B r oj 3 Z A D A R , 22. ve l j a č e 2017. godi ne · 2017-02-22 · 22. 02. 2017. Sl užbeni gl...

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017.

1/1

Broj 3ISSN 18497527

ZADAR, 22. veljače 2017. godineGODINE: XXIV

AKTI ŽUPANA

1. Rješenje o razrješenju dužnosti članice školskog odbora Srednje škole Gračac2. Rješenje o imenovanju člana školskog odbora Srednje škole Gračac3. Zaključak o davanju suglasnosti na Program rada i financijski plan za 2017. godinu Javnoj ustanoviAgenciji za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA4. Zaključak o davanju suglasnosti NATURAJADERA javnoj ustanovi na Godišnji program i Financijskiplan za 2017. godinu5. Odluka o rasporedu sredstava za nefinancijsku imovinu Doma za starije i nemoćne osobe Zadar za 2017.godinu6. Odluka o donošenju Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije7. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za odobravanje jamstvau sklopu Programa poticanja zelenog poduzetništva8. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Nadzornog povjerenstva u sklopuPrograma poticanja zelenog poduzetništva9. Dopuna Plana Prijma u službu u upravna tijela Zadarske županije u 2017. godini

AKTI OPĆINE KOLAN

10. Odluka o dodjeli grobnice obitelji Ante Zubovića11. Odluka o imenovanju stručnog povjerenstva za provedbu postupka davanja koncesija Općine Kolan12. Odluka o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kolan ("Službeni glasnik ZadarskeŽupanije " broj 01/08, 02/12 i 15/15)13. Odluka o opozivu članova nadzornog odbora i Odluka o imenovanju članova nadzornog odbora udruštvu čistoća i održavanje Kolan d.o.o. za komunalne djelatnosti14. Odluka o promjeni predstavnika Općine Kolan u Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja15. Odluka o stavljanju van snage Odluke o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja, KLASA: 81001/1301/02, URBROJ: 2198/3340131 od 30. rujna 2013. godine16. Zaključak o djelomičnom oslobađanju komunalnog doprinosa17. Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa općinskih tijela i drugih proračunskihkorisnika općinskog proračuna Općine Kolan za razdoblje od 01. siječnja do 31. ožujka 2017. godine

https://glasnik.zadarska-zupanija.hr/

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Rješenje o razrješenju dužnosti članice školskog odbora Srednje škole Gračac

1/1

ŽUPAN

KLASA: 60203/131/21

URBROJ: 2198/101175

Zadar, 10. veljače 2017. godine

Na temelju članka 48., stavka 1., točke 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodnenovine“ broj: 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 150/11, 144/12, 19/13), članka 119. stavak 1.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj: 87/08, 86/09, 92/10,105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17) i članka 27. stavak 3. točka 11. StatutaZadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj: 15/09, 7/10, 11/10, 4/12, 2/13, 14/13), županZadarske županije dana 10. veljače 2017. godine, donosi

R J E Š E NJ E

o razrješenju dužnosti članice školskog odbora

I.

Zrinka Račić, Nikole Tesle 6, Gračac, razrješuje se dužnosti članice školskog odbora Srednje škole Gračac.

II.

Ovo Rješenje bit će objavljeno u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN

Stipe Zrilić, mag. iur.

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Rješenje o imenovanju člana školskog odbora Srednje škole Gračac

1/1

ŽUPAN

KLASA: 60203/131/21

URBROJ: 2198/101176


Na temelju članka 48., stavka 1., točke 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodnenovine“ broj: 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 150/11, 144/12, 19/13), članka 119. stavak 1.Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“ broj: 87/08, 86/09, 92/10,105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17) i članka 27. stavak 3. točka 11. StatutaZadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj: 15/09, 7/10, 11/10, 4/12, 2/13, 14/13), županZadarske županije dana 10. veljače 2017. godine, donosi

R J E Š E NJ E

o imenovanju člana školskog odbora

I.

Nataša Tunjić, Zagrebačka 10, Gračac, imenuje se za člana školskog odbora Srednje škole Gračac, kaopredstavnik osnivača.

II.

Član školskog odbora iz točke I. ovog Rješenja imenuje se na vrijeme od četiri godine, odnosno do istekamandata školskog odbora.

Mandat člana teče od dana konstituiranja školskog odbora.

III.

Ovo Rješenje bit će objavljeno u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Zaključak o davanju suglasnosti na Program rada i financijski plan za 2017. godinu…

1/2

ŽUPAN

KLASA: 02304/1701/4

URBROJ: 2198/101175


Temeljem članka 27. Statuta Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 15/09, 7/10,11/10, 4/12, 2/13, 14/13) župan Zadarske županije dana 21. veljače 2017. godine, d o n o s i

ZAKLJUČAK

I.

Daje se suglasnost na Program rada za 2017. godinu Javnoj ustanovi Agenciji za ruralni razvoj Zadarskežupanije AGRRA.

II.

Daje se suglasnost na financijski plan Javne ustanove Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije –AGRRA za 2017. godinu u ukupnom iznosu od 1.471.300,00 kuna s projekcijom za 2018. godinu u iznosu1.320.168,00 kuna i projekcijom za 2019. godinu u iznosu od 1.333.369,70 kuna, kako slijedi:

FINANCIJSKI PLAN AGENCIJE ZA RURALNI RAZVOJ ZADARSKE ŽUPANIJE ZA 2017.GODINU I PROJEKCIJA ZA 2018. GODINU I 2019. GODINU

Financijski plan Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije za 2017. godinu iznosi 1.471.300,00 kuna,projekcija za 2018. godinu iznosi 1.320.168,00 kuna, te projekcija za 2019. godinu iznosi 1.333.369,70 kuna,a sadrži slijedeće:

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

BROJČANA OZNAKA INAZIV PLAN 2017. PROJEKCIJA

2018.PROJEKCIJA

2019.

6 PRIHODIPOSLOVANJA 1.471.300,00 1.320.168,00 1.333.369,70

7 PRIHODI ODPRODAJE

0,00 0,00 0,00

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Zaključak o davanju suglasnosti na Program rada i financijski plan za 2017. godinu…

2/2

NEFINANCIJSKEIMOVINE

UKUPNO PRIHODI(6 + 7) 1.471.300,00 1.320.168,00 1.333.369,70

3 RASHODIPOSLOVANJA 1.465.300,00 1.314.138,00 1.327.279,40

4

RASHODI ZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE

6.000,00 6.030,00 6.090,30

UKUPNO RASHODI(3+4) 1.471.300,00 1.320.168,00 1.333.369,70

III.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku „Zadarskežupanije“

ŽUPAN


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Zaključak o davanju suglasnosti NATURAJADERA javnoj ustanovi na Godišnji pr…

1/2

ŽUPAN

KLASA: 02304/1601/25

URBROJ: 2198/101176


Na temelju članka 134. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ broj 80/13) i članka 27. stavak3. Statuta Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 15/09, 7/10, 11/10, 4/12, 2/13,14/13) župan Zadarske županije dana 21. veljače 2017. godine, donosi

ZAKLJUČAK

I.

Daje se suglasnost na Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenihdijelova prirode na području Zadarske županije za 2017. godinu kojeg je Upravno vijeće NATURAJADERA javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županijedonijelo na 54. sjednici održanoj 31. siječnja 2017. godine.

II.

Daje se suglasnost na Financijski plan NATURAJADERA javne ustanove za upravljanje zaštićenimdijelovima prirode na području Zadarske županije za 2017. godinu u ukupnom iznosu od 1.836.500,00 kuna,projekcija za 2018. godinu koja iznosi 1.086.405,01 kuna i projekcija za 2019. godinu koja iznosi1.097.269,06 kuna, kako slijedi:

RAČUN PRIHODA I RASHODA

BROJČANA OZNAKA INAZIV PLAN 2017. PROJEKCIJA

2018.PROJEKCIJA

2019.

6 PRIHODIPOSLOVANJA 1.836.500,00 1.086.405,01 1.097.269,06

7

PRIHODI ODPRODAJENEFINANCIJSKEIMOVINE

0,00 0,00 0,00

UKUPNO PRIHODI(6 + 7) 1.836.500,00 1.086.405,01 1.097.269,06

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Zaključak o davanju suglasnosti NATURAJADERA javnoj ustanovi na Godišnji pr…

2/2

3 RASHODIPOSLOVANJA

1.836.500,00 1.086.405,01 1.097.269,06

4

RASHODI ZANABAVUNEFINANCIJSKEIMOVINE

0,00 0,00 0,00

UKUPNO RASHODI(3+4) 1.836.500,00 1.086.405,01 1.097.269,06

III.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o rasporedu sredstava za nefinancijsku imovinu Doma za starije i nemoćn…

1/3

ŽUPAN

KLASA: 55101/1701/3

URBROJ: 2198/101174


Na temelju članka 7. stavak 2. Uredbe o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosapomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2017.godinu, („Narodne novine“ broj 13/17), točke V. Odluke o minimalnim financijskim standardima, kriterijimai mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe u 2017. godini („Narodnenovine“ broj 14/17), te članka 12. Statuta Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj15/09, 7/10, 11/10, 4/12, 2/13, 14/13) župan Zadarske županije dana 21. veljače 2017. godine, d o n o s i

O D L U K U

o rasporedu sredstava za nefinancijsku imovinu Doma za starije i nemoćne osobe Zadar

za 2017. godinu

I.

Ovom Odlukom utvrđuje se popis prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava za nefinancijsku imovinuDoma za starije i nemoćne osobe Zadar za 2017. godinu.

II.

Minimalni financijski standard rashoda za nefinancijsku imovinu Doma za starije i nemoćne osobe Zadar za2017. godinu iznosi:

Naziv ustanove Broj korisnika Iznos po korisniku Iznos u 2017. godini

Dom za starije i nemoćneosobe Zadar

Zadarska županija 371 201,00 895.800,00

UKUPNO 371 201,00 895.800,00

III.

Sredstva iz točke II. biti će utrošena prema popisu prioriteta u tablici NIDZSNO koja je sastavni dio Odluke.


2/3

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom stupanja na snagu Odluke o kriterijima, mjerilima i načinu financiranjamaterijalnih i financijskih rashoda, nefinancijske imovine i hitnih intervencija, Doma za starije i nemoćneosobe Zadar u 2017. godini i objaviti će se u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN

Stipe Zrilić, mag.iur.


3/3

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o donošenju Smjernica za izradu procjene rizika od velikih nesreća za pod…

1/47

ŽUPAN

KLASA: 81001/161/5

URBROJ: 2198/101175


Na temelju članka 17. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15), članka 16. stavak 1.Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikih nesreća za područje RepublikeHrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“ broj 65/16) i članka 27.Statuta Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 15/09, 7/10, 11/10, 4/12, 2/13, 14/13)župan Zadarske županije dana 21. veljače 2017. godine, d o n o s i

O D L U K U

I.

Donose se Smjernice za izradu procjena rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije.

II.

Smjernice se nalaze se u prilogu ove Odluke i čine njezin sastavni dio.

III.

Zadužuje se Upravni odjel za razvoj i europske procese upoznati gradove i općine u Zadarskoj županiji sdonošenjem Smjernica i obvezama koje iz njih proizlaze.

IV.

Smjernice će se objaviti u „Službenom glasniku Zadarske županije“ i na mrežnim stranicama Zadarskežupanije.

V.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN



2/47

SMJERNICE ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZAPODRUČJE

Zadarske županije

Zadar, siječanj 2017.

SADRŽAJ

1. UVOD

2. SVRHA SMJERNICA ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA

3. SADRŽAJ PROCJENE RIZIKA

3.1. Osnovne karakteristike područja Zadarske županije

3.1.1. Geografski pokazatelji

3.1.1.1. Geografski položaj

3.1.1.2. Broj stanovnika

3.1.1.3. Gustoća naseljenosti

3.1.1.4. Razmještaj stanovništva.

3.1.1.5. Spolno – dobna raspodjela stanovništva

3.1.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka

3.1.1.7. Prometna povezanost

3.1.2. Društveno – politički pokazatelji

3.1.2.1. Sjedišta upravna tijela JLP(R)S

3.1.2.2. Zdravstvene ustanove

3.1.2.3. Odgojno – obrazovne ustanove

3.1.2.4. Broj domaćinstava


3/47

3.1.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu

3.1.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina

3.1.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji

3.1.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja

3.1.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada

3.1.3.3. Proračun JLP(R)S

3.1.3.4. Gospodarske grane

3.1.3.5. Velike gospodarske tvrtke

3.1.3.6. Objekti kritične infrastrukture

3.1.4. Prirodno – kulturni pokazatelji

3.1.4.1. Zaštićena područja

3.1.4.2. Kulturno – povijesna baština

3.1.5. Povijesni pokazatelji

3.1.5.1. Prijašnji događaji

3.1.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja

3.1.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu

3.1.6. Pokazatelji operativne sposobnosti

3.1.6.1. Popis operativnih snaga

3.2. Identifikacija prijetnjiregistar rizika

3.3. Scenariji

3.3.1. Opis scenarija

3.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu

3.3.3. Kontekst i uzrok

3.3.4. Opis događaja

3.4. Vjerojatnosti/Frekvencije

3.5. Kriteriji društvenih vrijednosti

3.5.1. Život i zdravlje ljudi

3.5.2. Gospodarstvo

3.5.3. Društvena stabilnost i politika

3.6. Matrice za prikaz rizika

3.7. Matrice s uspoređenim rizicima


4/47

3.8. Analiza sustava civilne zaštite

3.9. Vrednovanje rizika

3.10. Kartografski prikaz

3.11. Popis sudionika izrade procjene rizika za pojedine rizike

4. OBRAZAC ZA SAMOPROCJENU UTVRĐIVANJA OBAVEZE IZRADE PROCJENE RIZIKA

5. PRILOZI

TABLICE:

Tablica 1. Registar rizika – identifikacija prijetnji 12

Tablica 2. Vjerojatnost/frekvencija. 22

Tablica 3. Društvene vrijednosti i kriteriji za procjenjivanje rizika. 23

Tablica 4. Život i zdravlje ljudi 23

Tablica 5. Prijedlog šteta u gospodarstvu. 23

Tablica 6. Gospodarstvo. 24

Tablica 7. Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI) 24

Tablica 8. Društvena stabilnost – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja. 25

Tablica 9. Analiza sustava civilne zaštite – područje preventive. 28

Tablica 10. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja. 30

Tablica 11. Analiza sustava civilne zaštite – sustav civilne zaštitezbirno. 30

Tablica 12. Obrazac za samoprocjenu utvrđivanja obaveze JLP(R)S iz čl. 17.Zakona o sustavu civilne zaštite( NN 82/15) 35

SLIKE:

Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do upravljanja rizicima. 7

Slika 2. Matrica rizika – ukupni rizik. 26

Slika 3. Vrednovanje rizika – ALARP NAČELA. 32

Slika 4. Seizmološka karta za povratni period od 500 godina za područje Zadarske županije. 38

1. UVOD

Na temelju članka 6. stavka 1. Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikihnesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ( „ Narodnenovine“ broj 65/16) i Kriterija za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave zapotrebe izrade procjene rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područni (regionalnih)


5/47

samouprava, a uz suglasnost Državne uprave za zaštitu i spašavanje, župan Zadarske županije donosiSmjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije.

