B I L T E N - ЗЈЗПА · 2017-04-07 · hronič ne masovne nezarazne bolesti koje su istovremeno...
Transcript of B I L T E N - ЗЈЗПА · 2017-04-07 · hronič ne masovne nezarazne bolesti koje su istovremeno...
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE PANČ EVO
B I L T E N ZDRAVSTVENO-STATISTIČ KIH
POKAZATELJA
ZA JUŽNOBANATSKI OKRUG
ZA 2009. GODINU
Pančevo, 2010. godina
Izdavač :
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE PANČEVO
Panč evo, ul. Pasterova 2,
Tel/fax 013-322-965
Za izdavač a:
Dr Ljiljana Lazić
Recenzent:
Dr Spomenka Markov specijalista socijalne medicine
Urednik:
Dr Jasmina Pavlović Stojanović, specijalista socijalne medicine
Priprema podataka:
Centar za analizu, planiranje, organizaciju zdravstvene zaš tite, informatiku i biostatistiku u zdravstvu
Kompjuterska priprema:
Slađ ana Aleksić
Viš i zdravstveni statistič ar
2010. godine
PREDGOVOR
BILTEN je statistič ki prikaz zdravstvene delatnosti i zdravstvenog stanja stanovništva i redovna je publikacija Zavoda za javno zdravlje Panč evo u kojoj se objavljuju godišnji zdravstveno-statistič ki podaci za Južnobanatski okrug.
Prvi Bilten zdravstveno-statistič kih pokazatelja za Južnobanatski okrug je
izdat 1974. godine, a kao redovna publikacija se objavljuje od 1977. godine. Prikazani zdravstveno-statistič ki podaci su prikupljeni na osnovu zakonskih
propisa u oblasti zdravstva i Programa i planova o statistič kim istraživanjima u oblasti zdravstva. Zdravstveno-statistič ki podaci i podaci demografske statistike, dostavljenih od strane zdravstvenih ustanova Južnobanatskog okruga i Republič kog Zavoda za statistiku, obrađ ivani su korišćenjem jedinstvenih metoda koje omogućuju njihovu uporedivost u dužem vremenskom periodu. Podaci su grupisani u više celina koje se odnose prvenstveno na demografska kretanja u okrugu Južnog Banata, a zatim na zaposlene zdravstvene radnike, obim i sadržaj rada u zdravstvenim ustanovama, registrovano oboljevanje i umiranje stanovnika od najč ešć ih bolesti i povreda, kao i preventivne aktivnosti zdravstvenih ustanova u oblasti zdravstvene zaštite od zaraznih bolesti i unapređ enju životne sredine.
Nadamo se da će ova publikacija zadovoljiti potrebe korisnika, s tim da sa
zahvalnošću prihvatamo svaku sugestiju usmerenu ka poboljšavanju budućeg rada na izradi godišnjeg Biltena zdravstveno-statistič kih pokazatelja.
Direktor Zavoda
Panč evo,novembar, 2010. Dr Ljiljana Lazić
SADRŽAJ
Demografsko-zdravstvena situacija i organizacija zdravstvene zaš tite u Južnobanatskom okrugu 1 Demografski podaci 5 Pobač aji u zdravstvenim ustanovama 26 Zdravstveno stanje stanovniš tva 31 Koriš ćenje zdravstvene zaš tite 73 Privatna praksa 113 Prikaz higijenske situacije na teritoriji Južnobanatskog okruga 116 Prikaz epidemiološ ke situacije na teritoriji Južnobanatskog okruga 147 Zaključ ak 165 Preporuke 166
2
Južnobanatski okrug obuhvata teritoriju od 4248 km2. Prema popisu iz 1991.
godine na teritoriji Južnobanatskog okruga živi 328.428 stanovnika, a prema popisu
iz 2002. godine okrug ima 313.937 stanovnika, š to znač i da je doš lo do smanjenja
broja stanovnika za 5%. Proseč na gustina naseljenosti je 74 stanovnika po 1 km2 .
Starosna struktura stanovnika Južnobanatskog okruga je prikazana prema
podacima iz popisa stanovnika iz 2002. godine i odgovara regresivnom biološ kom
tipu sa oko 12,6% stanovnika starijih od 65 godina i oko 8,3% u dobnoj grupi od 0-6
godina.
U pogledu uzroka smrti, uoč ava se porast udela nasilnih smrti (1992. godine
iznosi 4,61%, u 2000. godini pada na 2.98%), a u 2009.godini dolazi do pada na
3,6%. Vrednosti stopa specifič nog mortaliteta u pogledu uzroka prirodnih smrti
pokazuju da se u Južnobanatskom okrugu u 2009. godini na vodećem mestu nalaze
bolesti cirkulatornog sistema i tumori, č ijem nastanku znatno doprinosi demografska
stuktura stanovniš tva i stil savremenog nač ina života ljudi na ovom područ ju
(smanjena fizič ka aktivnost, neadekvatna ishrana, koriš ćenje duvana i aklohola i
drugo).
Vrednost stope vanbolnič kog morbiditeta odraslih u 2009. godini je porasla u
odnosu na prethodne godine ( sa 1094/1000 stanovnika u 2004. godini i 1047/1000
stanovnika u 2005. godini, doš lo je do porasta na 1396/1000 stanovnika u 2009.
godini). Na prvom mestu se nalaze oboljenja iz grupe respiratornih (324/1000
stanovnika), na drugom mestu se nalazi grupa bolesti krvotoka (273/1000
stanovnika), na trećem mestu se nalaze oboljenja miš ićno-koš tanog sistema
(150/1000 stanovnika). U mnogim grupama registrovanih oboljenja preovlađ uju
hronič ne masovne nezarazne bolesti koje su istovremeno i vodeći uzroci smrti, a
posledica su starenja i savremenog nač ina života stanovniš tva.
Kada je u pitanju registrovano oboljevanje dece do 18 godina izdvajaju se
oboljenja sistema za disanje (2791/1000 stanovnika), zatim bolesti uva i mastoidnog
nastavka (355 na 1000 stanovnika) i na trećem mestu su zarazne i parazitarne bolesti.
3
Oboljevanje registrovano u vanbolnič kim zdravstvenim ustanovama
Južnobanatskog okruga odgovara po obimu i strukturi oboljevanju stanovniš tva
Vojvodine.
Registrovano oboljevanje stanovniš tva u bolnič koj zdravstvenoj zaš titi u
opš tim bolnicama varira u poslednjih 10 godina, s tim da je u 2009. godini
registrovano 29 947 epizoda bolnič kog leč enja. Na prvom mestu u registrovanom
bolnič kom morbiditetu se nalaze bolesti sistema krvotoka (1135/100 000
stanovnika), na drugom bolesti sistema za varenje (1129/100 000 stanovnika), na
trećem bolesti mokraćno-polnog sistema (994/100 000 stanovnika), na č etvrtom
mestu su bolesti sistema za disanje (787 /100 000stanovnika) i na petom mestu
tumori (761/100 000 stanovnika).
Veliki broj naseljenih mesta u svim opš tinama u Južnobanatskom okrugu ima
adekvatno organizovanu, razvijenu, razgranatu i dostupnu mrežu državnih
zdravstvenih ustanova, i č iju organizaciju i rad prati Zavod za javno zdravlje
Panč evo. Na okrugu se nalazi 16 zdravstvenih ustanova: 8 domova zdravlja, 2
apoteke, 2 opš te bolnice, 3 specijalne bolnice i jedan Zavod za javno zdravlje.
Farmaceutsku delatnost obavljaju 2 samostalne apotekarske ustanove u Panč evu i
Vrš cu, a preostalih 6 domova zdravlja u okrugu ima organizacione jedinice koje
obavljaju farmaceutsku delatnost (apoteke) u svom sastavu.
Bolnič ka zdravstvena zaš tita se ostvaruje u 2 opš te bolnice, koje imaju
ukupno 950 postelja. Obezbeđ enost iznosi 3,0 postelja na 1000 stanovnika
Južnobanatskog okruga. Proseč an broj dana leč enja u ovim bolnicama iznosi 7 dana,
a iskoriš ćenost opš tih bolnica u Južnobanatskom okrugu iznosi 64,7%. U okrugu se
nalaze i 3 specijalne bolnice (2 psihijatrijske i 1 plućna) sa ukupno 2100 bolesnič kih
postelja koje obezbeđ uju stanovniš tvo u Srbiji tercijernom zdravstvenom zaš titom.
U 2009. godini, na teritoriji Južnobanatskog okruga, po podacima sa
kojima raspolaže Zavod za javno zdravlje Pančevo, postoji ukupno
registrovanih: 93 privatnih zdravstvenih ustanova, a od toga 24 lekarskih
ordinacija, 47 stomatoloških ordinacija i 22 apoteke.
4
ZDRAVSTVENE USTANOVE U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU PO OPŠ TINAMA
Sediš te zdravstvene
ustanove Naziv zdravstvene ustanove
Alibunar Dom zdravlja “ Alibunar” Bela Crkva Dom zdravlja “ Bela Crkva”
Specijalna bolnica za plućne bolesti “ Budislav Babić” Vrš ac
- Dom zdravlja Vrš ac - Opš ta bolnica Vrš ac
- Apoteka Vrš ac Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti
“ dr Slavoljub Bakalović” Kovač ica Dom zdravlja “ Kovač ica”
Kovin Dom zdravlja “ Kovin” Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti “ Kovin”
Opovo Dom zdravlja “ Opovo” Panč evo Zavod za javno zdravlje
- Dom zdravlja Panč evo - Opš ta bolnica Panč evo Apoteka “ Panč evo”
Plandiš te Dom zdravlja “ 1. Oktobar”
6
Osnovne vitalne događ aje stanovnika Južnobanatskog okruga od 1970. do
2002. godine karakteriš e:
Prisutno je stalno smanjenje broja živorođ ene dece, š to rezultira opadanjem
stope nataliteta kao pozitivne komponente u prirodnom kretanju stanovniš tva. Od
1987. do 1991. godine ova stopa varira od 11,06 do 11,14 na 1000 stanovnika, da bi
u 1992. godini ova stopa opala ispod 10 promila. U 2000. godini ona iznosi 9,00
promila, a u 2009. godini stopa nataliteta je iznosila 8,74. Uoč ava se da se
Južnobanatski okrug u opisanom periodu nalazi u fazi nepovoljnog nataliteta prema
svetskim standardima (ispod 12 promila prema SZO).
Kao pokazatelji starenja populacije Južnobanatskog okruga analiziraju se
stopa prirodnog priraš taja, koja nastavlja svoj negativni trend i u 2009. godini i iznosi
– 5,22; vitalni indeks takođ e pokazuje trend opadanja u poslednjih 10 godina (u 2005.
godini iznosi 64,07), a u 2009.godini dolazi do daljeg pada vitalnog indeksa na
62,61. Vrednosti ovih pokazatelja imaju približne vrednosti u odnosu na populaciju
Vojvodine koja ima slič nu starosnu strukturu stanovniš tva. U 2009. godini
najnepovoljniji vitalni indeks u Južnobanatskom okrugu ima stanovniš tvo opš tina
Plandiš te i Alibunar (40,11) i (39,90).
Reproduktivna sposobnost žena, koja se meri stopom fertiliteta, od 1970. do
1997. godine nije pokazivala znač ajna odstupanja, sem 1994. kada je iznosila 25,57.
Od 1997.godine beleži se njen stalni pad, a u 2009.godini je imala vrednost od 36,30.
Uoč ava se neprekidan porast ukupnog broja umrlih lica sa opš tom stopom od
13,96. U ukupnom broju umrlih najveći udeo imaju stanovnici starosti izmeđ u 65-84
godina (76,3%). Međ u umrlima muš karci imaju udeo od 51%, a žene 49%. Proseč na
starost umrlih muš karaca u Južnobanatskom okrugu je 68,81 godina, a umrlih žena
75,32 godine, š to odgovara proseč noj starosti umrlih na nivou Republike Srbije.
Stopa smrtnost odojč adi od 1991. godine (18,58 %0) do 1997. godine (14,2
%0) varira, da bi 1998 godine imala nagli pad (9%0), a 1999.godine nagli porast
(14,1%0 ). U 2000. i 2001.godini dolazi ponovo do pada smrtnosti odojč adi na
13,30%0.
U 2009. godini stopa smrtnosti odojč adi je imala vrednost od 5,46%0.
7
U 2009. godini stopa mortinataliteta u Vojvodini iznosi 6,35%, a u Republici
Srbiji 5,21%. Najnepovoljnija stopa mortinataliteta u 2009.godini je registrovana u
opš tini Alibunar (18,75%0).
8
0 godina 0-6 godina7-14
godina15-18 godina
7-18 godina
19-27 godina
18 i vi{e 65 i vi{e15-49 godina
25-50 godina
15 i vi{e
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
328428 313937 2887 18277 28804 16890 45695 27339 247078 49485 0.44 0.16 75621 115902 136513
1 ALIBUNAR 26535 22954 207 1368 2169 1157 3326 2127 18053 4441 0.54 0.19 4935 7872 9900
2 BELA CRKVA 23707 20367 195 1255 1943 1073 3016 2234 15901 3192 0.43 0.16 4814 7424 8788
3 VR[AC 58228 54369 513 3185 4714 2801 7516 6035 43155 8862 0.47 0.16 13349 20100 24172
4 KOVA^ICA 30469 27890 276 1719 2663 1473 4136 2867 21759 4753 0.46 0.17 6266 9961 11777
5 KOVIN 38263 36802 354 2276 3731 2078 5809 3929 28363 6001 0.42 0.16 8536 13383 15533
6 OPOVO 11384 11016 102 644 1065 608 1673 1155 8597 1848 0.45 0.17 2526 3976 4659
7 PAN^EVO 125261 127162 1125 7091 11366 7067 18433 7778 100513 17675 0.39 0.14 32334 48425 55897
8 PLANDI[TE 14581 13377 115 739 1153 633 1786 1214 10737 2713 0.61 0.20 2861 4761 5787
UKUPNO
65 i vi{e/br.st
an.po popisu 2002,
BROJ STANOVNIKA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU
DECA I OMLADINA
DOBNE GRUPE
POSEBNE GRUPE STANOVNI[TVA
ŽENE
DOBNE GRUPER.br. OP[TINA
BROJ STANOVNIKA
PO POPISU 1991
Index starenja
BROJ STANOVNIKA
PO POPISU 2002.
9
BROJ % BROJ % BROJ % BROJ %0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2757 2745 99.56 1375 50.09 1370 49.91 12 0.44
1 ALIBUNAR 163 160 98.16 86 53.75 74 46.25 3 1.84
2 BELA CRKVA 144 143 99.31 71 49.65 72 50.35 1 0.69
3 VR[AC 508 505 99.41 258 51.09 247 48.91 3 0.59
4 KOVA^ICA 252 252 100.00 138 54.76 114 45.24 0 0.00
5 KOVIN 282 282 100.00 138 48.94 144 51.06 0 0.00
6 OPOVO 101 101 100.00 45 44.55 56 55.45 0 0.00
7 PAN^EVO 1236 1231 99.60 603 48.98 628 51.02 5 0.40
8 PLANDI[TE 71 71 100.00 36 50.70 35 49.30 0 0.00
OKRUG JU@NI BANAT
R.br OP[TINA
@IVORO\ENI PREMA POLU I MRTVORO\ENI PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2009. GODINI.
MRTVORO\ENI@IVORO\ENI
SVEGAUKUPNO RO\ENI
MU[KO ŽENSKO
10
BROJ
STOPA (NA 1000
STANOVNIKA)
BROJ %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
70299 9.38 -4.49 104000 10.39 492 0.47 7.00 366 5.21 38.85 67.60
18590 9.15 -4.75 28252 14.02 90 0.32 4.84 118 6.35 37.43 65.80
2745 8.74 -5.22 4384 13.96 15 0.34 5.46 12 4.37 36.30 62.61
1 ALIBUNAR 160 6.97 -10.50 401 17.47 2 0.50 12.50 3 18.75 32.42 39.90
2 BELA CRKVA 143 7.02 -7.61 298 14.63 0 0.00 0.00 1 6.99 29.71 47.99
3 VR[AC 505 9.29 -5.37 797 14.66 2 0.25 3.96 3 5.94 37.83 63.36
4 KOVA^ICA 252 9.04 -5.20 397 14.23 1 0.25 3.97 0 0.00 40.22 63.48
5 KOVIN 282 7.66 -6.66 527 14.32 3 0.57 10.64 0 0.00 33.04 53.51
6 OPOVO 101 9.17 -6.26 170 15.43 1 0.59 9.90 0 0.00 39.98 59.41
7 PAN^EVO 1231 9.68 -3.04 1617 12.72 5 0.31 4.06 5 4.06 38.07 76.13
8 PLANDI[TE 71 5.31 -7.92 177 13.23 1 0.56 14.08 0 0.00 24.82 40.11
* Republika Srbija, bez podataka sa Kosova
AP VOJVODINA
OKRUG JU@NI BANAT
STOPA SMRTNOSTI
ODOJ^ADI (NA 1000
@IVORO\ENIH)
STOPA FERTILITETA
(NA 1000 @ENA
UZRASTA 15-49 GODINA)
VITALNI INDEKS
REPUBLIKA SRBIJA*
OD TOGA ODOJ^AD
R.br.
