvusau zimuju pele! Mlado, tek izgraeno saeili sae u kojem se izlegla tek j edna generacijepela, pele nerado prihvaaju za ormiranjezimskoga klupka. Ako mogu, izabiru starijesae u kojem se izleglo nekoliko generacijapela. Naime, sae u kojem se izleglo neko-liko generacija pela toplinski je stabilnije.Pelarev je zadatak, meutim, ne dopustiti

da sae bude prestaro. Zapravo, danas dobrapelarska praksa trai potpunu zamjenu saakroz tri godine, odnosno kroz aktivnu upora-bu u tri pelarske sezone.

Poetak uzimljenja pelinjih zajednicaVelika veina pelara zapoinje uzimljenje

pelinjih zajednica odmah po okonanjuzadnje pae. Matine reetke odstranjuju seiz konica, to zahtijeva potpuno otvaranje

34I Pela Studeni 2012.

7/16/2019 bee _broj_2

19/33

Ekoloko i ekonomsko znaenje medon-osne pele

Medonosna pela (Apis melliera) eko-loki je i ekonomski znaajan kukac. Posljednjih godina postala je predmetmnogih istraivanja na polju biomedicinei poljoprivrede. Kao pokusni model slui uistraivanjima imuniteta, toksikologije, aler-gijskih bolesti i rezistencije na antibiotike. Povrh toga, pele ine izuzetno vaan dioprirodnih ekosustava predstavljajui jedanod glavnih imbenika hranidbenog lanca.

Unaprjeuju poljoprivrednu proizvodnjuopraivanjem biljaka, a posljedino pozi-tivno utjeu na razvoj i odrivost biorazno-likosti. Smatra se da ekonomska vri jednostopraivanja pelama nekoliko puta premauje

vrijednost pelinjih proizvoda, to medo-nosnu pelu ini gospodarski najvanijimopraivaem.

Meu bolestima odraslih pela istie senozemoza.To je nametnika bolest koju uz-rokuju mikrosporidije Nosema apisi Nosemaceranae. Bolest je rairena posvuda u svijetu,a pelarstvu kao i gospodarstvu nanosi zna-ajne ekonomske gubitke. Oni se oituju

smanjenim prinosom meda i ostalih pelinjihproizvoda, a u poljoprivredi loijim i smanje-nim prinosima.

Uinak nozemoze na pele maniestira sena nain da preuranjeno postanu skupljaice,a zbog patolokih promjena na epitelnimstanicama srednjeg crijeva i poremeaja uprocesima probave i metabolizma dolazido neishranjenosti, te posljedino preranogugibanja.Uglavnom, nozemoza je znaajnabolest pela koju pelari esto previaju.Bolesne pele obino ugibaju izvan konice

zbog iznemoglosti, a zbog nedostatka vidlji-vih znakova bolest je teko zamjetljiva. Iz tihrazloga naziva je se tihi ubojica.

Problem u lijeenju nozemozeProblem u lijeenju nozemoze predstavlja

injenica da valjani normativni akti u Eu-ropskoj zajednici (EZ) i Republici Hrvatskoj(RH) ne doputaju uporabu antibiotika zalijeenje pelinjih bolesti (EU 3/01/081). Ra-zlog tomu su mogue pojave rezistencije na

viekratnorabljene kemoterapeutike, recidivebolesti, utvrivanje tetnih tvari (rezidua) an-tibiotika ili njihovih sekundarnih metabolita

36I Pela Studeni 2012.

UINKOVITOST PRIMJENENOZEVITAU LIJEENJUNOZEMOZE

Nozemoza kao znaajna, nametnika bolest pela, njihov tihi ubojica.Pripravak Nozevit kao partner u suzbijanju nozemoze.

doc. dr. sc. IVANA TLAK GAJGER, dr. med. vet.Zavod za biologiju i patologiju riba i pelaVeterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu


konice, pa tom prilikom obavljamo sljedeeradove: provjeravamo brojanu snagu zajed-nice, koliinu te raspored meda i legla, dono-simo odluku o uzimljenju u jednom ili dvanastavka, prema potrebi rotiramo nastavke izamjenjujemo staro sae.