Potreba izrade Procjene rizika od velikih nesreća na području Zadarske županije temelji se na društvenim,ekonomskim te praktičnim razlozima, koji uključuju:

standardiziranje procjenjivanja rizika na svim razinama i od strane svih sektora,prikupljanje svih bitnih podataka u jednom referentnom dokumentu,unaprjeđenje shvaćanja rizika za potrebe praktičnog korištenja u postupcima planiranja, osiguranja,investiranja te ostalim srodnim aktivnostima,pojednostavnjenje procesa u svrhu lakšeg nadzora i razumijevanja izlaznih rezultata.

Temeljem članka 7. stavka 2. Pravilnika o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa i velikihnesreća za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („ Narodnenovine broj“ 65/16), nositelj izrade procjene rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije jeizvršno tijelo (župan) Zadarske županije, a nositelji izrade procjene rizika od velikih nesreća za općine igradove Zadarske županije jesu izvršna tijela tih jedinica (općinaopćinski načelnik, gradgradonačelnik).

Župan Zadarske županije Odlukom osniva Radnu skupinu za izradu procjene rizika, koja odabire rizike kojiće se obrađivati u Procjeni. Gradonačelnici i općinski načelnici na području Zadarske županije, Odlukomosnivaju Radnu skupinu za izradu procjene rizika, koja odabire rizike koji će se obrađivati u Procjeni, a kojisu karakteristični za njihovo područje, s time da se ostavlja mogućnost jedinicama lokalne samouprave daobavezu radne skupine preuzmu jedan ili dva zaposlenika, ovisno o kapacitetima.

Prilikom odabira članova radne skupine treba voditi računa o zadovoljavanju kriterijastručnosti/kompetentnosti istih kako bi se kvalitetno mogla provesti obrada identificiranih rizika.

Gore navedeni nositelji izrade procjene rizika od velikih nesreća, mogu tijekom rada na Procjeni ugovoromangažirati ovlaštenika za prvu grupu stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, u svojstvukonzultanta.

Radna skupina sastavljena je od nositelja, koordinatora i izvršitelja, za svaki rizik zasebno.

Koordinator/i izrade Procjene rizika određeni su Odlukom izvršnog tijela. Koordinatori za svaki pojedinirizik organiziraju, koordiniraju izradu i izrađuju scenarij za svaki pojedini rizik, te su odgovorni za izradusvakog pojedinog scenarija kao i njegovog sadržaja.

Nositelj/i izrade procjene rizika dužni su surađivati s koordinatorima te u okviru svoje nadležnosti doprinositirazradi scenarija rizika. Nositelji predloženi u Odluci izvršnog tijela su promjenjivi na načina da koordinatorisukladno potrebama tijekom izrade scenarija, mogu odrediti druge nositelje, pored imenovanih i uključivatinove nositelje.

Izvršitelj/i izrade Procjene rizika dužni su surađivati s koordinatorima i nositeljima te u okviru svojenadležnosti doprinositi razradi scenarija. Izvršitelji predloženi u Odluci izvršnog tijela su promjenjivi na načinda koordinatori, sukladno potrebama tijekom izrade scenarija, mogu odrediti druge izvršitelje, poredimenovanih i uključivati nove izvršitelje.

Velike nesreće svoje porijeklo nalaze u širokom spektru prirodnih fenomena i tehničko – tehnološkimprocesima koje predstavljaju ekonomsko, gospodarsko te društveno opterećenje za područje Zadarskežupanije.

Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije izrađivane su po doljenavedenim kriterijima.

Kriteriji za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije su:

a. osnovne karakteristike područja,b. identifikacija prijetnji i rizika,c. kriteriji društvenih vrijednosti za utvrđivanje utjecaja na život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i društvenustabilnost i politiku,


6/47

d. tablice vjerojatnosti/frekvencije,e. scenariji za jednostavne rizike (kojima se opisuju vjerojatni događaji s najgorim mogućim posljedicamaza područje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

f. analiza stanja sustava civilne zaštite na području jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,g. matrice za rezultate procjene rizika za jednostavne rizike te za svaki od kriterija zasebno,h. matrice s uspoređenim rizicima na određenom području,i. vrednovanje rizika,j. kartografski prikaz rizika,k. popis sudionika izrade procjene rizika za pojedine rizike.

Procjena rizika se ne provodi za antropogene prijetnje poput ratova i terorističkih djelovanja te ostalihzlonamjernih aktivnosti pojedinaca koje mogu ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, okoliš i sl.na području Zadarske županije.

2. SVRHA SMJERNICA ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA

Smjernice se donose zbog utvrđivanja jedinstvenih mjerila za izradu Procjene rizika, povećanja kvalitetepodataka te razvoj i unaprjeđenje baza podataka o rizicima od velikih nesreća na području Zadarske županije.Svrha smjernica jest uređenje sveobuhvatnog, cjelovitog i objektivnog pristupa tijekom procesa procjenjivanjarizika kako bi se ublažile njihove posljedice po zdravlje i živote ljudi, materijalna i kulturna dobra i okoliš.

Zadarska županija donosi Smjernice za izradu Procjene rizika od velikih nesreća na svom području, premaprimjeru Smjernica za izradu procjene rizika od katastrofa u RH prema kojima je izrađena Procjena rizika odkatastrofa za RH.

Smjernice za izradu procjene rizika od velikih nesreća koriste se u postupcima izrade procjene rizika odvelikih nesreća za Zadarsku županiju, kao i za sve jedinice lokalne samouprave na području Županije.

Procjena rizika označava metodologiju kojom se utvrđuju priroda i stupanj rizika, prilikom čega se analizirajupotencijalne prijetnje i procjenjuje postojeće stanje ranjivosti koji zajedno mogu ugroziti stanovništvo,materijalna i kulturna dobra, biljni i životinjski svijet i sl. Rizik obuhvaća kombinaciju vjerojatnosti nekogdogađaja i njegovih negativnih posljedica. Postupak izrade Procjene biti će u skladu s HRN EN ISO31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, što služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanjarizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti dosad uspostavljenih mjera za smanjenjerizika od velikih nesreća kao i definiranje novih mjera.

Procjena rizika je cjelokupni proces:

a. identifikacije rizika,b. analize rizika,c. vrednovanja (evaluacije) rizika.

Identifikacija rizika je proces pronalaženja, prepoznavanja i opisivanja rizika.Analiza rizika obuhvaća pregled tehničkih karakteristika prijetnji kao što su lokacija, intenzitet,učestalost i vjerojatnost; analizu izloženosti i ranjivosti te procjenu učinkovitosti prevladavajućih ialternativnih kapaciteta za suočavanja u pogledu vjerojatnih rizičnih scenarija.Vrednovanje (evaluacija) rizika je postupak usporedbe rezultata analize rizika s kriterijimaprihvatljivosti rizika.

Slika 1. Model prikaza HRN EN ISO 31000 – Od procjene do upravljanja rizicima


7/47

3. SADRŽAJ PROCJENE RIZIKA

3.1. Osnovne karakteristike područja Zadarske županije

Tijekom opisivanja područja Zadarske županije i gradova i općina na području Županije, navesti će seosnovne karakteristike i podaci koji se odnose na sljedeće grupe pokazatelja: geografski pokazatelji, društveno– politički pokazatelji, ekonomsko–gospodarski pokazatelji, prirodno – kulturni pokazatelji, povijesnipokazatelji, pokazatelji operativne sposobnosti te na njihove pokazatelje, primjerice: broj stanovnika,zdravstvene ustanove, broj zaposlenih i mjesta zaposlenja, zaštićena područja, popis operativnih snaga i dr.

3.1.1. Geografski pokazatelji

3.1.1.1. Geografski položaj


8/47

Opis: Kratki opis položaja JLP(R)S u odnosnu na ostale JLP(R)S te kratki opis ostalih geografskihkarakteristika.

3.1.1.2. Broj stanovnika

Opis: Potrebno je navesti ukupan broj stanovnika na području JLP(R)S.

3.1.1.3. Gustoća naseljenosti

Opis: Potrebno je navesti gustoću naseljenosti na području JLP(R)S.

3.1.1.4. Razmještaj stanovništva

Opis: Kratki opis razmještaja stanovništva na području JLP(R)S, posebnosti i karakteristike razmještaja.

3.1.1.5. Spolno – dobna raspodjela stanovništva

Opis: Kratki opis spolno dobne raspodjele stanovništva, te koje izazove ona može predstavljati.

3.1.1.6. Broj stanovnika kojem je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka

Opis: Potrebno je navesti ukupan broj stanovnika kojoj je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanjusvakodnevnih zadataka na području JLP(R)S.

3.1.1.7. Prometna povezanost

Opis: Opisati prometnu povezanost sa susjednim JLP(R)S i velikim urbanim i županijskim središtima.

3.1.2. Društveno – politički pokazatelji

3.1.2.1. Sjedišta upravna tijela JLP(R)S

Opis: Potrebno je nabrojati sva javna i upravna tijela na području JLP(R)S.

3.1.2.2. Zdravstvene ustanove

Opis: Potrebno je nabrojati zdravstvene ustanove prema vrsti i kapacitetima.

3.1.2.3. Odgojno – obrazovne ustanove

Opis: Potrebno je nabrojati odgojno – obrazovne ustanove, te njihove smještajne kapacitete i kapacitetepripremanja prehrane.

3.1.2.4. Broj domaćinstava

Opis: Potrebno je navesti ukupan broj domaćinstava koje su potencijalno izložene prijetnjama na području JLP(R)S i povezati s razmještajem stanovništva.

3.1.2.5. Broj članova obitelji po domaćinstvu

Opis: Potrebno je navesti broj članova obitelji po domaćinstvu te isti povezati s razmještajem stanovništva.

3.1.2.6. Broj, vrsta (namjena) i starost građevina

Opis: Potrebno je nabrojati, broj, vrstu (namjenu) i starost građevina.

3.1.3. Ekonomsko – gospodarski pokazatelji

3.1.3.1. Broj zaposlenih i mjesta zaposlenja


9/47

Opis: Potrebno je navesti broj zaposlenih i mjesto zaposlenja. Na primjer: unutar granica područja kojeobrađuje procjena ili van tog područja.

3.1.3.2. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada

Opis: Potrebno je navesti broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada.

3.1.3.3. Proračun JLP(R)S

Opis: Iznos proračuna JLP(R)S.

3.1.3.4. Gospodarske grane

Opis: Navesti udio gospodarskih grana u gospodarstvu JLP(R)S i njihove posebnosti.

3.1.3.5. Velike gospodarske tvrtke

Opis: Potrebno je pobrojati velike gospodarske tvrtke.

3.1.3.6. Objekti kritične infrastrukture

Opis: Navesti i opisati sve objekte kritične infrastrukture na području JLP(R)S.

3.1.4. Prirodno – kulturni pokazatelji

3.1.4.1. Zaštićena područja

Opis: Navesti i opisati zaštićena područja na području JLP(R)S.

3.1.4.2. Kulturno – povijesna baština

Opis: Nabrojati sve kulturno povijesne baštine.

3.1.5. Povijesni pokazatelji

3.1.5.1. Prijašnji događaji

Opis: Nabrojati sve neželjene događaje koji su imali karakteristike velike nesreće.

3.1.5.2. Štete uslijed prijašnjih događaja

Opis: Iznos šteta (direktne i indirektne).

3.1.5.3. Uvedene mjere nakon događaja koji su uzrokovali štetu

Opis: Naučene lekcije i uvedene mjere prilagodbe i ublažavanja posljedica budućih srodnih događaja.

3.1.6. Pokazatelji operativne sposobnosti

3.1.6.1. Popis operativnih snaga

Opis: Popis svih operativnih snaga na području JLP(R)S.

3.2. Identifikacija prijetnjiregistar rizika

Identifikacija prijetnji jest početni korak u postupku izrade Procjene rizika. Prilikom identifikacije prijetnjipotrebno je odrediti sljedeće: koje se sve prijetnje pojavljuju na području Zadarske županije; prostor na kojemse pojavljuju i način na koji mogu štetno /negativno utjecati na okoliš.

Identificirane prijetnje na području Zadarske županije su u skladu s identificiranim i obrađenim prijetnjama irizicima iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku za područje Zadarske županije. Uz navedene,


10/47

identificirane su i prijetnje koje nisu identificirane na nacionalnoj razini, a za koje je preliminarnomprocjenom Zadarska županija odlučila da su od značaja za područje Županije.

Identifikacija prijetnji prikazuje se u tablici, koja ujedno služi kao Registar rizika Zadarske županije. Jedinicelokalne samouprave prilikom identifikacije prijetnji, kao početni korak pri izradi procjene rizika od velikihnesreća, mogu koristiti vlastite Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša.Procjena će se izrađivati na temelju scenarija za svaki pojedini rizik.