VITALNE KARAKTERISTIKE STANOVNI[TVA PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2009. GODINI
BROJ MRTVORO\ENIH
STOPA MORTINATALITETA (NA 1000 @IVORO\ENIH)
OP[TINA
U M R L I
UKUPNO
Ž IVORO\ENI
BROJ
STOPA NATALI-TETA(NA
1000 STANOVNI
KA)
STOPA PRIRODNOG
PRIRA-[TAJA
11
BROJ
STOPA (NA 1000
STANOVNIKA)
BROJ % BROJ %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
1 1970 4070 12.71 2.25 3348 10.46 204 6.09 50.12 44.58 121.56
2 1974 4560 13.77 3.68 3342 10.10 116 3.47 25.44 49.95 136.44
3 1977 4856 14.67 4.76 3279 9.89 105 3.20 21.62 53.19 148.09
4 1987 4089 11.06 0.29 3989 11.57 89 2.23 21.77 47.87 102.51
5 1988 3985 11.56 0.13 3940 11.43 81 2.06 20.33 46.54 101.14
6 1989 3762 10.91 -1.11 4143 12.02 71 1.71 160 3.86 18.87 43.95 90.80
7 1990 3791 11.55 -0.94 4100 12.49 67 1.63 186 4.54 17.67 48.61 92.46
8 1991 3660 11.14 -1.98 4310 13.12 68 1.56 194 4.50 18.58 46.16 84.92
9 1992 3564 10.85 -2.89 4514 13.74 55 1.22 208 4.61 15.43 46.03 78.95
10 1993 3499 10.65 -3.20 4549 13.85 73 1.61 179 3.93 20.86 45.11 76.92
11 1994 3490 10.60 -3.30 4555 13.90 61 1.34 200 4.39 17.50 25.57 76.62
12 1995 3506 10.70 -2.60 4352 13.30 34 0.78 133 3.06 9.70 44.95 80.56
13 1996 3477 10.60 -3.90 4740 14.50 42 0.89 195 4.11 12.10 44.60 73.40
14 1997 3307 10.20 -3.90 4605 14.10 47 1.02 194 4.21 14.20 42.40 71.81
15 1998 3110 9.55 -4.61 4603 14.20 28 0.61 183 3.98 9.00 39.87 67.56
16 1999 2979 9.15 -5.07 4621 14.30 42 0.91 197 4.26 14.10 38.19 64.47
17 2000 2930 9.00 -5.75 4795 14.79 39 0.81 143 2.98 13.31 38.19 61.11
18 2001 3158 9.89 -4.77 4681 14.66 42 0.90 217 4.63 13.30 40.49 67.46
19 2002 3146 10.02 -4.80 4653 14.82 45 0.97 177 3.80 14.30 41.60 67.61
19 2003 3348 10.66 -4.61 4794 15.27 46 0.96 167 4.98 13.74 44.27 69.84
19 2004 3206 10.21 -4.58 4644 14.79 35 0.75 182 5.67 42.40 69.04
20 2005 3033 9.66 -5,42 4734 15.08 32 0.68 165 3.49 10.55 40.11 64.07
21 2006 2989 9.52 -4,77 4486 14.29 31 0.69 179 3.99 10.37 39.53 66.63
22 2007 2871 9.15 -5.27 4526 14.42 19 0.42 205 7.14 6.62 37.97 63.43
23 2008 2774 8.84 -5.44 4481 14.27 26 0.58 189 6.81 9.37 36.68 61.91
24 2009 2745 8.74 -5.22 4384 13.96 15 0.34 158 5.75 3.60 36.30 62.61
R.br. GODINA
Ž IVORO\ENI
STOPA PRIRODNOG PRIRA-
[TAJA
U M R L I
VITALNE KARAKTERISTIKE STANOVNI[TVA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU OD 1970. DO 2009.GODINE
STOPA FERTILI-
TETA
VITALNI INDEKSBROJ
UMRLI NASILNOM
SMR]USTOPA
NATALI-TETA(NA
1000 STANOVN
IKA)
UKUPNO OD TOGA ODOJ^ADSTOPA
SMRTNOSTI
ODOJ^ADI (NA 1000 @IVORO\
ENIH)
12
MU[KO ŽENSKO UKUPNO MU[KO ŽENSKO0 1 2 3 4 5 6 7
104000 52377 51623 72.91 70.28 75.59
28252 14209 14043 72.03 68.92 75.18
4384 2259 2125 71.97 68.81 75.32
1 ALIBUNAR 401 206 195 72.64 69.39 76.06
2 BELA CRKVA 298 148 150 72.12 68.6 75.57
3 VR[AC 797 405 392 72.05 69.36 74.83
4 KOVA^ICA 397 213 184 72.13 69.19 75.55
5 KOVIN 527 271 256 72.33 69.23 75.61
6 OPOVO 170 84 86 70.24 65.01 75.36
7 PAN^EVO 1617 845 772 71.78 68.53 75.33
8 PLANDI[TE 177 87 90 71.68 69.36 73.93
*Republika Srbija, bez podataka sa Kosova
AP VOJVODINA
REPUBLIKA SRBIJA*
OKRUG JU@NI BANAT
PROSE^NA STAROST UMRLIH
UMRLI PREMA POLU I PROSE^NA STAROST UMRLIH PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2009. GODINI
R.br OP[TINAUKUPNO UMRLI
P O L
13
BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ % BROJ %
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 13 14 15 17 18 19 20
104000 492 0.5 70 0.1 132 0.1 428 0.4 8631 8.3 13381 12.9 79284 76.2 14901 14.3
28252 90 0.3 21 0.1 38 0.1 128 0.5 2731 9.7 4009 14.2 21405 75.8 3826 13.5
4384 15 0.3 2 0.0 5 0.1 20 0.5 415 9.5 650 14.8 3345 76.3 579 13.2
1 ALIBUNAR 401 2 0.5 0 0.0 0 0.0 1 0.2 39 9.7 52 13.0 308 76.8 50 12.5
2 BELA CRKVA 298 0 0.0 0 0.0 1 0.3 1 0.3 23 7.7 51 17.1 232 77.9 40 13.4
3 VR[AC 797 2 0.3 1 0.1 2 0.3 4 0.5 72 9.0 122 15.3 617 77.4 99 12.4
4 KOVA^ICA 397 1 0.3 0 0.0 0 0.0 2 0.5 39 9.8 43 10.8 306 77.1 49 12.3
5 KOVIN 527 3 0.6 0 0.0 0 0.0 2 0.4 49 9.3 82 15.6 399 75.7 74 14.0
6 OPOVO 170 1 0.6 0 0.0 2 1.2 1 0.6 18 10.6 26 15.3 125 73.5 23 13.5
7 PAN^EVO 1617 5 0.3 1 0.1 0 0.0 7 0.4 157 9.7 246 15.2 1228 75.9 218 13.5
8 PLANDI[TE 177 1 0.6 0 0.0 0 0.0 2 1.1 18 10.2 28 15.8 130 73.4 26 14.7
*Republika Srbija, bez podataka sa Kosova
UMRLI PREMA STAROSTI PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2009. GODINI
OKRUG JU@NI BANAT
R.br OP[TINA
REPUBLIKA SRBIJA*
AP VOJVODINA
UKUPNO UMRLI
DO 1 GODINE 1-4 GODINE 5-14 GODINA
S T A R O S T
15-24 GODINA 25-54 GODINA 55-64 GODINA 85 I VI[E65-84 GODINA
14
SVEGANESRE]NI SLU^AJEVI
SAMO-UBISTVO
UBISTVO OSTALONEUTVRĐ E
NO0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
104000 96033 3739 1823 1376 140 400 4228
28252 26256 1184 567 484 40 93 812
4384 4116 158 89 59 6 4 110
1 ALIBUNAR 401 386 7 4 3 0 0 8
2BELA CRKVA
298 282 7 3 2 2 0 9
3 VR[AC 797 769 21 10 10 1 0 7
4 KOVA^ICA 397 371 19 11 8 0 0 7
5 KOVIN 527 499 21 12 8 0 1 7
6 OPOVO 170 156 8 6 1 1 0 6
7 PAN^EVO 1617 1491 62 36 21 2 3 64
8 PLANDI[TE 177 162 13 7 6 0 0 2
*Republika Srbija, bez podataka sa Kosova
OKRUG JU@NI BANAT
UMRLI PREMA UZROKU SMRTI I PO OP[TINAMA U JU@NOBANATSKOM OKRUGU U 2009. GODINI
R.br OP[TINA
UKUPNO UMRLI PRIRODNA
N A S I L N A
U Z R O K S M R T I
REPUBLIKA SRBIJA!*
AP VOJVODINA
15
SVEGANESRE]NI SLU^AJEVI
SAMO-UBISTVO
UBISTVO OSTALO
ZAKONSKE INTERVENCIJE I
RATNE OPERACIJE
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 1993 4549 4370 179 86 71 22 0
2 1994 4555 4355 200 86 99 15 0
3 1995 4352 4219 133 69 50 14 0
4 1996 4740 4545 195 103 73 19 0
5 1997 4605 4411 194 112 72 10 0
6 1998 4603 4420 183 92 74 17 0
7 1999 4621 4424 197 49 81 13 46 8
8 2000 4795 4652 143 57 60 6 20
9 2001 4681 4464 217 115 65 13 24
9 2002 4653 4476 177 82 63 17 15
10 2003 4794 4627 167 61 68 14 24
11 2004 4644 4462 182 83 72 5 22
12 2005 4734 4471 165 93 57 6 9
13 2006 4486 4214 179 109 60 8 95
14 2007 4526 4258 205 103 85 6 77
15 2008 4481 4185 189 96 82 7 4
16 2009 4384 4116 158 89 59 6 4
UMRLI PREMA UZROKU SMRTI U JU@NOBANATSKOM OKRUGU OD 1993. DO 2009. GODINE
R.br GODINE
UKUPNO UMRLI PRIRODNA
N A S I L N A
U Z R O K S M R T I
16
BROJ %0 2 3
A00-T98 401 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0.25
1 GRUPA II TUMORI C00-D48 78 19.45
3 GRUPA IIIBOLESTI KRVI I BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA I POREME]AJI IMUNITETA
D50-D89 2 0.50
2 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMAE00-E90 6 1.50
3 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 2 0.50
4 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
5 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
6 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
7 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 254 63.34
8 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 15 3.74
9 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 10 2.49
13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I]NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 1 0.25
10 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 11 2.74
17 GRUPA XVIIURO\ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI
Q00-Q99 1 0.25
12 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 10 2.49
13 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 7 1.75
3 0.75
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI ALIBUNAR U 2009. GODINI
UKUPNO UMRLIU Z R O K S M R T I
R.br
1
U K U P N O
17
BROJ %0 2 3
A00-T98 298 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0.34
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 59 19.80
3 GRUPA IVBOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA
E00-E90 6 2.01
4 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 1 0.34
5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 169 56.71
9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 16 5.37
10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 13 4.36
11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 10 3.36
17 GRUPA XVIIURO\ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI
Q00-Q99 1 0.34
13 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 14 4.70
14 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 7 2.35
1
U K U P N O
1 0.34
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI BELA CRKVA U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
18
BROJ %0 2 3
A00-T98 797 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0.13
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 161 20.20
4 GRUPA IVBOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA
E00-E90 6 0.75
5 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 5 0.63
6 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
7 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
8 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
9 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 516 64.74
10 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 17 2.13
11 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 19 2.38
13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I]NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 1 0.13
12 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 29 3.64
13 GRUPA XVI STANJA U PORO\AJNOM PERIODU P00-P96 1 0.13
17 GRUPA XVIIURO\ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI
Q00-Q99 1 0.13
14 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 11 1.38
15 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 21 2.63
1
U K U P N O
8 1.00
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI VR[AC U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
19
BROJ %0 2 3
A00-T98 397 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 2 0.50
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 60 15.11
3 GRUPA IVBOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA
E00-E90 8 2.02
4 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 3 0.76
5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 248 62.47
9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 17 4.28
10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 13 3.27
11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 12 3.02
12 GRUPA XVI STANJA U PORO\AJNOM PERIODU P00-P96 1 0.25
14 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 11 2.77
15 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 19 4.79
1
U K U P N O
3 0.76
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI KOVA^ICA U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
20
BROJ %0 2 3
A00-T98 527 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 2 0.38
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 92 17.46
3 GRUPA IVBOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA
E00-E90 8 1.52
5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 342 64.90
9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 18 3.42
10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 14 2.66
11 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 1 0.19
13 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 14 2.66
14 GRUPA XVI STANJA U PORO\AJNOM PERIODU P00-P96 1 0.19
15 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 11 2.09
16 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 21 3.98
1
U K U P N O
3 0.57
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI KOVIN U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
21
BROJ %0 2 3
A00-T98 170 100%
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 28 16.47
4 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 1 0.59
5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 109 64.12
9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 9 5.29
10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 5 2.94
12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 0 0.00
13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I]NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 0 0.00
11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 2 1.18
17 GRUPA XVIIURO\ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI
Q00-Q99 1 0.59
13 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 6 3.53
14 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 8 4.71
1
U K U P N O
1 0.59
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI OPOVO U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
22
BROJ %0 2 3
A00-T98 1617 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 5 0.31
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 373 23.07
4 GRUPA IVBOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA
E00-E90 34 2.10
5 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 6 0.37
6 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
7 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
8 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
9 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 897 55.47
10 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 67 4.14
11 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 44 2.72
12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 1 0.06
13 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 27 1.67
14 GRUPA XVI STANJA U PORO\AJNOM PERIODU P00-P96 5 0.31
16 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 78 4.82
17 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 62 3.83
1
U K U P N O
18 1.11
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI PAN^EVO U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
23
BROJ %0 2 3
A00-T98 177 100%
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 1 0.56
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 36 20.34
5 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
6 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
7 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
8 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 102 57.63
9 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 5 2.82
10 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 3 1.69
11 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 9 5.08
16 GRUPA XVI STANJA U PORO\AJNOM PERIODU P00-P96 1 0.56
13 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 6 3.39
14 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 13 7.34
1
U K U P N O
1 0.56
VODE]I UZROCI SMRTI U OP[TINI PLANDI[TE U 2009. GODINI
R.br U Z R O K S M R T I
UKUPNO UMRLI
24
br. stopa* br. stopa* br. stopa*0 2 3 3 3 3 3
A00-T98 4384 13.7 28252 14.3 104000 10.5
1 GRUPA I ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI A00-B99 13 4.1 107 5.4 412 4.2
2 GRUPA II TUMORI C00-D48 887 277.9 6105 309.0 21415 216.0
3 GRUPA IIIBOLESTI KRVI I BOLESTI KRVOTVORNIH ORGANA I POREME]AJI IMUNITETA
D50-D89 2 0.6 55 2.8 141 1.4
4 GRUPA IV BOLESTI @LEZDA SA UNUTRA[NJIM LU^ENJEM,ISHRANE I METABOLIZMAE00-E90 68 21.3 919 46.5 3175 32.0
5 GRUPA V DU[EVNI POREME]AJI I POREME]AJI PONA[ANJA F00-F99 18 5.6 487 24.6 942 9.5
6 GRUPA VI BOLESTI NERVNOG SISTEMA G00-G99
7 GRUPA VII BOLESTI OKA I PRIPOJAKA OKA H00-H59
8 GRUPA VIII BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOG NASTAVKA H60-H95
9 GRUPA IX BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA I00-I99 2637 826.1 15192 768.8 56951 574.5
10 GRUPA X BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE J00-J99 164 51.4 1222 61.8 4203 42.4
11 GRUPA XI BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE K00-K93 121 37.9 940 47.6 3621 36.5
12 GRUPA XII BOLESTI KO@E I POTKO@NOG TKIVA L00-L90 2 0.6 15 0.8 43 0.4
13 GRUPA XIII BOLESTI MI[I]NO- KO[TANOG SISTEMA I VEZIVNOG TKIVA M00-M99 2 0.6 74 3.7 166 1.7
14 GRUPA XIV BOLESTI MOKRA]NO-POLNOG SISTEMA N00-N99 114 35.7 434 22.0 2067 20.9
15 GRUPA XV TRUDNO]A,RA\ANJE I BABINJE O00-O99 0 0.0 2 0.1 6 0.1
16 GRUPA XVI STANJA U PORO\AJNOM PERIODU P00-P96 9 2.8 48 2.4 303 3.1
17 GRUPA XVIIURO\ENE NAKAZNOSTI, DEFORMACIJE I HROMOSOMSKE NENORMALNOSTI
Q00-Q99 4 1.3 31 1.6 141 1.4
18 GRUPA XVIII SIMPTOMI,ZNACI I PATOLO[KI KLINI^KI I LABORATORIJSKI NALAZI R00-R99 147 46.1 1094 55.4 5270 53.2
19 GRUPA XIX POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA S00-T98 158 49.5 1184 59.9 3739 37.7
* Ukupno - op{ta stopa mortaliteta na 1000 stanovnika
Grupe bolesti - specifi~na stopa mortaliteta na 100000 stanovnika
** Republika Srbija, bez podataka sa Kosova
VODE]I UZROCI SMRTI U JU@NOBANATSKOM OKRUGU, AP VOJVODINI I REPUBLICI SRBIJI U 2009. GODINI
1
U K U P N O
R.br U Z R O K S M R T I
Ju`noban.ok. Vojvodina Srbija**
14.238 343 140511.9 17.4
25
Pet vode}ih uzroka smrti u Ju`nobanatskom okrugu, AP Vojvodini i Republici Srbiji u 2009.godini
0
200
400
600
800
1000
grupa bolesti
Ju`nob. okrug 826.1 277.9 51.4 49.5 46.1
Vojvodina 768.8 309 61.8 59.9 55.4
Srbija 574.5 216 42.4 37.7 53.2
IX II X XIX XVIII
Natalitet i mortalitet u Ju`nobanatskom okrugu od 1997. do 2009. godine
0.0
2.0
4.0
6.0
8.0
10.0
12.0
14.0
16.0
18.0
N A TA LITET 10 .2 9 .6 9 .2 9 .2 9 .9 10 .0 10 .7 10 .2 9 .7 9 .5 9 .2 8 .8 8 .7
M OR TA LITET 14 .1 14 .2 14 .3 14 .7 16 .6 14 .8 15 .2 14 .8 15 .0 8 14 .3 14 .4 14 .3 13 .9
19 9 7 19 9 8 19 9 9 2 0 0 0 2 0 0 1 2 0 0 2 2 0 0 3 2 0 0 4 2 0 0 5 2 0 0 6 2 0 0 7 2 0 0 8 2 0 0 9
27
Svaka trudnoća koja se ne završ i porođ ajem, smatra se prekidom trudnoće i u
skladu sa zakonskim propisima prijavljuje se na odgovarajućem obrascu Zavodu za
javno zdravlje.
