RAVLIĆA PEĆINA

POVIJEST ISTRAŽIVANJA

- od 1975. godine počinje detaljnije rekognosciranje u Hercegovini, posebno u njenom zapadnom dijelu.

- na nalazište je najprije skrenuta pažnja od strane dr. Borivoja Čorića i dr. Zdravka Marića

- prvo sondažno istraživanje – 1977. ( Marijanović i Branko Belić )

GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ NALAZIŠTA

- višeslojno nalazište nalazi se na samoj periferiji zaseoka Peć Mlini, u „ divnom ambijentu „ ponornice Tihaljine - u blizini je Imotsko polje

STRATIGRAFSKA SLIKA

- dug kronološki raspon – od starijeg neolitika do ranog brončanog doba- I faza – stariji neolitik- II faza – mlađi neolitik i rani eneolitik- III faza – eneolitik i rano brončano doba- IV faza – rano brončano doba

STAMBENE ZONE I PRATEĆI OBJEKTI

- nađene su velike količine pepela ( vatrišta bez posebnih konstrukcija )- jedno pravo ognjište iz II faze – standardno prapovijesno ( ukrug

poredano krupnije kamenje )- pravilnosti među vatrištima nema – ona su se koristila prema potrabi- nađeni su ostaci kolaca oko vatrišta – dokaz jednostavne konstrukcije za

vješanje posuda iznad vatre

EKONOMIJA

- o ekonomiji nema sasvim preciznih podataka- osteološka istraživanja nisu izvršena ( veoma usitnjeni nalazi )- lov i stočarstvo imali su bitnu ulogu kod stanovnika ove pećine- prisutna je i sakupljačka djelatnost – dokumentirana u nalazima ljuštura

puževa i riečnih školjki

KULT MRTVIH

- jedini primjer sahrane jest jedan dječji skelet ( starosti manje od godinu dana) . Međusobno nepovezani dijelovi skeleta pronađeni su bez ikakve orijentacije i jasnog položaja. Nije bilo nikakve grobne konstrukcije, već je skelet nađen u običnom kulturnom sloju.

- nalaz pripada samom početku II faze, odnosno ranoj fazi hvarske kulture sa jasno izraženim elementima danilske kulture

- pošto se ne radi o običaju sahranjivanja unutar životnog prostora, ovaj nalaz možemo dovesti u svezu s kultom žrtvovanja u svezi s kultom plodnosti

- što se tiče izraženih danilskih elemenata, u samom naselju u Danilu nađeni su isključivo dječji skeleti

PALETE

- nalazi nekoliko manjih ploča kamena s jasnim tragovima crvene boje- one su služile za pripremanje boje i njenu kasniju upotrebu za izvođenje

ornamenata- pripadaju fazi II – hvarskoj kulturi

ORUĐE I ORUŽJE

1. KREMENO I KAMENO ORUĐE- kremena oruđa su najbrojniji tip nalaza - zastupljena su u svim razvojnim fazama ( osim u I )- razlikujemo ove osnovne tipove : noževe, strugače i strugalice, svrdla i

strelice- rana ili II A faza – karakteristični su nešto veći noževi, dosta rudimentarne

izrade ( 3 primjerka )- klasična ili II B faza – veličina je otprilike ista, ali je obradi sječiva sada

poklonjeno više pažnje- kasna ili II C faza – karakteristični primjerci elegantnih noževa velikih

dimenzija- III faza – nalazi noževa su znatno slabiji, oblici se približavaju tipovima iz

ranijih faza, a retuširanje izostaje- strugači i strugalice te svrdla su slabije zastupljeni- strelice su zastupljene svega jednim primjerkom, i to je fragmentiran

2. KOŠTANO ORUĐE I ORUŽJE- šila su pravljena obično od sitnijih kostiju raznih sisara- glačalice su zastupkjene u 2 primjerka, od kojih jedan pripada ranoj, a

drugi kasnoj fazi hvarske kulture- nalaz jedne strelice iz III B faze – za izradu je upotrebljena ljuštura