Ve godinama osim kada doekam sezo-nu s nedovoljnim brojem okvira, a i to se do-gaa! pri uzimljenju vadim iz konice etiriokvira sa starim saem te umjesto njih doda-

jem etiri okvira sa satnom osnovom. Okvirisa satnom osnovom dolaze na poziciju prvo-ga i desetog okvira, dakle do bone stranicenastavka. Tako se u konici koja zimuje u

dva nastavka nalaze etiri okvira sa satnomosnovom i 16 okvira s izgraenim saem. Naosam okvira u prvom nastavku i osam okvirau drugom nastavku pele usmjeravamo nakvalitetnije pozicioniranje zimskoga klupka imeda, vie u visinu, a manje u irinu.

Slabije zajednice valja uzimiti u jednomnastavku, meutim i tada moemo ostaviti je-dan ili dva okvira sa satnom osnovom. Ovisnoo panim prilikama i nainu pelarenja, nekipelari nastoje uzimiti to vei broj pelinjihzajednica u jednom nastavku, ak orsirajurazmjetaj pela u jednom nastavku, ali to valjauiniti prije prihranjivanja. Tako je taj nasta-

vak zbijen hranom i pelama. Drugi nastavakvraaju poslije podmetanjem, kada su zajed-nice prihranjene i kada vie nema paa koje bimogle potisnuti maticu u prvi nastavak (to

bi bilo pogubno). I u tom se sluaju okviri sasatnom osnovom mogu smjestiti na bone po-loaje podmetnutog nastavka gdje e doekatiproljetne radove. Pritom podmetnuti nastavaks praznim saem preuzima donji dio pelinjegaklupka, klupka koje je u kontaktu s hranom udrugom nastavku (poput visoke podnice).

Satne osnoveU proljee je satna osnova ve u konici

i na je zadatak pribliiti okvir sa satnomosnovom do legla, a okvir koji je bio do legla,najee ve djelomice popunjen medom i

peludom, pomiemo sa strane. Davanje pro-stora mladim pelama za izluivanje voskaprva je mjera u suzbijanju buenja rojevnognagona. Ponekad nas hirovito proljetno vrije-me ili druge obveze sprijee u pravodobnomdodavanju satne osnove, no ako je osnova

ve u konici pele e je izgraditi i bez naeintervencije, dodue neto kasnije.

Za takav zahvat potrebno je imati dovolj-no i kvalitetno uienih okvira sa satnomosnovom. Satne osnove proizvode se na dvanaina: lijevanjem i valjanjem. Toplo lijevanesatne osnove pod pritiskom vrlo su krhke,osobito kod niih temperatura, ali su zato

uiene vrlo stabilnih dimenzija, osobito ljetipri visokim temperaturama. Valjane satneosnove su robusnije, no manje stabilne, tozahtijeva stabilizaciju duim skladitenjemprije uporabe kako bi poslije to manje radi-le. Satne osnove uiuju se odmah po napi-njanju ice, pri temperaturi vioj od 20 0C.

Ponekad se dogaa da u nekim konicamatijekom zime, obino gdje je slabije pro-zraivanje, satne osnove djelomice prekrijeplijesan, meutim i te osnove pele prihvatei izgrade, ako ne odmah onda u prvoj jaojpai. Tek neznatan broj osnova se iskrivi tolikoda ih moramo zamijeniti. Pritom osnova neide u pretapanje, nego se oslobaa istim po-stupkom kao to je uiena. Okvir se okrenena suprotnu stranu od one kojom je satnaosnova tonula u icu pri uiavanju. Zatim se

prikljui na transormator za uiavanje osno-ve, pa protokom elektrine struje dolazi dotopljenje voska oko ice i satna osnova zbog

vlastite teine pada na stol. Poslije se osnovaizravna na ravnoj podlozi i ponovno uii.

Okvir sa satnom osnovom umetnut ukonicu pri uzimljenju oslobaa nas manipu-lacije s vikom okvira do koje dolazi pri pro-ljetnom umetanju okvira. Pritom je rad bri,konica je otvorena krae vrijeme, te imamomanje posla oko uvanja vika privremenoodstranjenih okvira do trenutka proirenjakonice dodavanjem novoga nastavka.


7/16/2019 bee _broj_2

20/33

Pele su stalno gladne i uzimaju vee koliinehrane to vodi ka nakupljanju velikih koliinaslatkastog izmeta oneienog sporama ustranjem crijevu pele. U zimskim mjesec-ima kada je pelama onemoguen proisniizlet, kod invazijaN. apisdolazi do baleganjapo okvirima u konici. Sladak izmet privlaidruge pele koje ga liu i tako se invadirajusporama uzronika.