Prema važećim zakonskim propisima, žena može legalno da izvrš i prekid
trudnoće bez dozvole komisije, ukoliko se radi o trudnoći koja ne traje duže od deset
nedelja (Zakon o postupku prekida trudnoće u zdravstvenoj ustanovi, Službeni
glasnik br. 16/95, č lan 6). Prekid trudnoće se može obaviti samo u za to ovlaš ćenim
stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Na teritoriji Južnobanatskog okruga prijavljeno je u 2009. godini 1266
medicinska prekida trudnoće, š to predstavlja blagi pad u odnosu na predhodne
godine.
Tokom predhodne godine je 58 mladih devojaka do 19. godina starosti imalo
prekid trudnoće na zahtev i njihov udeo u ukupnom broju prekida trudnoće iznosi
4.6%. Od svih žena kod kojih je tokom 2009. godine obavljen prekid trudnoće,
najviš e ih je u starosnom intervalu od 30-39 godina (43.5%).
Zaključ uje se da je međ u ženama koje zahtevaju medicinski prekid trudnoće
najviš e onih koje već imaju dvoje dece (23.2%) i starosti su 30-39 godina, š to
potvrđ uje č injenicu da se u naš im uslovima prekid trudnoće nažalost i dalje koristi
kao sredstvo kontracepcije.
28
Broj medicinskih prekida trudnoć e prema strosti žene u Južnobanatskom okrugu 2009. godini
do 16 17-19
god. 20-29 god.
30-39 god.
40-49 god. 50 i više
1999 4 74 1009 1249 243 82 2000 13 71 982 1221 267 1 2001 9 50 768 934 184 1 2002 5 75 820 990 237 1 2003 8 61 737 1004 230 4 2004 9 67 839 1077 249 3 2005 7 51 611 814 165 3 2006 7 51 588 788 174 1 2007 7 58 589 716 157 5 2008 8 37 562 716 151 3 2009 11 47 495 551 155 7
Broj medicinskih prekida trudnoć e u Južnobanatskom okrugu u periodu od 1999. do 2009. godine
2471
2182
1266
2550
1877
2059
1969
162214771567
1432
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
29
Broj žena fertalne dobi
Broj ž ivorođ ene dece Stopa fertiliteta
Broj medicinskih prekida trudnoć e na 1 ž ivorođ eno dete
1999 77995 2979 38.19 0.862000 77995 2930 37.57 0.842001 77995 3158 40.49 0.592002 75621 3146 41.60 0.652003 75621 3348 44.27 0.592004 75621 3206 42.40 0.682005 75621 3033 40.11 0.532006 75621 2989 39.53 0.522007 75621 2871 37.97 0.512008 75621 2774 36.68 0.522009 75621 2745 36.30 0.46
Broj žena fertilnog doba, broj ž ivorođ ene dece, stopa fertiliteta i medicinskih prekida trudnoć e na 1 ž ivorođ eno dete u Južnobanatskom okrugu u periodu od
1999. do 2009. godine
Procentualno učešć e medicinskih prekida trudnoć e prema broju živorođ ene dece u Južnobanatskom okrugu 2009.
godini
11%
23%
41%
16%8% 1%
01234-67 i više
30
Procentualno učešć e medicinskih prekida trudnoć e prema strosti žene u Južnobanatskom okrugu 2009. godini
5%
43%
13%
39%
do 19 god20-29 god.30-39 god.40 i više
32
1.UVOD
Analiza zdravstvenog stanja stanovniš tva do nedavno se bazirala
isključ ivo na podacima o umiranju (mortalitetu), da bi tokom dvadesetog veka
bili uvedeni i pokazatelji oboljevanja (morbiditeta). Poslednjih decenija procena
zdravstvenog stanja stanovniš tva se zasniva i na podacima o koriš ćenju
zdravstvene zaš tite. S obzirom da mnoge bolesti i stanja nastaju ne samo usled
dejstva biološ kih uzroč nika, već i zbog prisustva brojnih faktora životne sredine,
procena zdravstvenog stanja stanovniš tva nije kompletna ukoliko se ne
razmatraju i ovi č inioci, kao i uč estalosti rizič nog ponaš anja u populaciji
(gojaznost, puš enje, upotreba alkohola i slič no).
Pored ovog pristupa, koji se bazira na negativnom aspektu zdravlja u
merenju zdravstvenog stanja sve č eš će se primenjuju pozitivni pokazatelji,
zasnovani na percepciji zdravlja, funkcionisanju i adaptabilnosti životnoj
sredini.
Zdravstveno stanje stanovniš tva je osnova za objektivnu identifikaciju
prioriteta, za formulisanje zdravstvene politike, strategije i tehnologije u
zdravstvenoj zaš titi.
Analiza zdravstvenog stanja stanovniš tva je potrebna radi dobijanja
osnovnih informacija o zdravlju stanovniš tva za donosioce odluka o zdravstvu,
kao i za merenje napretka u dostizanju ciljeva zdravstvene politike.
2. MORBIDITET- OBOLJEVANJE
Zvanič no registrovani morbiditet, odnosno oboljevanje, predstavlja
praktič no svaki sluč aj oboljevanja, ali samo onog dela stanovniš tva koji zatraži
zdravstvenu zaš titu u zdravstvenoj ustanovi (u primarnoj ili sekundarnoj
zdravstvenoj zaš titi).
33
2.1.Vanbolnički morbiditet
Morbiditet (oboljevanje) je direktni pokazatelj zdravstvenog stanja
stanovniš tva. U naš im uslovima morbiditetna statistika registruje oboljenje, a ne
obolelo lice. Jedno lice može bolovati od jedne ili viš e bolesti istovremeno i viš e
puta u toku godine, te se dobija opš ta stopa morbiditeta, koja daje broj oboljenja
u toku godine bez pravog uvida u broj obolelih lica.
Opš ta stopa morbiditeta predstavlja odnos broja oboljenja registrovanih
u toku definisanog perioda, najč eš će u toku jedne kalendarske godine, i broja
stanovnika na jednoj teritoriji. Ovaj odnos se množi konstantom, najč eš će sa
hiljadu.
Stopa specifič nog morbiditeta predstavlja odnos broja oboljenja
registrovanih u toku posmatranog perioda i određ ene populacione grupe po polu
i / ili starosti.
2.2 Bolnički morbiditet
Bolnič ki morbiditet je bitan pokazatelj zdravstvenog stanja populacije, s
tim š to on govori samo o zdravstvenom stanju onog dela populacije koji se
hospitalizuje u određ enom vremenskom periodu.
U Južnobanatskom okrugu stacionarnu zdravstvenu zaš titu
gravitirajućem stanovniš tvu pružaju dve opš te bolnice: Opš ta bolnica Panč evo i
Opš ta bolnica Vrš ac sa 950 standardnih bolnič kih postelja i tri specijalne
bolnice koje pružaju tercijarnu zdravstvenu zaš titu stanovniš tvu č itave zemlje:
Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti „ Dr Slavoljub Bakalović“ Vrš ac iz
Vrš ca, Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti „ Kovin“ iz Kovina i
Specijalna bolnica za plućne bolesti Dr „ Budislav Babić“ iz Bele Crkve.
34
3. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA JUŽNOBANATSKOG OKRUGA Opšti podaci
Južnobanatski okrug se prema velič ini teritorije nalazi na drugom mestu
u Vojvodini. Na okrugu se izdvaja 8 opš tina u okviru kojih se nalazi 94
naseljenih mesta.
Sam grad Panč evo nalazi se nedaleko od Dunava, na reci Tamiš , i jedan
je od najvećih gradova Vojvodine. Istovremeno je i administrativni centar
Južnobanatskog okruga, koji se odlikuje razvijenom petrohemijskom,
poljoprivrednom i prehrambenom industrijom.
3.1.Oboljevanje odraslog stanovništva Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva Južnobanatskog okruga po
grupama bolesti pokazuje da ova populacija najč eš će oboljeva od bolesti
sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe bolesti je akutna upala
grla i ždrela, bolest brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su
viš estruke infekcije gornjih partija disajnih puteva, a na trećem akutna upala
duš nika i duš nica, bolesti bez većeg sociomedicinskog znač aja.
35
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Juž nobanatskom okrugu u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
83
84
150
273
324
0 50 100 150 200 250 300 350
BOLESTI Ž LEZDA SA UNUT.LUČENJEM,ISHRANE I METABOLIZMA
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu nalaze se bolesti sistema krvotoka. Vodeća
dijagnoza bolesti unutar ove grupe je esencijalna arterijska hipertenzija (poviš en
krvni pritisak nepoznatog uzroka). Ova bolest je hronič no oboljenje i znač ajan
faktor rizika za nastanak drugih masovnih nezaraznih bolesti. Uspeš nom
prevencijom može se bitno uticati na smanjenje uč estalosti ovog oboljenja u
populaciji odraslih, š to bi svakako bio jedan od prioritetnih zadataka u
poboljš anju zdravstvenog stanja odraslog stanovniš tva. Druge ishemijske bolesti
srca nalaze se na drugom, a druge bolesti srca na trećem mestu unutar grupe
bolesti sistema krvotoka.
Treće mesto u listi morbiditeta odraslih pripada bolestima mišićno-
koštanog i vezivnog tkiva. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su: druga
oboljenja leđ a, degenerativno oboljenje zgloba i druga oboljenja zglobova. Ove
bolesti su znač ajne, jer su č esto uzrok privremene radne nesposobnosti i
odsustvovanja sa posla.
Bolesti mokraćno-polnog sistema zauzimaju č etvrto mesto u oboljevanju
odraslog stanovniš tva. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su: akutna upala
mokraćne beš ike, druge bolesti sistema za mokrenje i mokraćni kamenci.
Na petom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva Južnobanatskog
okruga u 2009. godini su bolesti ž lezda sa unutrašnjim lučenjem, ishrane i
36
metabolizma. Vodeća dijagnoza unutar ove grupe je š ećerna bolest, sa
najviš om stopom oboljevanja. Drugo mesto pripada drugim poremećajima
žlezda sa unutraš njim luč enjem, ishrane i metabolizma, dok su na trećem mestu
drugi poremećaji š titaste žlezde.
3.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u Južnobanatskom okrugu po
grupama bolesti, pokazuje da predš kolska deca u Južnobanatskom okrugu
najč eš će oboljevaju od bolesti sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar
ove grupe bolesti je akutna upala grla i ždrela, bolest brzog toka i dobre
prognoze. Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih partija disajnih
puteva, a na trećem akutna upala duš nika i duš nica, bolesti bez većeg
sociomedicinskog znač aja.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Juž nobanatskom okrugu u 2009. godini
(stopa na 1000 dece)
187
249
259
304
2956
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOGNASTAVKA
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Drugo mesto pripada zaraznim i parazitarnim bolestima. Najč eš će
dijagnoze unutar ove grupe su druge virusne bolesti, varicela i druge zarazne
bolesti.
37
Na trećem mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva. Najč eš ću uč estalost
unutar ove grupe imaju druge bolesti kože i potkožnog tkiva i infekcije kože i
potkožnog tkiva.
Na č etvrtom mestu su bolesti uva i mastoidnog nastavka. Unutar ove
grupe bolesti najč eš će dijagnoze su bolesti srednjeg uva i bolesti mastoidnog
nastavka, zatim slede druge bolesti uva i mastoidnog nastavka i na trećem mestu
su poremećaji sluha kod predš kolske dece.
Na petom mestu su bolesti sistema za varenje. Vodeća dijagnoza unutar
ove grupe su druge bolesti creva i potrbuš nice.
3.3 Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Južnobanatskom okrugu po grupama
bolesti, pokazuje da š kolska deca najč eš će oboljevaju od bolesti sistema za
disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe bolesti je akutna upala grla i
ždrela, bolest brzog toka i dobre prognoze. Zatim slede infekcije gornjih partija
disajnih puteva, a na trećem akutna upala duš nika i duš nica, bolesti bez većeg
sociomedicinskog znač aja.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Juž nobanatskom okrugu u 2009. godini
(stopa na 1000 dece)
104
105
110
132
1207
0 200 400 600 800 1000 1200 1400
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
38
Na drugom mestu su zarazne i parazitarne bolesti. Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe bolesti su druge virusne bolesti, zatim varicela i na trećem
mestu su dijareje i gastroenteritisi.
Na trećem mestu su bolesti sistema za varenje.
Č etvrto mesto pripada simptomima, znacima i patološkim kliničkim i
laboratorijskim nalazima. Vodeće dijagnoze su: drugi simptomi, znaci i
nenormalni klinič ki i laboratorijski nalazi, bol u stomaku i karlici i temperatura
nepoznatog uzroka.
Na petom mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva.Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe bolesti su druge bolesti kože i potkožnog tkiva i infekcije kože
i potkožnog tkiva.
3.4. Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u Južnobanatskom okrugu prema grupama
bolesti pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok
oboljevanja ženske populacije. Na prvom mestu unutar ove grupe su druga
zapaljenja ženskih karlič nih organa, zatim slede poremećaji menstruacije i druga
oboljenja mokraćno-polnog puta.
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Juž nobanatskom okrugu u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
11
15
214
0 50 100 150 200 250
TRUDNOĆ A, RAĐANJEI BABINJE
TUMORI
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
39
Na drugom mestu su dobroćudni i zloćudni tumori. Vodeće mesto
unutar ove grupe ima benigni tumor miš ićnog tkiva materice, zatim benigni
tumor jajnika, dok je na visokom trećem mestu maligna neoplazma grlića
materice.
Treće mesto pripada grupi trudnoća, rađ anje i babinje.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA JUŽNOBANATSKOG OKRUGA
Vodeći uzroci smrtnosti stanovniš tva Južnobanatskog okruga u 2009.
godini su bolesti sistema krvotoka, a odmah iza njih tumori. Na trećem mestu
nalaze se simptomi, znaci, patološ ki klinič ki i laboratorijski nalazi, na č etvrtom
bolesti sistema za disanje, i na petom bolesti sistema za varenje.
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u Juž nobanatskom okrugu u 2009. godini
60%20%
3%3%
2%12%
Bolesti sistema krvotokaTumoriSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziBolesti sistema za disanjeBolesti sistema za varenjeOstalo
40
4. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA ALIBUNARA 4.1.Oboljevanje odraslog stanovništva
Na prvom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Alibunar
nalaze se bolesti sistema za disanje. Najviš u stopu oboljevanja unutar ove
grupe imaju akutna upala ždrela i krajnika, a zatim slede akutna upala duš nika i
duš nica i viš estruke infekcije disajnih puteva neodređ ene lokalizacije.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslog stanovništva u Alibunaru u 2009. godini
(stopa na 1000 stanovnika)
101
169
183
319
398
0 100 200 300 400 500
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Alibunar po grupama
bolesti pokazuje da su u oboljevanju ove starosne grupe na drugom mestu
bolesti sistema krvotoka. Najč eš ća dijagnoza u okviru ove grupe je poviš en
krvni pritisak nepoznatog uzroka. Na drugom mestu nalaze se druge bolesti
srca, dok su iza njih druge bolesti krvotoka.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Najč eš će bolesti su druga oboljenja leđ a, degenerativno oboljenje zgloba i
bolesti mekog tkiva.
Na č etvrtom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva Alibunara u
2009. godini su bolesti mokraćno-polnog sistema. Vodeća dijagnoza unutar
ove grupe su druge bolesti sistema za mokrenje.
41
Na petom mestu su druge specifične i nespecifične višestruke
povrede, koje za posledicu imaju radnu nesposobnost, apsentizam i ne retko
invalidnost. Visoka stopa povređ ivanja nameće potrebu intenzivnijeg
preventivnog rada na spreč avanju svih vidova traumatizma.
4.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u Alibunaru po grupama bolesti,
pokazuje da predš kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti
sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i
ždrela, bolest brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su viš estruke
infekcije gornjih delova disajnih puteva, a na trećem mestu su akutna upala
duš nika i duš nica.
Pet najč ešćih grupa bolesti u dispanzeru za predškolsku decu u Alibunaru u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
165
238
275
500
3905
0 1000 2000 3000 4000 5000
POVREDE, TROVANJAI POSLEDICEDELOVANJA
SPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI SISTEMA ZAVARENJE
SIMPTOMI, ZNACI IPATOLOŠ KI KLINIČKII LABORATORIJSKI
NALAZI
BOLESTI KOŽ E IPOTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZADISANJE
42
Na drugom mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva.
Treće mesto pripada simptomima, znacima i patološkim kliničkim i
laboratorijskim nalazima. Indirektno ovaj podatak ukazuje da je neophodno
unaprediti kvalitet rada u zdravstvenoj zaš titi predš kolske dece.
Č etvrto mesto pripada bolestima sistema za varenje.
Na visokom petom mestu nalaze se povrede, trovanja i posledice
delovanja spoljnih faktora. U okviru ove grupe vodeća dijagnoza su druge
specifič ne, nespecifič ne i viš estruke povrede.
4.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Alibunaru po grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Alibunaru u 2009. godini
(stopa na 1000 dece)
181
197
200
225
1919
0 500 1000 1500 2000 2500
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela, bolest
brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih
delova disajnih puteva, a na trećem mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
Drugo mesto pripada bolestima kože i potkožnog tkiva.
