Bebek, S., Santini, G. - Hrvatska Inflacija - Jučer, Danas , Sutra (2008.)

219

Sandra Bebek1

Guste Santini2

HRVATSKA INFLACIJAju er, danas, sutra

Pri a se da je Lenjin jednom izjavio kako je

obezvrje!ivanje novca najbolji na in

unitenja kapitalisti kog sustava.

J. M. Keynes

Funkcioniranje procesa reprodukcije u Hrvatskoj zasniva se na rastu uvozne ovisnosti svih sektora. Fiksni te aj kune bio je u funkciji smanjenja kamatnih stopa, rasta poreznih prihoda, stabilizacije cijena, ali i rasta deficita platne bilance i robne razmjene s inozemstvom te inozemnog duga. Fiksiranje te aja kune do sada se nije pokazalo u inkovitim. Inflacija nakon 1993. godine u 2008. godini dobija na ubrzanju. Stopa inflacije bila bi ve!a da ju ne kompenzira rastu!i deficit trgova ke bilance. tovie, fiksni te aj (realno aprecijacija) znatno je utjecao na destrukciju gospodarske strukture pa je, prema tome, bio, kao to je i sada, ograni enje gospodarskog razvoja.

Inflacija predstavlja skupni pokazatelj stanja u gospodarstvu. "injenica da inflacija identificira suboptimalno stanje i kretanje u gospodarstvu ne zna i da nivo inflacije poblie dijagnosticira problem, ve! ukazuje da postoji oboljenje gospodarstva koje tek valja identificirati. Inflaciju moemo definirati i kao razinu entropije gospodarstva. 1 Mr.sc. Sandra Bebek, Board Guardian d.o.o., Zagreb2 Dr.sc. Guste Santini, Ri n d.o.o., Zagreb

UDK 336.748.12

336.781

330.55

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra...EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 219-262 (2008) www.rifin.com220

Klju ne rije i: kamatne stope, te aj, trgova ka bilanca, platna bilanca, porezi, potroni porezni sustav, javni dug, inozemni dug, bruto doma"i proizvod, bruto raspoloivi drutveni proizvod

JEL: E31, E24, E12, H62, F13

Uvod

U pojavnom obliku inflacija predstavlja monetarni iskaz. Bitno je naglasiti da inflacija predstavlja skupni pokazatelj stanja u gospodarstvu. #injenica da inflacija pokazuje suboptimalno stanje u gospodarstvu ne zna i da inflacija poblie identificira probleme gospodarstva, tj. daje dijagnozu bolesti odnosnog gospodarstva. Prema tome, inflaciju moemo definirati i kao razinu entropije gospodarstva.

Sredinje mjesto pripada, s obzirom na visok stupanj otvorenosti nacionalne ekonomije, deviznom sustavu i deviznoj politici s jedne strane i, s druge strane, poreznom sustavu i poreznoj politici kao bitnim imbenicima pove"anja/smanjenja konkurentnosti nacionalne ekonomije. Izvozna orijentacija zna i i ograni enje/ansu razvoju nacionalnoga gospodarstva. Fiksiranje te aja nacionalne valute, za euro ili neku drugu referentnu valutu, zna i da zemlja koja je to u inila moe u kratkom roku drugim instrumentima ekonomske politike dinamizirati razinu gospodarske aktivnosti.

Pokretanje inflacijske spirale u 2008. godini ukazuje da hrvatsko gospodarstvo nije u stanju odrati nivo inflacije na razini Europske unije kao to je to inilo ve"im dijelom od Stabilizacijskog programa. Upravo dvostruko ve"a stopa inflacije u Hrvatskoj od stope inflacije u Europskoj uniji pokazuje da imamo ozbiljnih strukturnih problema koje nije mogu"e pokriti rastu"im deficitom platne i trgova ke bilance s jedne strane i, s druge strane, aprecijacijom kune.

Sve instrumente ekonomske politike valja imati u vidu kada je rije o mogu"oj politici slamanja inflacije bilo kojega nacionalnog gospodarstva. U arsenal instrumenata svakako valja ubrojiti i politiku dohodaka3 te odrediti minimalni socijalni standard ugroenih gra!ana. Pri tome nije nevano tko "e snositi cijenu stabilizacije, trokove da bi se suzbila inflacija. Pritom ne mislimo samo na trenutne dobitnike/3 Mnogi ekonomisti trokovnu in aciju povezuju sa spiralom rasta cijena-nadnica. Pritom osporavatelji toga pristupa (u koje se ubrajau i autori ovog napisa) dvoje o opravdanosti tog pristupa, posebice ako se, u prvom koraku, pove"aju cijene, a ovo povu e rast nadnica.

221Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju er, danas, sutra...EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 219-262 (2008) www.rifin.com

gubitnike, ve" i njihov odnos u duem vremenskom razdoblju - poslije inflacije.

Valja razlikovati kratkoro ne vatrogasne mjere kojima se suzbija inflacija od dugoro nih mjera kojima se anticipira slamanje inflacije. Cijena slamanja inflacije ovisit "e o karakteristikama nacionalnog gospodarstva. Ne treba zaboraviti komentar Keynesa u vezi Lenjinove izjave:

Lenjin je zasigurno bio u pravu. Ne postoji profinjenije, sigurnije sredstvo za podrivanje postoje"e drutvene osnove od obezvrje!ivanja novca. Taj proces pokre"e sve skrivene ruila ke ekonomske zakone, onemogu"avaju"i istovremeno postavljanje ispravne dijagnoze.

U radu se prezentira kretanje osnovnih makroekonomskih varijabli koje su rezultirale relativno prihvatljivom razinom inflacije od donoenja Stabilizacijskog programa, 3. listopada 1993. godine, u incima koje je imala ekonomska politika na kretanja u gospodarstvu i cijenom koju smo pritom platili. Analizu zapo injemo neslaganjima koja su od samog po etka bila prisutna me!u ekonomistima. Na kraju rada ukazujemo na temeljne probleme i opasnosti koje prijete hrvatskom gospodarstvu ukoliko se ne promijeni ekonomska politika.

Od kuda dolazimo.......

U Hrvatskoj se od Stabilizacijskog programa4, koji nazivamo Antiinflacijski, (3. listopada 1993.) raspravlja o politici te aja. Naime, temelj Stabilizacijskog programa bio je fiksni te aj hrvatskog dinara. Do kraja 1993. godine predvi!eno je sljede"e kretanje te aja hrvatskog dinara za njema ku marku:

- 4. listopada: 4,444 HRD-a za njema ku marku

- 1. studenog: 4,600 HRD-a za njema ku marku, i

- 1. prosinca: 4,750 HRD-a za njema ku marku.

Kao to znamo, do druge i tre"e korekcije hrvatskog dinara nije dolo jer je u me!uvremenu za njema ku marku trebalo izvojiti manje od etiri etvorke. Cilj je bio, kao to se pokazalo, samo stabiliziranje cijena. Program je bio konstruiran tako da u najkra"em vremenskom 4 In acija kao to je znamo, pored svog monetarnog, relativno lako savladivog dijela, ima i svoj realni dio. Stoga je razumljivo da Program stabilizacije mora odgovoriti na oba dijela in acije. (Santini, G. 1995; 3)


roku eliminira psiholoki dio inflacije. Program se pokazao u inkovitim i psiholoki je dio inflacije gotovo preko no"i nestao. #etiri etvorke za njema ku marku (kako je Programom definirano) vrlo je brzo rezultiralo aprecijacijom tadanjeg hrvatskog dinara.

Remonetizacija koja nuno nastupa nakon stabilizacijskih programa toga tipa rezultirala je udvostru enjem nov ane mase u 1994. godini. Sve se odvijalo po pravilima struke. Ono to je jedan dio ekonomista ve" tada zabrinjavalo5 jest izostanak razvojnog programa koji bi potaknuo dinamiziranje privredne aktivnosti.

5 Brojni su ekonomisti ukazivali na dugoro nu neodrivost postoje"e ekonomske politike. Navodimo neka od njihovih miljenja zaklju no s 1998. godinom, dakle godinu dana prije nego to je Koalicija preuzela vlast. Evo kako je Vladimir Rai" u svojoj knjizi Hrvatski ekonomski panoptikum sumirao njihove stavove:

Zvonimir Baleti : Jednokratna devalvacija neumitno bi dovela do udara na devizne pri uve, pa ak i do in atornih udara. Zato hrvatska monetarna politika mora provesti tiu, postepenu deprecijaciju vrijednosti nacionalne valute. Problem je u tome to smo program stabilizacije, ija je realizacija trebala trajati najvie godinu dana, produili na punih pet godina, a da pritom nismo preli u njegovu drugu fazu, odnosno razvoj.

Uro Dujin: U doglednoj budu!nosti ne moemo ra unati na saldiranje trgovinske bilance putem pove!anja izvoza zbog toga je potrebno proizvoditi robu koja !e u odnosu prema kvaliteti biti konkurentna u cijeni.

Branimir Lokin: Svijetu treba novi nancijski poredak.

Ivan Lovrinovi : Ako bi hrvatski izvoz i dalje stagnirao na ovoj razini kako se dosad kretao, ako u turizmu nema radikalnih promjena, a vidimo da je to mu an proces, odnda lako moemo procijeniti da !e u odre#enom razdoblju u budu!nosti do!i do toga da !e zbog dospjelih obveza prema inozemstvu potreba za devizama biti ve!a kako bi se regulirale vanjske obveze.

Gorazd Niki : De cit u platnoj bilanci uvijek zna i dug prema inozemstvu. Na svu sre!u, jo uvijek nismo prema me#unarodnim standardima prezaduena zemlja. No, tako#er valja pdsjetiti da po tim istim standardima ni biva Jugoslavija nje bila prezaduena, kada je upala u krizu vanjske likvidnosti. Zato je zna ajno pitanje, moe li se vanjski dug uredno servisirati.

eljko Rohatinski: Ako politika sredinje banke i cjelina devizne situacije budu takvi da se odri stabilnost nominalnog te aja, a HNB jo uvijek ima mogu!nost da brani te aj, onda vjerujem da se relativna stabilnost cijena moe i dalje odrati. Bit problema relativno malog izvoza lei ne toliko u sferi trokovne konkurentnosti koliko u sferi konkurentnosti u pogledu kvalitete proizvoda, a i u pogledu trita koja bi potencijalno bila otvorena za te proizvode.

Hrvoje oi : Ekonomska politika je komunisti ka izmiljotina!

Mladen Vedri: Nema trajne monetarne stabilnosti ako nema stabilnosti u realnom sektoru nacionalne ekonomije. Duni ka kriza je ponajprije generirana prevelikom dravnom potronjom u odnosu na mogu!nosti hrvatske privrede.

Vladimir Veselica: Nismo trino otvorena ekonomija! Imamo sve atribute distributivne ekonomije, odnosno gospodarskog dravnog intervencionizma.

Dragomir Vojni : Ekonomska politika stabilizacije iz 1994. godine je potroena!