Prijetnje koje su navedene u tablici 1., pod rednim brojevima 1.,2.,3.,4., su prijetnje koje su identificirane zapodručje Zadarske županije kao visok i vrlo visok rizik te samim time postoji velika ugroza na cjelokupnopodručje Zadarske županije, pri čemu su općine i gradovi Zadarske županije, iste prijetnje obavezni izraditi usvojim procjenama rizika od velikih nesreća.

Osim navedenih rizika mogu se obrađivati i drugi rizici (koji nisu navedeni u Registru rizika), koji suspecifični za jedinicu lokalne samouprave, a za koju se radi Procjena rizika od velikih nesreća.

Tablica 1. Registar rizika – identifikacija prijetnji

R. B.RIZIKA PRIJETNJA KRATAK OPIS

SCENARIJA

UTJECAJ NADRUŠTVENEVRIJEDNOSTI

PREVENTIVNEMJERE

MJEREODGOVORA

1.

POTRES Potres jeelementarnanepogodauzrokovanaprirodnimdogađajem koji jevjerojatno najvećiuzrok stradavanjaljudi i uništenjamaterijalnihdobara. Potresi suuzrok katastrofakoje karakterizirabrz nastanak,događaju seučestalo i bezprethodnogupozorenja.

Potres uzrokujeoštećenje objekata,prekid opskrbomstruje, vode, plina,probleme u opskrbi inedostatak hrane,reduciranemogućnosti utelekomunikacijama,psihoze, depresije ipanika kod ljudi,mogućnost gubitkastambenog prostora.

Protupotresnoprojektiranje, kaoi gradnjagrađevina, trebase provoditisukladnozakonskimpropisima ograđenju i premapostojećimtehničkimpropisima zanavedenuseizmičku zonu.Projektiranje,građenje irekonstrukcijavažnih građevinamora se provestitako da građevinebudu otporne napotres. Potrebnoje osiguratidovoljno široke isigurneevakuacijskeputove, omogućitinesmetan pristupsvih vrsti pomoćiu skladu svažećimpropisima. Ugrađevinama

U slučajurazornog potresa postojećeoperativne snagesustava civilnezaštite ne bi biledovoljne te bi unavedenomslučaju bilopotrebnoangažirati snage sdržavne razine.


11/47

društveneinfrastrukture,športsko –rekreacijske,zdravstvene islične namjenekoje koristi većibroj različitihkorisnika trebaosigurati prijempriopćenjanadležnogžupanijskogcentra 112 o vrstiopasnosti imjerama koje jepotrebnopoduzeti.

2. EPIDEMIJE IPANDEMIJE

Epidemija jepojavljivanjevećeg brojaoboljelih od istebolesti na istompodručju.Pandemija jeepidemija koja seširi na jedno iliviše područja.Pojavnost zaraznihbolesti igra velikuulogu u procijeniepidemiološkeopasnosti, no tu jesvakako i opskrbastanovništvahigijenskiispravnom vodomte način prehrane.Na područjuZadarske županije,najveći je rizikpojava hidričneepidemije čija jekarakteristikaveliki brojoboljelih ukratkomvremenskomrazdoblju. Važnoje spomenuti iptičju gripu,zaraznu bolestptica kojuuzrokuju pojedini

U slučaju pandemijegripe predviđa seznačajno većeobolijevanjestanovništva negoinače, s obzirom nanepostojanjeprethodne imunosti.Za očekivati jeznačajno veću stopubolovanja radnoaktivnogstanovništva, kao iveći stupanjkomplikacija ismrtnih ishoda kodvulnerabilnihskupinastanovništva.Dodatni negativniutjecaj nastanovništvo bio bieventualninedostatakdovoljnog brojamedicinskog osobljai lijekova zasprječavanje i saniranje posljedicazaraze.

Epidemiološko isanitarno stanje uŽupaniji jeukupno vrlodobro,zahvaljujućipreventivnomradu zdravstveneslužbe iepidemiološkesluže HZJZZavoda za javnozdravstvoZadarskežupanije,veterinarske idrugih stručnihslužbi, kvalitetipitke vode, zrakai hrane, dostatnimhigijenskimnavikamastanovništva.

Postojećeoperativne snagesustava civilnezaštite dovoljnesu zasprječavanjeeventualnogširenjaepidemijske isanitarneopasnosti i zaotklanjanjeposljedica iasanaciju terena.


12/47

sojevi virusa vrsteInfluenzavirus A (neki drugi sojevitog virusauzrokujuepidemiju čovječjegripe). Usadašnjem oblikuvirus nije osobitoopasan za ljudskupopulaciju jernema prijenosa sčovjeka načovjeka, infekcijisu izložene samoosobe koje su urelativnointenzivnomkontaktu soboljelim pticama.

3. EKSTREMNETEMPERATURE

Klimatskepromjene, izgodine u godine,uzrokujupovećanjetemperature zraka.Ekstremnetemperature zrakamogu uzrokovatizdravstveneprobleme ipovećani brojsmrtnih slučajeva istoga predstavljajujavnozdravstveniproblem.Ekstremnetemperaturepredstavljajuveliku opasnost nazdravljenajugroženijihskupina (maladjeca, starijeosobe, kroničnibolesnici).

Općenito, najvećibroj smrtnihslučajeva događa seu prva dva dananakon pojave opasnetemperature te kadarazdoblje opasnihtemperatura potrajeduže vrijeme. Uodnosu na muški iženski rod, ženeuglavnom više tražemedicinsku pomoćza vrijeme trajanjatoplinskih valova.Ekstremnetemperature dovodedo smanjenjakoncentracije isposobnosti kodradno aktivnihosoba. Kodekstremnijihtemperatura zrakapovećana jepotrošnja električneenergije zbog većegkorištenja rashladnihuređaja kao itroškovi hitnihmedicinskih usluga.

Kod razvojajavne vodovodnemreže(vodovodnihogranaka) u svimruralnimsredinamapotrebno jeizgraditihidrantsku mrežu.Prostornimplanovima,zahvatima uprostoru,uvjetima građenjaobavezati sveinvestitore napriključenje nasustav javnevodovodnemreže.

Na području Zadarske županijepostojećeoperativne snagesustava civilnezaštite dovoljnesu za reagiranje uslučaju toplinskihvalova odnosnoekstremnihtemperaturazraka.

4.

POŽARIOTVORENOGTIPA

Ugroženost odpožara dolazi doizražaja u ljetnim

U slučaju požaramogući je nastanakštete na: šumskim i

U cilju zaštite odpožara potrebnoje provoditi

U slučaju požaravećih razmjera napodručju


13/47

mjesecima te usušnimvremenskimrazdobljima.Požari otvorenogtipa stvarajuznatne izravne ineizravne štete, anjihovo gašenjeponekad iziskujeangažiranjevelikogmaterijalnog,tehničkog ikadrovskogpotencijala sustavacivilne zaštite.Osim što šuma isva ostalazemljišta obraslavegetacijom imajugospodarskuvažnost kao izvorisirovina,poljoprivrednazemljišta zaproizvodnju hrane,navedeni prostoripredstavljaju idobra od općeginteresa kojaiziskuju posebnuzaštitu.

poljoprivrednimpodručjima, građevinama,pokretninama kao iodređeni brojstradalih osoba (lakeozljede/težeozljede/smrtnostradavanje), što sene može uvijekizbjeći. Moguć je ikratkotrajni prekid(do par dana)opskrbe energijom,vodom, namirnicamaili zastoji u prometu.Ne očekuje seznačajniji efekt naodvijanje turističkesezone, ali mjereoporavka vegetacijesu dugoročne.

preventivne mjerezaštite od požara,educiratistanovništvo kakobi se spriječionastanak požara,jer je najčešćinačin izazivanjaistog nemar ilinepažnja (paljenjekorova,biootpada,nepažnja saložištima zaroštilje i sl.)

Zadarskežupanijepostojećeoperativne snagesustava civilnezaštite ne bi biledovoljne zaotklanjanjeposljedicauzrokovanepožarom.

5. ZASLANJENOSTTLA

I POSOLICA

Intruzija morskevode u površinsketokove ivodonosnikedovodi donjihovogzaslanjivanja štoposljedičnouzrokuje izaslanjivanje tala.Nadalje, korištenjezaslanjenih ialkaliziranih vodaza navodnjavanjedodatno vodi kzaslanjivanju tala.Jedan od trinajizraženijautjecaja morskesoli nazaslanjenost tala uRepubliciHrvatskoj je

Zaslanjenost tlautječe na smanjenjeprinosa/priroda iizgubljeni dohodak upoljoprivredi.Smanjenje prinosanastupa u slučajukada je koncentracijasoli u zoni korijenatakva da usjevsvojim korijenskimsustavom nije više ustanju crpstidovoljno vode izzaslanjene vodeneotopine tla. Nabiljkama se toodražava kao da jenastupila suša;pojavljuje se venućebiljke, sušenje (ruba)lista i slično.Simptomi ovise o

U ciljuublažavanjaposljedica koje jeuzrokovalozaslanjenje tlapotrebno jekoristiti većekoličine slatkevode nego što jeto potrebno zarast biljka kako bise ispralo tlo,odnosno sol izzone rasta biljaka.

Što se posolicetiče, preporuča sepreventivnazaštitapoljoprivrednihkulturasredstvimanamijenjenih za

Na područjuZadarskežupanijepostojećeoperativne snagesustava civilnezaštite dovoljnesu za otklanjanjeposljedicauzrokovanihzaslanjenošću tlai posolicom.


14/47

područje Vranskogpolja u Zadarskojžupaniji.Zaslanjivanje tla jekontinuiraniproces koji ovisi odrugim procesimakao što su intruzijamorske vode,slijeganja tla,podizanja razinemorske vode iklimatskimpromjenama.Povećanakoncentracija soliu natapanimpovršinama tla,uglavnom potječeod visoke razinezaslanjenihpodzemnih vodaili pak iz soliunesenih vodomza natapanje.

Posolica jeprirodna pojavakoja nastajedjelovanjem vjetrana more. Posolicanastaje kad vjetarpuhanjem prekouzburkanog morapodiže kapljicemorske vode istvara tzv. „morskidim“. Osim toga,posolica nastajeudaranjem snažnihmorskih valova uobalu.

fazi razvoja biljke;uranijim fazamarazvoja biljkesimptomi sušenja sunajizraženiji.

Što se posolice tiče,ako je većakoncentracija soli, toje štetnije za biljnisvijet, jer oštećujelistove i cvjetove. Tose posebice odnosina masline. Biljkezbog posolicepostaju slane.Posolica možeuzrokovati puknućeelektričnih vodova teprekid opskrbomelektričnomenergijom, zbogstvaranja finihslojeva soli naelektropostrojenjima.

zaštitu od učinakaposolice.

6. TUČA Područje Hrvatskenalazi se uumjerenimgeografskimširinama gdje jepojava tuče isugradicerelativno česta.Svojimintenzitetom tučananosi velike štetana pokretnoj inepokretnojimovini kao i

Učinkovita obranaod tuče ne postoji, azaštita trajnih nasadazaštitnim mrežamamalo je zastupljena,kao i osiguranje odposljedica. Tuča jeizričito lokalna iograničena pojava uZadarskoj županiji. Pojava tuče napodručju Zadarskežupanije zaposljedicu ima

U područjimagdje je pojavnosttuče češćapotrebno jeplanirati zaštitnemreže za trajnenasade istaklenike,odnosnoizbjegavatiizgradnju na tučuosjetljivestrukture.

Na područjuZadarskežupanijepostojećeoperativne snagesustava civilnezaštite dovoljnesu za otklanjanjeposljedicauzrokovanihtučom.


15/47

poljoprivredi. Napodručju Zadarskežupanije neprovodi se obranaod tuče.

smanjenje prinosa naruralnompoljoprivrednompodručju. Tuča možena prometnicenanijeti polomljenegrane i ostalumateriju zbog čegabi promet biokratkotrajnoonemogućen.

7. OLUJNO ILIORKANSKONEVRIJEME IJAK VJETAR

Područje Zadarskežupanije izloženo je učincimaolujnog/orkanskogi jakog vjetra, kojeje često praćenojakom kišom itučom. Obilježjavjetrova različitasu u pojedinimdijelovimaŽupanije.

Olujno ili orkanskonevrijeme i jak vjetarna objektima kritičneinfrastrukture(elektroenergetika,telekomunikacije,vodoopskrba) moguučiniti znatnematerijalne štete.

Nedostatakenergenata kodstanovništva stvaraprobleme usvakodnevnimaktivnostima (uprehrani, higijeni,zagrijavanjuprostora), održavanjufarmi, poslovnihprostora i narušavacjelokupnofunkcioniranjedruštva. Učinciolujnog/orkanskog ijakog vjetra uŽupaniji moguizazvati otežanoodvijanje cestovnog ipomorskog prometa.Posebno je ugroženoi prometovanjemasleničkim ipaškim mostom. Upomorskom prometuzbog djelovanjaolujnog vjetra možedoći do potonuća ilioštećenja plovila,nemogućnostprometovanjatrajekata ikatamarana narelaciji Zadaraotoci,a uslijed čega je

Poštivanjemurbanističkihmjera u izgradnjiobjekata smanjitiće se posljediceuzrokovanenavedenimprirodnimuzrocima.

Redovneoperativne snagesustava civilnezaštite raspolažus dovoljnimljudskim imaterijalnimpotencijalima zaotklanjanjeposljedicauzrokovanihovom vrstomprirodnenepogode.


16/47

moguće zagađenjemora i priobaljaizlijevanjem opasnihtvari, a može doći ido gubitka ljudskihživota.

8. INDUSTRIJSKE NESREĆE

Na područjuZadarske županijepostoji višepravnih subjekatakoji koriste opasnetvari na lokaciji, akod kojih bi uslučaju nesrećeposljediceprelazile područjepod odgovornošćunavedenihsubjekata.

Neki od pravnihsubjekata napodručju Zadarskežupanije koji usvojemriboprerađivačkomsustavu, za radkoristi amonijakkao rashladnimedij su:Mardešić d.o.oSali na Dugomotoku; Ribarskazadruga Omega 3Benkovac; Ostread.o.o Stankovci;Marikomerc d.o.o.Poličnik.