43
Na visokom trećem mestu su povrede, trovanja i posledice delovanja
spoljnih faktora, š to govori da je neophodno intenzivirati preventivni rad, kako
bi se smanjila stopa traumatizma kod š kolske dece.
Na č etvrtom mestu su simptomi, znaci i patološki klinički i
laboratorijski nalazi. Indirektno ovaj podatak ukazuje da je neophodno
unaprediti kvalitet rada u zdravstvenoj zaš titi š kolske dece, u cilju efikasnije
dijagnostike i leč enja ove populacije.
Na petom mestu su bolesti sistema za varenje.
4.4. Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Alibunar prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije.
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Alibunaru u 2009. godini
(stopa na 1000 ž ena)
3
4
99
0 20 40 60 80 100 120
TUMORI
TRUDNOĆ A,RAĐANJE I BABINJE
BOLESTIMOKRAĆ NO-POLNOG
SISTEMA
Vodeće dijagnoze unutar ove grupe su: upala grlića materice, akutna
upala mokraćne beš ike i druga zapaljenja ženskih karlič nih organa. Zapaljenski
procesi karlič nih organa kod žena su u određ enom procentu znač ajni nosioci
rizika za smanjenje fertiliteta, i znač ajni uzroč nici steriliteta žena u
44
generativnom periodu. Ova č injenica govori da je neophodno opsežnije
angažovanje zdravstvene službe i š ire druš tvene zajednice u preventivnom i
zdravstveno-vaspitnom radu na smanjenju stope oboljevanja od ovih bolesti kod
mladih žena još u periodu puberteta, jer se radi ne samo o zdravstvenom već i
demografskom problemu. Bolesti klimakterijuma sa visokom stopom
oboljevanja ukazuju da je ženska populacija sve starija.
Drugo mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Na prvom
mestu se nalaze druge komplikacije trudnoće i porođ aja, komplikacije u
babinjama i spontani pobač aj. Ovaj podatak ukazuje da je potrebno dodatno
angažovanje struč nih timova u zdravstvenoj zaš titi žena, kako bi se
blagovremeno prepoznale i spreč ile komplikacije u trudnoći.
Na trećem mestu su dobroćudni i zloćudni tumori.Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe bolesti su benigni tumor glatkog miš ića materice, maligni
tumor tela materice i maligni tumor grlića materice.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE ALIBUNAR
Vodeći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Alibunar u 2009. godini su
bolesti sistema krvotoka. Na drugom mestu nalaze se tumori, a treće mesto
pripada simptomima, znacima i patološ kim klinič kim i laboratorijskim
nalazima. Na č etvrtom mestu su bolesti žlezda sa unutraš njim luč enjem, ishrane
i metabolizma, dok su drugi spoljaš nji uzroci povređ ivanja na petom mestu.
45
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Alibunar u 2009. godini
67%
20%
3%2%2% 6%
Bolesti sistema krvotokaTumoriSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziBolesti ž lezda sa unutrašnjim luč enjem, ishrane i metabolizmaDrugi spoljašnji uzroci povređivanjaOstalo
5. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA BELE CRKVE 5.1.Oboljevanje odraslog stanovništva
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Bela Crkva po
grupama bolesti ukazuje da se u oboljevanju ove starosne grupe na prvom mestu
nalaze bolesti sistema krvotoka. Najč eš ća dijagnoza u okviru ove grupe bolesti
je poviš en krvni pritisak nepoznatog uzroka. Na drugom mestu nalaze se druge
ishemijske bolesti srca. Odmah iza njih su druge ishemijske bolesti srca, a na
trećem mestu poremećaji sprovodnog sistema i aritmije srca.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Beloj Crkvi u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
98
117
123
186
425
0 100 200 300 400 500
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
DUŠ EVNI POREMEĆ AJI I POREMEĆ AJIPONAŠ ANJA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
46
Na drugom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Bela
Crkva nalaze se bolesti sistema za disanje. Najviš u stopu oboljevanja unutar
ove grupe imaju akutna upala ždrela i krajnika, a zatim akutna upala duš nika i
duš nica. Na trećem mestu nalaze se zapaljenje duš nica, emfizem i druge
opstruktivne bolesti pluća. Radi se o hronič nim bolestima, koje imaju
dugotrajne posledice po zdravlje pojedinca.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Najč eš će bolesti su druga oboljenja leđ a, degenerativno oboljenje zgloba i druge
zapaljenske bolesti zglobova.
Na č etvrtom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva Bele Crkve u
2009. godini su duševni poremeć aji i poremeć aji ponašanja. Vodeća
dijagnoza unutar ove grupe su neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji.
Zatim slede poremećaji raspoloženja na drugom, i š izofrenija i sumanuti
poremećaji na trećem mestu. Pojava ove grupe bolesti međ u pet vodećih grupa u
oboljevanju odraslih, tumač i se kao posledica života u ratno-kriznim uslovima
na ovim prostorima tokom dve poslednje decenije.
Na petom mestu u oboljevanju odraslih u Beloj Crkvi su bolesti sistema
za varenje.
5.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u Beloj Crkvi po grupama bolesti,
pokazuje da predš kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti
sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe su viš estruke infekcije
gornjih delova disajnih puteva, zatim sledi akutna upala grla i ždrela, bolest
brzog toka i dobre prognoze. Na trećem mestu su akutna upala duš nika i
duš nica.
47
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Beloj Crkvi u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
151
153
266
310
2082
0 500 1000 1500 2000 2500
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su zarazne i parazitarne bolesti. Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe bolesti su druge zarazne bolesti, druge virusne bolesti i druge
helmintijaze.
Treće mesto pripada bolestima kože i potkožnog tkiva.
Na č etvrtom mestu su bolesti sistema za varenje.
Na petom mestu u oboljevanju predš kolske dece nalaze se bolesti
mokraćno-polnog sistema. Unutar ove grupe vodeće dijagnoze su: druge
bolesti sistema za mokrenje, zatim slede fimoza i parafimoza i akutna upala
mokraćne beš ike na trećem mestu.
5.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Beloj Crkvi po grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje.
48
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Beloj Crkvi u 2009. godini
(stopa na 1000 dece)
108
129
141
170
1202
0 200 400 600 800 1000 1200 1400
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela, bolest
brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih
delova disajnih puteva, dok se na trećem mestu nalazi grip.
Na drugom mestu nalaze se bolesti sistema za varenje.
Na visokom trećem mestu su povrede, trovanja i posledice delovanja
spoljnih faktora, š to govori da je neophodno intenzivirati preventivni rad, kako
bi se smanjila stopa traumatizma kod š kolske dece.
Č etvrto mesto pripada bolestima kože i potkožnog tkiva.
Na petom mestu se nalaze zarazne i parazitarne bolesti. Vodeća
dijagnoza unutar ove grupe su druge virusne bolesti, varicela i gljivič ne bolesti.
5.4. Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Bela Crkva prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije.
49
Tri najč ešće grupe bolesti u dispanzeru za ž ene u Beloj Crkvi u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
11
19
179
0 50 100 150 200
TRUDNOĆ A,RAĐANJE I BABINJE
TUMORI
BOLESTIMOKRAĆ NO-POLNOG
SISTEMA
Najč eš će dijagnoze su: druga zapaljenja ženskih karlič nih organa, bolesti
klimakterijuma i poremećaji menstruacije.
Na drugom mestu su dobroćudni i zloćudni tumori. Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe bolesti su benigni tumor glatkog miš ića materice, maligni
tumor dojke i na trećem mestu benigni tumori dojke.
Treće mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Na prvom
mestu se nalaze druge komplikacije trudnoće i porođ aja, komplikacije u
babinjama i EPH gestoze. Pretpostavljamo da je porast stope komplikacija
trudnoće i porođ aja uslovljen pomeranjem starosnih granica i rađ anjem prvog
deteta posle tridesete godine.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE BELA CRKVA
Vodeći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Bela Crkva u 2009. godini
su bolesti sistema krvotoka i tumori. Treće mesto pripada bolestima sistema za
disanje, na č etvrtom mestu su simptomi, znaci i patološ ki klinič ki i
laboratorijski nalazi. Peto mesto pripada bolestima žlezda sa unutraš njim
luč enjem, ishrane i metabolizma.
50
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Bela Crkva u 2009. godini
50%
29%
10%
5% 1% 5%
Bolesti sistema krvotokaTumoriBolesti sistema za disanjeSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziBolesti ž lezda sa unutrašnjim luč enjem, ishrane i metabolizmaOstalo
6. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA VRŠ CA 6.1. Oboljevanje odraslog stanovništva
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Vrš ac po grupama
bolesti pokazuje da ova starosna grupa najč eš će oboljeva od bolesti sistema
krvotoka. Najč eš ća dijagnoza u okviru ove bolesti je poviš en krvni pritisak
nepoznatog uzroka.
Na drugom mestu nalaze se druge ishemijske bolesti srca, a na trećem
mestu su druge bolesti srca.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Vršcu u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
53
65
104
158
197
0 50 100 150 200 250
DUŠ EVNI POREMEĆ AJI I POREMEĆ AJIPONAŠ ANJA
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
51
Na drugom mestu u listi morbiditeta odraslog stanovniš tva u Vrš cu su
bolesti sistema za disanje. Najviš u stopu oboljevanja unutar ove grupe ima
akutna upala ždrela i krajnika, a zatim slede viš estruke infekcije gornjih partija
disajnog trakta na drugom mestu i akutna upala duš nika i duš nica na trećem
mestu, dok su zapaljenje duš nica, emfizem i druge opstruktivne bolesti pluća na
č etvrtom mestu.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Najč eš će bolesti su druga oboljenja leđ a, degenerativno oboljenje zgloba i druga
oboljenja zglobova.
Na č etvrtom mestu su povrede, trovanja i posledice delovanja
spoljnjeg faktora, koje za posledicu imaju radnu nesposobnost, apsentizam i ne
retko invalidnost.
Na petom mestu se nalaze duševni poremeć aji i poremeć aji
ponašanja. Vodeća dijagnoza unutar ove grupe su poremećaji raspoloženja,
zatim slede neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, dok su na trećem
mestu drugi duš evni poremećaji i poremećaji ponaš anja.
6.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u Vrš cu po grupama bolesti,
pokazuje da predš kolska deca u Vrš cu najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela,
bolest brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su akutna upala duš nika i
duš nica, a na trećem druge bolesti nosa i sinusa, bolesti brzog toka i dobre
prognoze.
52
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Vršcu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
188
259
284
699
1843
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000
BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOGNASTAVKA
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su zarazne i parazitarne bolesti.Vodeće dijagnoze su
druge virusne bolesti i druge zarazne bolesti i varicela.
Treće mesto pripada bolestima kože i potkožnog tkiva. Na č etvrtom
mestu su simptomi, znaci i patološki klinički i laboratorijski nalazi. Ovaj
podatak ukazuje da je neophodno unaprediti kvalitet rada u zdravstvenoj zaš titi
predš kolske dece.
Na petom mestu u listi morbiditeta predš kolske dece su bolesti uva i
mastoidnog nastavka. Unutar ove grupe najč eš će dijagnoze su: bolesti
srednjeg uva i bolesti mastoidnog nastavka, poremećaji sluha i druge bolesti uva
i mastoidnog nastavka.
6.3.Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Vrš cu po grupama bolesti, pokazuje
da š kolska deca najč eš će oboljevaju od bolesti sistema za disanje. Najč eš ća
dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela, bolest brzog toka i
dobre prognoze. Na drugom mestu su akutna upala duš nika i duš nica i na trećem
viš estruke infekcije disajnih puteva, neodređ ene lokalizacije.
53
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Vršcu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
110
95
104
341
496
0 100 200 300 400 500 600
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su zarazne i parazitarne bolesti. Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe su druge virusne bolesti, druge zarazne bolesti i varicela.
Na visokom trećem mestu su povrede, trovanja i posledice delovanja
spoljnih faktora.
Č etvrto mesto u listi oboljevanja š kolske dece u Vrš cu pripada
bolestima kože i potkožnog tkiva.
Na petom mestu su simptomi, znaci i patološki klinički i
laboratorijski nalazi.
6.4. Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Vrš ac prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su bolesti
klimakterijuma, akutna upala grlića materice i druga zapaljenja ženskih
karlič nih organa.
54
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Vršcu u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
9
18
95
0 20 40 60 80 100
ZARAZNE BOLESTI IPARAZITARNE
BOLESTI
TUMORI
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
Drugo mesto pripada tumorima.Vodeće mesto unutar ove grupe bolesti
pripada dobroćudnom tumoru miš ićnog tkiva materice, na drugom mestu je
zloćudni tumor jajnika, a na trećem maligni tumor tela materice.
Treće mesto pripada grupi zaraznih i parazitarnih bolesti. Vodeće
dijagnoze unutar ove grupe su druge infekcije prenete polnim putem i gljivič na
oboljenja .
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE VRŠ AC
Vodeće mesto u mortalitetu opš tine Vrš ac imaju bolesti sistema krvotoka
i tumori. Na visokom trećem mestu nalaze se bolesti mokraćno-polnog sistema,
a na č etvrtom mestu bolesti sistema za varenje. Peto mesto pripada simptomima,
znacima i patološ kim klinič kim i laboratorijskim nalazima.
55
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Vršac u 2009. godini
68%
17%
4%3%1% 7%
Bolesti sistema krvotokaTumoriBolesti mokraćno-polnog sistemaBolesti sistema za varenjeSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziOstalo
7. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA KOVAČ ICE 7.1 Oboljevanje odraslog stanovništva
Na prvom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Kovač ica
nalaze se bolesti sistema za disanje.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Kova č ici u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
119
157
204
258
401
0 100 200 300 400 500
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
DUŠ EVNI POREMEĆ AJI I POREMEĆ AJIPONAŠ ANJA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
56
Najviš u stopu oboljevanja unutar ove grupe imaju akutna upala ždrela i
krajnika, na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih disajnih puteva
neodređ ene lokalizacije, a na trećem akutna upala duš nika i duš nica.
Na drugom mestu se nalaze bolesti sistema krvotoka. Najč eš ća
dijagnoza unutar ove grupe bolesti je poviš en krvni pritisak nepoznatog uzroka,
zatim slede druge ishemijske bolesti srca i druge bolesti srca.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Najč eš će bolesti su druga oboljenja leđ a, degenerativno oboljenje zgloba i
zapaljenske bolesti zglobova.
Na č etvrtom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine
Kovač ica su duševni poremeć aji i poremeć aji ponašanja. Vodeća dijagnoza
unutar ove grupe su neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji. Zatim
slede poremećaji raspoloženja na drugom i drugi duš evni poremećaji i
poremećaji ponaš anja na trećem mestu.
Na petom mestu su bolesti sistema za varenje.
7.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u opš tini Kovač ica po grupama
bolesti, pokazuje da predš kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od
bolesti sistema za disanje. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su viš estruke
infekcije gornjih delova disajnih puteva, akutna upala grla i ždrela a na trećem
mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
Na drugom mestu nalaze se bolesti kože i potkožnog tkiva.
Na trećem mestu su simptomi, znaci i patološ ki klinič ki i laboratorijski
nalazi. Vodeća dijagnoza unutar ove grupe je temperatura nepoznatog uzroka.
57
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Kova č ici u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
218
306
321
366
1962
0 500 1000 1500 2000 2500
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI SISTEMA KOŽ E I POTKOŽ NOGTKIVA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na č etvrtom mestu se nalaze bolesti sistema za varenje, a na petom
zarazne i parazitarne bolesti. Vodeće dijagnoze unutar ove grupe su varicela,
gljivič ne bolesti i druge zarazne bolesti.
7.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u opš tini Kovač ica po grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u ovoj opš tini, kao i u većini opš tina Južnobanatskog
okruga najč eš će oboljevaju od bolesti sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza
unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela, bolest brzog toka i dobre
prognoze. Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih delova disajnih
puteva, a na trećem mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
58
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Kovač ici u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
85
96
106
108
823
0 200 400 600 800 1000
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva.
Treće mesto pripada bolestima sistema za varenje.
Na č etvrtom mestu su simptomi, znaci i patološki klinički i
laboratorijski nalazi. Vodeća dijagnoza unutar ove grupe je poviš ena
temperatura nepoznatog uzroka.
Na petom mestu su povrede, trovanja i posledice delovanja spoljnih
faktora.
7.4. Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Kovač ica pokazuje da su bolesti
mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja ženske populacije. Vodeće
dijagnoze unutar ove grupe bolesti su upala jajnika i jajovoda, bolesti
klimakterijuma i poremećaji menstruacije.
59
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Kovač ici u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
14
28
269
0 50 100 150 200 250 300
TRUDNOĆ A, RAĐANJEI BABINJE
TUMORI
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
Na drugom mestu su dobroćudni i zloćudni tumori. Vodeća dijagnoza
unutar ove grupe je benigni tumor glatkog miš ića materice, zatim slede benigni
tumor jajnika i maligni tumor dojke.
Treće mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Vodeće
dijagnoze unutar ove grupe su druge komplikacije trudnoće i porođ aja i druge
trudnoće sa pobač ajem.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE KOVAČ ICA
Vodeći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Kovač ica u 2009. godini su
bolesti sistema krvotoka i tumori. Treće mesto pripada bolestima sistema za
disanje. Na č etvrtom mestu su simptomi, znaci, patološ ki klinič ki i
laboratorijski nalazi, a na petom drugi spoljaš nji uzroci povređ ivanja.