Stjepan Zduni :Precijenjena kuna prijetnja gospodarskom razvitku! Makroekonomska politika u cjelini, a posebno politika apreciranog te aja, hrvatsku recesijsku krizu polako prevodi u razvojnu krizu, iz koje je, kako pokazuju realni procesi, izlazak vrlo spor.


Dakle, Program stabilizacije iz 1993. godine slijedio je osnovnu ekonomsku paradigmu toga razdoblja. Za razliku od 60-ih, pa sve do kraja 80-ih godina, inflacija se inila povijesnim problemom. Rasprava koja je potom uslijedila (1994. godine) podijelila je ekonomiste na one koji su zastupali fiksni te aj, aktivni te aj u funkciji razvoja i dinamiziranja zaposlenosti, i, kona no, tre"a grupa ekonomista koja se zalagala za kontroliranu transformaciju iz samoupravnog u trino gospodarstvo preferiraju"i privredni razvoj i zaposlenost u odnosu na stabilnost cijena, posebice ako je stabilnost cijena temeljena na aprecijaciji nacionalne valute.

Dugoro no fiksiranje te aja, odnosno vezivanje hrvatskog dinara/kune za njema ku marku (danas euro) dolazilo je od strane jednog dijela ekonomista koji su presudnu ulogu davali tritu. Tako je ponovo oivio Jean Baptiste Say. Ponuda i potranja regulirat "e trite i tako "e se, sukladno principima op"e teorije ravnotee, ostvariti najbolji u inci. Na crti te teze iznosila se argumentacija da je Hrvatska tranzicijska zemlja pa "e trite vriti naju inkovitiju alokaciju akumulacije. Ograni enja koja stvara drava pogubna su za proces tranzicije, implicitno i eksplicitno isticali su zagovornici trine utakmice, odnosno rekonstrukcije/restrukturiranja/transformacije ( itaj: optimalizacije) gospodarske strukture. Njihovi se stavovi u bitnim elementima podudaraju s Washingtonskim sporazumom.

Kad budu!i povjesni ari budu opisivali na na in lije enja inflacije. najvjerojatnije !e ga uspore#ivati sa srednjevjekovnim metodama lije enja pijavicama.

(Lee Iaccoca)

Na drugoj su strani stajali zagovornici najmanje ravnotenog te aja (Sabolovi", 1998.), a ne te aja parcijalne ravnotee, kakav je danas u Hrvatskoj. Naime, pristalice fiksnog te aja ukazivale su na to da se te aj formira temeljem ponude i potranje pa je, prema tome, te aj ravnotean.6 Pristalice aktivne politike te aja (Zduni", 2003.; Niki", 1998.) smatrale su da je rast bruto doma"eg proizvoda i zaposlenosti

6 Ponuda deviza bila je tada, kao i sada, odre!ena zaduivanjem u inozemstvu, odnosno prodajom obiteljskog srebra.


kriterijalna funkcija od koje mora polaziti ekonomska politika. Pritom je izvozna orijentacija stoerna to ka strategije razvoja. Slijedi da "e deprecirani te aj rezultirati dinamiziranjem gospodarske aktivnosti. Smatraju da se gospodarstvo mora dinamizirati (dosti"i predratnu gospodarsku aktivnost u to kra"em vremenu) i da, stoga, samo njezino dinamiziranje ini trokove tranzicije socijalno odrivim.

Tre"a skupina polazi od koncepcije i strategije razvoja, to zna i da drava ima odlu uju"u ulogu u restauraciji kapitalizma. Izostajanje aktivne potpore drave procesu transformacije, smatra tre"a skupina, dramati no "e pove"ati trokove tranzicije, pri emu imaju u vidu jalove fiksne i jalove varijabilne trokove ( itaj: strukturna, odnosno trokovna inflacija). Politika za koju su se zalagali i danas se zalau, polazila je od dinamiziranja gospodarskog razvoja u kojoj je mogu"i fiksni te aj, ali ne po cijenu razvoja (Drui", 2003.; 2006.; 2007.). Drugim rije ima, nezavisna je varijabla rast BDP-a i zaposlenost, a svi su ostali ciljevi podre!eni tom cilju. Stoga su predlagali i predlau da je potrebno kamatnu i poreznu stopu podrediti takvom cilju, a u dijelu u kojem se fiksira te aj, njegove negativne u inke7 moraju kompenzirati monetarna i fiskalna politika. Zagovornici iznesenog stava polaze od nunosti istovremenog odre!ivanja sloene me!uovisnosti: stope rasta/zaposlenosti, profitne stope, kamatne stope, marginalne porezne stope i te aja (Santini, 1995.). Prema tome, ako se eli odre!ena stopa razvoja i ako se eli fiksni te aj, tada monetarna i fiskalna politika moraju biti u funkciji tih odre!enja, one moraju naglaavamo kompenzirati trokovnu inferiornost (nekonkurentnost) hrvatskoga gospodarstva. Prema tome, tvrdo prora unsko ograni enje vrijedi za sve sektore i u cjelokupnom procesu drutvene reprodukcije. Zapravo, radi se o slamanju trokovne inflacije (Santini, 1995.).

7 Aprecijaciju te aja u ovom radu de niramo kao odnos marginalne produktivnosti rada hrvatskoga gospodarstva i njema koga/eurozone.


Kretanje in acije od devedesetih godina

Naftni ok iz 1973. godine, cijene sirovina i visoko u e"e drave u finalnoj raspodjeli drutvenog prozvoda, temeljeno na keynezijanskoj politici, moralo je ustuknuti uslijed snanog napada monetarista. Umjesto ekonomike potranje inzistiralo se na ekonomskoj politici koja "e djelovati na stani ponude (supply-side economics). Globalizirano gospodarstvo trebalo je novu paradigmu i dobilo ju je od strane velikog broja ekonomista, putem slubenih politika razvijenih trinih gospodarstava, pod kapom SAD-a. Iz grafikona koji slijedi vidljivo je da nema dvocifrenih inflacija iz sedamdesetih i osamdesetih godina. Globalizacija je u inila svoje, to se najbolje vidi iz smanjenja inflacije zemalja OECD-a. Rezultat je bio jo bolji za SAD, odnosno sedam najrazvijenijih zemalja. Globalizacija je potaknula razvoj razvijenih zemalja uz stabilne cijene. Selidba proizvodnje u nerazvijene zemlje pove"ala je problem nezaposlenosti u razvijenim zemljama. Globalizirano gospodarstvo smanjilo je pregovara aku snagu sindikata i oni su se prilagodili novonastalim uvjetima. Kina, Indija i Brazil niskim su izvoznim cijenama subvencionirali kretanje cijena u zemljama uvoznicima njihovih proizvoda i usluga.

Kretanje inflacije

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

United States G7 OECD - Total

Sjedinjene Ameri ke Drave imale su u promatranom razdoblju (kao to je iz grafikona vidljivo) neto ve"u inflaciju od grupe najrazvijenijih zemalja. Ovo se posebno odnosi na 2000. godinu, kada su dionice na Wall Streetu dobrano potonule. Angaman u Iraku, pored dinamiziranih deficita platne i prora unske bilance,


rezultirao je neto viim rastom cijena. Financijska kriza, temeljena na hipotekarnim zajmovima, mogla bi dodatno dinamizirati inflaciju8 u Sjedinjenim Dravama. Istovremeno "e G7, iako u neto boljem poloaju, imati problema oko dinamiziranja inflacije uslijed rasta cijene nafte, sirovina i hrane te, shodno tome, uspostavu inflacijske spirale cijene-nadnice. Smanjenje cijena u kolovozu i rujnu, po naem miljenju, ne zna i promjenu trenda ve" predah za njihovo pove"anje. Smirivanje potranje zbog usporavanja privredne aktivnosti ukazuje da se zna ajan dio inflacije odnosi na realna kretanja u gospodarstvu, a ne u stabilizaciji cijena na strani ponude.

Promatramo li odnos kretanja inflacije u Sloveniji i Hrvatskoj, vidimo u inke dvaju modela stabilizacije odnosnih gospodarstava. Slovenija je postupno slamala inflaciju to zna i da nije, kao Hrvatska, ok -terapijom eliminirala najprije psiholoki dio inflacije, a potom nije u inila sljede"i korak da razvojnim programima savlada realni dio inflacije. Slovenski je pristup slamanja inflacije, za razliku od hrvatskog pristupa, vodio brigu o kretanjima u realnom sektoru. Hrvatska je, kada je u pitanju kretanje cijena, me!u naju inkovitijim tranzicijskim zemljama. Upravo monetaristi ki pristup omogu"io je smanjenje inflacije do te mjere da je Hrvatska dugo vremena zadovoljavala kriterije iz Maastrichta. Drugo je pitanje, to "emo u narednom izlaganju pokazati, koja je cijena pri tom pla"ena. Kada govorimo o tranzicijskim zemljama i kretanju inflacije u tim zemljama, moramo imati u vidu da je pad Berlinskog zida i raspad tzv. socijalisti kih zemalja rezultirao destrukcijom privredne strukture s jedne strane i, s druge strane, raspadom privrednog sustava to je, s tre"e strane, onemogu"ilo bilo kakvu u inkovitu ekonomsku politiku. Preuzimanje bez potrebne analiti ke osnove, trinih kriterija te nesustavno kreiranje privrednog sustava rezultiralo je deformacijama koje su u javnosti dobile naziv kaubojski kapitalizam. Uzme li se navedeno u obzir, valja re"i da je u tranzicijskim zemljama pod utjecajem kapital odnosa u inkovito smanjena inflacija. Naime, restrukturiranje ( itaj: stabilizacija cijena) je odre!eno stabiliziranjem te aja nacionalnih valuta zemalja u tranziciji i smanjenjem kamatnog rizika, to je bila temeljna pretpostavka ulasku inozemnog kapitala jasno, prvenstveno u financijske i trine kanale. Sloveniju valja izdvojiti iz te pri e. Postupnost u slamanju psiholokog i realnog dijela inflacije vodila je brigu o kretanju u realnom dijelu gospodarstva.

8 Eventualni daljnji porast de cita platne bilance rezultirat "e manjom in acijom nego to bi to ona bila ukoliko do njega ne bi dolo.


Uvo!enje eura9 umjesto tolara zna ajno je smanjio mogu"nosti slovenskoj vladi u vo!enju u inkovite ekonomske politike.