školjke

NAKIT

- jedan primjerak fino obrađene igle – nije sačuvana glava; tijelo je ukrašeno urezanim linijama. pripada II B fazi

- dva primjerka privjeska od veprova zuba – II C faza- nalazi privjesaka izrađenih od fino glačanog kamena – jedan iz II C faze,

a drugi sa same granice faza III A i III B

PLASTIKA

- svega jedan primjerak plastike – ljudski prikaz- sačuvan je samo donji dio, na temelju kojeg možemo zaključiti da se radi

o ženskoj sjedećoj figurini ( naglašeni gluteusi )- pripada prijelazu faze II A u fazu II B- na prednjem dijelu ukrašena je plitkim urezanim linijama koje se na

stražnjem dijelu pretvaraju u tanke trake – predstavljanje neke vrste pregače

KERAMIKA

I FAZA- pripada starijem neolitiku i na ovom nalazištu je veoma skromno

zastupljena ( zbog kratkotrajsnosti boravka na ovom mjestu tokom ovog razdoblja )

- sve posude su veoma dobro pečene- teško je razlučiti finu od grube keramike- prisutne su blage nijanse ( smeđe, crvenkasto smeđe, nijanse sive boje )- ornamentalne kompozicije su izvedene ponavljanjem određenih motiva- prisutne su tehnike – utiskivanje, urezivanje, žigosanje- tehnika utiskivanja – izvođenje ornamenata prirodnim pomagalima

( utiskivanje noktom ; rubom narebrene školjke – karakteristika kontinentalne i priobalne varijante impresso kulture )

- najzanimljiviji i najvažniji fragment ( T. VI. 4 ) – posuda s recipijentom i bazom ; vjerojatno je imala oblik žrtvenika starčevaćkog tipa ( recipijent ima plitki četvrtasi oblik, dok se za bazni dio petpostavlja da je imao posebno izdvojene noge )

- tehnika urezivanja – uobičajena je u okviru impresso kulture, posebno u unutrašnjosti. Radi se o kraćim ili dužim urezima koji bez određenog rasporeda ili u raspoređenim nizovima prekrivaju svu raspoloživu površinu.

- tehnika žigosanja – uklapa se u varijantu impresso kulture u Primorju. Prisutni su trokutasti i duguljasti motivi ( T. VIII. 2, 4, 5 )

- tehnika punktiranja – zastupljena je u samo jednom primjerku. Radi se o vrlo sitnim ubodima koji bez određenog rasporeda prekrivaju čitavu posudu ( T. VIII. 6 )

II FAZA - dijeli se na tri razvojne faze – A, B, C- u ovoj fazi jasno se odvajaju gruba i fina keramika

II A FAZA1. gruba keramika- posude debljih zidova, slabo glačane površine i većih dimenzija, dobro

pečene i veoma čvrste- zemlja je pomiješana sa zrnima kamenja- boja ovisi o kvaliteti zemlje i intenziteta pečenja ( najčešće je tamno siva,

gotovo crna )- najveći broj fragmenata pripada loncima ( izduženog oblika i blago

zaobljenih stijenki )- zdjele – one s uvučenim gornjim dijelom te one konične- kupe – izraženog jajolikog oblika i one kod kojih je obod neznatno uvijen

ili ili snažno istaknut- jedan primjerak vertikalne trakaste drške rađene u običnoj tehnici

apliciranja iste na zid već gotove posude- poznata su svega 3 ukrašena fragmenta – radi se o malim, samostalnim ili

dvostrukim ispupčenjima na trbuhu, neposredno ispod oboda posude

2. fina keramika- posude izrađene od dobro pročišćene zemlje- fino granulirana zrnca kamenja radi dobivanja na čvrstini- površine uglačane do visokog sjaja- različite nijanse- četiri osnovne forme – zaobljene zdjele i šalice, bikonične zdjele i šalice,

tanjuri, posude sa cilindričnim vratom ( približavaju se obliku amfore )- žrtvenik – ( T. XIV. 2 ) ; plitka četvrtasta forma recipijenta postavljenog

na 4 nožice kružnog presjeka. Ispod oboda je ukrašen urezanim linijama i trokutima. Sve linije su ispunjene bijelom inkrustacijom.