60
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Kovač ica u 2009. godini
68%
16%
3%3% 3% 7%
Bolesti sistema krvotokaTumoriBolesti sistema za disanjeSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziDrugi spoljašnji uzroci povređivanjaOstalo
8. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA KOVINA
8.1. Oboljevanje odraslog stanovništva
Na prvom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Kovin
nalaze se bolesti sistema za disanje. Najviš u stopu oboljevanja unutar ove
grupe imaju akutna upala ždrela i krajnika, na drugom mestu su viš estruke
infekcije gornjih disajnih puteva neodređ ene lokalizacije, a na trećem mestu se
nalaze akutna upala duš nika i duš nica.
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Kovin po grupama
bolesti pokazuje da su u oboljevanju ove starosne grupe na drugom mestu
bolesti sistema krvotoka. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe bolesti je
poviš en krvni pritisak nepoznatog uzroka. Na drugom mestu nalaze se druge
ishemijske bolesti srca, a na trećem mestu poremećaji sprovodnog sistema srca i
aritmije srca.
61
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Kovinu u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
95
97
190
218
371
0 50 100 150 200 250 300 350 400
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Na č etvrtom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva Kovina nalaze
se bolesti mokraćno-polnog sistema.Vodeća dijagnoza unutar ove grupe
bolesti je akutna upala mokraćne beš ike, zatim slede druge bolesti sistema za
mokrenje i na trećem mestu mokraćni kamenci.
Peto mesto pripada bolestima sistema za varenje.
8.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u opš tini Kovin po grupama
bolesti, pokazuje da predš kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od
bolesti sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala
grla i ždrela. Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih delova disajnih
puteva, a na trećem mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
62
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Kovinu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
125
179
185
219
3252
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500
BOLESTI OKA I PRIPOJKA OKA
BOLESTI UVA I BOLESTI MASTIDNOGNASTAVKA
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva, dok treće mesto
pripada bolestima sistema za varenje.
Č etvrto mesto pripada bolestima uva i mastoidnog nastavka. Vodeće
dijagnoza unutar ove grupe su bolesti srednjeg uva i bolesti mastoidnog
nastavka i druge bolesti uva i mastoidnog nastavka. Na trećem mestu su
poremećaji sluha.
Na petom mestu nalaze bolesti oka i pripojaka oka.
8.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Kovinu prema grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe bolesti je akutna upala grla i
ždrela, bolest brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su viš estruke
infekcije gornjih delova disajnih puteva, nespecifič ne lokalizacije, a na trećem
mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
63
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Kovinu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
107
109
120
124
1399
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJASPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu u oboljevanju š kolske dece u Kovinu su povrede,
trovanja i posledice delovanja spoljnih faktora.
Na trećem mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva. Najč eš će dijagnoze
unutar ove grupe su druge bolesti kože i potkožnog tkiva i infekcije kože i
potkožnog tkiva.
Na č etvrtom mestu su bolesti sistema za varenje. Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe su druge bolesti creva i potrbuš nice, druge bolesti jednjaka,
želuca i dvanaestopalač nog creva i na trećem mestu bolesti usne duplje,
pljuvač nih žllezda i vilica.
Peto mesto pripada simptomima, znacima i patološkim kliničkim i
laboratorijskim nalazima.
8.4.Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Kovin prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su druga zapaljenja
ženskih karlič nih organa, poremećaji menstruacije i bolesti dojke.
64
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Kovinu u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
13
15
209
0 50 100 150 200 250
TUMORI
TRUDNOĆ A, RAĐANJEI BABINJE
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
Drugo mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Na prvom
mestu su druge komplikacije trudnoće i porođ aja, zatim slede komplikacije u
babinjama i drugim stanjima koja komplikuju trudnoću i rađ anje. Treće mesto
pripada EPH gestozama.
Na trećem mestu u oboljevanju žena nalaze se tumori. Na prvom mestu
unutar ove grupe nalazi se benigni tumor glatkog miš ića materice, zatim slede
benigni tumori jajnika na drugom i i benigni tumor dojke na trećem mestu .
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE KOVIN
Vodeći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Kovin u 2009. godini su
bolesti sistema krvotoka i tumori. Treće mesto pripada bolestima sistema za
disanje. Na č etvrtom mestu su bolesti mokraćno-polnog sistema. Peto mesto u
listi mortaliteta stanovniš tva opš tine Kovin pripada simptomima, znacima i
patološ kim klinič kim i laboratorijskim nalazima.
65
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Kovin u 2009. godini
50%
16%
3%3%
2%
26%
Bolesti sistema krvotokaTumoriBolesti sistema za disanjeBolesti mokraćno-polnog sistemaSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziOstalo
9. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA OPOVA 9.1. Oboljevanje odraslog stanovništva
Na prvom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Opovo nalaze
se bolesti sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe bolesti su
akutna upala ždrela i krajnika, grip i viš estruke infekcije gornjeg respiratornog
trakta neodređ ene lokalizacije.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Opovu u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
49
67
85
87
420
0 100 200 300 400 500
BOLESTI KOŽ E IPOTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZAVARENJE
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMAKRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZADISANJE
66
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Opovo po grupama
bolesti pokazuje da su u oboljevanju ove starosne grupe na drugom mestu
bolesti sistema krvotoka. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe bolesti je
poviš en krvni pritisak nepoznatog uzroka. Na drugom mestu nalaze se druge
bolesti srca, a na trećem mestu poremećaji sprovodnog sistema srca i aritmije
srca.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Vodeća dijagnoza unutar ove grupe bolesti su druga oboljenja leđ a, bolesti
mekih tkiva i zatim slede degenerativna oboljenja zglobova.
Č etvrto mesto pripada bolestima sistema za varenje, a na petom mestu
u oboljevanju odraslog stanovniš tva Opova nalaze se bolesti kože i potkožnog
tkiva.
9.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u opš tini Opovo pokazuje da
predš kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti sistema za
disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela.. Na
drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih delova disajnih puteva, a na
trećem mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
67
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Opovu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
151
203
219
399
2107
0 500 1000 1500 2000 2500
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOGNASTAVKA
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su simptomi, znaci i patološki klinički i
laboratorijski nalazi.
Na trećem mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva.
Č etvrto mesto pripada bolestima uva i mastoidnog nastavka.
Na petom mestu su zarazne i parazitarne bolesti. Najč eš ća dijagnoze u
okviru ove grupe su druge zarazne bolesti.
9.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Opovu prema grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su akutna upala grla i ždrela,
na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih delova disajnih puteva, a na
trećem grip.
68
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Opovu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
43
50
75
128
473
0 100 200 300 400 500
BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOGNASTAVKA
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su simptomi, znaci i patološki klinički i
laboratorijski nalazi.
Treće mesto pripada zaraznim i parazitarnim bolestima.
Na č etvrtom mestu su bolesti kože i potkožnog tkiva, a na petom
bolesti uva i mastoidnog nastavka.
9.4 Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Opovo prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije.
69
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Opovu u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
5
9
48
0 10 20 30 40 50 60
TUMORI
TRUDNOĆ A,RAĐANJE I BABINJE
BOLESTIMOKRAĆ NO-POLNOG
SISTEMA
Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su druga zapaljenja ženskih
karlič nih organa, poremećaji menstruacije i bolesti dojke.
Drugo mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Na prvom
mestu su druge komplikacije trudnoće i porođ aja, zatim slede komplikacije u
babinjama. Na trećem mestu unutar ove grupe se nalaze druge trudnoće sa
pobač ajem.
Na trećem mestu su tumori. Vodeće dijagnoze u okviru ove grupe su:
benigni tumor jajnika, zatim slede dobroćudni tumor glatkog miš ića materice i
maligni tumor grlića materice.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE OPOVO
Vodeći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Opovo u 2009. godini su
bolesti sistema krvotoka i tumori. Treće mesto pripada simptomima, znacima,
patološ kim klinič kim i laboratorijskim nalazima . Na č etvrtom mestu su bolesti
sistema za disanje, a visoko peto mesto pripada drugim spoljaš njim uzrocima
povređ ivanja.
70
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Opovo u 2009. godini
68%
20%
3% 3% 2% 4%
Bolesti sistema krvotokaTumoriSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziBolesti sistema za disanjeDrugi spoljašnji uzroci povređivanjaOstalo
10. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA PANČ EVA
10.1. Oboljevanje odraslog stanovništva
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Panč evo pokazuje da
ova starosna grupa najč eš će oboljeva od bolesti sistema za disanje.
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Pan č evu u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
80
111
149
314
361
0 50 100 150 200 250 300 350 400
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
BOLESTI Ž LEZDA S UNUTRAŠ NJIMLUČENJEM
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
71
Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela. Na
drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih partija disajnih puteva, a na
trećem akutna upala duš nika i duš nica. Na visokom č etvrtom i petom mestu se
nalaze zapaljenje duš nica, emfizem i druge opstruktivne bolesti pluća i
bronhijalna astma.
Na drugom mestu nalaze se bolesti sistema krvotoka, kod kojih je
najč eš ća dijagnoza esencijalna arterijska hipertenzija (poviš en krvni pritisak
nepoznatog uzroka). Na drugom mestu unutar ove grupe su druge ishemijske
bolesti srca, i na trećem poremećaji sprovodnog sistema srca.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva.
Unutar ove grupe najč eš će dijagnoze bolesti su druga oboljenja leđ a,
degenerativna oboljenja i bolesti mekih tkiva zgloba i na trećem mestu druga
oboljenja zgloba.
Bolesti ž lezda sa unutrašnjem lučenjem, ishrane i metabolizma
zauzimaju visoko č etvrto mesto u oboljevanju odraslih u Panč evu. Vodeće
dijagnoze u ovoj grupi su š ećerna bolest, drugi poremećaji žlezda sa
unutraš njem luč enjem, ishrane i metabolizma i gojaznost.
Na petom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva Panč eva su bolesti
mokraćno-polnog sistema.
10.2. Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u Panč evu po grupama bolesti,
pokazuje da predš kolska deca u Panč evu najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala grla i ždrela.
Na drugom mestu su viš estruke infekcije gornjih partija disajnih puteva, a na
trećem akutna upala duš nika i duš nica.
72
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Panč evu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
189
213
259
369
3688
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI UVA I BOLESTI MASTOIDNOGNASTAVKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu su bolesti uva i mastoidnog nastavka. Najveću stopu
oboljevanja unutar ove grupe imaju bolesti uva i bolesti mastoidnog nastavka,
zatim slede druge bolesti uva i mastoidnog nastavka, a na trećem mestu su
poremećaji sluha.
Treće mesto pripada grupi zaraznih i parazitarnih bolesti. Vodeće
dijagnoze unutar ove grupe su druge virusne bolesti i varicela; treće mesto
pripada gljivič nim oboljenjima.
Na č etvrtom mestu su bolesti sistema za varenje, a na petom bolesti
kože i potkožnog tkiva.
10.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Panč evu po grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u Panč evu najč eš će oboljevaju od bolesti sistema za
disanje. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su akutna upala grla i ždrela,
zatim viš estruke infekcije gornjih partija disajnih puteva i akutna upala duš nika
i duš nica.
73
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Panč evu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
82
109
114
128
1471
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
SIMPTOMI, ZNACI I PATOLOŠ KI KLINIČKI ILABORATORIJSKI NALAZI
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNEBOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Na drugom mestu se nalaze bolesti sistema za varenje.
Na trećem mestu su zarazne i parazitarne bolesti. Najč eš će bolesti
unutar ove grupe su druge virusne bolesti, varicela i gastroenteritisi.
Č etvrto mesto pripada simptomima, znacima i patološkim kliničkim i
laboratorijskim nalazima, a na petom mesto su bolesti kože i potkožnog
tkiva.
10.4 Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Panč evo prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije.
74
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Panč evu u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
13
14
287
0 50 100 150 200 250 300 350
TUMORI
TRUDNOĆ A, RAĐANJEI BABINJE
BOLESTI MOKRAĆ NO-POLNOG SISTEMA
Vodeće dijagnoze su: druga zapaljenja ženskih karlič nih organa, druga
oboljenja mokraćno-polnog sistema i poremećaji menstruacije Radi se o
akutnim bolestima koje su u određ enom procentu znač ajni nosioci rizika za
smanjenje fertiliteta ženske populacije.
Drugo mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Na prvom
mestu se nalaze druge komplikacije trudnoće i porođ aja, porođ aj i spontani
pobač aj. Ovaj podatak ukazuje da je potrebno dodatno angažovanje struč nih
timova u zdravstvenoj zaš titi žena, kako bi se blagovremeno prepoznale i
spreč ile komplikacije u trudnoći.
Na trećem mestu su dobroćudni i zloćudni tumori. Vodeće dijagnoze
unutar ove grupe su: benigni tumor glatkog miš ića materice, maligni tumor
grlića materice i benigni tumor jajnika.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE PANČ EVO
Najč eš ći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Panč evo u 2009. godini su
bolesti sistema krvotoka i tumori. Na trećem mestu su simptomi, znaci i
75
patološ ki klinič ki i laboratorijski nalazi, dok su bolesti sistema za disanje na
č etvrtom mestu. Peto mesto zauzimaju bolesti sistema za varenje.
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Panč evo u 2009. godini
54%
23%
5%
4%4%
10%
Bolesti sistema krvotokaTumoriSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziBolesti sistema za disanjeBolesti sistema za varenjeOstalo
11. ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠ TVA PLANDIŠ TA
11.1. Oboljevanje odraslog stanovništva
Na prvom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Plandiš te
nalaze se bolesti sistema za disanje. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su
akutna upala ždrela i krajnika, i viš estruke infekcije gornjeg respiratornog trakta
neodređ ene lokalizacije. Na trećem mestu su akutna upala duš nika i grkljana.
76
Pet najč ešćih grupa bolesti kod odraslih u Plandištu u 2009. godini (stopa na 1000 stanovnika)
98
111
160
207
363
0 50 100 150 200 250 300 350 400
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICE DELOVANJASPOLJNIH FAKTORA
BOLESTI MIŠ IĆ NO-KOŠ TANOG SISTEMA
BOLESTI SISTEMA KRVOTOKA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Analiza morbiditeta odraslog stanovniš tva opš tine Plandiš te po grupama
bolesti pokazuje da su u oboljevanju ove starosne grupe na drugom mestu
bolesti sistema krvotoka. Vodeća dijagnoza u okviru ove grupe bolesti je
poviš en krvni pritisak nepoznatog uzroka.
Treće mesto pripada bolestima mišićno-koštanog i vezivnog tkiva. Na
prvom mestu u okviru ove grupe su druga oboljenja leđ a, zatim slede
degenerativne bolesti zglobova i bolesti mekih tkiva.
Č etvrto mesto pripada povredama, trovanjima i posledicama
delovanja spoljnih faktora.
Na petom mestu u oboljevanju odraslog stanovniš tva opš tine Plandiš te
nalaze se bolesti sistema za varenje.
11.2.Oboljevanje predškolske dece
Analiza oboljevanja predš kolske dece u opš tini Plandiš te po grupama
bolesti, pokazuje da predš kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od
bolesti sistema za disanje. Najč eš ća dijagnoza unutar ove grupe je akutna upala
grla i ždrela, bolest brzog toka i dobre prognoze. Na drugom mestu su
viš estruke infekcije gornjih delova disajnih puteva, a na trećem mestu su akutna
upala duš nika i duš nica.
77
Pet najč ešćih grupa bolesti kod predškolske dece u Plandištu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
137
175
258
283
2590
0 500 1000 1500 2000 2500 3000
BOLESTI OKA I PRIPOJKA OKA
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Drugo mesto pripada bolestima kože i potkožnog tkiva.
Na trećem mestu nalaze se zarazne i parazitarne bolesti. Vodeće
dijagnoze unutar ove bolesti su druge virusne bolesti, dijareja i gastroenteritis i
varicela.
Povrede, trovanja i posledice delovanja spoljnih faktora zauzimaju
č etvrto mesto u oboljevanju predš kolske dece u Plandiš tu.
Na petom mestu su bolesti oka i pripojaka oka.
11.3. Oboljevanje školske dece
Analiza oboljevanja š kolske dece u Plandiš tu prema grupama bolesti,
pokazuje da š kolska deca u ovoj opš tini najč eš će oboljevaju od bolesti sistema
za disanje. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe bolesti su akutna upala ždrela i
krajnika i viš estruke infekcije gornjeg respiratornog trakta neodređ ene
lokalizacije. Na trećem mestu su akutna upala duš nika i duš nica.
78
Pet najč ešćih grupa bolesti kod školske dece i omladine u Plandištu u 2009. godini (stopa na 1000 dece)
78
113
138
125
1113
0 200 400 600 800 1000 1200
BOLESTI SISTEMA ZA VARENJE
BOLESTI KOŽ E I POTKOŽ NOG TKIVA
POVREDE, TROVANJA I POSLEDICEDELOVANJA SPOLJNIH FAKTORA
ZARAZNE BOLESTI I PARAZITARNE BOLESTI
BOLESTI SISTEMA ZA DISANJE
Drugo mesto pripada zaraznim i parazitarnim bolestima. Najč eš će
dijagnoze unutar ove grupe su druge virusne bolesti, dijareje i gastroenteritisi i
varicela.
Na visokom trećem mestu su povrede, trovanja i posledice delovanja
spoljnih faktora, š to govori da je neophodno intenzivirati preventivni rad na
smanjenju stope povređ ivanja.
Č etvrto mesto pripada bolestima kože i potkožnog tkiva, a na petom
mestu su bolesti sistema za varenje.
11.4. Oboljevanje žena
Analiza oboljevanja žena u opš tini Plandiš te prema grupama bolesti
pokazuje da su bolesti mokraćno-polnog sistema vodeći uzrok oboljevanja
ženske populacije. Najč eš će dijagnoze unutar ove grupe su druga zapaljenja
ženskih karlič nih organa, poremećaji menstruacije i bolesti dojke.