Odnos inflacije u Sloveniji i Hrvatskoj

-2

0

2

4

6

8

10

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

27 European Union (27 countries) Slovenija

Hrvatska Slovenija - Hrvatska

Kretanje inflacije u Hrvatskoj (kao to to sljede"i grafikon pokazuje) u razdoblju 1995. 2007. godine pokazuje nizak nivo inflacije. Kretanje inflacije bila je malarija, da upotrijebim izraz nobelovca Samuelsona, u istoj mjeri u kojoj je bila u razvijenim zemljama. Nakon 1998. godine kretanje inflacije u Hrvatskoj nije znatnije odstupalo od kretanja inflacije u Europskoj uniji. Rast inflacije od 1995. godine do 1998. godine kada inflacija dostie svoju najve"u godinju vrijednost valja pripisati:

- prilago!avanju hrvatskih trita tzv. tvrdom budetskom ograni enju (preostali dio psiholoke inflacije)

- manjem vanjskotrgova kom deficitu u odnosu na kasnije razdoblje

- prilago!avanju privredne strukture putem promjene relativnih cijena

- o ekivanju Razvojnog programa

- uvo!enju poreza na dodanu vrijednost, to je po naem miljenju imalo najve"i utjecaj.

Nakon oka u 1999. godini, kada je ostvaren pad BDP-a, kretanje inflacije usporava se tako da u 2002. godini dosee razinu manju od 2%. Na smanjenje inflacije zna ajno je utjecala ekonomska

9 Uvo!enje eura zna i gubitak monetarnog suvereniteta. Ipak, kako su poslovne banke pod kontrolom Slovenija "e mo"i aktivno djelovati na gospodarska kretanja putem kreditne politike. Rast inozemnog duga u Slovenije zorno pokazuje koje su posljedice gubitka monetarnog suverentieta. Hrvatska je otila korak dalje. Ne samo da je eurizirala gospodarstvo ve" lijek za in aciju trai i nalazi u aprecijaciji nacionalne valute.


politika koju je provodila Koalicija. Dolaskom premijera Sanadera na vlast inflacija se zaustavlja na orijentacijski prihvatljivih 3%, s tendencijom blagog smanjenja.

Kretanje inflacije u Hrvatskoj

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Po

rast

cijen

a

100

110

120

130

140

150

160

Ku

mu

lati

v c

ijen

a

Porast cijena Kumulativ cijena

Hrvatska10 je, prema tome, zna ajno usporila inflaciju u odnosu na druge tranzicijske zemlje i njezino je kretanje vrlo sli no kretanju inflacije u razvijenim zemljama. Ne treba zaboraviti da se Hrvatska po stupnju svog razvoja nalazi na sredini svjetske rang- liste razvijenosti mjereno dohotkom per capita, to ini nivo inflacije, u ekonomskom pogledu, intrigantnim pokazateljem. Naime, ako imamo prirodnu stopu nezaposlenosti, nema razloga da nemamo prirodnu stopu inflacije. Drugim rije ima, za o ekivati je da razvijene zemlje svojom iznadprosje nom produktivno"u imaju manju stope prirodne nezaposlenosti i manju stopu prirodne inflacije. Nerazvijene zemlje morale bi, prema tome, imati ve"u prirodnu stopu nezaposlenosti i ve"u stopu inflacije.

10 Od Stabilizacijskog programa iz 1993. godine hrvatski je dinar, danas kuna, vezan za njema ku marku, danas euro, to zna i da je Hrvatska dugoro no prihvatila kriterije gospodarstva Njema ke, odnosno zemalja koje su uvele euro. Prihvatiti kriterije razvijenije zemlje, vezavi se za njezinu valutu, zna i da zemlja koja je uvela ksni te aj svoje valute u odnosu na referentnu valutu moe ostvarivati ciljeve ekonomske politike preostalim instrumentima ekonomske politike. Drugim rije ima, zemlja koja je ksirala svoj te aj smatra da moe osigurati rast produktivnosti rada referentne zemlje ili, to je isto, rast dohotka per capita. Ukoliko to niste u stanju, slijedi rast de cita platne bilance to rezultira rastom inozemnog duga. Rast inozemnog duga zna i da "ete u budu"em razdoblju nadoknaditi inferiornost svoga gospodarstva. Pou an je u tom pogledu slu aj Slovenije i u tom svjetlu valja promatrati kretanje slovenskog gospodarstva prije i poslije uvo!enja eura.


Kretanje nekih ekonomskih pokazatelja u razdoblju

1994. 2007. godine

Kvantitativna teorija kazuje da je kretanje cijena u ovisnosti o veli ini drutvenog proizvoda i nov ane mase, ukoliko je stabilna brzina opticaja. Brzina opticaja ovisi o preferenciji likvidnosti, ukoliko gospodarstvo nije u zamci likvidnosti. U Hrvatskoj je kretanje doma"eg i raspoloivog proizvoda i nov ane mase bilo kako slijedi:

Kretanje drutvenog, raspoloivog proizvoda i nov ane mase

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Dru

tv

en

i, r

asp

olo

iv

i

pro

izvo

d

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

No

v

an

a m

asa

Drutveni proizvod Raspoloivi proizvod Novana masa

Nakon to se u 1994. godini nov ana masa udvostru ila, to je uobi ajeno u pristupu slamanja inflacije ok- terapijom, nov ana se masa tijekom promatranog razdoblja pove"avala bre od rasta drutvenog proizvoda. Izuzetak imamo 1998. godine kada je rast nov ane mase bio sporiji jer je centralna banka nastojala podrati uvo!enje poreza na dodanu vrijednost. Rezultat restriktivne monetarne politike i uvo!enje poreza na dodanu vrijednost pokazao se naredne 1999. godine, kada je realni drutveni proizvod smanjen u odnosu na njegovu veli inu u 1998. godini. Kreditna aktivnost prema gospodarstvu tako!er je smanjena, to je pove"alo nelikvidnost i usporilo stope rasta gospodarstva u narednih nekoliko godina. Ukratko, velika je bila cijena uvo!enja poreza na dodanu vrijednost11.

11 U 1998. godini gospodarstvo je temeljem poreza na dodanu vrijednost uplatilo vie poreza nego to bi bio slu aj da navedeni porez nije uveden. Ovo se dogodilo iz prostog razloga to porez na dodanu vrijednost oporezuje i zalihe inputa, to nije bio slu aj s porezom u maloprodaji kojeg smo da tada imali. I de cit platne bilance u 1997. godini bio je ekcesno visok jer je privreda anticipirala porez na dodanu vrijednost, to se vidi iz odnosa raspoloivog i doma"eg drutvenog proizvoda u 1997. i 1998. godini.


Stope rasta

2

7

12

17

22

27

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

dru

tv

en

i i

ras

po

loiv

i

pro

izv

od

-2

3

8

13

18

23

28

33

38

no

v

an

a m

as

a

Drutveni proizvod Raspoloivi proizvod Novane mase

U slu aju kada je raspoloivi drutveni proizvod ve"i od doma"eg nije primjereno promatrati odnos doma"eg drutvenog proizvoda i nov ane mase, ve" odnos raspoloivog proizvoda i nov ane mase. U narednom grafikonu imamo ostvarene brzine opticaja po oba kriterija i njihovu razliku.

Razlika brzine opticaja

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Do

ma!

i, ra

spo

loi

vi d

rut

ven

i

pro

izvo

d

-1,10

-0,90

-0,70

-0,50

-0,30

-0,10

0,10

0,30

0,50

0,70

0,90

Raz

lika

brz

ine

op

tica

ja

Brzina opticaja DP/M1 Brzina opticaja Raspoloivi DP/M1

Razlika brzine opticaja

Osim u 1994. godini, brzina je opticaja u slu aju raspoloivog proizvoda u odnosu na doma"i proizvod bila ve"a, to je razumljivo imamo li u vidu da je tijekom cijelog promatranog razdoblja, izuzev 1994. godine, ostvaren deficit platne bilance. Nakon rekordne razlike brzine opticaja u 1997. godini, kada je ona iznosila 1,03, razlika


se smanjuje sukladno udjelu deficita platne bilancu u doma"em drutvenom proizvodu.

Prema tome, deficit platne bilance pove"ava brzinu opticaja pa tako dodatno stabilizira cijene usprkos ekspanzivnoj monetarnoj politici.

Kako bankarski sustav predstavlja tri etvrtine ukupnog financijskog sustava, to je od bitne vanosti razmotriti kako su raspodijeljeni krediti poslovnih banaka. Upravo sljede"i grafikon, Stope rasta, pokazuje dinamiku kretanja kredita poslovnih banaka. Da bi se dobila potpunija slika, dinamiku kredita usporedili smo s dinamikom kretanja drutvenog proizvoda. Iz grafikona je vidljivo da su krediti poslovnih banaka imali ve"e stope rasta u odnosu na stope rasta nominalnog drutvenog proizvoda.

Stope rasta

-20

0

20

40

60

80

100

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Drutvenog proizvoda Kredita poslovnih banaka

Kredita trgovakim drutvima Kredita stanovnitvu

Kao to to pokazuje sljede"i grafikon, poslovne su banke bre pove"avale plasmane u odnosu na stope rasta nominalnog drutvenog proizvoda. Tako je u 1994. godini na jedinicu drutvenog proizvoda bilo odobreno 26,30 lipa kredita da bi u 2007. godini bilo odobreno 78,42 lipe kredita respektivno.


Kretanje BDP-a i kredita poslovnih banaka u Hrvatskoj

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

u m

ilij

un

ima

ku

na

Drutveni proizvod Krediti poslovnih banaka

Me!utim, kreditna je ekspanzija bila usmjerena sektoru stanovnitva, a ne gospodarstvu, to je dodatni argument o divergenciji ekonomske politike i politike poslovnih banaka. Tako je na kunu kredita gospodarstvu 1994. godine stanovnitvu bilo odobreno 18 lipa kredita, da bi 2007. godine na kunu kredita gospodarstvu bilo odobreno ak 1,30 kuna kredita. Tijekom 2002. godine iznos ukupno odobrenih kredita stanovnitvu u apsolutnom je iznosu ve"i od odobrenih kredita gospodarstvu. Ima li se u vidu da je dio poslovnih subjekata iz inozemstva slijedio internacionalizaciju banaka i da su isti snano podravani od poslovnih, sada ve" inozemnih, banaka, mogu"e je zaklju iti da je doma"i gospodarski sektor bio kreditno podran manje nego to to pokazuju stope rasta kredita gospodarstvu12. Ovako izraena kreditna aktivnost rezultirala je ve"om potronjom stanovnitava nego to bi to sugerirao dohodak stanovnitva. tovie, anuitetne obveze ine ovaj sektor kreditno iscrpljenim. Valja identificirati da visok nivo zaduenosti stanovnitva smanjuje mogu"nost da se rast cijena amortizira putem nadnica, to "e biti zna ajno ograni enje u slamanju rastu"e inflacije13. Uobi ajeno je da se rast pla"a uskladi s rastom produktivnosti. Iz iznesenog slijedi da "e se pove"ati rizici14 poslovnih banaka temeljem ve" odobrenih

12 U zadnjih nekoliko godina dolazi do snanog rasta zaduivanja gospodarstva prema inozemstvu to dodatno pokazuje stupanj istiskivanja gospodarstva s kreditnog trita. 13 Obitelj u Hrvatskoj prosje no je zaduena gotovo 100.000 kuna, to uz stopu od 8% predstavlja godinji troak po obitelji od gotovo 8.000 kuna ili gotovo 1.100 eura. 14 U prva etiri mjeseca ove godine imamo rastu"i rizik naplate kredita koji se manifestira, pored ostalog, putem Zagreba ke burze pove"anim nalozima za prodaju dionica, bilo da su ih kupili na kredit ili su dospjele obveze po prije uzetim kreditima za druge svrhe i nisu u stanju obveze podmiriti.


kredita stanovnitvu, jer visinu postoje"ih anuiteta valja korigirati s o ekivanim pove"anje kamatnih stopa.