- ornamentika – većinom se susreće samo jedan motiv – trokut u različitim kompozicijama

II B FAZA1. gruba keramika- radi se o prijelaznoj keramici – keramika čija svojstva se udaljavaju od

standardiziranih odlika grube, a ne dostižu kvalitetu fine keramike- uglavnom su glačane- površina je mat, nešto hrapava, a zrnca kamenčića se gotovo uvijek vide- prisutni su svijetliji smeđi tonovi- sada je vodeći oblik zdjela- bikoničnost se rjeđe pojavljuje- radi se o posudama manjih dimenzija- primjenjuje se samo tehnika urezivanja, a poznat je samo jedan primjerak

s apliciranim duguljastim motivom kombiniran s kratkim urezima ( T. XVI. 6 )

- najčešći motiv je trokut- prisutni su i krivocrtni motivi izvedeni plitkim ili dubljim urezivanjem

2. fina keramika- nema promjena u tehnici izrade- raste broj crnoglačanih posuda- vodeći oblik su zdjele ( zaobljene – brojnije, i bikonične )- posude manjih dimenzija – šalice, vaze na nozi, tanjuri- prisutno je i „ dekorativno dno „ – stabilnost posude povećana je

izrezivanjem ili žigosanjem stajne površine u obliku romba ili kvadrata s izduženim rubovima ( T. XXIII. 3 i 4 )

- drške nedostaju, ali prisutne su tunelaste ušice i kružne perforacije - ? korištenje fine keramike u svakodnevne svrhe ( provlačenje uzice pri upotrebi i nošenje )

- svi ornamenti su izvedeni crvenom pastoznom bojom koja se otire ( dakle, poslije pečenja )

- osnovni ornamentalni motiv su jednostruke ili višestruke trake- drugu grupu ornamentalnih motiva čine spiralni motivi unutar više ili

manje složenih kompozicija- urezivanje je također prisutno, no znatno rjeđe- fragmenat crnoglačane posude – kružni motiv ispunjen kratkim urezanim

crticama – simbolična predstava solarno – lunarnog karaktera ( T. XXVI. 1 )

II C FAZA- iako je kratkotrajna, donosi najveće i najvažnije promjene u evoluciji

kulture Ravlića pećine1. gruba keramika- posude čija je površina hrapava ( zrnca kamenja ) i one koje su dodatno

premazane slojem pročišćene zemlje i glačane, pa nema hrapavosti- najkarakterističniji i najbrojniji oblik su visoke posude sa jajolikim ili

loptastim donjim dijelom i jasno izdvojenim vratom ( T. XXVIII. 1,4,5 )- ostali oblici – konične zdjele sa zaravnjenim obodom, duboke zdjele sa

jako uvučenim gornjim dijelommanje posude sa loptastim donjim dijelom i cilindričnim vratom

- drške su poznate u manjem broju – uobičajene trakaste smještene na ramenu posude ili na prijelazu ramena u vrat posude

- ornamentalni sistem – malobrojni primjerci posuda sa nizom kratkih ureza na samom obodu

2. fina keramika- sva tehnološka svojstva ostaju ista kao u prethodnoj fazi, dok je jedina

razlika povećanje broja svijetlosmeđih i svjetlosivih tonova posuda.- pojavljuju se dublje i pliće zdjele sa blago zaobljenim ramenom i

izvijenim vratom- najčešći i najkarakterističniji oblik su manje ili veće posude sa jako

zaobljenim, gotovo loptastim donjim dijelom i jasno izdvojenim vratom- prisutno je smanjenje bojenih ornamenata, a uvodi se posve nova tehnika

ukrašavanja – kaneliranje- 4 primjerka slikanja – spiralni motiv na jednom, na 2 cik-cak trake, a na