Nozemoza ima negativan uinak na razvojmasno-bjelanevinastog tijela, te na razinubjelanevina i masnih kiselina u hemolim.Zbog toga pele ne mogu u potpunosti razvi-ti mlijenu lijezdu, hranidba legla i pelinjematice je slabija, pa je i razvoj itave pelinje

zajednice usporen i otean.

Teko uoavanje bolestiBolest se, zbog asimptomatskog tijeka,

teko uoava. Pojedine pele imaju poveanzadak, a ako ga se otvori moe se vid-

jeti proireno srednje crijevo tanke stjenke,mlijeno-bijele boje, ispunjeno svijetlim iz-metinama. Na nozemozu se moe posumnjatikod veeg broja uginulih pela na podnicitijekom zime, pri nalazu izmeta na okvirima,slabljenju pelinje zajednice i pri uginuu ma-tice. Najkritinije razdoblje za preivljavanje

zajednice je zimi jer ukoliko ugine matica,a razvoj nove matice je onemoguen, takvapelinja zajednica propada.

Preventivne mjere u borbi protiv noze-moze

Kao i kod svih drugih bolesti, preven-tivne mjere su osnova u borbi protiv noze-moze. One ukljuuju dranje jakih i zdravihpelinjih zajednica koje se svojim imunosnimsustavom esto same izbore protiv brojnihuzronika bolesti. Poeljno je pravilno uzim-ljavanje na lakoprobavljivim vrstama meda, apostie ga se na nain da pele prihranjujemou ranu jesen dok matica jo nese jajaca. U

svakom sluaju valja iz konice ukloniti savmed medljikovac. Tijekom zimovanja mora sesprijeiti svako uznemirivanje pela. Pravilna ipravodobna prihrana pelinje zajednice stvaradovoljne zalihe za zimovanje, a maticu potiena produeno zalijeganje jajaaca.

U rano proljee zajednicu se mora suzitina onoliki broj okvira koje pele dobro za-posjedaju. Prevelik broj praznih okvira peleslabije griju i tee odravaju temperaturu ukonici. Temperatura legla u rano proljee

jedan je od bitnih imbenika za preventivnosuzbijanje nozemoze kod pela, kao i za po-

u pelinjim proizvodima i prikrivanje bolesti.Stoga postoji velika potreba za uporabomprirodnih toarmakolokih pripravaka utretiranju nozemoze.

to je nozemoza, a to Nozevit?Nozevit je prirodni pripravak proizveden

u obliku vodene otopine biljnih polienola,a u EZ odobren je i registriran kao part-ner u suzbijanju nozemoze, te je dosadna pelinjacima djelomice testiran utjecajprimjene navedenog toarmakolokog pri-pravka na broj spora N. ceranaeu srednjemcrijevu medonosnih pela tretiranih na etiri

razliita naina.Nozemoza je nametnika bolest odraslihpela uzrokovana mikrosporidijamaNosemasp. Donedavno, nozemozu europske medo-nosne pele pripisivalo se samo invaziji N.apis, a nozemozu azijske medonosne pele(Apis cerana)N. ceranae. Na temelju brojnihepizootiolokih istraivanja KLEE i suradni-ci (2007.) utvrdili su daN. ceranaeparazitirai u europskoj medonosnoj peli, te poveavasvoju rasprostranjenost na novim zemljopi-snim podrujima. Bolest je danas proirenapo cijelome svijetu.

Nedavno objavljeni rezultati istraivanjapokazali su daN. ceranaeinvadira junoame-riku populaciju bumbara. SporeN. ceranaeovalnog su oblika, te su za priblino jedanmikrometar manje od sporaN. apis. Invazije

N. ceranaeprisutne su tijekom cijele godi-ne, a invazijeN. apisjavljaju se sezonski, tj.najjae su u rano proljee i zimu. Invazija sN. ceranaemoe se javiti tijekom cijele godi-ne, tijek bolesti je kronian i asimptomatski,te se uzronik smatra jako patogenim zainvadiranu pelinju zajednicu. Uzroniciprimarno parazitiraju u epitelnim stanicamasrednjeg crijeva pele, to posljedino dovodido njihova propadanja, te stvaranja novihdugoivuih spora kojima se bolest prenosi.