Ukratko, kreditna je aktivnost poslovnih banaka bila usmjerena na financiranje finalne potronje koja je zna ajnim dijelom mogla biti ostvarena pove"anim uvozom roba iz inozemstva, to se vidi preko salda robne razmjene s inozemstvom koji stalno biljei zna ajne deficite i ija veli ina iznosi gotovo etvrtinu doma"eg drutvenog proizvoda. Ve" smo rekli da su se krediti gospodarstvu apsolutno smanjili u 1998. godini, to je kumulativno s pove"anim obvezama (temeljem predporeza poreza na dodanu vrijednost) dodatno smanjilo likvidnost gospodarstva. Ne treba gubiti iz vida injenicu da su poslovne banke kreditor drave, to dodatno suava prostor gospodarstvu istiskuju"i ga s trita kredita. Prodaja poslovnih banaka inozemnim vlasnicima predstavlja gubitak mogu"e kreditne politike u funkciji ekonomske politike15.

Kretanje krediti poslovnih banaka u Hrvatskoj

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

u m

ilij

un

ima

ku

na

Krediti trgovakim drutvima Krediti stanovnitvu

U ekonomskoj teoriji smatralo se da pove"anje inflacije rezultira smanjenjem zaposlenosti, i obratno. Me!utim, sedamdesetih godina prolog stolje"a uo ilo se da usporedno s rastom cijena raste i nezaposlenost, odnosno da pove"anje cijena ne prati rast drutvenog proizvoda. Slu aj kada cijene rastu usporedno s rastom nezaposlenosti nazivamo stagflacijom (izraz koji je prvi upotrijebio nobelovac Samuelson). Postoji ekvivalentni izraz za stagflaciju -

15 Tako u 2008. godini imamo ograni enje rasta plasmana na 12%, od kojih je dvije tre"ine rasta usmjereno stanovnitvu, a preostala tre"ina gospodarstvu. Drugo je, pak, pitanje zato 12, a ne 13 ili 11%.


indeks neugodnosti. Ne treba zaboraviti da je Hrvatska tek 2004. godine dosegla drutveni proizvod iz 1990. godine, to zna i da je etrnaest godina drutveni proizvod bio nii od predratnog. O toj su injenici mnogi ekonomisti u asopisu Ekonomija/Economics dali svoje analize i sudove. Mnoge su analize pokazale da je nedovoljan rast drutvenog proizvoda nuna posljedica neprimjerene ekonomske politike. Bilo kako bilo, u Hrvatskoj imamo visoku stopu nezaposlenosti i nisku stopu inflacije. Grafikon Kretanje stagflacije to zorno pokazuje.

Kretanje stagflacije

0

5

10

15

20

25

30

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Porast cijena Stopa nezaposlenosti Stopa stagflacije

Ve" smo rekli da je stopa inflacije u Hrvatskoj bliska razvijenim zemljama u Europskoj uniji. Tako!er smo rekli da je to intrigantno. Sada bi tom dodali i ocjenu da je odnos inflacije i stope nezaposlenosti zabrinjavaju"i. Ovom valja pridodati injenicu da je po etkom devedesetih godina velik broj do tada zaposlenih umirovljen. Ratni vihor je zna ajan broj radno sposobnog stanovnitva preveo u izdravanu grupu gra!ana. Kada se vjerojatnost ivotnog vijeka stanovnitva pove"ava usporedno s prisutnom visokom stopom nezaposlenosti, nastaju ozbiljni problemi podmirivanja obveza prema rastu"em broju umirovljenika s jedne strane i, s druge strane, problemi socijalne pomo"i za nezaposlene i invalide. Hrvatska ima upravo taj slu aj i stoga nije nerealno zaklju iti da postoje"a ekonomska politika nije primjerena i da se takva politika ne"e mo"i voditi unedogled. Iz grafikona je vidljivo da u strukturi indeksa neugodnosti dominira stopa nezaposlenosti.


Struktura stagflacije

0%

20%

40%

60%

80%

100%

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Porast cijena Stopa nezaposlenosti

Kako u 2008. godini raste inflacija, a nezaposlenost se tek blago smanjuje, stagflacija "e se pove"ati. Stopa nezaposlenosti nekoliko je puta ve"a od uobi ajeno pretpostavljene prirodne stope nezaposlenosti od 3%. Istini za volju, nije poznato kolika je prirodna stopa nezaposlenosti u slu aju Hrvatske. Jednako je tako stopa inflacije u razdoblju 1994. 2007. godine priblino na razini stope inflacije EU-a i nije poznato koja bi prirodna stopa inflacije bila primjerena hrvatskom gospodarstvu. Ocjena da je stopa inflacije manja od prirodne ini nam se nespornom tvrdnjom. Prema tome, valjalo bi utvrditi kako bi se mogla voditi u inkovita ekonomska politika, kolika je u Hrvatskoj prirodna stopa nezaposlenosti, odnosno stopa inflacije. Definiranje ovih stopa omogu"ilo bi utvr!ivanje ciljeva glede stopa rasta, nezaposlenosti i inflacije. Ovako s jedne strane imamo nisku stopu inflacije, zahvaljuju"i apreciranom te aju kune to je neodrivo na dugi rok, i s druge strane imamo visoku stopu nezaposlenosti koja bitno smanjuje ukupnu u inkovitost, odnosno zahtijeva naglaeno velike socijalne izdatke koji se u uvjetima rastu"e inflacije tope pa, prema tome, trae indeksaciju i pove"anje dravnih prihoda.

Odnos nov ane mase i primarnog novca zna ajan je pokazatelj za ocjenu monetarno-kreditne politike. Emisija novca (pove"anje nov ane mase) pove"ava stupanj likvidnosti nefinancijskog sektora i tako definira funkciju potranje. S druge pak strane, prema miljenju centralne banke, obvezna rezerva predstavlja potrebnu likvidnost poslovnih banaka koje bi na taj na in mogle omogu"iti


svojim depozitarima da neometano raspolau svojim sredstvima, ne dovode"i pri tome u pitanje svoju likvidnost.

Nov ana je masa, kao to smo rekli, bre rasla od rasta nominalnog doma"eg proizvoda. Me!utim, rast nov ane mase pratio je i rast primarnog novca. Jednom je rukom centralna banka pove"avala nov anu masu, a drugom ju je sterilizirala. Politika te aja zapravo je sterizirala monetarnu politiku. Tako je 2005. godine primarni novac bio ve"i od nov ane mase. Linearna obvezna pri uva poslovnih banaka ima zna ajan utjecaj na ro nu strukturu izvora sredstava pa, prema tome, i plasmana poslovnih banaka. U Hrvatskoj je trajno prisutna linearna obvezna pri uva poslovnih banaka, to zna i da obvezna rezerva jednako oporezuje kratkoro ne i dugoro ne depozite, a to se u kona nici prelijeva u rast kamatnih stopa. Linearna obvezna pri uva rezultira proputanjem od strane poslovnih banaka aktivnije poslovne politike glede ro ne strukture izvora sredstava. Razvoj implicira preferiranje dugoro nih izvora koje centralna banka lilnearnom obveznom rezervom ignorira. Potrebna ro na uskla!enost aktive i pasive omogu"uje, prema tome, kratkoro nu kreditnu politiku koja nedovoljno stimulira investicijsku aktivnost i, shodno tome, razvoj. Nadalje, likvidna sredstva omogu"uju vlasnicima da u kratkom roku raspolau svojom likvidno"u, to u uvjetima rastu"e inflacije pothranjuje inflatorna o ekivanja. Naime, pravilo je da u uvjetima rastu"e inflacije izvori sredstava poslovnih banaka postaju sve kratkoro niji; kada imamo hiperinflaciju izvori sredstava su gotovo u cijelosti kratkoro ni.

Razlika korigirane nov ane mase i korigiranog primarnog novca u

odnosu na monetarni volumen

0

5

10

15

20

25

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Ko

rig

ira

ni

pri

ma

rni

no

va

c i

ko

rig

ira

na

no

v

an

a m

as

a

-2

0

2

4

6

8

10

12

Ra

zli

ka

M0 umanjen za gotov novac u opticaju / M4

M1 umanjen za gotov novac u opticaju / M4

Razlika


Drugim rije ima, bilanca poslovnih banaka je inflatorna jer je pasiva bilance stanja poslovnih banaka kratkoro na (izvori sredstava). Stoga centralne banke vode takvu politiku obvezne rezerve koja "e poticati poslovne banke da formiraju strukturu izvora sredstava koja "e biti najpovoljnija za ostvarenje ciljeva ekonomske politike. Prema tome, samo selektivnom obveznom pri uvom centralna banka moe u inkovito utjecati na formiranje najpovoljnije strukture izvora sredstava s aspekta ro nosti. Konkretno, to je obvezna pri uva manja po kriteriju ro nosti, razumljivo je da "e poslovne banke u svom interesu preferirati manje likvidne depozite. I ne samo to. Obvezna pri uva izravno utje e na visinu kamatnih stopa. Ukoliko je obvezna rezeva manja, tada su i kamatne stope manje, i obratno. O tom problemu pisao sam u svome radu Ekonomska politika za 1995. godinu. Me!utim, kao to je poznato, u Hrvatskoj nije u primjeni selektivna obvezna rezerva, ve" je ona linearna pa, prema tome, jednako optere"uje kamatne stope na kratkoro ne kao i na dugoro ne kredite ime se smanjuje, uz klauzulu ceteris paribus, sklonost investiranju.

Kako inozemni krediti predstavljaju ponudu na doma"em tritu, a njihova konverzija u kunu emisiju novca, tako i centralna banka mora, da bi odrala stabilne cijene, pove"avati obaveznu pri uvu, dugim rije ima, primarni novac. Kao to je iz grafikona vidljivo, u 2005. godini iznos primarnog novca ve"i je od iznosa nov ane mase. O ito veliki priljev deviznih sredstava priti"e centralnu banku na mjere koje poskupljuju kreditnu aktivnost poslovnih banaka. I ne samo to. Pove"ana ponuda deviza rezultira i aprecijacijom kune u ve"oj mjeri nego to to nalae politika fiksiranog te aja. Jasno je da cijela pri a traje dok postoji mogu"nost takvog formiranja ponude deviznih sredstava. Veliki amortizer ponudi deviza deficit je vanjskotrgova ke bilance koji pomae centralnoj banci da dri stvari pod kontrolom. Drugim rije ima, dolazimo do paradoksa da rastu"i deficit platne bilance smanjuje pritisak na te aj kune. Prema tome, to je ujedno i paradoks cjelokupne ekonomske politike.