Amonijak može bitiveoma štetan zaokoliš (eutrofikacijai acidifikacijaosjetljivih ekosustava),karakteriziraju gasvojstva kao što su otrovnost,eksplozivnost inadražljivost. Visokekoncentracijeamonijaka u zrakuimaju toksičanučinak na vegetaciju.U atmosferi visokekoncentracijeamonijaka mogudoprinijeti formacijičestica, smanjitividljivost ili utjecatina globalnuradijacijsku bilancu.

Primjerice, u skloputvrtke Mardešićd.o.o. u Salima,nalazi se rashladnisustav u kojem semaksimalno možezateći 8 t amonijaka.Tvrtka je većimdijelom okruženaslobodnimzemljištem i morem,dok se sasjeverozapadnestrane nalazi naseljeSali. Za navedenutvrtku najgorimogući slučaj bio biispuštanjecjelokupne količineamonijaka izprocesa, te stvaranjeotrovnog plina kojiće se širiti ovisno osmjeru vjetra. Zona u

U blizini lokacijagdje se proizvode,skladište,prerađuju,prevoze,sakupljaju iliobavljaju drugeradnje s opasnimtvarima nepreporuča segradnja objekatau kojem boraviveći broj osoba(dječji vrtići,škole, sportskedvorane,stambenegrađevine i sl.).Nove objekte kojise planirajugraditi u kojimase pojavljujuopasne tvaripotrebno jelocirati na načinda u slučajunesreće neugrožavastanovništvo(rubni dijeloviposlovnih zona)te obvezati nauspostavu sustavaza uzbunjivanje iuvezivanje na112.

Redovneoperativne snagesustava civilnezaštite raspolažus dovoljnimljudskim imaterijalnimpotencijalima zaotklanjanjeposljedicauzrokovanihnesrećama uindustrijskimpostrojenjima.Crpljenjeamonijaka ipretakanjeodnosno njegovozbrinjavanjeizvodespecijaliziranetvrtke.

Ovisno orazmjeru nesrećeodnosnokatastrofe postojimogućnostangažmanaoperativnih snagasustava civilnezaštite sa razineRH.


17/47

kojoj koncentracijapara amonijaka uvrlo kratkom rokumogu izazvati smrtprostire se od izvoraispuštanja do oko114 m u radijusu usmjeru puhanjavjetra.

9. OPASNOST ODMINA

Minski sumnjivapodručja Zadarskežupanije najvećimdijelom se odnosena šumskepovršine, dok seostatak odnosi napoljoprivrednepovršine. Iako seu razminiranjeulažu izuzetnovelika novčanasredstva, bit ćepotrebno uložitimaksimalnenapore kako bi seminski sumnjiviprostor reduciraote kako bi što prijebili osiguraniuvjeti za normalani siguran život iposlovanje napodručju Zadarskežupanije.

Prema podacimaHrvatskog centra zarazminiranje naprostoru Zadarskežupanije postoji 36,4km2 površine zarazminiranje. Premapodacima na dan31.12. 2016.struktura minskisumnjivih područjejest: 97,41 %površine se odnosina šume, 2,54 % napoljoprivrednapodručja, 0,06 %površine ostalo, te jepostavljeno 1283tabli. Na područjuZadarske županije u11 općina i gradovase nalaze minskisumnjiva područja.

U cilju zaštite isigurnostistanovništvapotrebno je napropisan načinoznačiti minskisumnjivapodručja te na tajnačin ograničitislobodno kretanjestanovništva.Potrebno jeprovoditi aktivnuedukacijustanovništva kakobi bili svjesniopasnosti odmina. Poštivatiznakoveopasnosti odmina, kako zbogsvoje sigurnostitako i zbogdruštva u cjelini,u slučajupronalaskasumnjivogpredmeta isti nedirati.

Na područjuZadarskežupanije poslovevezane uzrazminiranje,odnosno čišćenjeminskionečišćenihpodručja provode stručne iosposobljeneosobe.

10. POPLAVEIZAZVANEPUCANJEMBRANA

Brana jehidrotehničkagrađevina koja jeizgrađena prekoriječne doline ilikorita radiiskorištavanjavodene mase.Branom se možestvoritiakumulacijskojezero ili retencija.

Za primjerpoplave izazvanepucanjem brane

Posljedice kojenastaju pucanjembrane Vlačine su:

Rušenje mosta naJadranskoj magistralii prelijevanje vodepreko Jadranskemagistrale. U slučajuproloma braneugrožena je i dionicaautoceste A1 tepoljoprivrednepovršine nizvodnood brane.

U područjimagdje je prisutnaopasnost odpoplava aprostornoplanskomdokumentacijomje dozvoljenagradnja objekti semoraju graditi odčvrstog materijalana način da dioobjekta ostanenepoplavljen i zanajveće vode.

Ovisno orazmjeru ugrozete u slučaju daoperativne snagesustava civilnezaštite nisudovoljne trebazatražiti pomoćsa razine RH.


18/47

obrađena jemogućnostpopuštanja braneVlačine. BranaVlačine je nasutabrana duljine293,7 metara ivisine 10 metara.

Kombinacijomnepovoljnihmeteoroloških,geoloških ihidroloških uvjetamože doći dougroze stabilnostibrane te samimtime i do njezinapuknuća testvaranje vodenogvala.

U okolicihidroakumulacijenema naseljenihobjekata te se neočekuje da bi bilougroženostanovništvo.

Gradnju objekatau poplavnimzonama te ubliziniobrambenihnasipa definiratiuz suglasnostnadležnog tijela.Osiguratislobodan prostoroko vodotoka(inundacije) kakobi se moglo vršitiredovnoodržavanjevodotoka i timespriječilaopasnost odpoplava.

U suradnji saHrvatskimvodama planiratidaljnje uređenjedijelova vodotokai bolju odvodnju sterena, teizgradnjupotrebitihretencija ilivodenihstepenica.

Kontinuiranovršiti čišćenjevodotoka(potoka) i kanalaradi očuvanjanjihoveprotočnosti.

11. ONEČIŠĆENJE

MORA

Veće onečišćenjemora moguće jeočekivati upomorskomprometu i to uslučaju izlijevanjamineralnih ulja inaftnih derivatakod brodskihhavarija. Učinkomolujnog/orkanskogi jakog vjetramoguće su većepomorske nesreće

Posebnu pozornostpo ugrozi zastanovništvo i okolištreba obratiti naradnu zonu uGaženici, koja senalazi u neposrednojblizini Zadra, koja sobzirom na vrstu ikoličinu opasnihtvari kojima seprometuje u ovompodručju te blizinustanovništva

Kretanje idistribucijuopasnih tvarikontinuiranopratiti putemnadležnihinstitucija i usuradnji sgospodarskimsubjektimapoduzimatipreventivne mjerezaštite.

U slučajuonečišćenja morapostupa se premaPlanu intervencijakod iznenadnogonečišćenje mora,a snagamarukovodiŽupanijskioperativni centar.Ovisno orazmjerunesreće/katastrofepostoji


19/47

koje bi zaposljedicu imaleveliku materijalnuštetu i/ilizagađenje mora ipriobalja.

predstavljanajopasniju zonu popitanju tehničkotehnoloških nesrećau Zadarskoj županiji.Onečišćenje moramože nastati iz višeizvora, pri čemumožemo govoriti otehničkotehnološkimnesrećama više vrsta.Period značajnopovećane ugroze upomorskom prometusu ljetni mjeseciturističke sezonekada je brojstanovništva i plovilau područjuvišestruko povećan.

mogućnostangažmanaoperativnih snagaiz susjednihžupanija, sarazine RH ili čaki međunarodnapomoć u smislustručnih timovakoji bi definiralimetode saniranjai smanjivanjaposljedica poljude i okoliš.

*Napomena: Registar rizika je izrađen na temelju podataka iz postojeće Procjene ugroženosti stanovništva,materijalnih i kulturnih dobara i okoliša Zadarske županije i Procjene rizika od katastrofa u RH. Prema kartirizika iz Procjene rizika od katastrofa u RH ekstremne temperature su za područje Zadarske županije označenekao visok rizik kao i epidemije i pandemije, a požar i potres kao vrlo visok rizik.

Registar rizika – identifikacija prijetnji prethodi izradi scenarija te služi kao alat prilikom odabira rizika kojimogu imati značajne utjecaje za područje Zadarske županije.

3.3. Scenariji

Scenarijem se opisuje svaka odabrana prijetnja te njen nastanak i posljedice kako bi se po tom primjeru mogleplanirati preventivne mjere, educirati stanovništvo odnosno pripremati eventualni odgovor na veliku nesreću.Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja. Svrha scenarija je prikaz svih prirodnih itehničko – tehnoloških rizika na cjelokupnom području Zadarske županije. Scenarije izrađuju nadležna tijela uZadarskoj županiji te općinama i gradovima Županije, koja se u svom svakodnevnom radu bave područjemodređenih rizika te su stoga istovremeno i najodgovornija i stručno najkompetentnija tijela odnosno kapacitetiu tom području.

Scenarij je opis:

neželjenih događaja ( jednog ili više povezanih događaja),svega što vodi k nastajanju, odnosno što uzrokuje opisane neželjene događaje, a sastoji se od svih radnjii zbivanja prije velike nesreće i „pokretača“ velike nesreće,okolnosti u kojima neželjeni događaji nastaju te stupnja ranjivosti i otpornosti stanovništva, građevina idrugih sadržaja u prostoru ili društva u razmjerima relevantnim za razmatranje implikacija događaja zaživot i zdravlje ljudi, okoliš, imovinu, gospodarstvo, društvenu stabilnost i politiku na područjuZadarske županije,posljedica neželjenog događaja s detaljnim opisom svake posljedice.

Scenarij mora zadovoljavati sljedeće uvjete :

biti vjerojatan na bazi činjenica odnosno sadržavati opis neželjenih događaja unutar samog rizika, kojise stvarno mogu dogoditi u bližoj ili daljnjoj budućnosti,dosljedno opisan i što sličniji stvarnim događajima,


20/47

imati određeni vremenski slijed prateći zadanu tematiku, biti uvjerljiv i dobro razrađen,biti strukturiran dosljedno i logično,opisivati moguće događaje toliko detaljno koliko je potrebno kako bi se na temelju njega mogle izvoditijavne politike sa ciljem smanjivanja rizika (kapaciteti, preventivne mjere, mjere spremnosti na velikenesreće),uzeti u obzir postojeći zakonski okvir (u skladu sa važećim zakonima i operativnim postupcima) kao ipotrebne prilagodbe i promjene radi smanjenja rizika,uzeti u obzir prirodne aspekte: klima, stanovništvo, geologija, hidrologija, biljni i životinjski svijet,geomorfologija, okoliš,sadržavati stvarno stanje sustava civilne zaštite.

Scenarij može biti:

događaj koji s određenom vjerojatnošću može nastati u ovom trenutku (poplava, potres, požar…)događaj kojem prethode određene promjene, odnosno kada određeni događaj može prerasti u stvarni udužem vremenskom razdoblju (temeljenje scenarija na klimatskim promjenama).

Preduvjeti za odabir scenarija su:

vjerojatnost događaja,razmjer, odnosno težina posljedica.

Dijelovi scenarija i tablični prikaz:

3.3.1. Opis scenarija

Naziv scenarija

Upisati naziv scenarija

Grupa rizika

Upisati naziv grupe rizika

Rizik

Upisati naziv rizika

Radna skupina

Upisati sudionike u izradi procjene rizika i njihove funkcije unutar radne skupine

3.3.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu


21/47

Utjecaj Sektor

Komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije,prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizaulnihmedijskih usluga)

Promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjimplovnim putevima)

Zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nadlijekovima)

Vodno gospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalnevodne građevine)

Hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robnezalihe)

Financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki,radiološki i nuklearni materijali)

Javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitnamedicinska pomoć)

Nacionalni spomenici i vrijednosti

3.3.3. Kontekst i uzrok

Kontekst:

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje

Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture

Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti

Uzrok:

Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći


22/47

Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću

Događaj:

Potpunost i vjerojatnost/dosljednost i logičnost

3.3.4. Opis događaja

Posljedice:

Opis posljedica na stanovništvo, imovinu, okoliš, kritičnu infrastrukturu, društvo, institucije

Informacije o posljedicama:

Na: život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i društvenu stabilnost i politiku

Činjenična baza za procjenu

Kvalifikacija i kvantifikacija posljedica (procjena, donja i gornja granica)

Određivanje vjerojatnosti događaja:

Obrazloženje vjerojatnosti (podaci, stručnjaci, predviđanja, iskustveni podaci)

Kvalifikacija i kvantifikacija vjerojatnosti (procjena, najveća i najmanja)

Posljedice Život i zdravljeljudi Gospodarstvo

Društvenastabilnost ipolitika

Neznatne

Male

Umjerene

Značajne


23/47

Katastrofalne

Kvalitativno Vjerojatnost

Iznimno mala <1 %

Mala 1 – 5 %

Umjerena 5 – 50 %

Velika 51 – 98 %

Iznimno velika > 98 %

3.4. Vjerojatnost/Frekvencije

U svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i za sve rizike koriste se iste vrijednostivjerojatnosti/frekvencije. Za svaki identificirani rizik posljedice i vjerojatnost/frekvencija podijeljeni su u 5kategorija.

Vjerojatnost/frekvenciju potrebno je izračunati tijekom analize rizika kao i posljedice. U razmatranje (obradu)se uzima vjerojatnost onog događaja/prijetnje koja može uzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima zasvaku od kategorija društvenih vrijednosti.