Istraivanjem CHENA i surad-nika (2009.) u kojem je rabljena metoda

viestruke lanane reakcije polimerazom,eng.polymerase chain reaction, utvreno jedaN. ceranaeima iri tkivni tropizam u me-donosnoj peli kao domainu. Naime, N.ceranaeinvadira i druge organe i tkiva osimepitelnih stanica srednjeg crijeva, a to sumasno-bjelanevinasto tijelo, lijezdano tkivoi Malpighijeve cjevice.

imbenici koji pridonose irenju bolestiimbenici koji pridonose irenju bolesti

su nagle promjene temperature, greke u ru-kovanju pelinjim zajednicama, grabe, slabapaa, uestalo premjetanje pelinjih zajed-nica ili otvaranje konica. Invazija navedenimnametnikom zapoinje unoenjem spora uprobavni sustav pele oneienom vodomili hranom. Nakon ingestije, spore prokliju u

lumenu crijeva kao mjestu primarne inek-cije, ulaze u epitelne stanice gdje se umnoe,a zatim invadiraju i druga navedena tkivadomaina. Prilikom invazije epitelnih stanicasrednjeg crijeva pele dolazi do povienjaosmotskog tlaka zbog nagomilavanja velikogbroja novostvorenih spora i stjenke stanicapucaju. Posljedino dio dugoivuih spora bivaizbaen ecesom, a dio tzv. kratkoivuih sporainvadira susjedne dotad zdrave stanice.

Propadanjem sve veeg broja invadiranihstanica poremeena je probavna unkcija, pahrana samo prolazi kroz oteeno crijevo.


U pokusnim pelinjim zajedni-cama, u kojima je Nozevit prim-jenjivan u eernom sirupuprihranom u hranilicama, nijedolo do potpunog izlijeenja,meutim utvreno je znaajnosmanjenje broja spora N. cera-nae s obzirom na poetnouzorkovanje prije tretiranja


7/16/2019 bee _broj_2

21/33

javu raznih sekundarnih bolesti. Sprjeavanjeirenja bolesti meu pelinjim zajednicamapostie se ureenjem higijenskih pojilita, azalijetanje pela u tue konice sprjeava sebojenjem prednje stijenke konice.

Postupak prevjeavanja okvira s leglom

prije selidbe na pauKada se laboratorijskom pretragom utvrdi

prisutnost spora uzronika nozemoze u pe-linjim zajednicama, nuno je izvriti prevje-avanje okvira s leglom prije selidbe na pau.Postupak se moe obaviti u svakoj konicikod koje postoji mogunost pregraivanja

matinom reetkom. Prije nego se pristupipostupku, valja pripremiti novu ili raskuenukonicu i okvire sa saem iz provjerenozdravih zajednica ili prethodno raskuenih.Kad je sve spremno, pristupa se prevjeavanjuokvira. Na mjesto stare konice stavlja senova ili raskuena, u ije se plodite stavljaraskueno ili isto izgraeno sae. Okvires leglom stavljamo u medite nove konice.Maticu treba pronai i pustiti je u ploditena raskueno sae. Pele iz nozemoznekonice istresu se pred novu konicu i pusteda same uu u nju. Na taj se nain u novojkonici dobiju dva dijela odijeljena matinomreetkom. U plodinom je odijeljena maticana praznom istom sau, a u medinom suokviri saa sa starim leglom, na kojima su jospore uzronika bolesti. Nova konica ostaje

tako 21 dan, dok iz starog saa ne izau svemlade pele. Nakon tog razdoblja staro saese vadi, a pele istresu pred konicu. Okvirisaa iz stare konice u kojima se nalazi samomed, izvrcaju se, nakon ega se raskue,obino skupa s onima iz kojih su izale svemlade pele.

Sae se moe dezincirati parama80-postotne octene kiseline, te tako sauvatii dalje upotrebljavati. Prije raskube se izvrcasav med, a potom se rastaljenim voskompozorno premau sve vidljive ice izmeusaa i okvira. To je nuno jer octena kiselina

nagriza metal, pa bi nezatiene ice popu-cale pri najmanjem optereenju ili prvom

vrcanju. Sae se moe raskuiti u praznojkonici, nastavcima, drvenom sanduku ilimanjoj prostoriji koja se moe dobro zatvor-iti. Valja pripaziti da ni ovdje nema nikakvihmetalnih dijelova koje bi kiselina otetila.Volumen prostora u kojem se raskuuje saeizrauna se u litrama (duina x irina x visinau dm). Sae se polae tako da slobodno visikao u konicama, tj. s malim razmacima. Nasatonoe gornjih okvira postave se irokeplastine, emajlirane ili staklene posude ukoje se ulije na svaku litru prostora po 2mL 80-postotne octene kiseline. Octena se