Monetarni volumen u sebi sadri i deviznu tednju stanovnitva koja je u njemu dominantna kategorija. Ima li se navedeno u vidu, jasno je da je iznos ograni enih depozita u kunama malen, a to pokazuje da ostvarena dugoro na stabilnost kune i niska inflacija jo nisu prihva"eni od gra!ana.


Iz grafikona Kretanje inflacije u Hrvatskoj, te aja eura i ameri kog dolara vidljivo je da dolar aprecira u odnosu na marku/euro sve do 2001. godine, da bi nakon toga ja ao euro u odnosu na dolar. Iako je nezahvalno prognozirati, nije nerealno o ekivati da "e gospodarstvo zbog jakog eura u odnosu na dolar pri initi zna ajne pritiske na platnu bilancu eurozone. Ovo ne zna i da "e te aj dolara rezultirati rastom ameri kog gospodarstva na to ukazuju njezini deficiti platne bilance i prora una, ve" "e aprecijacija eura u odnosu na dolar otvoriti nove mogu"nosti brzorastu"im gospodarstvima, poglavito Kini. Vezuju"i se na euro Hrvatska dijeli sudbinu eurozone i u uvjetima rastu"eg deficita vanjskotrgovinske razmjene (deficit iznosi gotovo etvrtinu BDP-a) problemi se dodatno uslonjavaju. Jo je sloenji odgovor na pitanje do kada Hrvatska moe odrati ovakvu ekonomsku politiku u kojoj je stabilnost cijena primarni cilj, a zaposlenost i rast drutvenog proizvoda izvedeni ciljevi. O ito politi ki imbenici imaju zna ajnu ulogu u cijeloj pri i. Bilo kako bilo, uz cijenu rasprodaje nacionalnog bogatstva i rasta inozemnog duga u svibnju 2008. godine na 36 milijardi eura, odnosno 52 milijarde ameri kih dolara, Hrvatska je u razdoblju od Stabilizacijskog programa iz 1993. godine do kraja 2007. godine uspjela odrati nisku razinu inflacije.

Kretanje inflacije u Hrvatskoj, te aja eura i ameri kog dolara

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Po

ra

st

cij

en

a

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

HR

K/E

UR

; H

RK

/US

D

Porast cijena HRK/EUR HRK/USD

U inak vezivanja nacionalne valute za euro i inflacije u Hrvatskoj jo je jasniji u narednom grafikonu koji je temeljen na podacima iz prethodnog grafikona, uz druga iji dizajn .


Usporedimo li kretanje inflacije u Hrvatskoj, te aja eura i ameri kog dolara putem promjena stopa rasta (kao to smo u inili u narednom grafikonu), mogu"e je uo iti stanovita divergentna kretanja izme!u kretanja inflacije u Hrvatskoj i promjene te aja eura.

Stope promjena te aja i inflacija

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Po

ras

t c

ije

na

Pro

mje

na

te

aja

eu

ra

-17

-12

-7

-2

3

8

13

18

Pro

mje

na

te

aja

do

lara

Porast cijena Promjena teaja

eura

Promjena

teaja dolara

Razmotrimo sada odnos stope promjena eura i stope promjena cijena. Iz navedenog grafikona vidljivo je da stabilnost cijena nije mogu"e odrediti jedino putem promjene te aja eura, ve" je potrebno u analizu uvesti i kretanje deficita platne, vanjskotrgovinske i prora unske bilance. Tek promatranjem svih relevantnih parametara mogu"e je odrediti i udio te ajne politike na kretanje inflacije u Hrvatskoj. Ono to nam se ini neospornim jest injenica da je kretanje cijena u Hrvatskoj u zna ajnom dijelu bilo stabilizirano te ajem. tovie, moe se re"i da je politika aprecirane kune subvencionirala inflaciju u Hrvatskoj. Iznesenu tezu potvr!uje i garafikon, pri emu valja naglasiti da je voatilnost te aja eura u odnosu na kunu ve"a nego to je to voatilnost kretanja cijena.


Odnos stopa promjene eura i cijena

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Porast cijena Promjena teaja EUR-a

Pod pretpostavkom da promjena te aja u potpunosti utje e na cijene (to smo u inili u sljede"em grafikonu) kretanje inflacije bilo bi bitno druga ije. Od Stabilizacijskog programa do zaklju no 2000. godine promjena te aja pove"avala bi cijene. Nakon tog razdoblja, izuzev 2003. i 2007. godinu, promjena te aja usporavala je rast cijena. Kao to znamo, 2000. godine dananji guverner prvi put je imenovan na tu funkciju.

Korigirana inflacija za iznos promjene te aja eura

-4

-2

0

2

4

6

8

10

12

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Porast cijena Porast cijena korigiran za promjenu teaja eura

Potvrdu naprijed iznesene analize mogu"e je identificirati u grafikonu Indeksi efektivnih te aja kune. Pri tome valja napomenuti da su pored nominalnog efetktivnog te aja prezentirani te ajevi vezani uz privrednu strukturu Hrvatske, odnosno finalnu potronju. U prvom slu aju imamo stupanj subvencioniranja doma"e proizvodnje, a u drugom stupanj subvencija finalne potronje.


Indeksi efektivnih te aja kune

82

87

92

97

102

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Nominalni efektivni

teaj kuneRealni efektivni teaj kune Indeks cijena pri proizvoaima

Realni efektivni teaj kune Indeks potroakih cijena

Iz grafikona je vidljivo da je ve"a ili najmanje jednaka subvencija gospodarstvu u odnosu na nivo subvencija finalnoj potronji putem apreciranog te aja. Ipak valja identificirati divergentna kretanja do trenutka uvo!enja poreza na dodanu vrijednost. Do uvo!enja poreza na dodanu vrijednost realni te aj deprecira, govore"i vektorski. Korisno je uo iti da rast aprecijacije te aja nakon 1999. godine korespondira smanjenju stope inflacije. Kao to je iz grafikona vidljivo, nakon 1999. do 2004. godine ne postoji razlika u stupnju aprecijacije te aja, kako za kretanje cijena pri proizvo!a ima, tako i za cijene finalne potronje. Nakon 2004. godine ponovno imamo razli ite u inke, pri emu je stopa aprecijacije te aja ve"a u slu aju potroa kih cijena. Kretanja stope aprecijacije/deprecijacije te aja glede finalne potronje odre!ena su uvo!enjem poreza na dodanu vrijednost 1.1. 1998. godine. Naime, iako je re eno da jedinstvena porezna stopa od 22% poreza na dodanu vrijednost ima jednak fiskalni u inak porezima koje je zamijenio, ostvareni fiskalni prihodi temeljem poreza na dodanu vrijednost bili su neuporedivo izdaniji. Otuda i ekcesni slu aj suficita prora una u 1998. godini koji je, naalost, upotrijebljen za redefiniranje rashodne strane prora una a ne, to je bilo nuno, za stabilizaciju dravnih financija. Skre"emo panju na utjecaj poreza na potronju na stopu efektivnog te aja kune u 1997. i 1998. godini, ime se jasno pokazuje


me!uzavisnost te ajne i porezne politike. Posebno valja istaknuti da je nakon 1999. godine prisutna trajna aprecijacija kune i prema tome, pored ostalog, efektivni te aj kune pokazuje kako se koristila te ajna politika glede stabilizacije cijena.

Prodaja doma"ih banaka inozemnim vlasnicima pravdana je o ekivanjima da "e dolazak stranih banaka zna ajno pove"ati konkurentnost na hrvatskom bankarskom tritu, to "e rezultirati smanjenjem kamatnih stopa. Iz grafikona Kretanje kamatnih stopa i inflacija vidljivo je da su o ekivanja samo djelomi no ostvarena. Uzgred re eno, ini mi se da promjene kamatnih stopa nisu ni izdaleka opravdale rasprodaju bankarskog sustava koji danas, sukladno svojoj poslovnoj filozofiji, nuno ne korespondira interesima hrvatskog gopodarstva.

Kretanje kamatnih stopa i inflacija

0

5

10

15

20

25

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Ka

ma

tne

sto

pe

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

Infl

ac

ija

Kamatne stope na kunske kredite bez valutne klauzule

Realne kamatne stope

Promjena cijena

Ekonomska nas teorija u i da u strukturi kamatnih stopa pored mnogobrojnih rizika odlu uju"u ulogu ima inflacija (razlika nominalne i realne kamatne stope), odnosno o ekivani porast cijena (anticipirana inflacija). To nije mogu"e uo iti iz navedenog grafikona. I dok kamatne stope imaju dugoro nu tendenciju smanjivanja, inflacija ima svoju krivulju kretanja i nema veze izme!u kretanja kamatnih stopa i inflacije. Ipak, valja uo iti kretanje kamatnih stopa i inflacije u 1998. i 1999. godini kada dolazi do pove"anja kamatnih stopa i ograni enja rasta kredita privrednim subjektima, kao to je pokazano u radu Iluzija i stvarnost hrvatskog gopodarstva. Stoga


je na mjestu zaklju ak da je inflacija u Hrvatskoj samo djelomi no utjecala na kamatne stope. Ovaj zaklju ak jednostavno je obrazloiti injenicom da poslovne banke u stranom vlasnitvu ne dijele sudbinu hrvatskog gospodarstva, ve" hrvatsko trite kredita tretiraju kao marginalno trite pa, prema tome, poslovne banke u Hrvatskoj ne formiraju cijene (kamatne stope) sukladno nacionalnom oligopolnom tritu (to bi bilo za o ekivati), ve" maksimaliziraju dobit u krakom roku koriste"i inferiornost doma"ih poslovnih banaka u inozemstvu. Drugim rije ima, poslovne se banke zaduuju u inozemstvu jer na hrvatskom financijskom tritu mogu ostvariti ve"u maru.

Sljede"i grafikon (Kretanje kamatnih stopa na kredite s valutnom klauzulom i devizne kredite poslovnih banaka i te aja eura) dodatno potvr!uju navedene ocjene. Naime, iz grafikona je vidljivo da stabilni te aj eura tek 1998. godine prizemljuje kamatne stope na devizne kredite. Pritome valja uo iti da je razlika u 1996. godini najve"a. Istovremeno kretanje kamatnih stopa na kredite s valutnom klauzulom i te aja eura pokazuje, prema miljenju poslovnih banaka, zna ajan te ajni i politi ki rizik. Prema tome, usprkos pove"anoj ponudi kredita, kamatne stope nisu svojim smanjenjem pratile tako pove"anu ponudu kredita, jer im je, kao to je re eno, hrvatsko financijsko trite omogu"ilo ostvarivanje ve"e profitne mare.