četvrtom složeni meandroidni motiv- slikanje se izvodi u kombinaciji sa slikanjem

KULTURNI I KRONOLOŠKI POLOŽAJ

FAZA I- predstavlja potpuno zasebnu cjelinu- zbog nekih njenih elemenata možemo je sagledati kao pripadnost neke od

varijanti impresso kulture- ima vrlo izražene elemente karakteristične za nalazišta impresso kulture u

priobalnom pojasu ( ukrašavanje školjkom ), dok nalazimo i elemente koji odlikuju impresso u unutrašnjosti ( utiskivanje prstom, žigosanje, urezivanje )

- zbog raznovrsnosti ornamenata odbacuje se pomisao da ova faza pripada ranoj fazi impresso kulture – zbog nedokazane kasne faze ostaje jedino da se sinkronizira sa zrelom fazom

FAZA II- II B faza označava Hvarsku kulturu – u ovoj fazi se u cjelini pokazuju

tipične odlike klasične hvarske kulture poznate sa niza drugih nalazišta- u II A fazi susrećemo se sa tipovima posuda karakterističnih za danilsku

kulturu ( bikonične šalice i zdjele, tanjuri i sl. ), no u Ravlića pećini nema bogatog i raznovrsnog ornamentalnog sistema koji je za nju karakterističan. Ipak se radi o hvarskoj kulturi – zdjele sa zaobljenim profilom pojavljuju se kao siguran argument koji govori o jedinstvu II a i II b faze. Iz svega toga zaključujemo da u ovoj fazi možemo govoriti jedno o elementima danilske kulture koji se pojavljuju uz tipične odlike hvarske kulture

- Šime Batović – rana, srednja i kasna faza hvarske kulture- faza II C – zrela faza hvarske kulture; ova faza je vrijeme stabilizacije

života na ovom mjestu, a an umjetničkom planu kao vrijeme traženja i uobličavanja novog izraza.

- Ornamentalni sistem je glavni pokazatelj određenih razlika između Ravlića pećine i ostalih nalazišta hvarske kulture. Svi bojani ornamenti u II b fazi izvedeni su crvenom bojom u crusted tehnici. Upravo ti bojani elementi predstavljaju poseban stil i izraz te mogu odražavati postojanje jedne nove varijante hvarske kulture

- nalazište u Lisičićima treba paralelirati sa našom II b fazom, jer ne sadržavaju niti jedan od elemenata II a i II c faze. Ostavlja se mogućnost mišljenja da su Lisičići rezultat odvajanja ove populacije od jedinstvene osnove, i to u onom trenutku kad se urezivanje javlja kao primarni i isključivi način ukrašavanja

- u II c fazi pojavljuju se novi tipovi posuda i, najvažnije, novi način ukrašavanja – kaneliranje. Dimitrijević i Petrić su na osnovu odgovarajućih nalaza ove vrste izdvojili posebnu kulturu ranog eneolitika ovog područja terminom nakovanska / pelješka kultura, što potvrđuju horizonti s kaneliranom keramikom izdvojeni u Maliqu, Odmutu, Nakovani te samoj Ravlića pećini.

- pelješka kultura odražava proces raspadanja neolitika uslovljen prodorom elemenata karakterističnih za unutrašnjost Balkana.

- prisustvo novih elemenata ukazuje na traženje izvora kanelirane keramike istočne jadranske obale

- Marijanović i Dimitrijević prihvatili su udio badenskih i Bubanj-Salcuta komponenata u stvaranju novog izraza na Jadranu. Elementi ovih dvaju kultura dolaze direktno na kasnoneolitsku, hvarsko-lisičićku kulturnu grupu.