kiselina polako isparava. Njezine pare su teeod zraka te oplakuju sae, ulaze u stanice iunitavaju spore uzronika nozemoze. Pros-tor u kojem se obavlja raskuivanje treba bitidobro zatvoren tjedan dana, nakon ega sesae vadi i prozrai dok se ne izgubi miris oc-tene kiseline. Raskueno sae se moe dodatiu konicu ili pohraniti zatieno od voskovihmoljaca do daljnje uporabe.

Pelinjoj zajednici se tijekom prevjea-vanja moe dati dezincijens na bazi joda,najee se sastoji od joda i kalij jodida, i/ili puno uinkovitije Nozevit prema upu-

tama proizvoaa, a za daljnju preventivu.Konice i pribor treba mehaniki oistiti, azatim pozorno opaliti. Pretapanjem saa u

vosak, uzronika se sigurno uniti. U sluajuinekcijeN. ceranaevosak je mogue izloititemperaturama smrzavanja.

Primjena toarmakolokog preparataNozevit

Za lijeenje nozemoze u svijetu rabio seumagilin. No, on nije registriran veterinar-sko-medicinski proizvod, niti je odobren zauporabu u veterinarskoj medicini. Valjanazakonska regulativa u EZ i RH ne doputa

uporabu umagilina i antibiotika za tretiranjepelinjih zajednica. Za toarmakoloki pre-parat Nozevit tijekom preliminarnih istra-ivanja utvreno je da uinkovito djeluje nasmanjenje broja spora uzronika nakon treti-ranja oboljelih pelinjih zajednica, te sprjea-

va pojavu proljeva u bolesnih pela, pri emuse smanjuje irenje bolesti unutar zajednice(TLAK GAJGER i sur.; 2009a.; 2009b.;2011a., 2011b.). Nozevit je pr irodni pripra-

vak proizveden kao vodena otopina biljnihpolienola, registriran i odobren za uporabuna podruju EZ kao dodatak prehrani pela,a na deklaraciji imenovan kao partner u suz-bijanju nozemoze.

Alternativna mogunost lijeenja no-zemoze uporabom biljnih proizvoda morase jo dodatno istraivati, no preliminarni

rezultati uporabe Nozevita pokazali su viso-ku uinkovitost preparata kao preventivne ikurativne mjere u suzbijanju bolesti. Tako-er, dosad nije bilo izvjetaja o toksinostiili utvrivanju opasnih rezidua togatoarmakolokog pripravka u medu ili dru-gim pelinjim proizvodima.

Rezultati tretiranja NozevitomU pokusnim pelinjim zajednicama, u

kojima je Nozevit primjenjivan u eernomsirupu prihranom u hranilicama, nije dolodo potpunog izlijeenja, meutim utvreno

je znaajno smanjenje broja sporaN. cera-naes obzirom na poetno uzorkovanje prijetretiranja (10. dan 83,02 %, 20. dan 39,18 %,30. dan 88,5 % i 40. dan 87,0 %). Navedenirezultati vrlo su slini rezultatima prelimi-narnih istraivanja o uinkovitosti Nozevitau komercijalnim pelinjacima, a u svrhulijeenja nozemoze. Takoer, primijeeno jeda su pele hranjene eernim sirupom s do-datkom Nozevita ponuenu hranu pojele dvaputa bre od kontrolne skupine.


Pokusna skupina tretirana eernim si-rupom s dodatkom Nozevita primijenjenogprskanjem izravno po pelama pokazala je

jako dobre rezultate smanjenja broja sporaN.ceranae, posebice nakon treeg i etvrtog tre-

tiranja (51,69 % 10. dana, 44,09 % 20. dana,74,15 % 30. dana i 81,92 % 40. dana nakonprvog uzorkovanja).

U dijelu pokusa gdje se Nozevit primjen-jivao u pogaama, rezultati su pokazali da jedolo do znaajnog smanjenja u broju sporaN. ceranae: 49,36 % 10. dana

bee _broj_2

Documents

Transcript of bee _broj_2