Promatramo li samo promjene, kao to smo to u inili u sljede"em grafikonu, tada valja uo iti jo jedan trenutak koji nije bio vidljiv u prethodnom grafikonu. Naime, u razdoblju 1995. do 1999. godine pove"ava se cijena eura izraena u kunama (posljedica promjena odnosa eura i dolara jer je prvi aprecirao, to zna i da je drugi deprecirao) i tada vae"e kamatne stope jasno identificiraju interes stranih poslovnih banaka u kratkoro noj maksimalizaciji profita. Usporedimo li ovaj grafikon s grafikonom koji pokazuje stopu efektivnog te aja, moemo re"i da postoji separatno (neintegrirano) ponaanje poslovnih banaka u odnosu na hrvatsko gospodarstvo.


Kretanje kamatnih stopa na kredite s valutnom klauzulom i devizne

kredite poslovnih banaka i te aja eura

5

7

9

11

13

15

17

19

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Kre

dit

i s v

alu

tno

m k

lau

zulo

m, d

eviz

ni

kre

dit

i

6,7

6,8

6,9

7

7,1

7,2

7,3

7,4

7,5

7,6

7,7

HR

K/E

UR

Kamatne stope na kunske kredite s valutnom klauzulom

Kamatne stope na kredite u eurima

HRK/EUR

Prema tome, kamatne su se stope prvenstveno smanjivale zbog nastojanja pojedinih poslovnih banaka da pove"aju svoj udio u tritu, pri emu nije izvjesno da nije postojao nekakav preutni dogovor izme!u vode"ih banaka. Poslovne banke kontinuirano pove"avaju svoj udio u inozemnom vlasnitvu, dok ga doma"e banke smanjuju. Razlog tome valja na"i u injenici da su najve"e poslovne banke prodane (to je injenica sama po sebi) i one su bile u mogu"nosti da putem kreditnih linija kod svojih matica zna ajno pove"aju svoj udio na tritu. Doma"e poslovne banke su male i prema tome rizi ne, a oslanjaju se na doma"u tednju koja je samo manjim dijelom njima povjerena.

Porezni su se prihodi do 1998. godine (nakon okon anja rata) smanjivali, iako njihovo smanjenje nije bilo zna ajnije16. Uvo!enje poreza na dodanu vrijednost drasti no je pove"alo porezne prihode pa oni iznose gotovo 45% doma"eg proizvoda. Nakon 1998. godine porezni se prihodi smanjuju, sve do 2005. godine, kada ponovno rastu. Porast poreznih prihoda nakon 2005. godine valja pripisati rastu"em deficitu platne i trgova ke bilance.

16 Nakon rata trebalo je voditi dvostruki prora un. S jedne strane, valjalo je imati teku"i prora un i, s druge strane, prora un za investicije i obnovu ratom poruenih podru ja. Ukupan iznos prora una morao se dramati no smanjivati, posebno u prvim godinama. Upravo preispitivanje dravnog prora una mora biti prvi korak antiin acijskog programa koji "e sadravati i razvojnu komponentu.


Kretanje udjela poreza i dopinosa i salda prora una

35

37

39

41

43

45

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Kre

tan

je p

ore

za

-8

-6

-4

-2

0

2

Kre

tan

je s

ald

a

pro

ra

un

a

Udio poreza i doprinosa u drutvenom proizvodu

Saldo prorauna konsolidirane ope drave u % od BDP-a

Visoki su porezni prihodi u 1998. godini, umjesto da saniraju dravnu blagajnu i tako podre stabilnost nacionalnog gospodarstva, upotrebljeni za pove"anje prava prora unskih korisnika pa je ve" u sljede"oj godini zabiljeen zna ajan deficit prora una koji ostaje visok (ve"i od maastrichtih kriterija 3%). Tek od 2005. godine porezni prihodi i deficit pokazuju vezu na relaciji rasta drutvenog proizvoda s jedne strane i poreznih prihoda i deficita s druge strane. Ovom valja svakako pridodati da su ostvareni zna ajni porezni prihodi koje je ostvario prora un zbog deficita platne i trgova ke bilance (Santini, G., 2007.).

Kretanja kamatnih stopa i udjela poreznih prihoda pokazuju nakon 1996. godine iste trendove. Me!utim, promjena kamatnih stopa rezultat je rastu"e ponude kredita stvarane i putem zaduivanja poslovnih banaka u inozemstvu te stabilizacije inflacije na niskoj razini. Kada je rije o poreznim prihodima, nakon ekcesnog rasta poreznih prihoda u 1998. g., oni se smanjuju, kako zbog nemogu"nosti da se dva puta oporezuju zalihe inputa, tako i zbog zavretka ratnog stanja u Hrvatskoj. Pritome valja re"i da je iznos porezne presije, ako se ima u vidu dohodak per capita, i dalje nedopustivo velik i da izravno utje e na smanjenje privredne aktivnosti. Uporedimo li porezne prihode u Hrvatskoj s poreznim prihodima drugih zemalja iste visine dohotka per capita, a koje ostvaruju visoke stope rasta, potvrdit "emo naprijed navedenu tvrdnju. Naime, zemlje koje imaju


visoke stope rasta imaju i relativno malo u e"e drave u finalnoj raspodjeli drutvenog proizvoda17.

Kretanje poreznih prihoda i kamatnih stopa

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Po

rezn

i p

rih

od

i

9

11

13

15

17

19

21

23

Ka

ma

tne

sto

pe

Udio poreza i doprinosa u drutvenom proizvodu

Kamatne stope na kunske kredite bez valutne klauzule

Pri analizi grafikona valja imati u vidu da bi stope rasta poreza i doprinosa bile manje u godinama kada je ostvaren manji deficit platne i trgova ke bilance (Santini, G., 2007.).

Kretanje salda prora una i stope inflacije valja podijeliti u tri podrazdoblja. Prvo podrazdoblje krakterizira niska razina deficita i rastu"a inflacija, to je mogu"e obrazloiti poputanjem monetarne i kreditne politike. Drugo podrazdoblje pokazuje visok nivo deficita prora una i usporavanje inflacije uslijed restriktivnije monetarne i kreditne politike, a tre"e pokazuje rast deficita platne bilance i robne razmjene s inozemstvom.

17 Tako npr. Meksiko i Juna Koreja imaju poreznu presiju koja je na razini petine drutvenog proizvoda.


Kretanje salda prora una i stope inflacije

-8

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Sald

o p

rora

un

a

0

1

2

3

4

5

6

Infl

acija

Saldo prorauna konsolidirane ope drave u % od BDP-a Stopa inflacije

Kao to to sljede"i grafikon pokazuje, porezni prihodi i te aj kune nisu bili u izravnoj vezi. Postojala je neizravna veza preko odnosa s inozemstvom. Ipak valja uo iti da je kretanje te aja nakon 2000. godine pod kontrolom, s tendencijom smanjenja (aprecijacije), i da su ostvarene tek blage oscilacije u odnosu na spomenutu 2000. godinu.

Kretanje poreznih prihoda i te aja eura

6,7

6,8

6,9

7,0

7,1

7,2

7,3

7,4

7,5

7,6

7,7

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Te

aj

eu

ra

35

36

37

38

39

40

41

42

43

44

45

Ud

io p

ore

zih

pri

ho

da

u D

P

Teaj EUR Udio poreza i doprinosa u DP

Prora un je u izravnoj svezi s te ajem kune, odnosno sa saldom platne bilance18. to je deficit robne razmjene ve"i, to su i porezni prihodi 18 Procjenjujemo da nije bilo de cita robne razmjene s inozemstvom i da je raspoloivi proizvod bio jednak doma"em proizvodu, javni dug ne bi iznosio 112.008 milijuna kuna, nego 205.090 milijuna kuna ili 74,55%, a to je neto manje nego 2006. godine kada je javni dug (uve"an za porezne prihode, temeljem


ve"i. I obratno, smanjenje deficita platne bilance zna i smanjenje poreznih prihoda. Pritom valja naglasiti da prodaja obiteljskog srebra zna i 100% naplatu prije razrezanog poreza (podravljenje drutvene imovine). To je, vjerujem, jedan od razloga zato se svaka vlada do sada tako zduno zalagala za prodaju obiteljskog srebra.

Odnos dvaju deficita

-14

-12

-10

-8

-6

-4

-2

0

2

4

6

8

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

Saldo prorauna konsolidirane ope drave u % od BDP-a

Saldo deficita platne bilance u % od BDP-a

Platna bilanca Hrvatske najbolji je odgovor zato su cijene u Hrvatskoj stabilne. Iz grafikona je vidljivo da je Hrvatska, izuzev 1994. godine, kroz cijelo razdoblje uvozila tednju iz inozemstva i tako djelovala na strani ponude, to zna i da je bilo mogu"e zadovoljiti svaku potranju koju su generirali krediti. Nadalje, kako su krediti u ve"oj mjeri usmjeravani sektoru stanovnitva, tako je i uvoz robe iroke potronje dominirao u strukturi uvoza. Nadalje, ima li se u vidu apreciraju"i te aj kune, tada je rast deficita istovremeno predstavljao i subvenciju doma"im cijenama. Posebno valja uo iti bri rast deficita platne bilance u 1997. godini, kada su poduzetnici anticipirali nadolaze"i porez na dodanu vrijednost i kada je isti iznosio vie od 11% doma"eg proizvoda, a deficit robne razmjene 26% drutvenog proizvoda. Deficit platne bilance, mjereno udjelom doma"eg proizvoda, najniu vrijednost ostvaruje 2000. godine da bi se potom pove"avao na 8,67% u 2002. godini. U 2007. godini deficit platne bilance (nakon smanjenja u 2004. godini) ponovno dosee

de cita robne razmjene s inozemstvom) iznosio 76,30% (191.190/250.590) bruto doma"eg proizvoda (Santini, G. 2008.; 135).


vrijednost od 8,67% doma"eg proizvoda. Deficit robne razmjene nakon 2002. godine redovito je na razini etvrtine drutvenog proizvoda. Amortizer je na relaciji ovih dvaju deficita turizam koji svojim izvozom bitno poboljava krvnu sliku platne bilance. Iako turizam kao izvozna grana svojim deviznim priljevom poboljava krvnu sliku, on to ne"e mo"i unedogled. Osim toga, procjena turisti kog priljeva za mnoge je ekonomiste sporna. Naime, cijeni se da je pod turizmom skrivena prodaja nekretnina od strane doma"ih rezidenata inozemnim pa bi, prema tome, priljev od turizma za taj iznos valjalo smanjiti. U dijelu u kojem je to to no krvna slika je loija, a mogu"nost nastavka postoje"e ekonomske politike manja.

Nadalje, iz grafikona je vidljivo da ne postoji veza na realciji deficita i te aja eura. Naprosto kreditno kreiranje potranje uvjetuje ve"i ili manji rast deficita, a restaruracija turizma zna i povratak na pozicije koje je turizam imao prije rata. I kod turizma se uo ava usporavanje rasta, to uz kaluzulu ceteris paribus moe zna iti da "e deficit platne bilance i dalje rasti.

Kretanje deficita platne i trgova ke bilance u drutvenom

proizvodu i te aja eura

-27

-22

-17

-12

-7

-2

3

1994

.