Na drugom mestu su zarazne i parazitarne bolesti. Najč eš ća dijagnoza
unutar ove grupe su druge infekcije pretežno prenete polnim putem i gljivič na
79
oboljenja, š to ukazuje da je neophodno edukovati žensku populaciju u cilju
smanjenja stope oboljevanja od polno prenosivih bolesti.
Tri najč ešće grupe bolesti kod ž ena u Plandištu u 2009. godini (stopa na 1000 ž ena)
34
71
292
0 50 100 150 200 250 300 350
TUMORI
ZARAZNE BOLESTI IPARAZITARNE
BOLESTI
BOLESTIMOKRAĆ NO-POLNOG
SISTEMA
Na trećem mestu su dobroćudni i zloćudni tumori. Na prvom mestu u
okviru ove grupe nalazi se benigni tumor glatkog miš ića materice, zatim slede
benigni tumori dojke i benigni tumori jajnika.
Č etvrto mesto pripada grupi trudnoć a, rađ anje i babinje. Najč eš će
dijagnoze unutar ove grupe su druge komplikacije trudnoće i porođ aja i
komplikacije u babinjama i stanja koja komplikuju trudnoću i rađ anje.
MORTALITET STANOVNIŠ TVA OPŠ TINE PLANDIŠ TE
Vodeći uzroci umiranja stanovniš tva opš tine Plandiš te u 2009. godini su
bolesti sistema krvotoka i tumori . Treće mesto pripada bolestima sistema za
disanje, dok su na č etvrtom mestu drugi spoljaš nji uzroci povređ ivanja i na
petom simptomi, znaci i patološ ki klinič ki i laboratorijski nalazi.
80
Procentualno uč ešće pet vodećih uzroka smrti u opštini Plandište u 2009. godini
65%16%
4%4%
3%8%
Bolesti sistema krvotokaTumoriBolesti sistema za disanjeDrugi spoljašnji uzroci povređivanjaSimptomi, znaci i patološki klinič ki i laboratorijski nalaziOstalo
12. BOLNIČ KI MORBIDITET U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU U
2009. GODINI
U dve opš te bolnice (Opš ta bolnica Panč evo i Opš ta bolnica“ Vrš ac” iz
Vrš ca), kapaciteta od 950 standardnih bolnič kih postelja, ostvareno je tokom
2009. godine 29.947 epizoda bolnič kog leč enja.
Analizirajući bolnič ki morbiditet, na osnovu individualnih izveš taja koje
dostavljaju stacionarne zdravstvene ustanove, može se zaključ iti, da je u Opš toj
bolnici Vrš ac (gravitaciono područ je 106.956 stanovnika) tokom 2009. godine
najveći broj pacijenata leč eno od bolesti sistema krvotoka, zatim slede bolesti
sistema za varenje, bolesti mokraćno-polnog sistema, potom tumori, a na petom
mestu su bolesti sistema za disanje.
81
Procentualna učestalost pet najčešć ih oboljenja u bolničkom morbiditetu u O pštoj bolnici"Vršac" u Vršcu u
2009. godini
1 9 %
1 8 %
1 4 %1 0 %
9 %
3 0 %
Bo lest i sistem a k r v o to k a Bo le st i sistem a za v a ren je
Bo le st i m o k r a ć n o - p o ln o g sistem a T u m o r i
Bo le st i sistem a za d isan je o sta lo
U Opš toj bolnici Panč evo (gravitaciono područ je 206.981 stanovnika) u
2009. godini najveći broj pacijenata leč en je od bolesti sistema za varenje, zatim
slede bolesti sistema krvotoka, na trećem mestu su bolesti mokraćno-polnog
sistema, na č etvrtom mestu bolesti sistema za disanje, a peto mesto zauzimaju
tumori.
Procentualna učestalost pet najčešć ih grupa oboljenja i stanja u bolničkom morbiditetu u O pštoj bolnici Pančevo u
2009. godini
1 5 %
1 4 %
1 4 %
1 3 %
1 1 %
3 3 %
Bo lest i sis tem a za v ar en je Bo le st i sistem a k r v o to k a
Bo lest i m o k r a ć n o - p o ln o g sistem a Bo le st i sistem a za d isan je
T u m o r i o sta lo
82
Analizirajući procentualno uč eš će najč eš ćih grupa bolesti leč enih u
ove dve bolnice, uoč ava se da je procentualna uč estalost bolesti organa za
varenje i bolesti sistema krvotoka veća u Opš toj bolnici u Vrš cu nego u Opš toj
bolnici u Panč evu.
Zastupljenost najčešć ih grupa bolesti u bolničkom morbiditetu Opšte bolnice "Vršac" Vršac i Opšte bolnice Pančevo u 2009. godini izraž en u stopama na
100 000 stanovnika
562,3
1013,8 901,3
1831,5
622,6849,5
1106,51130,6
2593,0
1140,71141,11152,3
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
Bolestisistema
krvotoka
Bolestisistema za
varenje
Bolestimokrać no-
polnogsistema
Tumori Bolestisistema za
disanje
ostalo
Vršac Panč evo
Uoč eno je takođ e da su specifič ne stope hospitalizacije bolesti sistema
krvotoka , bolesti sistema za disanje, bolesti sistema za varenje, bolesti
mokraćno-polnog sistema i tumora viš e u Opš toj bolnici Panč evo nego u Opš toj
bolnici u Vrš cu. Kao pokazatelj kvaliteta rada bolnica izrač unava se stopa
bolnič kog letaliteta koja u 2009. godini iznosi 3,2 % za Opš tu bolnicu Panč evo i
2,4 % za Opš tu bolnicu Vrš ac.
83
Zastupljenost deset najčešć ih bolesti u bolničkom morbiditetu u Opštoj bolnici "Vršac" u Vršcu u 2009. godini (stopa na 100 000 stanovnika)
196,2176,1
153,3 145,1 136,9 136,9 127,7 127,7 119,5 115,0
0
50
100
150
200
250
Cho
lecy
stiti
s
Hyp
erte
nsio
arte
rialis
esse
ntia
lis
Her
nia
ingu
inal
is
Infa
rctu
sm
yoca
rdii
acut
us
Car
diom
yopa
thia
Hae
mor
rhag
ia in
grav
idita
tein
itial
i
Dia
bete
s m
ellit
usad
insu
lino
inde
pend
ens
Ang
ina
pect
oris
App
endi
citis
acut
a
Hyp
erpl
asia
pros
tata
e
Najč eš ća dijagnoza bolesti u bolnič kom morbiditetu Opš te bolnice u
Vrš cu je akutna upala žuč ne kese, dok je poviš en krvni pritisak nepoznatog
uzroka na drugom mestu. Treće mesto pripada preponskoj kili.
Zastupljenost deset najčešć ih bolesti u bolničkom morbiditetu Opšte bolnice Pančevo u 2009. godini (stopa na 100 000 stanovnika)
295,1
230,0 224,6202,6
184,0 177,6 172,7156,1 154,1 142,9
0
50
100
150
200
250
300
350
Cat
arac
ta s
enili
s
Infa
rctu
s m
ycar
dii
acut
us
Neo
plas
ma
mal
ignu
m v
esci
aeur
inar
iae
Hyp
erpl
asia
pros
tata
e
Ast
hma
bron
chia
le
Her
nia
ingu
inal
is
Cho
lecy
stiti
s
Infa
rctu
s ce
rebr
i
Pneu
mon
ia,
mic
roor
gani
smus
non
spec
ifica
tus
Influ
enca
, viru
sno
n id
entif
icat
um
84
Na prvom mestu u bolnič kom morbiditetu Opš te bolnice u Panč evu u
2009. godini nalazi se starač ko zamućenje soč iva, a na visokom drugom mestu
se nalazi akutni infarkt miokarda, a na trećem maligni tumor mokraćne beš ike.
Na petom mestu je bronhijalna astma.
U tri specijalne bolnice ( Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti “ Dr
Slavoljub Bakalović” iz Vrš ca” , Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti
“ Kovin” iz Kovina i Specijalna bolnica za plućne bolesti “ Dr Budislav Babić“ iz
Bele Crkve), kapaciteta od 2100 bolnič kih postelja, proseč na dužina leč enja je
tokom 2009. godine iznosila proseč no 131 dan.
Proseč na dnevna zauzetost posteljnog fonda u specijalnim bolnicama
bila je 74% odnosno 269 dana u toku godine. U 2009. godini po jednoj
bolnič koj postelji bilo je proseč no 2 leč ena pacijenta.
U Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti “ Dr Slavoljub Bakalović”
iz Vrš ca stopa letaliteta iznosila je u predhodnoj godini 22,3, u Specijalnoj
bolnici za psihijatrijske bolesti “ Kovin” iz Kovina 8,9, a u Specijalnoj bolnici za
plućne bolesti “ Dr Budislav Babić” iz Bele Crkve 23,0.
86
Na teritoriji Južnobanatskog okruga, postoji 8 samostalnih domova
zdravlja (Dom zdravlja Alibunar, Dom zdravlja Bela Crkva, Dom zdravlja
Vrš ac, Dom zdravlja Kovač ica, Dom zdravlja Kovin, Dom zdravlja Opovo,
Dom zdravlja Panč evo i Dom zdravlja „ 1. Oktobar“ Plandiš te), 2 samostalne
apoteke (Apoteka Vrš ac i Apoteka Panč evo), 2 opš te bolnice (Opš ta bolnica
Vrš ac i Opš ta bolnica Panč evo) i 3 specijalne bolnice (Specijalna bolnica za
plućne bolesti „ Dr Budislav Babić“ Bela Crkva, Specijalna bolnica za
psihijatrijske bolesti „ Dr Slavoljub Bakalović“ Vrš ac, Specijalna bolnica za
psihijatrijske bolesti „ Kovin“ Kovin).
Ukupan posteljni fond iznosi 3050 bolnič kih postelja koje su
raspoređ ene u opš tim (Opš ta bolnica Vrš ac sa 290, Opš ta bolnica Panč evo sa
660 postelja) i specijalnim bolnicama (Specijalna bolnica za plućne bolesti „ Dr
Budislav Babić“ Bela Crkva sa 200, Specijalna bolnica za psihijatrijske bolesti
„ Dr Slavoljub Bakalović“ Vrš ac sa 900, Specijalna bolnica za psihijatrijske
bolesti „ Kovin“ Kovin sa 1000 postelja). Broj postelja u opš tim bolnicama je 3
postelje na 1000 stanovnika.
U 2009. godini, na teritoriji Južnobanatskog okruga, po podacima sa
kojima raspolaže Zavod za javno zdravlje Panč evo, postoji ukupno
registrovanih: 93 privatnih zdravstvenih ustanova, a od toga 24 lekarskih
ordinacija, 47 stomatološ kih ordinacija i 22 apoteke.
U tabeli 1 dat je pregled broja i strukture zdravstvenih radnika u zdravstvenim
ustanovama na teritoriji Južnobanatskog okruga.
87
Tabela 1. Zdravstveni radnici u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Južnobanatskog okruga na dan 31.12.2009. godine
ZDRAVSTVENI RADNICI U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA NA TERITORIJI JUŽ NOBANATSKOG OKRUGA U 2009. GODINI
R. br
ZDRAVSTVENA USTANOVA
lekari opšte prakse
lekari na
specijal. lekari
specijalisti stomatolozi
farmaceuti
ostali sa visokom
šs
zdrav. radnici
sa višom i sred.šs
zdrav. radnici
sa niž om šs
ukupno
1 DZ Alibunar 20 2 7 7 4 1 80 0 121 2 DZ Bela Crkva 12 3 6 6 1 0 59 0 87 3 DZ Vršac 21 4 27 8 0 0 117 0 177
4 Opšta bolnica Vršac 4 12 54 0 2 0 246 0 318
5 DZ Kovač ica 17 1 12 5 4 0 92 0 131
6 DZ Kovin 16 5 21 9 3 2 100 0 156 7 DZ Opovo 6 2 9 3 1 0 38 0 59 8 DZ Panč evo 40 22 98 47 2 9 386 0 604
9 Opšta bolnica Panč evo 15 13 145 0 1 5 623 0 802
10 DZ Plandište 7 0 7 3 2 1 48 0 68
11
SBPB "Dr Budislav Babić" Bela Crkva
2 3 9 0 1 1 65 0 81
12
SBPB "Dr Slavoljub Bakalović" Vršac
5 10 22 0 1 4 192 16 250
13
SBPB"Kovin" Kovin 2 12 23 0 0 7 198 0 242
14 Apoteka Vršac 0 0 0 0 10 0 14 0 24
15
Apoteka Panč evo 0 0 0 0 40 0 48 0 88
16
Zavod za javno zdravlje Panč evo
3 1 13 0 2 6 51 0 76
17 UKUPNO 170 90 453 88 74 36 2357 16 3284
88
Stanje u pogledu zdravstvenih radnika može se bolje sagledati ako se
izrazi u relativnim vrednostima. U 2009. godini na 1 lekara bilo je 426
stanovnika, na 1 stomatologa 3448 stanovnika, na 1 diplomiranog farmaceuta
4100 stanovnika, na 1 zdravstvenog radnika sa viš om i srednjom struč nom
spremom 129 stanovnika. S obzirom da su specijalne bolnice organizovane za
leč enje bolesnika iz cele Republike Srbije, kadar u ovim ustanovama nismo
rač unali na stanovniš tvo Južnobanatskog okruga.
KORIŠ Ć ENJE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠ TITE
Obezbeđ enost
Obezbeđ enost dece predš kolskog uzrasta doktorima medicine je
najpovoljnija u Domu zdravlja Kovin (707 dece na jednog doktora), a
najnepovoljnija u Domu zdravlja Alibunar i Vrš ac (1495 i 1342 dece na 1
doktora medicine). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1 doktor
medicine i 1 zdravstveni radnik sa višom odnosno srednjom stručnom
spremom na 850 dece, š to znač i da obezbeđ enost predš kolske dece
specijalistima pedijatrije u primarnoj zdravstvenoj zaš titi, nije zadovoljavajuća u
Domu zdravlja Alibunar i Vrš ac.
Broj dece predškolskog uzrasta na jednog doktora medicine u oblasti zdravstvene zaštite dece predškolskog uzrasta u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Junobanatskog okruga
1495
738
1000
816
1342
993
707
780
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
predškolska deca
89
Obezbeđ enost dece š kolskog uzrasta doktorima medicine je
najpovoljnija u Domu zdravlja Bela Crkva (1412 dece na jednog doktora), a
najnepovoljnija u Domu zdravlja Kovač ica i Kovin (2011 i 3214 dece na jednog
doktora). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1 doktor medicine i 1
zdravstveni radnik sa višom odnosno srednjom stručnom spremom na 1500
dece, š to znač i da obezbeđ enost dece š kolskog uzrasta specijalistima pedijatrije
u primarnoj zdravstvenoj zaš titi nije zadovoljavajuća u Domu zdravlja Kovač ica
i Kovin.
Broj dece školskog uzrasta na jednog doktora medicine u oblasti zdravstvene zaštite dece školskog uzrasta u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
1638
1711
1773
1701
3214
2011
1412
1623
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
školska deca
Obezbeđ enost žena doktorima medicine je najpovoljnija u Domu
zdravlja Bela Crkva (4138 žena na jednog doktora), a najnepovoljnija u Domu
zdravlja Alibunar (9443 žene na jednog doktora medicine). Normativ za ovu
oblast zdravstvene zaš tite je 1 doktor medicine i 1 zdravstveni radnik sa
višom odnosno srednjom stručnom spremom na 6500 žena, š to znač i da
obezbeđ enost žena specijalistima ginekologije u primarnoj zdravstvenoj zaš titi
nije zadovoljavajuća u Domu zdravlja Alibunar, Kovin i Panč evo.
90
Broj žena na jednog doktora medicine u oblasti zdravstvene zaštite žena u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
7967
5902
5329
4562
7763
5704
4138
9443
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000 9000 10000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
žene
Obezbeđ enost odraslog stanovniš tva doktorima medicine je
najpovoljnija u Domu zdravlja Alibunar (865 odraslih stanovnika na jednog
doktora medicine), a najnepovoljnija u Domu zdravlja Vrš ac (1876 odraslih
stanovnika na jednog doktora). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1
doktor medicine i 1 zdravstveni radnik sa višom odnosno srednjom
stručnom spremom na 1600 odraslih stanovnika, š to znač i da je
obezbeđ enost odraslog stanovniš tva doktorima medicine u primarnoj
zdravstvenoj zaš titi zadovoljavajuća.
91
Broj odraslog stanovništva na jednog doktora medicine u oblasti opšte medicine u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
1496
1145
1876
1342
939
1395
1276
865
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
odrasli
Obezbeđ enost stanovniš tva doktorima stomatologije je najpovoljnija u
Domu zdravlja Panč evo (2651 stanovnik na jednog doktora stomatologije), a
najnepovoljnija u Domu zdravlja Vrš ac (6717 stanovnika na jednog doktora
stomatologije). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1 doktor
stomatologije na 1500 dece i 1 doktor stomatologije na 10.000 odraslih
stanovnika.
Broj stanovnika na jednog doktora stomatologije u oblasti stomatološke zdravstvene zaštitu
u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
2651
6717
4150
3643
4146
4648
3226
3145
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
broj stanovnika na1 stomatologa
92
Obezbeđ enost stanovniš tva patronažnim sestrama je najpovoljnija u
Domu zdravlja Plandiš te (3113 stanovnika na jednu patronažnu sestru), a
najnepovoljnija u Domu zdravlja Vrš ac (6717 stanovnika na jednu patronažnu
sestru). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1 patronažna sestra na
5000 stanovnika, š to znač i da je obezbeđ enost stanovniš tva patronažnim
sestrama u primarnoj zdravstvenoj zaš titi nije zadovoljavajuća jedino u Domu
zdravlja Vrš ac.