Tablica 2. Vjerojatnost/frekvencija

KATEGORIJA POSLJEDICE

VJEROJATNOST/FREKVENCIJA

KVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA

1 Neznatne Iznimno mala <1 % 1 događaj u 100godina i rjeđe

2 Malene Mala 1 – 5 % 1 događaj u 20 do100 godina

3 Umjerene Umjerena 5 – 50 % 1 događaj u 2 do 20godina


24/47

4 Značajne Velika 51 – 98 %1 događaj 1 do 2godine

5 Katastrofalne Iznimno velika > 98 % 1 događaj godišnjeili češće

Za vrijednosti vjerojatnosti/frekvencije uzimati će se samo oni događaji čije posljedice za kategorijedruštvenih vrijednosti mogu biti opisani kategorijom 1., konkretno štete u gospodarstvu minimalno morajuiznositi 0,5% proračuna Zadarske županije. Neće se uzimati u razmatranje vjerojatnost svakog potresa iliindustrijskih nesreća bez ikakve materijalne štete već samo vjerojatnost onog događaja/prijetnje koja možeuzrokovati štete sukladno propisanim kriterijima za svaku od kategorija društvenih vrijednosti.

3.5. Kriteriji društvenih vrijednosti

Za potrebe Procjene rizika od katastrofa u RH definirane su tri skupine društvenih vrijednosti:

1. Život i zdravlje ljudi,2. Gospodarstvo,3. Društvena stabilnost i politika.

Nositelji izrade Procjena rizika od velikih nesreća na području Zadarske županije samostalno će odlučivati ometodi izračuna i prikupljanja podataka.

Posljedice po svaku od skupina društvenih vrijednosti procjenjuju se prema određenim, definiranimkriterijima i razrađuju u ovim Smjernicama.

Tablica 3. Društvene vrijednosti i kriteriji za procjenjivanje rizika

Društvene vrijednosti: Kriteriji

1. Život i zdravlje ljudi 1.Ukupan broj ljudi zahvaćen nekim procesom

2. Gospodarstvo 1.Ukupna materijalna šteta

3. Društvena stabilnost i politika

1.Ukupna materijalna šteta kritičneinfrastrukture

2.Ukupna materijalna šteta naustanovama/građevinama javnog značaja

3.5.1. Život i zdravlje ljudi


25/47

Posljedice po život i zdravlje ljudi prikazuju se ukupnim brojem ljudi (dobiven zbrajanjem, bez ponderiranja)za koje se procjenjuje da bi mogli biti na području ugroze, odnosno u sastavu nekog od procesa nastalih kaorezultat/posljedica događaja opisanih scenarijem (poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, evakuirani, zbrinuti isklonjeni).

Tablica 4. Život i zdravlje ljudi

KATEGORIJA %

1 *<0,001

2 0,0010,0046

3 0,00470,011

4 0,0120,035

5 0,036>

*Napomena: Pri određivanju kategorije za život i zdravlje ljudi u kategoriju 1 ulaze posljedice prema kojimaje stradala ili ugrožena minimalno jedna osoba do 0,001% stanovnika JLP(R)S.

3.5.2. Gospodarstvo

Odnosi se na ukupnu materijalnu i financijsku štetu u gospodarstvu. Šteta se prikazuje u odnosu na proračunjedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Tablica 5. Prijedlog šteta u gospodarstvu

VRSTA ŠTETE POKAZATELJ

1.DIREKTNE ŠTETE Šteta na pokretnoj i nepokretnoj imovini

Šteta na sredstvima za proizvodnju i rad

Štete na javnim zgradama ustanovama koje nespadaju pod druge kriterije

Trošak sanacije, oporavka, asanacije te srodni


26/47

troškovi

Troškovi spašavanja, liječenja te slični troškovi

Gubitak dobiti

Gubitak repromaterijala

2.INDIREKTNEŠTETE

Izostanak radnika s posla (potrebno je procijenititrošak izostanka s posla)

Gubitak poslova i prestanak poslovanja (potrebno jeprocijeniti trošak)

Gubitak prestiža i renomea (potrebno je procijenititrošak)

Nedostatak radne snage (potrebno je procijenititrošak)

Pad prihoda

Pad proračuna

*Napomena: Navedena materijalna šteta ne odnosi se na materijalnu štetu koja treba biti iskazana u kategorijiDruštvena stabilnost i politika.

Tablica 6. Gospodarstvo

KATEGORIJA %

1 0,51

2 15

3 515

4 1525


27/47

5 >25

Vrijednosti pokretnina i nekretnina određuju se na temelju podataka dobivenih iz Državnog zavoda zastatistiku.

3.5.3. Društvena stabilnost i politika

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazuju se u materijalnoj šteti i to za štetu na kritičnojinfrastrukturi i šteti na građevinama od društvenog značaja. Kategorija Društvene stabilnosti i politike dobivase srednjom vrijednosti kategorija Kritične infrastrukture (KI) i Ustanova/građevina javnog i društvenogznačaja.

Društvena stabilnost = Ukoliko je ukupna materijalna šteta na kritičnoj infrastrukturi od značaja zafunkcioniranje društva, odnosno lokalne samouprave u cjelini, onda se ona prikazuje u odnosu na proračunJLP(R)S.

Tablica 7. Društvena stabilnost – Kritična infrastruktura (KI)

KATEGORIJA %

1 0,51

2 15

3 515

4 1525

5 >25

U kriteriju ukupne materijalne štete na građevinama od javnog društvenog značaja šteta se prikazuje u odnosuna proračun JLP(R)S .

Građevinama javnog društvenog značaja smatraju se:

sportski objekti,objekti kulturne baštine,sakralni objekti,objekti javnih ustanova i sl.

Tablica 8. Društvena stabilnost – Ustanove/građevine javnog društvenog značaja


28/47

KATEGORIJA %

1 0,51

2 15

3 515

4 1525

5 >25

Posljedice za Društvenu stabilnost i politiku iskazivati će se zbirno. Vrijednosti pokretnina i nekretninaodređuju se podacima dobivenim iz Državnog zavoda za statistiku. Ukoliko takvi podaci ne postoje koristitiće se vrijednosti iz tablice, odnosno priloga VI. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorijagrađevina iz Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

3.6. Matrice za prikaz rizika

Procjenjivanje rizika sastoji se od identifikacije, analize i vrednovanja rizika. Procjena rizika izraditi će se zarizike koji su već identificirani kao i za mogućnost novo nastalih rizika. Kada se utvrdivjerojatnost/frekvencija te moguće posljedice moći će se odrediti razina rizika. Razina rizika se pokazuje umatrici rizika za svaki identificirani rizik zasebno. Matrice rizika imaju svrhu jasnijeg i istaknutijegprikazivanja povezanosti vjerojatnosti/frekvencije i posljedica odnosno razina rizika. Matrice rizika prikazujuse za sve tri društvene vrijednosti te za ukupni rizik. Ukupni rizik se dobiva zbrajanjem rizika društvenihvrijednosti (život i zdravlje ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika).

Ukupan rizik = Rizik je određen kao rizik=vjerojatnost * posljedica, svaka s pet vrijednosti, što u konačnicidaje matricu od 25 polja (vertikalnaposljedica, horizontalnavjerojatnost).

Slika 2. Matrica rizika – ukupni rizik


29/47

R. B. VRSTARIZIKA OPIS RIZIKA

1. Nizak rizik Dodatne mjere nisu potrebne, osim uobičajenih.

2. Umjerenrizik Rizik se može prihvatiti ukoliko troškovi premašuju dobit.

3. Visok rizik Rizik se može prihvatiti ukoliko je smanjenje nepraktično ilitroškovi uvelike premašuju dobit.

4. Vrlo visokrizik Rizik se ne može prihvatiti, izuzev u iznimnim situacijama.

3.7. Matrice s uspoređenim rizicima

Analizirani rizici (scenariji) za područje Zadarske županije prikazani u odvojenim matricama uspoređuju se uzajedničkoj matrici koja se kasnije koristi tijekom vrednovanja i prioritizacije rizika. Primjer matrice sauspoređenim rizicima prikazan je u prilogu IV.


30/47

Za usporedbu se koristi identična matrica koja se koristi i za prikazivanje pojedinačnih rizika kao što je toprikazano na slici 2.

3.8. Analiza sustava civilne zaštite

Za potrebe ove analize sustava civilne zaštite potrebno je izraditi analizu na području preventive i reagiranja.

Analiza na području preventive sastoji se od sljedećih elemenata:

1) Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustavcivilne zaštite

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti i usvojenosti sektorskih strategija i planova,procjena te ostalih dokumenata smanjenja rizika od velikih nesreća Zadarske županije i JLSe.

2) Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne)samouprave

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti sustava ranog upozoravanja, razmjeneinformacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenjemjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji.

3) Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina,upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o identificiranim prijetnjama i rizicima i optimalnompostupanju u provođenju obveza iz njihovih nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji.

4) Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskogkorištenja zemljišta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja, izrade prostornih iurbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta kao bitnog nacionalnog resursa, utjecajaprovođenja legalizacije bespravno izgrađenih građevina na sigurnost zajednica te primjene posebnihgrađevinskih preventivnih mjera/standarda u postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnudokumentaciju te u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola.

5) Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive posebnoza prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe financiranja provođenja preventivnihmjera.

6) Baza podataka

Procjena kvalitete doprinosa za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite koju daje GIS civilne zaštite tedrugi izvori i baze podataka kao što su službena statistika, dokumenti i studije, prvenstveno provedenaznanstvena istraživanja i druge baze podataka i podloge za potrebe sustava civilne zaštite.

Tablica 9. Analiza sustava civilne zaštite – područje preventive

PODRUČJEPREVENTIVE

Vrlo niskaspremnost Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka

spremnost


31/47

4 3 2 1

Usvojenoststrategija,normativneuređenosti teizrađenost procjena iplanova od značajaza sustav civilnezaštite

Sustavi ranogupozoravanja isuradnja sasusjednimjedinicama lokalne ipodručne(regionalne)samouprave

Stanje svijestipojedinaca,pripadnika ranjivihskupina,upravljačkih iodgovornih tijela

Ocjena stanjaprostornogplaniranja, izradeprostornih iurbanističkihplanova razvoja,planskog korištenjazemljišta

Ocjena fiskalnesituacije i njezineperspektive

Baze podataka

Područjepreventive ZBIRNO

Analiza na području reagiranja sastoji se od sljedećih elemenata:


32/47

1) Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapacitetasustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti:

svih čelnih osoba svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za provođenje zakonomutvrđenih operativnih obveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite na razinama njihove odgovornosti,

spremnosti svih stožera civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja te

spremnosti koordinatora na mjestu izvanrednog događaja.

Odgovornost je mjerljiva uz analiziranje provođenja formalnih obveza propisanih Zakonom o sustavu civilnezaštite i provedbenih propisa, osobito izrade i usvajanja procjena, planova i drugih dokumenata na područjucivilne zaštite, stanja svijesti tih sposobnosti sustava te analize rezultata njihovog rada/doprinosa u provođenjumjera i aktivnosti sustava civilne zaštite na njihovim razinama u stvarnim situacijama.

Osposobljenost se procjenjuje na temelju podataka o polaženju formalnih programa neformalnog obrazovanjaza izvršavanja zakonskih obveza u sustavu civilne zaštite te njihovog stvarnog rada u realnim situacijama.

Uvježbanost se procjenjuje na temelju podataka o sudjelovanju u organizaciji i provođenju svih vrsta vježbicivilne zaštite u određenim vremenskim razdobljima.

2) Spremnost operativnih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštiteza provođenje svih mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih njihovim štetnim utjecajimau velikim nesrećama, zbirni je prikaz stanja spremnosti najvažnijih operativnih snaga sustava civilne zaštite popredmetu analize i to na svim razinama sustava, od lokalnih do državne, osobito po stanju:

Popunjenosti ljudstvom,

Spremnosti zapovjednog osoblja,

Osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja,

Uvježbanosti,

Opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom,

Vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti,

Samodostatnosti i logističkoj potpori.

3) Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih kapacitetasustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja transportne potpore ikomunikacijskih kapaciteta.

Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni rizika.

Tablica 10. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja

PODRUČJEREAGIRANJA

Vrlo niskaspremnost

Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visokaspremnost


33/47

4 3 2 1

Spremnostodgovornih iupravljačkihkapaciteta

Spremnostoperativnihkapaciteta

Stanje mobilnostioperativnihkapaciteta sustavacivilne zaštite istanjakomunikacijskihkapaciteta

Područjereagiranja ZBIRNO

Tablica 11. Analiza sustava civilne zaštite – sustav civilne zaštitezbirno

PODRUČJEREAGIRANJA

Vrlo niskaspremnost Niska spremnost Visoka spremnost Vrlo visoka

spremnost

4 3 2 1

Područjepreventive ZBIRNO

Područjereagiranja ZBIRNO

Sustav civilnezaštite ZBIRNO


34/47

3.9. Vrednovanje rizika

Vrednovanje rizika posljednji je od koraka u procesu procjene rizika te predstavlja osnovu za odabir mjeraobrade rizika odnosno vodi prema izradi javnih politika za smanjenje rizika od velikih nesreća.

Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz primjenuALARP načela (As Low As Reasonably Practicable – što niže, a da je razumno moguće). Rizici serazvrstavaju u tri razreda:

1. Prihvatljive: Prihvatljivi su svi niski, za koje uz uobičajene nije potrebno planirati poduzimanje dodatnihmjera.

2. Tolerirane: Tolerirani rizici su svi:

a) Umjereni koji se mogu prihvatiti iz razloga što troškovi smanjenja rizika premašuju korist/dobit,

b) Visoki koji se mogu prihvatiti iz razloga što je njihovo umanjivanje nepraktično ili troškovi uvelikepremašuju korist/dobit.

3. Neprihvatljive: Neprihvatljivi rizici su svi vrlo visoki koji se ne mogu prihvatiti, izuzev u iznimnimsituacijama.

Vrednovanje rizika se provodi u svrhu pripreme podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosnoda li će se rizik prihvatiti ili će trebati poduzeti određene mjere kako bi se rizik sukcesivno umanjio. Uprocesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po specifičnim rizicima koriste se analize rizika i scenariji koji susastavni dio Procjene rizika.

Zadarska županija i jedinice lokalne samouprave samostalno određuju što su odlučujući faktori pri odabiruprioritetnih rizika.