1995

.

1996

.

1997

.

1998

.

1999

.

2000

.

2001

.

2002

.

2003

.

2004

.

2005

.

2006

.

2007

.

De

fic

it p

latn

e,

trg

ov

a

ke

bil

an

ce

6,7

6,9

7,1

7,3

7,5

7,7

Te

aj

eu

ra

Deficit platne bilance Deficit robne razmjene

HRK/EUR

Kuda idemo......

Fiksni te aj, niska stopa inflacije, niske stope rasta bruto doma"eg proizvoda, veliki trgova ki i platni deficit, deficit javnog sektora, visoki inozemni dug, rasprodaja obiteljskog srebra te od procesa


reprodukcije odvojena monetarna i kreditna politika (to vrijedi i za poreznu politiku i, ire, fiskalnu politiku), rezultirali su vrlo velikom ovisno!u Hrvatske o vjerovnicima. Tablica u nastavku pokazuje veli inu deviznih obveza Hrvatske i cijenu koju godinje valja platiti vjerovnicima za servisiranje obveza.

Potencijalne devizne obveze za 2007. godinu

na kraju razdoblja u milijunima eura

2007.

Procijenjena

kamatna

stopa

Godinji troak

servisiranja

Godinji troak

servisiranja kao

postotak BDP-a

Inozemni dug 33.402 6,11 2.041 5,44

Inozemna izravna ulaganja

17.638 8,00 1.411 3,76

Devizni depoziti u poslovnim bankama

14.073 3,44 484 1,29

Ukupno 65.113 (6,04) 3.936 10,49

Bruto doma i proizvod

37.497

Obveze u devizama kao postotak bruto doma eg proizvoda

173,65

Izvor: HGK; Bilten HNB-a

Napomena: Kamatna stopa od 5,49% procijenjena je tako da su obveze drave, HNB-a i poslovnih banaka odre!ene godinjom kamatnom stopom od 4%, a njihov udio od 47,37% predstavlja ujedno i ponder prosje"noj kamatnoj stopi, te obveze po kreditima za sektore; ostali doma i sektori i izravna ulaganja procijenjeni su prosje"nom kamatnom stopom od 8%, "iji udio iznosi 52,63% te predstavlja tako!er ponder prosje"noj kamatnoj stopi. Procjenjujemo da inozemna izravna ulaganja donose najmanje 8% u neto-iznosu. Prosje"na kamatna stopa na devizne depozite preuzeta je iz Biltena HNB-a.

251Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju"er, danas, sutra...EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 219-262 (2008) www.rifin.com

U posljednje tri godine potencijalne devizne obveze19 iznose kako slijedi:

Potencijalne devizne obveze

na kraju razdoblja u milijunima eura

BDPDevizne

obveze

Devizne

obveze/

BDP

Godinji

troak

servisiranja

Procijenjena

kamatna

stopa

Godinji troak

servisiranja

kao postotak

BDP-a

2005. 30.949 48.668 157,25 2.618 5,38 8,46

2006. 34.222 55.165 161,20 3.129 5,67 9,14

2007. 37.497 65.113 173,65 3.936 6,04 10,49

2006./05. 10,58 13,35 19,52 5,39 8,04

2007./06. 9,57 18,03 25,79 6,53 14,77

Podaci su alarmantni. Obveze u devizama prema svim vjerovnicima za tri su "etvrtine ve e od bruto doma eg proizvoda u 2007. godini. Pritom valja istaknuti da dodatno zaduivanje u inozemstvu postaje sve tee ostvarivo. Ne samo zato to inovjerovnici smatraju daljnje pove anje inozemnog duga dodatno rizi"nim plasmanima (razlog zato se drava okrenula doma emu financijskom tritu), nego i zbog vrlo velike cijene koju valja platiti za servisiranje postoje eg

19 Maastricht predstavlja kriterijalnu funkciju koju valja imati u vidu prilikom konstruiranja gospodarskog sustava, kao i vo!enja ekonomske politike. Ugovorom iz Maastrichta, da podsjetimo, de nirano je ovih pet uvjeta poznatih kao kriteriji konvergencije:

- stopa in acije moe biti najvie do 1,5% ve a od stope in acije triju zemalja s najniom stopom in acije

- prosje"ne nominalne kamatne stope ne smiju biti ve e za vie od 2% od kamatnih stopa triju zemalja s najniom stopom in acije

- prora"unski de cit ne smije biti ve i od 3% GDP-a

- javni dug moe iznositi najvie 60% GDP-a

- dvije godine prije ulaska u monetarnu uniju valja odravati stabilnost nacionalne valute uz doputene granice uktuacije.

to nedostaje?

Nedostaje inozemni dug i de cit platne bilance.

Zato?

Da bi neka zemlja pristupila monetarnoj uniji ona mora imati mogu nost ostvarivanja dugoro"ne ravnotee platne bilance i njezin odnos s inozemstvom mora biti uravnoteen, to zna"i da posudbe od inozemstva moraju biti u ravnotei s posudbama inozemstvu bez obzira radi li se o kreditnim ili vlasni"kim kombinacijama.

Zaklju"ak: Hrvatska nije nikada bila ni blizu kriterijima koje zahtjeva Maastricht.

Sandra Bebek, Guste Santini: Hrvatska in acija - ju"er, danas, sutra...EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (2) str. 219-262 (2008) www.rifin.com252

duga.20 Za servisiranje inozemnog duga Hrvatska bi morala ostvariti godinju stopu rasta od 5,44% bruto doma eg proizvoda. Tome valja pridodati i dividendu inozemnim ulaga"ima, to stoji dodatnih 3,76% rasta bruto doma eg proizvoda te 1,29% rasta bruto doma eg proizvoda depozitarima poslovnih banka u Hrvatskoj. Zbrojimo li cijenu servisiranja ukupnih deviznih obveza dobijemo potrebnu stopu rasta doma ega drutvenog proizvoda od 10,49%. To je realno neostvarivo, posebno u postoje oj filozofiji ekonomske politike. Jasno je da stopu rasta od 10,49% nije mogu e ostvariti. Jednako je bilo jasno da nije bilo mogu e ostvariti stopu rasta drutvenog proizvoda u 2005. godini od 8,46% kao ni 9,14% u 2006. godini. Upravo razlika potrebne i ostvarene stope rasta pokazuje posljedice ekonomske politike i njezinu neodrivost.

Pritom valja imati u vidu da u Hrvatskoj postoji ograni"ena kapitalna konvertibilnost jer doma e fizi"ke i pravne osobe mogu investirati u inozemstvu to bi one, u kratkom roku, i u"inile ukoliko bi ocijenile da postoji mogu nost pove anja rizika daljnjeg dranja depozita u hrvatskim poslovnim bankama, odnosno ukoliko bi na inozemnom tritu ostvarile ve i prinos u odnosu na mogu i rizik. Devizna sredstva, kratkoro"no uloena u poslovne banke, mogu imati pekulativni karakter, to moe snano utjecati na deviznu likvidnost, najprije poslovnih banaka, a potom i drave u cjelini. Ne treba zaboraviti da ukupne pri"uve od 13.696 milijuna eura predstavljaju samo 21,03% ukupnih deviznih obveza. Tome svakako valja pridodati i potrebno pokri e za teku i deficit trgova"ke, odnosno platne bilance.21

Za potrebne stope rasta valja promijeniti teku u ekonomsku

politiku i maksimalno koristiti dananji status Hrvatske u

Europskoj uniji. Nastavljanje postoje e politike !ini zacrtane

ciljeve teko dostinima.

U radu su prezentirani podaci koji u vektorskom smislu ocrtavaju u"inke i dosege te"ajne politike. Prezentiranim se podacima moe prigovoriti da su parcijalni i da ne daju ukupnu sliku. Autori su svjesni

20 U tom smislu, po mojemu miljenju, valja interpretirati izjave predstavnika HNB-a s jedne strane i, s druge strane, mjere HNB-a koje poskupljuju dodatno zaduivanje poslovnih banaka u inozemstvu kao i preporuku sredinje banke da se drava zadui na doma em tritu (svibanj 2008.). 21 Guverner HNB-a eljko Rohatinski na Konferenciji u Opatiji (8.-9. svibnja 2008. godine) jasno je ukazao da u 2008. godini dospijeva na naplatu glavnica inozemnog duga od 7 milijardi eura i jo 1,4 milijardi eura kamata, ukupne potrebe za bruto koritenjem inozemnih kredita u ovoj godini procjenjuju se na oko 10,7 milijardi eura. Upravo na tom podru"ju prijeti i potencijalno najve a opasnost ako bi se nancijska kriza u svijetu zna"ajnije odrazila na uvjete kreditiranja, odnosno u ekstremnom slu"aju na neto povla"enje kapitala iz zemlje.


da je za precizniju analizu potrebno priloiti dodatne dokaze. Ipak, ma koliko prezentirani podaci bili parcijalni, pa stoga i nedostatni, oni nam ipak dovoljno jasno pokazuju kakve je u"inke imala dosadanja ekonomska politika.

"injenica da je tek 2004. ostvaren bruto doma i proizvod iz

1990. godine (Drui , 2005.) jasno pokazuje da stabilnost cijena i te!aja nisu dobro odabrani ciljevi. Ovo nije politika posljednjih

nekoliko godina, to je politika od 3. listopada 1993. godine.

Cijena takve politike iznimno je velika. Poboljanja o kojima se govori, posebno u javnim financijama, predstavljaju pokuaj pridobivanja podrke najire javnosti i izraz su, vjerujem, pozitivnih htijenja Vlade. Me!utim, podaci pokazuju da to nije tako. tovie, podaci koje smo iznijeli pozivaju na uzbunu.

Teku e financijsko stanje u pojedinim slubama javnog sektora vie je posljedica prenoenja obveza na budu a razdoblja i "injenice da se dananje nepodmirene obveze ne identificiraju kao dug drave, tek su tehni"ka operacija bez sadraja. Dovoljno je pogledati stanje u bolnicama, obrazovnom i znanstvenom sustavu. Vjerojatno nije nita bolje stanje ni u dravnoj upravi, policiji ili vojsci. Naprosto niska razina drutvenog proizvoda per capita onemogu uje radikalizaciju i primjereno rjeavanje nastalih problema, to, jasno, ne zna"i da stvari nije mogu e mijenjati.22

Dananje se stanje, vidjeli smo, moe nastaviti i u budu nosti. Drugo je pitanje opravdanosti takvog ponaanja, posebno prema budu im generacijama. Gubitak razvojne anse ve i je problem za dolaze e generacije od inozemnog duga koji je, kao to smo vidjeli, zabrinjavaju i.