Broj stanovnika na jednu patronažnu sestru u oblasti polivalentne patronaže u 2009.
godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
5303
6717
3113
5465
5330
4527
3871
4404
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
broj stanovnikana 1 patronažnusestru
Obezbeđ enost stanovniš tva diplomiranim farmaceutima je najpovoljnija
u Apoteci Panč evo (3182 stanovnika na jednog diplomiranog farmaceuta), a
najnepovoljnija u Domu zdravlja Bela Crkva (19.357 stanovnika na jednog
diplomiranog farmaceuta). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1
diplomirani farmaceut i 1 farmaceutski tehičar na 10.000 stanovnika, š to
znač i da obezbeđ enost stanovniš tva diplomiranim farmaceutima u primarnoj
zdravstvenoj zaš titi nije zadovoljavajuća u Domu zdravlja Bela Crkva i Kovin.
93
Broj stanovnika na jednog diplomiranog farmaceuta u primarnoj zdravstvenoj za štiti u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Ju žnobanatskog okruga
3182
5374
6225
10930
18656
6790
19357
5505
0 5000 10000 15000 20000 25000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
Apoteka Vršac
Apoteka Pančevo
Broj stanovnika na1 farmaceuta
Obezbeđ enost radno aktivnog stanovniš tva doktorima medicine je
najpovoljnija u Domu zdravlja Kovin (1465 radnika na jednog doktora
medicine), a najnepovoljnija u Domu zdravlja Bela Crkva (2655 radnika na
jednog doktora medicine). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1
doktor medicine i 2 medicinska tehičara na 3000 zaposlenih radnika, š to
znač i da je obezbeđ enost radno aktivnog stanovniš tva doktorima medicine u
primarnoj zdravstvenoj zaš titi zadovoljavajuća, s napomenom da bi specifič nu
zdravstvenu zaš titu radnika trebalo da sprovode specijalisti medicine rada. U
Službama medicine rada u Domu zdravlja Panč evo, Domu zdravlja Vrš ac i
Domu zdravlja Kovin rade specijalisti medicine rada, dok u Domu zdravlja
Plandiš te, Domu zdravlja Alibunar i Domu zdravlja Bela Crkva rade lekari opš te
medicine i doktori medicine drugih specijalnosti kao izabrani lekari. Dom
zdravlja Kovač ica i Dom zdravlja Opovo nemaju službu medicine rada.
94
Broj zaposlenih na jednog doktora medicine u oblasti medicine rada u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
2653
2655
1465
2023
1936
1678
0 500 1000 1500 2000 2500 3000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovin
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Obezbeđ enost odraslog stanovniš tva specijalistima interne medicine je
najpovoljnija u Domu zdravlja Panč evo (4851 stanovnik na jednog doktora
medicine specijalistu interne medicine), a najnepovoljnija u Domu zdravlja
Alibunar (22.018 stanovnika na jednog doktora medicine specijalistu interne
medicine). Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1 doktor medicine i 2
medicinska tehičara na 20.000 odraslih stanovnika, š to znač i da je
obezbeđ enost odraslog stanovniš tva specijalistima interne medicine u primarnoj
zdravstvenoj zaš titi zadovoljavajuća. Dom zdravlja Vrš ac nema ovu
specijalistič ku službu u svom sastavu.
95
Broj odraslog stanovništva na jednog doktora medicine u oblasti interne medicine u 2009. godini, po opštinama, na
teritoriji Južnobanatskog okruga
22018
19357
13581
18656
10930
12450
4851
0 5000 10000 15000 20000 25000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Pančevo
Obezbeđ enost stanovniš tva biohemič arima u laboratoriji je najpovoljnija
u Domu zdravlja Bela Crkva (146.375 analiza na jednog biohemič ara), a
najnepovoljnija u Domu zdravlja Alibunar (178.931 analiza na jednog
biohemič ara). Dom zdravlja Kovač ica, Opovo i Plandiš te nemaju biohemič are u
laboratoriji, a Dom zdravlja Vrš ac nema ni laboratoriju, već se laboratorijska
dijagnostika obavlja u laboratoriji Opš te bolnice Vrš ac. Normativ za ovu oblast
zdravstvene zaš tite je 1 biohemičar i 6 laboratorijskih tehičara do 120.000
analiza, š to znač i da obezbeđ enost stanovniš tva biohemič arima u primarnoj
zdravstvenoj zaš titi nije zadovoljavajuća u Domu zdravlja Kovač ica.
96
Prosečan broj urađ enih analiza na jednog biohemičara u laboratoriji u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
178931
146375
178711
0
164134
0 20000 40000 60000 80000 100000
120000
140000
160000
180000
200000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovin
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Obezbeđ enost stanovniš tva specijalistima radiologije je najpovoljnija u
Domu zdravlja Bela Crkva (9679 stanovnika na jednog specijalistu radiologije),
a najnepovoljnija u Domu zdravlja Panč evo (127.266 stanovnika na jednog
radiologa). Dom zdravlja Opovo i Plandiš te nemaju specijalistu radiologije, a
Dom zdravlja Vrš ac nema ni službu, već se radiološ ka dijagnostika obavlja u
Opš toj bolnici Vrš ac. Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1
specijalista radiologije i 2 radiološka tehičara na 50.000 stanovnika, š to
znač i da u Domu zdravlja Panč evo, obezbeđ enost specijalistima radiologije nije
zadovoljavajuća.
97
Broj odraslog stanovništva na jednog radiologa u oblasti radiološke dijagnostike u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
9679
27161
37311
0
127266
0 20000 40000 60000 80000 100000 120000 140000
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Obezbeđ enost stanovniš tva specijalistima pneumoftiziologije je
najpovoljnija u Domu zdravlja Alibunar (22.018 stanovnika na jednog
specijalistu pneumoftiziologije), a najnepovoljnija u Domu zdravlja Panč evo
(63.633 stanovnika na jednog pneumoftiziologa). Dom zdravlja Bela Crkva,
Opovo, Plandiš te i Vrš ac nemaju u delatnosti oblast pneumoftiziologije.
Normativ za ovu oblast zdravstvene zaš tite je 1 specijalista pneumoftiziologije
i 2 medicinske sestre-tehičara na 40.000 stanovnika, š to znač i da
obezbeđ enost stanovniš tva specijalistima pneumoftiziologije u primarnoj
zdravstvenoj zaš titi nije zadovoljavajuća u Domu zdravlja Panč evo.
98
Broj odraslog stanovništva na jednog doktora medicine u oblasti pneumoftiziološke zaštite u 2009. godini, po opštinama,
na teritoriji Južnobanatskog okruga
22018
0
27161
37311
26870
63633
0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Optereć enost
Opterećenost doktora medicine u oblasti zdravstvene zaš tite dece
predš kolskog uzrasta je najveća u Domu zdravlja Alibunar (14.286 poseta na
jednog doktora), a najmanja u Domu zdravlja Bela Crkva (5771 poseta na 1
doktora medicine). Ova opterećenost nije realna jer su u izveš tajima prikazane i
posete dece koje su obavljene kod doktora medicine u Službi opš te medicine.
Prosečan broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti zdravstvene zaštite predškolske dece u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
11113.22
7646.00
7247.00
8301.00
5880.50
7813.00
5771.00
14286.00
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
99
Opterećenost doktora medicine u oblasti zdravstvene zaš tite dece
š kolskog uzrasta je najveća u Domu zdravlja Kovin (14.305 poseta na jednog
doktora), a najmanja u Domu zdravlja Vrš ac (5613 poseta na 1 doktora
medicine). Ova opterećenost nije realna jer su u izveš tajima prikazane i posete
dece koje su obavljene kod doktora medicine u Službi opš te medicine.
Proseč an broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti zdravstvene zaštite školske dece i omladine u 2009. godini, po
opštinama, na teritoriji Juž nobanatskog okruga
10522.00
7239.00
7014.00
14304.50
7160.00
8083.00
5612.75
8876.10
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovač ica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Panč evo
Opterećenost doktora medicine u oblasti zdravstvene zaš tite odraslog
stanovniš tva je najveća u Domu zdravlja Kovač ica (9440 poseta na jednog
doktora), a najmanja u Domu zdravlja Panč evo (5878 poseta na 1 doktora
medicine). Ova opterećenost nije realna jer u izveš tajima nisu prikazane posete
dece koje su obavljene kod doktora medicine u Službi opš te medicine.
100
Prosečan broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti opšte medicine u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
7373.93
5946.25
9439.62
6938.25
8621.71
7956.50
5879.76
5877.53
0 2000 4000 6000 8000 10000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Opterećenost doktora medicine u preventivnoj zdravstvenoj zaš titi radno
aktivnog stanovniš tva je najveća u Domu zdravlja Vrš ac (2141 poseta na jednog
doktora), a najmanja u Domu zdravlja Plandiš te (423 posete na 1 doktora
medicine).
101
Prosečan broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti medicine rada u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
688
612
954
423
3746
2456
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovin
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Opterećenost doktora medicine u oblasti zdravstvene zaš tite žena je
najveća u Domu zdravlja Kovin (13.125 poseta na jednog specijalistu
ginekologije), a najmanja u Domu zdravlja Vrš ac (3250 poseta na 1 doktora
medicine).
Prosečan broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti zdravstvene zaštite žena u 2009. godini, po opštinama, na
teritoriji Južnobanatskog okruga
9953.00
3818.00
7783.00
13124.50
7019.00
12444.00
3249.75
8852.86
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Opterećenost doktora stomatologije u oblasti stomatološ ke zdravstvene
zaš tite je najveća u Domu zdravlja Kovin (4975 poseta na jednog doktora
102
stomatologije), a najmanja u Domu zdravlja Plandiš te (1480 poseta na 1
doktora stomatologije).
Prosečan broj poseta jednog doktora medicine u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite u 2009. godini, po opštinama, na
teritoriji Južnobanatskog okruga
1989.14
2096.50
4381.00
4974.56
1812.00
1480.00
3060.00
1727.50
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Opterećenost doktora medicine u oblasti internistič ke zdravstvene zaš tite
je najveća u Domu zdravlja Plandiš te (5288 poseta na jednog doktora), a
najmanja u Domu zdravlja Opovo (1730 poseta na 1 doktora medicine).
Prosečan broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti interne medicine u 2009. godini, po opštinama,
na teritoriji Južnobanatskog okruga
2871.00
2987.00
2845.50
3709.00
1730.00
5288.00
1893.82
0 1000 2000 3000 4000 5000 6000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Pančevo
103
Opterećenost biohemič ara u oblasti laboratorijske dijagnostike je
najveća u Domu zdravlja Alibunar (178.931 analiza na jednog biohemič ara), a
najmanja u Domu zdravlja Bela Crkva (146.375 analiza na 1 biohemič ara).
Prosečan broj urađ enih analiza na jednog biohemičara u laboratoriji u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
178931.00
146375.00
0.00
178711.00
0.00
0.00
164134.00
0 20000 40000 60000 80000 100000
120000
140000
160000
180000
200000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Pančevo
Opterećenost medicinskih sestara u polivalentnoj patronaži je najveća u
Domu zdravlja Opovo (1511 poseta na 1 patronažnu sestru), a najmanja u Domu
zdravlja Kovač ica (724 poseta na 1 patronažnu sestru).
Prosečan broj poseta po patronažnoj sestri u oblasti patronaže u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
792.60
1406.40
723.67
1439.71
1510.50
878.25
1317.63
928.21
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
104
Opterećenost doktora medicine u oblasti radiološ ke dijagnostike je
najveća u Domu zdravlja Panč evo (24.215 poseta na jednog doktora), a
najmanja u Domu zdravlja Bela Crkva (2417 poseta na 1 doktora medicine).
Prosečan broj poseta po radiologu u oblasti radiološke zdravstvene zaštite u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Južnobanatskog okruga
0.00
2417.00
7232.00
13410.00
0.00
0.00
24215.00
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Pančevo
Opterećenost doktora medicine u oblasti pneumoftiziološ ke zdravstvene
zaš tite je najveća u Domu zdravlja Kovin (5778 poseta na jednog doktora), a
najmanja u Domu zdravlja Panč evo (3432 posete na 1 doktora medicine
Prosečan broj poseta na jednog doktora medicine u oblasti pneumoftiziološke zaštite u 2009. godini, po opštinama, na
teritoriji Južnobanatskog okruga
3390.00
0.00
4921.00
4603.00
0.00
3431.50
0.00 1000.00 2000.00 3000.00 4000.00 5000.00 6000.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Korišć enje
105
Broj prvih i ponovnih poseta u službi za zdravstvenu zaš titu
predš kolske dece je najveći u Domu zdravlja Panč evo (9 pregleda po detetu), a
najmanji u Domu zdravlja Vrš ac (6 pregleda po detetu).
Prosečan broj prvih i ponovnih poseta doktoru medicine na jedno dete predškolskog uzrasta
u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
9.21
5.67
7.26
7.25
6.47
6.92
7.07
7.10
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00 9.00 10.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Broj prvih i ponovnih poseta u službi za zdravstvenu zaš titu š kolske dece
je najveći u Domu zdravlja Alibunar (6 pregleda po detetu), a najmanji u Domu
zdravlja Vrš ac (3 pregleda po detetu).
Prosečan broj prvih i ponovnih poseta doktoru medicine na jedno dete školskog uzrasta u 2009.godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
4.29
2.73
4.31
3.98
4.39
3.47
4.48
5.62
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
106
Broj prvih i ponovnih poseta u službi za zdravstvenu zaš titu žena je
najveći u Domu zdravlja Alibunar (2 posete po ženi starijoj od 15 godina), a
najmanji u Domu zdravlja Panč evo (0,42 posete po ženi starijoj od 15 godina).
Prosečan broj prvih i ponovnih poseta doktoru medicine na jednu osobu ženskog pola od 15
godina i više u 2009. godini,po opštinama, na teritoriji Južnobanatski okrug
0.42
1.55
1.21
1.07
0.81
0.48
1.60
1.98
0.00 0.50 1.00 1.50 2.00 2.50
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Broj prvih i ponovnih poseta u službi za zdravstvenu zaš titu odraslog
stanovniš tva je najveći u Domu zdravlja Opovo (5,5 poseta po jednom odraslom
stanovniku), a najmanji u Domu zdravlja Vrš ac (2,30 poseta po odraslom
stanovniku).
107
Prosečan broj prvih i ponovnih poseta doktoru medicine u oblasti opšte medicine na jednog odraslog stanovnika u 2009. godini, po opštinama,
na teritoriji Južnobanatskog okruga
5.50
3.30
2.30
5.10
3.00
4.50
2.50
5.00
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Broj poseta po jednom stanovniku u službi za stomatološ ku zdravstvenu
zaš titu je najveći u Domu zdravlja Kovin (1,2 posete po stanovniku), a najmanji
u Domu zdravlja Plandiš te (0,40 poseta po stanovniku).
Prosečan broj poseta stomatologu na jednog stanovnika u 2009. godini,
po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
0.70
0.51
0.40
0.95
1.20
0.97
0.60
0.60
0.00 0.20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20 1.40
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Broj poseta po jednom radno aktivnom stanovniku u Službi za
zdravstvenu zaš titu radnika je najveći u Domu zdravlja Bela Crkva (5 poseta po
radniku), a najmanji u Domu zdravlja Alibunar (2 posete po radniku).
108
Proseč an broj prvih i ponovnih poseta doktoru medicine na jednog zaposlenog u oblasti medicine rada u 2009. godini, po
opštinama, na teritoriji Juž nobanatskog okruga
2.03
4.90
3.10
4.20
2.97
4.33
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovin
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Panč evo
Broj analiza po jednom stanovniku u Službi za laboratorijsku dijagnostiku
je najveći u Domu zdravlja Alibunar (8,13 analiza po stanovniku), a najmanji u
Domu zdravlja Plandiš te (2,31 analiza po stanovniku).
Proseč an broj urađenih analiza na jednog stanovnika u
laboratoriji u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Juž nobanatskog okruga
8.13
7.56
4.58
4.79
7.54
2.31
7.74
0.00 2.00 4.00 6.00 8.00 10.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovač ica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Panč evo
Broj poseta po jednom stanovniku u Službi za radiološ ku dijagnostiku je
najveći u Domu zdravlja Kovin (0,36 poseta po stanovniku), a najmanji u Domu
zdravlja Panč evo (0,19 poseta po stanovniku). Dom zdravlja Alibunar, Opovo i
109
Plandiš te nemaju specijalistu radiologije (angažovan je radiolog iz druge
ustanove po ugovoru o delu), a Dom zdravlja Vrš ac nema radiološ ku
dijagnostiku već se ona za potrebe primarne zdravstvene zaš tite obavlja u Službi
radiološ ke dijagnostike Opš te bolnice.
Proseč an broj poseta radiologu na jednog stanovnika u oblasti radiološke dijagnostike u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Juž nobanatskog okruga
0.27
0.25
0.27
0.36
0.34
0.23
0.19
0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovač ica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Panč evo
Broj poseta po jednom stanovniku u Službi za pneumoftiziološ ku
zdravstvenu zaš titu je najveći u Domu zdravlja Alibunar (0,26 poseta po
stanovniku), a najmanji u Domu zdravlja Panč evo (0,08 poseta po stanovniku).
Dom zdravlja Bela Crkva, Vrš ac, Opovo i Plandiš te nemaju službu
pneumoftiziološ ke zaš tite.
110
Proseč an broj prvih i ponovnih poseta doktoru medicine na jednog stanovnika u oblasti pneumoftiziološke zaštite u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Juž nobanatskog
okruga
0.26
0.00
0.10
0.10
0.00
0.08
0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovač ica
D.Z. Kovin
D.Z.Vršac
D.Z.Panč evo
Broj poseta po jednom stanovniku Službe polivalentne patronaže je
najveći u Domu zdravlja Bela Crkva (0,36 poseta po stanovniku), a najmanji u
Domu zdravlja Kovač ica (0,16 poseta po stanovniku).