Slika 3. Vrednovanje rizika – ALARP NAČELA


35/47

3.10. Kartografski prikaz

Karte prijetnji

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su izgraditi kartu prijetnji. Zadarska županija ćeizraditi kartu prijetnji za područje Zadarske županije, a jedinice lokalne samouprave za svoje područje. Karteprijetnji se izrađuju u mjerilu 1:100 000 ili krupnije za područje Županije, a u mjerilu 1:25 000 ili krupnije zapodručje grada ili općine. Mjerilo izrade karte prijetnji mora biti odabrano na način da prijetnje budu jasnovidljive i prepoznatljive u prostoru.

Na kartama je potrebno prikazati sve identificirane prijetnje; njihovu lokaciju, dosege, rasprostranjenost teostale bitne podatke koji se smatraju važnima za iskazati.

Za rizike poput poplava ili tehnoloških prijetnji potrebno je imati kartografski prikaz, dok je za rizike kao štosu epidemija i pandemija nepotrebno izrađivati kartografski prikaz prijetnji. Rizici poput epidemije ipandemije prikazuju se u kartama rizika.

Sve prijetnje izrađuju se i prikazuju na jednoj karti. Karte rizika izrađuju se za svaki rizik zasebno.

Karte rizika

Karte rizika obavezno se izrađuju za područje Županije u mjerilu 1:200 000 ili krupnije. Županijske karteizrađuju se na razini općina i gradova te na temelju rezultata procjena rizika općina i gradova za svaki pojedini


36/47

obrađeni rizik. Ukoliko je moguće karte rizika gradova i općina izrađuje se na razini naselja, u protivnom seone ne izrađuju.

Primjerice: županija se nalazi na području visokog i vrlo visokog rizika od potresa i poplava te je odlučeno daće se na razini županije obrađivati još i rizik od velike nesreće uzrokovane tehničkotehnološkom nesrećom iepidemijom, sve odabrane rizike moraju obraditi općine i gradovi na području te županije te će rezultateprocjena rizika županija prikazati na kartama rizika do razine općina i gradova za svaki od odabranih rizikakao što je to učinjeno na nacionalnoj razini do razine županija(izvor primjera: Kriteriji za izradu smjernicakoje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća narazinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, DUZS, Sektor za civilnu zaštitu od 28.studenog 2016. godine).

Boje kojima se prikazuju rizici na karti moraju biti identične bojama iz matrica za prikaz rizika. Određivanjerizika je u sljedećoj skali boja: vrlo visok rizik – crvena, visok rizik – narančasta, umjeren rizik – žuta te nizakrizik – zelena.

Ukoliko se izrađuju karte posljedica pri prikazu razine potrebno je koristiti sljedeću skalu boja: neznatneposljedice – svijetlo plava, malene posljedice – svijetlo zelena, umjerene posljedice – žuta, značajneposljedice narančasta te katastrofalne posljedice – crvena.

3.11. Popis sudionika izrade procjene rizika za pojedine rizike

U tabličnom obliku potrebno je dati zbirni pregled svih tijela sudionika u izradi procjene rizika od velikihnesreća. Zadarska županija, gradovi te općine, svatko na području svoje nadležnosti, određuju hoće lisudionike nabrajati poimence. Popis sudionika prikazuje se za svaki od identificiranih rizika zasebno. Primjeri:

a. Ekstremne temperature – Koordinator: Ministarstvo zdravstva, Nositelji: Ministarstvo zdravstva,Državni hidrometeorološki zavod, Izvršitelj: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

b. Potres – Koordinator: Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Nositelj: Ministarstvo graditeljstva iprostornog uređenja, Izvršitelj: Sveučilište u Zagrebu, Građevinski fakultet

RIZIK:

Koordinator Nositelj

Izvršitelji

4. OBRAZAC ZA SAMOPROCJENU UTVRĐIVANJA OBAVEZE IZRADEPROCJENE RIZIKA

Člankom 17. stavkom 2. Zakona o sustavu civilne zaštite ( „Narodne novine“ broj 82/15) propisano je kakoiznimno od stavka 1. članka 17. Zakona, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika tetemeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 3. Zakona,nisu u obavezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.


37/47

Izraženi rizici do izrade Procjene rizika od velikih nesreća za Zadarsku županiju, smatraju se minimalno rizicikoji su za područje Županije u Procjeni rizika od katastrofa za RH označeni crvenom i narančastom bojom,odnosno spadaju u kategoriju vrlo visokog i visokog rizika.

Veličina i ostali kriteriji prikazani su u tablici za samoprocjenu.

Tablica 12. Obrazac za samoprocjenu utvrđivanja obaveze JLP(R)S iz čl. 17.Zakona o sustavu civilnezaštite ( NN 82/15)

Tablica za samoprocjenu utvrđivanja obaveze izrade procjene rizika sastoji se od:

1. Četiri indikatora 1.reda,2. Tri indikatora 2. reda.

Prva tri indikatora: elementarne nepogode (uključujući katastrofe), prisutnost opasnih tvari te broj stanovnikajednostavni su, da/ne upiti. Četvrti indikator se sastoji od tri indikatora 2.reda te zahtjeva dodatni angažman odosobe koja izrađuje samoprocjenu.

Indikatori drugog reda ujedno su i društvene kategorije koje se koriste za procjenu rizika: Život i zdravljeljudi, Gospodarstvo, Društvena stabilnost i politika. Svakom od indikatora 2.reda dodijeljena su tri utjecaja:zanemariv, mali i značajan te shodno tome određen broj bodova (zanemariv=0 bodova, mali =1 bod,značajan=2 boda) .

Prilikom izrade samoprocjene utvrđivanja obaveze izrade Procjene izrađuje se gruba ili preliminarna procjenasvih mogućih posljedica temeljem koje se dobivaju rezultati odnosno određen broj bodova koji se kasnijezbraja te ukazuje da li je potrebno izrađivati Procjenu rizika.


38/47

4.1. Obaveze općina i gradova iz članka 17., stavka 2. Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodnenovine“ broj 82/15)

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) na području nadležnosti Zadarske županije obavezne suizraditi procjene rizika od velikih nesreća. Obzirom da su na području Zadarske županije identificirana 2 (dva)visoka rizika i 2(dva) vrlo visoka rizika obavezu izrade procjene imaju sve jedinice lokalne samouprave tetime nisu u obavezi provoditi samoprocjenu.

5. PRILOZI

PRILOG I. Obavezan sadržaj procjene rizika od velikih nesreća za područje Zadarske županije

1. Osnovne karakteristike područja Zadarske županije

2. Identifikacija prijetnji i rizika

2.1. Popis identificiranih prijetnji i rizika

2.2. Odabrani rizici i razlozi odabira

2.3. Karte prijetnji

3. Kriteriji za procjenu utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti

3.1. Život i zdravlje ljudi

3.2. Gospodarstvo

3.3. Društvena stabilnost i politika

4. Vjerojatnost

5. Opis scenarija

5.1. Naziv scenarija, rizik

5.2. Prikaz utjecaja na kritičnu infrastrukturu

5.3. Kontekst

5.4. Uzrok

5.4.1. Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći

5.4.2. Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću

5.5. Opis događaja

5.5.1. Posljedice

5.5.1.1. Život i zdravlje ljudi

5.5.1.2. Gospodarstvo

5.5.1.3. Društvena stabilnost i politika

5.5.2. Podaci, izvori i metode izračuna


39/47

5.6. Matrice rizika

5.7. Karte rizika

6. Matrice rizika s uspoređenim rizicima

7. Analiza sustava civilne zaštite

8. Vrednovanje rizika

9. Popis sudionika izrade procjene rizika za pojedine rizike.

Izvor: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebeizrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih)samouprava, DUZS, Sektor za civilnu zaštitu od 28. studenog 2016. godine.

Prilog II. Primjer kartografskog prikaza rizika i posljedica

Slika 4. Seizmološka karta za povratni period od 500 godina za područje Zadarske županije

Prilog III. Primjer izgleda matrica jednostavnog rizika


40/47

Prilog IV. Primjer izgleda matrica rizika s uspoređenim rizicima


41/47

Prilog V. Rizici i grupe rizika

Rizici

Grupa rizika Pojedini rizik

1. Degradacija tla

1.1. Klizišta

1.2. Erozija

1.3. Zagađenje

1.4. Zaslanjivanje tla


42/47

2. Ekstremne vremenske pojave 2.5. Grmljavinsko nevrijeme

2.6. Padaline (kiša, tuča, grad, …)

2.7. Vjetar (kretanje zračnih masaopćenito)

2.8. Snijeg i led

2.9. Ekstremne temperature

3. Epidemije i pandemije 3.10. Epidemije i pandemije

4. Opasnost od mina 4.11. Opasnost od mina

5. Poplava

5.12. Poplave izazvane izlijevanjemkopnenih vodenih tijela

5.13. Poplave izazvane pucanjem brana

5.14. Plimni val

6. Potres 6.15. Potres

7. Požari otvorenog tipa 7.16. Požari otvorenog tipa

8. Suša 8.17. Suša

9. Štetni organizmi bilja i životinja

9.18. Štetni organizmi bilja

9.19. Štetni organizmi životinja

10. Tehničkotehnološke nesreće sopasnim tvarima

10.21. Industrijske nesreće

10.22. Nesreće na odlagalištima otpada

10.23. Onečišćenje mora (onečišćenje splovila i zrakoplova, podmorskihcjevovoda i s obale)


43/47

10.24. Onečišćenje kopnenih voda

11. Tehničkotehnološke i drugenesreće u prometu

11.25. Nesreće u željezničkom prometu

11.26. Nesreće u pomorskom prometu

11.27. Nesreće u zračnom prometu

11.28. Nesreće u cestovnom prometu


Prilog VI. Približni jedinični troškovi izgradnje raznih kategorija građevina

KLASA OPIS COST (€/m2)

IaJednostavne poljoprivrednegrađevine, pomoćne građevine islično

28,4

Ib Spremišta (rezervoari) vode,trgovačka skladišta, štale i slično 49,5

IIa Tornjevi, vodotornjevi, ostalaspremišta 78,4

IIb

Uredi, trgovine, poljoprivrednegrađevine do visine jednog kata,jednostavna industrijskapostrojenja i slično

146,4

IIIa

Stambene zgrade do 4 kata,lokalne sportske građevine,parkirališta na kat, poslovnegrađevine i slično

175,8

IIIb Stambene i poslovne građevine,složenije poljoprivredne iindustrijske građevine, građevinejavnih institucija, domovi

200,5


44/47

zdravlja, hoteli niže kategorije islično

IVa Privatne kuće, uredske zgrade,veliki trgovački centri 226,3

IVb Trgovački centri i hoteli višihkategorija 250,0

IVc Bolnice, knjižnice i kulturnegrađevine 300,5

VaRadio i TV postaje, obrazovneinstitucije, trgovački centri sdodatnim sadržajima

372,6

Vb Kongresni centri, zračne luke 451,6

Vc Kliničkobolnički centri, hotelinajviših kategorija 513,3

Vd Kazališta, operne i koncertnedvorane 615,3

IZVOR: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebeizrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih)samouprava, DUZS, Sektor za civilnu zaštitu od 28. studenog 2016. godine.

Prilog VII. Primjer procjene rizika od potresa u „Velegradu“ – identifikacija, obilježja, scenariji,posljedice, matrice

Primjer je prikazan samo kao vodič za izradu procjene rizika te se temelji na fiktivnim podacima. Stvarnaprocjena rizika treba sadržavati mnogo više detalja i opisa događaja kako bi kasnije mogla služiti kao podlogaizradi planske dokumentacije jedinice. Kao primjer za izradu smjernica mogu poslužiti Smjernice za izraduProcjene rizika od katastrofa u RH.

1. Identifikacija


45/47

2. Obilježja

Velegrad se prostire na 750 km2 s 1.258.356 stanovnika. Velegrad je sjedište financijskog i IT sektora.Velegrad se nalazi na Velerijeci koja dijeli poslovno središte i staro središte grada gdje se nalazi većina škola ifakulteta te sva kazališta i koncertne dvorane od novog isključivo stambenog dijela. Dva dijela gradapovezana su sa tri stara mosta preko kojih ide cestovni, željeznički i tramvajski promet te s dva nova mostakoja se nalaze na periferiji grada.

Stari dio grada nalazi se na rasjednoj liniji. Potresi su vrlo česti na širem području grada. Većina stanovnika,853.757, stanuje u novom dijelu grada koji je izgrađen prema najnovijim građevinskim propisima. U staromdijelu grada nalazi se 557.356 radnih mjesta te 234.435 đaka i studenata pohađa školu i fakultete na ovomdijelu grada.

Proračun grada iznosi 15.258.456.789 kuna. U gradu se nalazi 15 bolnica, 35 osnovnih, 25 srednjih istrukovnih škola te 10 fakulteta. Osim toga grad je veliko kulturno središte te ima dvije koncertne dvorane i 7kazališta.

Operativne snage zaštite i spašavanja organizirane su prema zakonskim propisima i uputama europske unije.

3. Vjerojatnost

4. Scenariji

Tijekom jutarnjih sati grad je zadesio potres jačine 6,3 po Richteru. Srušeno je 40 škola, 10 bolnica, 10fakulteta dvije koncertne dvorane i pet kazališta. Srušeno je i uništeno 51 523 stanova.

5. Posljedice

Život i zdravlje ljudi

Poginuli – 7578

Ranjeni – 158 258


46/47

Evakuirani, zbrinuti, sklonjeni – 258 356

UKUPNO – 424.192

Gospodarstvo

Troškovi spašavanja 28.235.425 kn

Financijski gubitak poslovnih subjekata 185.346.565 kn

UKUPNO – 213.581.990 kn

Društvena stabilnost i politika

Kritična infrastruktura

Šteta na kritičnoj infrastrukturi iznosi 1.580.465.226 kn

Ustanove/građevine javnog društvenog značaja

Šteta na ustanovama/građevinama javnog društvenog značaja iznosi 750.456.158 kn


47/47

UKUPNO – 133.921.384 kn


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva z…

1/1

ŽUPAN

KLASA: 30001/1601/1

URBROJ: 2198/101175


Temeljem članka 27. Statuta Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 15/09, 07/10,11/10, 4/12, 2/13, 14/13) i članka 4. Ugovora o poslovnoj suradnji na realizaciji programa „Jamstvenokreditni fond za zeleno poduzetništvo“ potpisanog između Zadarske županije i Societe Generale Splitskebanke d.d. Split (KLASA: 01805/1001/3, URBROJ: 2198/101101) župan Zadarske županije dana 21.veljače 2017. godine, d o n o s i

ODLUKU

o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za odobravanje jamstva usklopu Programa poticanja zelenog poduzetništva

I.