Izlazak je iz postoje eg stanja mogu , ali je cijena promjena vrlo visoka. Toga se dosad nije eljela prihvatiti, i nije se prihvatila, nijedna vlast. Naime, nije mogu e prihvatiti tezu kako stvari nisu bile poznate pa smo, eto, iz neznanja u"inili to smo u"inili. Stvari su bile poznate i svaka je vlada u Hrvatskoj imala ili/i mogla imati na raspolaganju znanje. Kona"no, u tom smislu dovoljno je podsjetiti na ukinu e Zavoda za plan "iji najsposobniji djelatnici i danas obnaaju 22 Valja imati u vidu da drava napla uje svoje poreze iako gospodarstvo nije naplatilo svoja potraivanja. Primjeri PDV-a i troarina odista zabrinjavaju. Da bismo vidjeli o kakvom je problemu rije", dovoljno je razmisliti to bi se dogodilo da drava napla uje porez na potronju tek po uplati dunika a ne, kao to je to danas slu"aj, po isporuci robe ili usluge, dakle ispostave fakture. Adam Smith govorio je da je bitno da drava napla uje poreze kada je to poreznom obvezniku najpogodnije.


vane analiti"ke i ine funkcije. Od 1994. godine do danas u "asopisu Ekonomija/Economics sustavno su iznoene kritike i prijedlozi, ne s vremenskim otklonom nego u vrijeme njihova nastajanja. Mnogi su prijedlozi i analize anticipirali vana doga!anja koja su predmetom rasprave i u ovom radu.

Da bi se stvari mijenjale, valja u prvom redu identificirati stanje u realnom sektoru i putem organiziranja realnog sektora dinamizirati gospodarsku aktivnost. Tako su npr. rasprave o potrebi antimonopolisti"ke politike u Hrvatskoj neosnovane i samo su pri"e. Hrvatska kao otvorena zemlja nikako nije u stanju, barem to se ti"e robne razmjene, imati monopolisti"ku strukturu na strani ponude, odnosno na strani potranje. Drugo je pitanje financijske industrije i trgova"kih lanaca, gdje moemo govoriti o oligopolnom ponaanju, ali o njima se ne raspravlja jer su one ve (uglavnom) internacionalizirane.

Kratkoro"no gledano, dinamiziranje izvozne orijentacije kre e od turizma jer je njegov potencijal najve i (komparativna prednost). U tom smislu valja preispitati i identificirati povezivanja zelene i plave magistrale. Uostalom, prera!iva"ki kompleks bio je temelj hrvatske industrijske strukture.

Veliki i neiskoriteni potencijal Hrvatska ima u termalnim izvorima koje bi valjalo koristiti za lije"enje gra!ana Europske unije, ali i kao kvalitetnu mogu nost ivljenja gra!anima tre e dobi. Naime, dok nam turizam traje oko tri mjeseca, orijentacija k smjetajnim kapacitetima zdravstvenog turizma produila bi sezonu na cijelu godinu. To mijenja odnos fiksnih i varijabilnih trokova u turizmu i mogu e je o"ekivati da bi intenzivnije gra!enje dodatnih kapaciteta znatno unaprijedilo konkurentnu sposobnost hrvatskoga gospodarstva.

Svojevremeno je predlagano (Santini, 1996.) povezivanje nacionalnih parkova: Kornatskog oto"ja, Slapova Krke, Paklenice i Plitvi"kih jezera u jedinstveni proizvod. Time bi se dinamizirao i podrao razvoj ratom razorenog i nikad obnovljenog podru"ja, kao to to vrlo u"inkovito radi Istarska upanija kada je rije" o unutranjosti Istre.

Tomu svakako valja pridodati i ve u kreditnu podrku gospodarstvu. Iz podataka smo vidjeli da je ionako financijski ovisno gospodarstvo smanjilo svoj udio u ukupnim kreditima, "ime


je u"injena eutanazija gospodarske strukture Hrvatske. Prema tome, u kratkom roku valjalo bi kvantificirati kreditne plasmane poslovnih banaka te podrati emisije dionica i obveznica stratekih igra"a na financijskom tritu u zemlji i u inozemstvu.

Hrvatska drava morala bi preispitati porezni23 sustav i poreznu politiku. Postoje a porezna presija smanjuje konkurentnu sposobnost hrvatskoga gospodarstva ili, drugim rije"ima, porezna presija aprecira nacionalnu valutu. U tom je smislu mogu e u kratkom roku limitirati poreznu presiju po pojedinom poreznom obvezniku. Limitiranje presije zna"i i promjenu gospodarske aktivnosti. U slu"aju stanovnitva pove at e se rad u odnosu na dokolicu, a u slu"aju pravnih osoba limitiranje poreznih obveza predstavlja zapravo subvenciju doti"nomu gospodarskom subjektu. Pove anje gospodarske aktivnosti rezultira smanjenjem socijalnih izdataka to, ceteris paribus, smanjuje deficit prora"una. I dalje, zbog pove ane gospodarske aktivnosti pove ava se potronja stanovnitva, a time i porezi na potronju.

to se ti"e same te"ajne politike, valjalo bi nakon dinamiziranja gospodarske aktivnosti (to e kotati sic!) pristupiti marginalnom prilago#avanju te!aja sukladno marginalnoj produktivnosti rada. Upravo ve i rast gospodarske aktivnosti zahtijevat e manja prilago!avanja te"aja.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska e preuzeti mnoge kriterije koji ograni"avaju gospodarsku aktivnost. Kriterijima Europske unije moramo konvergirati, dakle moramo usmjeravati hrvatsko gospodarstvo Europskoj uniji, a ne preslikavati iskustva drugih zemalja.

23 Prole godine predloio sam mogu i smjer porezne reforme (Santini, 2007.a):

pove anje porezne stope PDV-a

pove anje broja i poreznu presiju troarina, kako bi se smanjio regresivan u"inak PDV-a i pove ali porezni prihodi

pove anje neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna u prvoj godini koji bi se pove avao svake godine za 1.000 kuna do iznosa potrebnog za jednostavnu reprodukciju "etvero"lane obitelji (to bi pove alo pravednost poreznog sustava)

porezna progresija iznad neoporezivog djela dohotka ne bi smjela prelaziti 10, 20 i 30% (kako bi se pove ala sklonost radu u odnosu na dokolicu)

povrat zatitne kamate na kapital za iznos in acije.


Sve navedeno i jo mnogo toga moemo u"initi i tako se pripremiti za eventualne okove koje nam moe donijeti takva te"ajna politika. S druge strane, ne moramo u"initi nita nego samo "ekati kada e se potres sam od sebe dogoditi, to, jasno, autor ovih redaka ne prihva a.

Zaklju"no valja upozoriti na snano pokretanje inflacijske spirale u zadnjem tromjese"ju 2007. godine koja ne jenjava. U svibnju 2008. godine svjedoci smo velikog rasta cijena nafte i naftnih derivata. Sirovine tako!er daju obol rastu im cijenama. Cijene hrane, imaju i u vidu potroa"ku koaricu, zabrinjavaju. Ne samo zato to smo propustili restrukturirati poljoprivrednu proizvodnju i prehrambenu industriju, nego i zato to cijene hrane izravno poti"u inflaciju. Naime, u hrvatskoj gospodarskoj strukturi imamo dvije skupine tvrtki. S jedne strane imamo filijale inozemnih tvrtki kao i, za nae uvjete, velike sustave koji oligopolno formiraju cijene to poti"e inflaciju na strani ponude i, s druge strane, imamo male i srednje poduzetnike koji imaju nisku stopu dodane vrijednosti pa nisu u mogu nosti poslovati bez prijenosa cjenovnog udara, temeljem rastu ih cijena inputa, na outpute. U prvom slu"aju imamo eventualno smanjenje oligopolne mare, a u drugom borbu za preivljavanje, kao to je to slu"aj u tekstilnoj, drvnoj i sli"noj industriji.

Pritom valja imati u vidu da su deficiti platne i vanjskotrgovinske bilance davali obol stabilnosti cijena, to e se u idu em razdoblju znatno smanjiti. Ipak, valja re i da e ve i vanjskotrgovinski deficit imati stabiliziraju e u"inke. Naime, mislim da je doma i dio inflacije bitno ve i u odnosu na uvezenu inflaciju. Inflacija, koja nikad nije napustila ove prostore, najzna"ajniji je izazov za ekonomsku politiku. Rjeenja nisu ni laka ni jednostavna, pri "emu ne treba zaboraviti i na cijenu koju e valjati platiti za njezino obuzdavanje. Nuno je stoga oformiti ekspertni tim u kojem bi, pored nezavisnih ekonomista, bili guverner HNB-a i ministar financija Hrvatske i to kako bi se nala to bolja rjeenja u ovim kriznim uvjetima.

U komunikaciji s hrvatskim gospodarstvenicima "esto "ujem pitanje: Kuda idemo? "ime pokazuju, za razliku od politi"ara, da se problemi uslonjavaju i mulitpliciraju iz dana u dan. Jasno je da e se te"ajni rizik razli"ito manifestirati od grane do grane u zavisnosti od njihovih specifi"nosti. Danas su uvozno orijentirane grane u boljem poloaju, ali promjena te"aja iz osnove mijenja tu povoljnu


sliku. O"ekivanja, koja tako snano poga!aju trite kapitala, mogu tako!er pogorati poloaj odnosne industrije. I tako dalje.

Hrvatska je otvorena zemlja. Njezinu otvorenost vie odre!uje uvoz nego izvoz to je vidljivo iz ustrajnog deficita platne, a posebno trgova"ke bilance. Kada neka zemlja ostvaruje deficit trgova"ke bilance s inozemstvom od gotovo "etvrtine BDP-a, svaka druga ocjena osim ranjivosti i ovisnosti o svjetskim kretanjima bila bi nerealna.

Nije samo deficit platne bilance zabrinjavaju i. Jednako je zabrinjavaju i i deficit prora"una. Naime, iako podaci pokazuju da se deficit prora"una kao proporcija BDP-a smanjuje, po mome miljenju to je samo privid. U radu Iluzija i stvarnost hrvatskog gospodarstva pokazano je da je u razdoblju 1994. 2006. godine kumulativ poreznih prihoda temeljem deficita vanjskotrgovinske razmjene iznosio vie od 80 milijardi kuna. Nije nerealna ocjena da su porezni prihodi u 2007. godini temeljem deficita robne razmjene s inozemstvom ve i za dodatnih 10 milijardi kuna. Ukoliko bi se porezni prihodi temeljem deficita pribrojili javnom dugu, on bi iznosio gotovo 200 milijardi kuna. Ovom iznosu valja pridodati i kapitalne prihode temeljem prodaje obiteljskog srebra pa bi javni dug, da nije bilo navedenih poreznih i inih prihoda, bilo mogu e ocijeniti na cca 240 250 milijardi kuna, to je u odnosu na procijenjeni BDP od 275 milijardi kuna gotovo 90%.

Deficit platne bilance i apreciraju i te"aj kune b

Bebek, S., Santini, G. - Hrvatska Inflacija - Jučer, Danas , Sutra (2008.)

Documents

Transcript of Bebek, S., Santini, G. - Hrvatska Inflacija - Jučer, Danas , Sutra (2008.)