U točki II. stavku 1. Odluke o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za odobravanje jamstva u sklopuPrograma poticanja zelenog poduzetništva (KLASA:01804/1001/3, URBROJ: 2198/101119 od 8. rujna2011. godine, Odluka o izmjeni Odluke, KLASA:01804/1001/3, URBROJ:2198/1011140 od 5. prosinca2013. godine) redni broj 3. mijenja se i glasi:

3. Vladimir Kovačević, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, član.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Nadzornog pov…

1/1

ŽUPAN

KLASA: 30001/1601/1

URBROJ: 2198/101176


Temeljem članka 27. Statuta Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije„ broj 15/09, 07/10,11/10, 4/12, 2/13, 14/13) i članka 4. Ugovora o poslovnoj suradnji na realizaciji programa „Jamstvenokreditni fond za zeleno poduzetništvo“ potpisanog između Zadarske županije i Societe Generale Splitskebanke d.d. Split (KLASA: 01805/1001/3, URBROJ: 2198/101101) župan Zadarske županije dana 21.veljače 2017. godine, d o n o s i

ODLUKU

o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Nadzornog povjerenstva

u sklopu Programa poticanja zelenog poduzetništva

I.

U točki II. stavku 1. Odluke o osnivanju i imenovanju članova Nadzornog povjerenstva za odobravanjejamstva u sklopu Programa poticanja zelenog poduzetništva (KLASA:01804/1001/3, URBROJ:2198/101118 od 8. rujna 2011. godine, Odluka o izmjeni Odluke, KLASA:01804/1001/3, URBROJ:2198/1011141 od 5. prosinca 2013. godine) redni broj 3. mijenja se i glasi:

3. Nino Sorić, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA, član.

II.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Dopuna Plana Prijma u službu u upravna tijela Zadarske županije u 2017. godini

1/1

ŽUPAN

KLASA: 11201/1701/1

URBROJ: 2198/101173


Na temelju članka 10. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj)samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08, 61/11), utvrđujem

DOPUNU PLANA PRIJMA U SLUŽBU U UPRAVNA TIJELA ZADARSKE ŽUPANIJE U 2017.GODINI

Članak 1.

Donosi se Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Zadarske županije u 2017. godini („Službeniglasnik Zadarske županije“ broj 1/17, 2/2017).

Članak 2.

U Planu prijma u službu u upravna tijela Zadarske županije u 2017. godini („Službeni glasnik Zadarskežupanije“ broj 1/2017, 2/2017) u članku 3. iza točke V. dodaje se nova točka koja glasi:

VI. U Upravni odjel za pravne i zajedničke poslove – ukupno 1 (jedan) službenik

za radno mjesto viši referent za službeničke odnose – sveučilišni prvostupnik ili stručni prvostupnik pravneili upravne struke.

Članak 3.

Ova Dopuna Plana prijma u službu u upravna tijela Zadarske županije u 2017. godini primjenjuje se od danadonošenja, a objavit će se u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

ŽUPAN


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o dodjeli grobnice obitelji Ante Zubovića

1/1

REPUBLIKA HRVATSKA

ZADARSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KOLAN

URED NAČELNIKA

Trg Kralja Tomislava 6, 23 251 Kolan

KLASA:36301/1601/82

UR.BROJ: 2198/3340161

Kolan, 22. prosinca, 2016.

Temeljem članka 28. Statuta Općine Kolan (''Službeni glasnik Zadarske županije'' br. 08/2013) Općinskovijeće Općine Kolan na 07. sjednici održanoj 22. prosinca 2016. donosi:

ODLUKU

o dodjeli grobnice obitelji Ante Zubovića

Članak 1.

Ovom Odlukom dodjeljuje se obitelji Ante Zubovića: supruzi Branki Četković, kćerima: Snježani Fumić iVesni Zubović ( grobno mjesto br. 7, polje A1)

Članak 2.

Grobnica iz članka 1. ove odluke dodjeljije se bez ikakve nadoknade

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KOLAN

Predsjednik Općinskog vijeća

Branimir Tauzer, mag.ing.aedif.

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o imenovanju stručnog povjerenstva za provedbu postupka davanja konces…

1/2

Na temelju članka 14., stavak 1., Zakona o koncesijama («Narodne novine» broj 143/12), članka 2a. Odlukeo komunalnim djelatnostima koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora te Koncesije u Općini Kolan(«Službeni glasnik Zadarske županije» broj 02/12) te članka 28. Statuta Općine Kolan (»Službeni glasnikZadarske županije« broj 8/13) Općinsko vijeće Općine Kolan, na svojoj 6. sjednici održanoj dana 7. prosincagodine donijelo je

ODLUKU

O IMENOVANJU STRUČNOG POVJERENSTVA

ZA PROVEDBU POSTUPKA DAVANJA KONCESIJA OPĆINE KOLAN

Članak 1.

Ovom Odlukom imenuje se Stručno povjerenstvo za provedbu postupka davanja koncesija za sljedećekomunalne djelatnosti:

1. Koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova2. Koncesija za poslove crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama

Zadaci Stručnog povjerenstva za provedbu postupka davanja koncesija su:

1. pomoć pri pripremi potrebnih analiza i /ili studija opravdanosti davanja koncesije, pri pripremi i izradiuvjeta i dokumentacije za nadmetanje, pravila i uvjeta za ocjenu ponuditelja i primljenih ponuda tekriterija za odabir ponude,

2. pregled i ocjena pristiglih ponuda3. utvrđivanje prijedloga odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za davanje koncesije ili prijedlogaodluke o poništenju postupka davanja koncesije i obrazloženje tih prijedloga

4. obavljanje ostalih poslova potrebnih za provedbu postupka davanja koncesije.

Članak 2.

U Stručno povjerenstvo iz članka 1. ove Odluke imenuju se:

1. Vesna Mirčić, predsjednik/ca

2. Franjo Zubović, član/ica

3. Šime Gligora član/ica

4. Željko Šupraha, član/ica

5. Petar Šupraha, član/ica

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Službenom glasniku Zadarske županije».

KLASA: 35101/1601/11

URBROJ: 2198/3340161

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o imenovanju stručnog povjerenstva za provedbu postupka davanja konces…

2/2

Kolan, 7. prosinca 2016. godine



Branimir Tauzer, mag.ing.aedif

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kolan ("Služb…

1/5

Temeljem članka 86. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) te članka Statuta 28. Općine Kolan("Službeni Glasnik Zadarske županije" br. 8/13 Općinsko vijeće Općine Kolan na svojoj 6. sjednici održanojdana 07. prosinca 2016. godine, donosi:

O D L U K U

o izradi

izmjena i dopuna

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE KOLAN

("Službeni glasnik Zadarske Županije " broj 01/08, 02/12 i 15/15)

Članak 1

Pravna osnova za izradu i donošenje izmjene i dopune PPUO Kolan

(1) Donosi se Odluka o izradi izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Kolan ("Službeni glasnikZadarske županije " broj 01/08, 02/12 i 15/15) (u daljnjem tekstu: Odluka).

(2) Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Kolan izrađuje se i donosi u skladu s odredbamaZakona o prostornom uređenju (NN 153/13).

Članak 2

Razlozi za izradu izmjene i dopune PPUO Kolan

Pristupit će se izradi i donošenju izmjene i dopune PPUO Kolan (u daljnjem tekstu: Plan) a koje se odnosena:

(a) dopunu uvjeta za građenje u građevinskom području naselja i u izdvojenim građevinskim područjimaizvan naselja radi jednostavnije i kvalitetnije provedbe Plana,

(b) Izmjena parametara izgrađenost i iskorištenost građevne čestice,visina građevina i udaljenost od rubovagrađevne čestice

(c) dopunu uvjeta za smještaj osnovnih, pomoćnih i infrastrukturnih građevina na građevnoj čestice(udaljenosti od međa i sl.),

(d) mogućnost građenja i uređenje zemljišta izvan građevinskih područja naselja i izdvojena građevinskapodručja izvan naselja (prijavljena obiteljska gospodarstva, građevine za koje se ne formira građevinskopodručje i slično),

(e) mogućnost građenja manjih kampova u građevinskom području naselja i dopuna uvjeta za planiranjegospodarskih građevina u naselju (građevine za smještaj i boravak gostiju i drugo),

(f) dopunu uvjeta za smještaj prometa u mirovanju,

(g) ucrtavanje Marine za brodice u naselju Mandre i „balona“ postojeće luke kao iskrcajno mjesto,

(h) redefiniranje obuhvata izdvojenih građevinskih područja izvan naselja i stambene zone naselja Kolan


2/5

(i) usklađenje komunalnih infrastrukturnih građevina a stanjem u prostoru

(j) brisanje odredbe o spajanju na sustav javne odvodnje u neizgrađenom dijelu naselja,

(k) dopunu uvjeta za planiranje reciklažnog dvorišta i transfer stanice,

(l) usklađenje postojećeg Plana sa zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13) u smislu članka. 201. istog.Zakon nalaže obvezu određivanja neuređenih dijelova građevinskih područja i izgrađene dijelove tihpodručja planirane za urbanu preobrazbu. Slijedom toga, za dijelove građevinskih područja ili za pojedinamanja građevinska područja utvrdit će se uvjeti građenja detaljnošću urbanističkog plana uređenja za kojaneće biti propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja,

(m) usklađenje Plana s izmjenama i dopunama Prostornog plana Zadarske županije objavljen u "Službenomglasniku Zadarske županije (br. 2/01 i izmjene i dopune istog, br. 6/04, 2/05, 17/06, 25/09, 15/14).

Članak 3

Obuhvat izrade izmjene i dopune PPUO Kolan

(1) Ova izmjena i dopuna obuhvaća površine i područja kako slijedi:

(a) sva građevinska područja naselja i određena izdvojena građevinska područja izvan naselja (u smisluuvjeta za građenje u Odredbama za provođenje Plana),

(b) površine izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja (u smisluuvjeta za građenje u Odredbama za provođenje Plana),

(c) sva građevinska područja naselja (u smislu uvjeta za građenje u Odredbama za provođenje i kartografskihprikaza Plana u skladu sa člankom 2. stavak (l) i (m) iz ove Odluke)

(2) Izmjena i dopuna Plana obuhvaća tekstualni i kartografski dio Plana.

Članak 4

Sažeta ocjena stanja u obuhvatu izmjene i dopune Plana

(1) Provedbom važećeg Plana ukazala se potreba detaljnije razrade dijela Odredbi za provođenje Plana (usvezi s člankom 2. alineja (a), (b), (c), (d), (e), (f), (g),(h),(i),(j),(k),(m) iz ove Odluke). Naime, postojećeOdredbe nisu dovoljno detaljno razrađene što u nekim slučajevima uzrokuje nejasnoće u provedbi Plana, a udrugim slučajevima nepotrebno ograničava građenje i uređenje površina .

(2) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) propisuje obvezu usklađenja prostornih planova uređenjagradova i općina s člankom 201. tog zakona (vidi članak 2 alineja (l) iz ove Odluke). U suprotnome, neće bitimoguće graditi u uređenim dijelovima građevinskog područja naselja ili vršiti urbanu preobrazbu uizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja.

(3) Od donošenja izmjene i dopune Plana 2012. godine donesena je izmjena i dopuna PP Zadarske županije(2014. godine). Plan treba uskladiti s izmjenama nastalim u Prostornom planu Zadarske županije.

Članak 5

Ciljevi i programska polazišta izmjene i dopune Plana

Cilj izrade izmjene i dopune Plana jest da se u području obuhvata izmjene i dopune iz članka 3. ove Odlukeomogući realizacija planiranih sadržaja i osigura kvalitetnije i sigurnije funkcioniranje istih.

Članak 6

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima,odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu izmjene i dopune Plana


3/5

(1) Osobe iz članka 8. ove Odluke obvezne su dostaviti sektorske strategije, planove, studije i drugedokumente propisane posebnim propisima kojima, odnosno u skladu s kojima utvrđuju zahtjeve za izraduizmjene i dopune Plana.

(2) Nositelj izrade dostavlja primjerak ove Odluke tijelima i osobama iz prethodnog stavka. Uz dostavuOdluke upućuje i poziv za dostavu zahtjeva (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izraduizmjene i dopune Plana.

(3) Tijela i osobe određena posebnim propisima iz ovog članka moraju u dostavljenim zahtjevima sukladnoZakonu odrediti važeće propise i njihove odredbe te druge stručne i ostale dokumente, na kojima temeljesvoje zahtjeve u obuhvatu izmjene i dopune Plana.

(4) Rok za dostavu zahtjeva određen je u trajanju od 15 dana od datuma primitka obavijesti o izradi izmjene idopune Plana i ove Odluke. Ukoliko tijela i osobe određeni posebnim propisima ne dostave zahtjeve uodređenom roku, smatrat ce se da ih nemaju. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju Plana poštivatiuvjeti koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i dokumenti.

Članak 7

Način pribavljanja stručnih rješenja izmjene i dopune Plana

(1) Za potrebe izrade izmjene i dopune Plana, Općina će pribaviti u digitalnom obliku aktualnu verzijukatastarskog plana za sve katastarske općine na području Općine Kolan.

(2) U izradi će se koristiti sva raspoloživa prostorna dokumentacija koju iz područja svog djelokrugaosigurava Općina Kolan.

(3) Druga stručna rješenja nisu predviđena za izradu ove izmjene i dopune Plana.

Članak 8

Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu izmjene i dopunePlana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi izmjene i dopune Plana

(1) Za potrebe izmjene i dopune Plana utvrđuje se popis tijela i osoba određenih posebnim propisima odkojih će se zatražiti podatci, planske smjernice i dokumenti koja daju tijela i osobe određene posebnimpropisima u skladu s odredbama članka 90. Zakona o prostornom uređenju:

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenjeotpadom, ZagrebMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unijeMinistarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, PU Zadarska, Odjel zaštite od požara i civilnezaštite, ZadarDUZS, Područni ured za zaštitu i spašavanje Zadar,Hrvatske vode, VGO SplitMinistarstvo kulture; Konzervatorski odjel u Zadrujavno poduzeće za upravljanje opskrbom vode i odvodnje,Hrvatska elektroprivreda, ZadarHAKOM, ZagrebHrvatske ceste d.o.o., Zadar,Županijska uprava za ceste Zadarske županije, Zadar

i druge službe i tijela ako se tijekom izrade Plana ukaže potreba

(2) Smatra se da nije potrebno zatražiti podatke, planske smjernice i dokumente od drugih osoba i tijelapored navedenih iz prethodnog stavka iz razloga što ovim izmjenama nisu planirane nove zone ili sadržajikoji su u suprotnosti programskim načelima važećeg Plana. Izmjenom i dopunom Plana želi se osiguratiučinkovita provedba Plana i zaštita prostora.


4/5

(3) Tijela i osobe iz ovog članka dužni su nositelju izrade, na njegov zahtjev, dostaviti bez naknaderaspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz njihovih djelokruga koji su potrebni za izradu Izmjena idopuna Plana.

Članak 9.

Planirani rok za izradu izmjene i dopune Plana, odnosno njegovih pojedinih faza

Za izradu izmjene i dopune PPUO Kolan određuju se slijedeći rokovi:

(a) dostava zahtjeva tijelima i osobama za izradu izmjene i dopune Plana u roku od 15 dana od stupanje nasnagu ove Odluke

(b) osobe i tijela iz članka 8. ove Odluke dužna su dostaviti zahtjeve na Plan u roku od 15 dana od danadostave zahtjeva iz članka 6. ove Odluke

(c) izrada Nacrta prijedloga izmjene i dopune Plana u roku od 90 dana od isteka roka iz prethodne alineje

(d) javna rasprava će se objaviti najmanje 8 dana prije početka javne rasprave

(e) javni uvid u trajanju najmanje 8 dana (a ne više od 15 dana) u skladu s objavom iz prethodne alineje

(f) mjesto i vrijeme javnog izlaganja, mjesto i vrijeme uvida u Plan te rok u kojem se nositelju izradedostavljaju pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe na prijedlog Plana biti će definirani u Objavijavne rasprave

(g) javnopravno tijelo koje je dalo, odnosno trebalo dati zahtjeve za izradu Plana u javnoj raspravi sudjelujedavanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva, odnosno mišljenja o primjeni posebnog propisa i/ilidokumenta koji je od utjecaja na Plan.

(h) izrada Izvješća o javnoj raspravi u roku od 30. dana od proteka roka za davanje pisanih prijedloga iprimjedbi na Plan

(i) izrada nacrta konačnog prijedloga izmjene i dopune Plana u roku od 21. dana od izrade izvješća o javnojraspravi

(j) općinski načelnik utvrđuje konačni prijedlog Plana najviše 15 dana od primitka nacrta konačnogprijedloga Plana od izrađivača Plana i upućuje isti Županijskom Zavodu za prostorno uređenje Zadarskežupanije radi pribavljanja mišljenja Zavoda o usklađenosti konačnog prijedloga izmjene i dopune PPUOKolan s Prostornim planom Zadarske županije u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva

(k) nositelj izrade izmjene i dopune Plana dostavlja Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša zahtjev zasuglasnost na Plan.

(l) prije upućivanja konačnog prijedloga Plana općinskom vijeću na donošenje, Općina Kolan dostavljasudionicima javne rasprave pisanu obavijest o tome s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosnodjelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.

(m) objava Odluke o donošenju izmjene i dopune Plana u roku od 15 dana od dana izglasavanja Odlukeobjavljuje se u »Službenom glasniku Zadarske županije «.

(n) Plan, s Odlukom o donošenju, mora se dostaviti Ministarstvu i Zavodu za prostorno uređenje Zadarskežupanije najkasnije petnaest dana od dana objave odluke u službenom glasilu,

(o) Općinsko vijeće mora objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu Plana i grafičkog dijela prostornogplana u elektroničkom obliku i analognom obliku u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu odluke oizmjeni i dopuni Plana.

Članak 10.


5/5

Izvori financiranja izrade izmjene i dopune Plana

Sukladno čl. 63 Zakona o prostornom uređenju sredstva za izradu izmjene i dopune Plana financirat će se izproračuna Općine Kolan.

Članak 11.

Druga pitanja značajna za izradu nacrta izmjene i dopune Plana

(1) Jedan primjerak ove Odluke dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, i objavljuje sena internet stranicama Ministarstva i Općine.

(2) Jedan primjerak ove Odluke dostavlja se Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za procjenuutjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom u Zagrebu radi procjene o potrebi izrade strateške studijeutjecaja na okoliš.

(3) Obavijest o javnoj raspravi dostavlja se Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja koje objavljujeistu na internet stranicama Ministarstva. Obavijest o javnoj raspravi objavljuje se i na Internet stranicamaOpćine.

(4) Izvješće o javnoj raspravi upućuje se na Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja radi objave nainternet stranice Ministarstva. Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se i na internet stranicama Općine.

(5) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku Zadarske županije "

KLASA:35001/1601/17

UR.BR. :2198/3340161

Kolan, 7. prosinca 2016.


Predsjednik


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o opozivu članova nadzornog odbora i Odluka o imenovanju članova nadzo…

1/2

REPUBLIKA HRVATSKA

ZADARSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KOLAN

Na temelju članka 437. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07,146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15), članka 48. st.1. točke 6. Zakona o lokalnoj ipodručnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11,144/12, 19/13, 137/15) te članka 51. st.1 točke 8. Statuta Općine Kolan (Službeni Glasnik Zadarske županijebr.8/13), općinski načelnik Općine Kolan g.Šime Gligora, dana 27. listopada 2016. godine, donosi s l i j e de ć u

O D LU K U

O OPOZIVU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA

i

ODLUKU

O IMENOVANJU ČLANOVA NADZORNOG ODBORA

u društvu ČISTOĆA I ODRŽAVANJE KOLAN d.o.o. za komunalne djelatnosti

Članak 1.

Ovom odlukom opozivaju se dosadašnji članova Nadzornog odbora u društvu ČISTOĆA I ODRŽAVANJEKOLAN d.o.o. za komunalne djelatnosti, OIB:41454598929, MBS:110049274, i to

1. Frane Šupraha, OIB: 68179592149,

Kolan, Rudina 7

predsjednik nadzornog odbora

2. Ivan Čemeljić, OIB: 82116233512,

Mandre, Ulica Kralja Krešimira IV 7

zamjenik predsjednika nadzornog odbora.

3. Branimir Tauzer, OIB: 20221413782

Kolan, Bartula Kašića 18

član nadzornog odbora

Članak 2.

Budući da se Nadzorni odbor društva ČISTOĆA I ODRŽAVANJE KOLAN d.o.o. za komunalne djelatnostisastoji od 3(tri) člana, to se umjesto opozvanih članova za članove Nadzornog odbora društva imenuju:

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o opozivu članova nadzornog odbora i Odluka o imenovanju članova nadzo…

2/2

1. Ljubomir Paladina, OIB: 42312997235

Mandre, Maunska 34,

2. Ivica Prtorić, OIB: 54967120729

Mandre, Maunska 22.

3. Davor Grubiša, OIB: 75973258737

Mandre, Konobine 389

Članovi nadzornog odbora između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika na konstituirajućojsjednici Nadzornog odbora.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a sukladno članku 51. Statuta Općine Kolan u roku 8(osam)dana će se dostaviti na uvid Općinskom vijeću te objaviti u Službenom glasniku Zadarske županije.

Klasa: 04101/1601/16

Ur. broj:2198/3340161

Kolan, 27. listopada 2016. godine

OPĆINSKI NAČELNIK

Šime Gligora, dipl.ing.

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o promjeni predstavnika Općine Kolan u Vijeće za davanje koncesijskih od…

1/1

Temeljem članka 6. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru («NN», broj36/04, 63/08, 133/13 i 64/14) i članka 28. Statuta Općine Kolan («Službeni glasnik Zadarske županije» broj:8/13) Općinsko vijeće Općine Kolan na 6. sjednici održanoj 7. prosinca 2016. donosi:

ODLUKA

o promjeni predstavnika Općine Kolan u Vijeće

za davanje koncesijskih odobrenja

Članak 1.

U Vijeće za davanje koncesijskih odobrenja umjesto dosadašnjeg predstavnika Općine Kolan, Šime Gligore(općinski načelnik) imenovanog dana 23.svibnja 2016. g. Odlukom o imenovanju predstavnika Vijeća zadavanje koncesijskih odobrenja Klasa: 34201/1601/13, Ur. Broj: 219840161, imenuju se Gorana Gligora(zamjenica općinskog načelnika).

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u ''Službenom glasniku Zadarske županije''.

KLASA: 34201/1601/32

URBROJ: 2198/3340161



Predsjednik


22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o stavljanju van snage Odluke o imenovanju članova Stožera zaštite i spaš…

1/1

Na temelju članka 28. Statuta Općine Kolan (''Službeni glasik Zadarske županije'' broj 8/13), Općinskovijeće Općine Kolan na prijedlog načelnika Općine Kolan na 7. sjednici održanoj dana 22. prosinca 2017.godine donijelo je:

ODLUKU

o stavljanju van snage Odluke o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja,

KLASA: 81001/1301/02, URBROJ: 2198/3340131 od 30. rujna 2013. godine

Članak 1.

Ovom Odlukom stavlja se van snage Odluka o imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja, KLASA:81001/1301/02, URBROJ: 2198/3340131 od 30. rujna 2013. godine (''Službeni glasnik Zadarskežupanije'' broj 15/2013).

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu osam dana od objave u „Službenom glasniku Zadarske županije“.

KLASA: 81001/1601/13

URBROJ:2198/3303/02161





22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Zaključak o djelomičnom oslobađanju komunalnog doprinosa

1/1

REPUBLIKA HRVATSKA

ZADARSKA ŽUPANIJA

OPĆINA KOLAN

OPĆINSKO VIJEĆE

Trg Kralja Tomislava 6, 23 251 Kolan

KLASA: 41101/1601/03

UR.BROJ: 2198/3340161

Kolan, 22. prosinca, 2016.

Zaključak

o djelomičnom oslobađanju komunalnog doprinosa

Općinski načelnik, nakon zaprimljenog zahtjeva o djelomičnom oslobađanju komunalnog doprinosa kojisadrži dokaze o uplati odnosno potvrde o sudjelovanju u ulaganju u komunalnu infrastrukturu može sklopitiUgovor o prijeboju sa pondositeljem zahtjeva ukoliko je iznos do 10.000,00 kn.

Ako podnositelj zahtjeva zatraži oslobođenje za veći iznos od navedenog zahtjevi će se proslijediti na radnotijelo Odbor za prostorno planiranje, komunalni sustav i zaštitu okoliša koji će donijeti svoj zaključak naOpćinsko vijeće koje će odlučiti o djelomičnom oslobađanju od komunalnog doprinsa. To se odnosi i na svezahtjeve koje ne sadrže potvrde odnosno fizičke dokaze.

OPĆINSKO VIJEĆE

Predsjednik

Branimir Tauzer, mag.ing.aedif

22. 02. 2017. Službeni glasnik Zadarske županije broj 3/17 od 22.02.2017. Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa općinskih tijela i …

1/5

Na temelju članka 88. stavka 4. Zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi (Narodne novine br.33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), članka 42. Zakona o proračunu(Narodne novine br. 87/08 i 136/12), Rješenja o istovremenom raspuštanju Općinskog vijeća Općine Kolan irazrješenja Općinskog načelnika Općine Kolan i zamjenice općinskog načelnika (Narodne novine vr. 8/17) iRješenja o imenovanju povjerenika Vlade RH za obavljanje poslova iz nadležnosti Općinskog vijeća iOpćinskog Načelnika Općine Kolan (Narodne novine br. 8/17) povjerenica Vlade RH donosi dana27.siječnja 2017.godine

ODLUKA O PRIVREMENOM FINANCIRANJU

POSLOVA, FUNKCIJA I PROGRAMA OPĆINSKIH TIJELA I DRUGIH

PRORAČUNSKIH KORISNIKA OPĆINSKOG PRORAČUNA OPĆINE KOLAN

Za razdoblje od 01. siječnja do 31. ožujka 2017.godine.

Članak 1.

Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa općinskih tijela i drugih proračunskihkorisnika općinskih tijela i drugih proračunskih korisnika općinskog proračuna Općine Kolan u prvomtromjesečju 2017.godine (u daljnjem tekstu: Odluka) sastoji se od:


2/5

Članak 2.

Rashodi i izdaci iskazani u općem dijelu raspoređuju se po programima, korisnicima i aktivnostima kakoslijedi:


3/5


4/5


5/5

Članak 3.

U razdoblju privremenog financiranja proračunski korisnici ne smiju preuzimati nove financijske obveze ilipovećavati broj zaposlenih u odnosu na 31. Prosinca 2016.g.

Članak 4.

Ova Odluka o privremenom financiranju Općine Kolan objavit će se u Službenom glasniku Zadarskežupanije.

Klasa:40002/1601/01

Ur.broj:2198/330401161

Kolan,16.02.2017.

Povjerenica Vlade Republike Hrvatske

Silvija Hodak Tauzer

B r oj 3 Z A D A R , 22. ve l j a č e 2017. godi ne · 2017-02-22 · 22. 02. 2017. Sl užbeni gl...

Documents

Transcript of B r oj 3 Z A D A R , 22. ve l j a č e 2017. godi ne · 2017-02-22 · 22. 02. 2017. Sl užbeni gl...