Proseč an broj poseta patronaž ne sestre na jednog stanovnika u oblasti patronaž e u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji
Juž nobanatskog okruga
0.18
0.36
0.16
0.27
0.28
0.28
0.20
0.18
0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25 0.30 0.35 0.40
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovač ica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Panč evo
111
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne u službi za zdravstvenu
zaš titu dece predš kolskog uzrasta je najveći u Domu zdravlja Opovo (13,75%), a
najmanji u Domu zdravlja Bela Crkva (8,18%).
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne, u oblasti zdravstvene za štite dece
predškolskog uzrasta u 2009. godini, po op štinama, na teritoriji Ju žnobanatskog okruga
11.74
9.86
10.9
13.75
13.03
8.43
8.18
9.2
0 2 4 6 8 10 12 14 16
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne u službi za zdravstvenu
zaš titu dece š kolskog uzrasta je najveći u Domu zdravlja Kovin (10,29%), a
najmanji u Domu zdravlja Kovač ica (3,76%).
Udeo preventivnih poseta u udnosu na ukupne, u oblasti zdravstvene zaštite školske dece i
omladine u 2009. godine, po opštinama, nateritoriji Južnobanatskog okruga
6.65
6.46
10.6
4.77
10.29
3.76
6.57
5.97
0 2 4 6 8 10 12
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
112
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne u službi za
zdravstvenu zaš titu žena je najveći u Domu zdravlja Kovin (36,04%), a najmanji
u Domu zdravlja Kovač ica (22,01%).
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne u oblasti zdravstvene zaštite žena u 2009.
godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
20.58
25.6
28.08
34.49
36.04
22.01
25.7
29.67
0 5 10 15 20 25 30 35 40
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne u službi za stomatološ ku
zdravstvenu zaš titu je podjednak u svim domovima zdravlja i kreće se od 42%
do 52%, izuzev Doma zdravlja Kovač ica gde je najviš i i iznosi 69%.
Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne u oblasti stomatolo ške zdravstvene zaštite u
2009. godini, po opštinama, na teritoriji Ju žnobanatskog okruga
45.44
42.25
47.59
46.49
49.34
69.21
44.28
52.16
0 10 20 30 40 50 60 70 80
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
113
Broj poseta u savetovališ tu za planiranje porodice po jednoj ženi
generativnog doba je najveći u Domu zdravlja Opovo (0,21 poseta po ženi
generativnog doba), a najmanji u Domu zdravlja Vrš ac (0,01 poseta po ženi
generativnog doba).
Prosečan broj poseta doktoru medicine u savetovalištu za planiranje porodice po 1 ženi generativnog doba u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
0.01
0.21
0.06
0.06
0.09
0.04
0.06
0.06
0.00 0.05 0.10 0.15 0.20 0.25
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Broj poseta u savetovališ tu za trudnice po jednoj trudnici je najveći u
Domu zdravlja Kovin (12 poseta po trudnici), a najmanji u Domu zdravlja
Kovač ica (4,5 poseta po trudnici).
Prosečan broj poseta u savetovalištu za trudnice po 1 trudnici u 2009. godini,
po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
5.26
6.89
8.75
10.65
11.69
4.46
5.22
5.85
0.00 2.00 4.00 6.00 8.00 10.00 12.00 14.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
114
Broj poseta u savetovališ tu za odojč ad po jednom odojč etu je najveći u
Domu zdravlja Kovin (9 poseta po odojč etu), a najmanji u Domu zdravlja Vrš ac
(3,8 poseta po odojč etu).
Prosečan broj poseta u savetovalištu za odojčad po jednom odojčetu u 2009. godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatski okrug
7.6
3.8
7.7
8.5
9.0
7.8
5.3
7.7
0.0 1.0 2.0 3.0 4.0 5.0 6.0 7.0 8.0 9.0 10.0
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
Broj poseta u savetovališ tu za predš kolsku decu je najveći u Domu
zdravlja Opovo (1,85 po detetu), a najmanji u Domu zdravlja Kovin (0,66 poseta
po jednom predš kolskom detetu).
Prosečan broj poseta u savetovalištu za predškolsku decu po 1 detetu predškolskog uzrasta u 2009.
godini, po opštinama, na teritoriji Južnobanatskog okruga
0.85
1.71
0.95
1.85
0.66
0.80
0.88
0.70
0.00 0.20 0.40 0.60 0.80 1.00 1.20 1.40 1.60 1.80 2.00
D.Z Alibunar
D.Z Bela Crkva
D.Z. Kovačica
D.Z. Kovin
D.Z. Opovo
D.Z. Plandište
D.Z.Vršac
D.Z.Pančevo
Broj poseta
115
KORIŠ ĆENJE BOLNIČ KE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Posmatrajući ugovoren broj radnika, a u odnosu na predviđ ene normative,
Opš toj bolnici u Vrš cu na pojedinim odeljenjima nedostaje 26 doktora medicine
specijalista, a na drugim odeljenjima ima viš e 7 doktora medicine specijalista.
Razlika broja zaposlenih i standarda za doktore medicine u Opštoj bolnici Vršac u 2009. godini
-4
-1 -1
1
-1 -1
-3
-1-2
0
-1
0 0
32
-1 -1
01
-6
-4
-2
0
2
4
Anestezija-reanimacija Deč je, pedijatrijaHirurgija InternoOftalmologija Opšta rehabilitacijaOrtopedija sa traumatologijom RentgenTransfuzija, laboratorija ApotekaGinekologija Infektivno, zaraznoUrologija OnkologijaDermatovenerološka služba ORLPatologija, patoanatomija i patohistologija Služba ishraneUprava
Posmatrajući ugovoren broj radnika, a u odnosu na predviđ ene normative,
Opš toj bolnici u Panč evu, na pojedinim odeljenjima, nedostaje 43 doktora medicine
specijalista, a na drugim odeljenjima ima viš e 7 doktora medicine specijalista.
116
Razlika broja zaposlenih i standarda za doktore medicine u Opštoj bolnici Panč evo u 2009. godini
-4-5
-1
0
-1
-4-3
-2
01
0 0
-6
0
-2
-5
1
-6
0
-2
10 0
-2
4
-8-6-4-20246
Hirurgija ITZ, Blok, sterilizacija OrtopedijaUrologija Ginekologija i akusrstvo InternoDeč ije interno ORL InfektivnoNeurologija Pneumoftiziologija OftalmologijaProduženo leč enje i nega Rehabilitacija TransfuzijaRentgen Mikrobiloška laboratorija Biohemijska laboratorijaOnkologija Prijemna ambulanta Specijalistič ki centarPatologija Apoteka Socijalna medicinaUprava
Posmatrajući ugovoren broj radnika, a u odnosu na predviđ ene normative,
Specijalnoj bolnici za leč enje plućnih bolesti nedostaje 9 doktora medicine
specijalista, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Vrš cu 31 doktor medicine,
a Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Kovinu 32 doktora medicine.
Razlika broja zaposlenih i standarda za doktore medicine u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske
bolesti Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
-9 -32-31
-35
-30
-25
-20
-15
-10
-5
0Specijalna bolnica zaplućne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
117
Najveća proseč na dužina leč enja je na Odeljenju rehabilitacije u
Opš toj bolnici u Vrš cu (19 dana), a najmanja na Odeljenju intenzivne nege u Opš toj
bolnici Panč evo (4 dana).
911
7 7
4
74
1116
19
5 5 5 5
8
5 5
7
8 8
12
15
0.00
2.00
4.00
6.00
8.00
10.00
12.00
14.00
16.00
18.00
20.00
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitac
ija
Ginek
ologij
a i ak
ušer
sko
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumof
tiziol
ogija
Prosečna duž ina lečenja u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
Najveća zauzetost bolnič kih postelja u danima je na Internom odeljenju u
Opš toj bolnici u Panč evu (335 dana), a najmanja na Odeljenju neuropsihijatrije iste
bolnice (123 dana). Odeljenje neuropsihijatrije u Opš toj bolnici Panč evo još uvek ne
koristi sve postelje prema Uredbi o planu mreže.
238
335
227
273
269
274
261
200
265
185
158
258
161 18
4
254
245
230 24
1
202
297
123
261
0.00
50.00
100.00
150.00
200.00
250.00
300.00
350.00
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akuš
ersk
o
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumoft
iziolo
gija
Zauzetost bolničkih postelja u danima u Opštoj bolnici Vršac i opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
118
Najveća proseč na dnevna zauzetost bolnič kih postelja je na Internom
odeljenju u Opš toj bolnici u Panč evu (92%), a najmanja na Odeljenju
neuropsihijatrije u istoj bolnici (34%).
6592
62
75 74 75 7155
73
51
4371
4450
70 67
6366
5581
34
71
0.00
10.00
20.00
30.00
40.00
50.00
60.00
70.00
80.00
90.00
100.00
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna
nega
Urolog
ija
Ortope
dija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akuš
ersk
o
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumoft
iziolo
gija
Prosečna dnevna zauzetost bolničkih postelja (%) u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
Najveća stopa hospitalizacije je na Deč ijem odeljenju i Odeljenju
ginekologije i akuš erstva u Opš toj bolnici u Panč evu (48 hospitalizovanih na 1000
dece i 46 hospitalizovanih na 1000 žena), a najmanja na Odeljenju neuropsihijatrije
Opš te bolnice Panč evo (2 hospitalizovanih na 1000 stanovnika).
17 18
20 19
4 710
3 4 3
2946
2748
34 4 4 36
2 3
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
30.0
35.0
40.0
45.0
50.0
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akuš
ersko
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumoft
iziolo
gija
Stopa hospitalizacije u Op štoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
119
Najveći broj postelja po stanovniku ima Interno odeljenje Opš te
bolnice Vrš ac (0,6 postelja po stanovniku), a najmanji Odeljenje intezivne nege
Opš te bolnice Panč evo (0,06 postelja po stanovniku).
0.61
0.58
0.56
0.48
0.06
0.19
0.17 0.19
0.24 0.
28
0.40 0.41
0.17
0.33
0.08 0.
090.
09 0.11 0.
14 0.16 0.
19
0.17
0.00
0.10
0.20
0.30
0.40
0.50
0.60
0.70
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akuš
ersk
o
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumoft
iziolo
gija
Broj postelja na 1000 stanovnika u Op štoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo,po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
Najveći broj dana hospitalizacije ima Ginekološ ko-akuš ersko odeljenje
Opš te bolnice Panč evo (242 dana na 1000 žena), a najmanji Odeljenje intezivne
nege Opš te bolnice Panč evo (16 dana na 1000 stanovnika).
144
194
127
132
1651
44 3764
52
6424
227
218
21 22 22 26 2847
24
44
0
50
100
150
200
250
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akuš
ersko
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumoft
iziolo
gija
Broj dana hospitalizacije u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
120
Najveći broj postelja po doktoru ima Odeljenje ortopedije Opš te
bolnice Vrš ac (20 postelja po jednom doktoru), a najmanji Odeljenje intenzivne
nege Opš te bolnice Panč evo (1 postelja po jednom doktoru).
5 69
6
15 6
208
15
68
49
5 5 5 48
13
5
11
02468
101214161820
Interno
Hirurgi
ja
Intenziv
na nega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitaci
ja
Ginekolo
gija i
akuše
rsko
Dečje
Očno
ORL
Infektiv
no
Neurop
shijatri
ja
Pneumoft
iziolo
gija
Broj postelja na 1 doktora medicine u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
Najveći obrt bolnič kih postelja ima Odeljenje intenzivne nege Opš te bolnice
Panč evo (66 epizoda po postelji), a najmanji Odeljenje rehabilitacije Opš te bolnice
Vrš ac (10 epizoda po postelji).
27 28
35 37
66
3750
1813
10
3141
3226
30 3345
23 2419
11
14
0
10
20
30
40
50
60
70
Inter
noHiru
rgija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ijaOrto
pedija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akušer
sko
Dečje
Očno
ORLIn
fektiv
no
Neuro
pshija
trija
Pneumofti
ziolog
ija
Obrt bolničkih postelja u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
121
Najveći broj ispisanih pacijenata po lekaru ima Odeljenje ortopedije
Opš te bolnice Panč evo (358 ispisanih pacijenata po jednom lekaru), a najmanji broj
Odeljenje neuropsihijatrije Opš te bolnice Panč evo (53 ispisanih pacijenata po
lekaru).
127 15
5
299
224
66
186
302
358
106
148
191
316
114
229
137 148
225
101
183
248
53
149
0
50
100
150
200
250
300
350
400
Interno
Hirurgija
Intenziv
na nega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitaci
ja
Ginekolo
gija i a
kušers
koDečj
eOč
noORL
Infek
tivno
Neurop
shijatri
ja
Pneumofti
ziolog
ija
Broj ispisanih pacijenata po lekaru u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
Najveći broj ispisanih pacijenata po medicinskoj sestri ima Urološ ko
odeljenje Opš te bolnice Vrš ac (151 ispisanih pacijenata po jednoj medicinskoj
sestri), a najmanji broj Odeljenje intenzivne nege Opš te bolnice Panč evo (18
ispisanih pacijenata po medicinskoj sestri).
122
39 3687
65
18
8315
151 50
27
6789
2567
3949
6445
52 59
25
46
0
20
40
60
80
100
120
140
160
Inter
no
Hirurg
ija
Inten
zivna n
ega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitac
ija
Ginekolo
gija i
akuš
ersko
Dečje
Očno
ORL
Infek
tivno
Neuro
pshija
trija
Pneumoft
iziolo
gija
Broj ispisanih pacijenata po sestri u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
Najveći broj specijalistič kih pregleda po doktoru medicine specijalisti, u
Opš toj bolnici u Panč evu, ima Odeljenje otorinolaringologije (5327 pregleda po
specijalisti), a najmanje Odeljenje neuropsihijatrije (241 pregled po specijalisti).
Upoređ ujući ostvaren broj pregleda sa normativima, uoč ava se da su oni iznad
predviđ enih standarda, sem na Odeljenju neuropsihijatrije i Odeljenju hirurgije.
Proseč an broj specijalistič kih pregleda po jednom specijalisti u odnosu na predviđene normative u Opštoj bolnici Panč evo u
2009. godini
2120
1335
2153 27
08
241
3617
5327
2451
1365 18
06
1200 16
00
1200
1200
1200 16
00
1600 20
00
800 16
00
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
Gin
ekol
ogija
i aku
šers
vo
Hiru
rgija
Infe
ktiv
nebo
lest
i
Inte
rna
Neu
rolo
gija
Ofta
lmol
ogija
OR
L
Ort
oped
ija
Pedi
jatr
ija
Uro
logi
ja
BrojPo pravilniku
123
Najveći broj specijalistič kih pregleda po doktoru medicine specijalisti, u
Opš toj bolnici u Vrš cu, ima Odeljenje ortopedije (4647 pregleda po specijalisti),
a najmanje Odeljenje ginekologije i akuš erstva (399 pregleda po specijalisti).
Upoređ ujući ostvaren broj pregleda sa normativima, uoč ava se da su oni iznad
predviđ enih standarda na svim odeljenjima izuzev na Odeljenju ginekologije i
akuš erstva i Odeljenju urologije gde su ispod predviđ enih standarda.
Proseč an broj specijalistič kih pregleda po jednom specijalisti u odnosu na predviđene normative u Opštoj bolnici Vršac u 2009.
godini
399
1834
1196 1388
3942
3510
4647
899 1246
4460
1200 16
00
1200
1200 16
00
1600 20
00
800 16
00
1200
0500
100015002000250030003500400045005000
Gin
ekol
ogija
iak
ušer
svo
Hiru
rgija
Infe
ktiv
nebo
lest
i
Inte
rna
Ofta
lmol
ogija
OR
L
Ort
oped
ija
Pedi
jatr
ija
Uro
logi
ja
Der
mat
olog
ija
BrojPo pravilniku
Najveći broj operacija po doktoru medicine specijalisti ima Odeljenje
opš te hirurgije u Vrš cu (236 operacija po specijalisti), a najmanje Odeljenje
otorinolaringologije u Vrš cu (43 operacija po specijalisti).
124
Proseč an broj operacija po lekaru u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Panč evo u 2009. godini
207
88.8113.71
46.38
90.33
48.33
235.6
60.7542.67
103.5
56.656.62
0
50
100
150
200
250
Ginekologija Hirurgija Oftalmologija ORL Ortopedija satraumatologijom
Urologija
Panč evoVršac
Odnos lekara i medicinskih sestara je najveći na Odeljenju ortopedije Opš te
bolnice Vrš ac (7 medicinskih sestara po jednom lekaru), a najmanji na Odeljenju
urologije Opš te bolnice Panč evo (2 medicinske sestre po jednom lekaru).
3.3
4.3
3.4 3.
4 3.8
2.3
2.0
7.0
2.1
5.5
2.9
3.5
4.6
3.4
3.5
3.0 3.5
2.3
3.5
4.2
2.1
3.3
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
7.0
Interno
Hirurgija
Intenziv
na nega
Urolog
ija
Ortoped
ija
Rehab
ilitaci
ja
Ginekolo
gija i
akuše
rsko
Dečje
Očno
ORL
Infektiv
no
Neurop
shijatri
ja
Pneumoft
iziolog
ija
Odnos lekara i sestara u Opštoj bolnici Vršac i Opštoj bolnici Pančevo, po odeljenjima, u 2009. godini
VršacPančevo
SPECIJALNE BOLNICE
Najveću proseč nu dužinu leč enja ima Specijalna bolnica za psihijatrijske
bolesti u Kovinu (163 dana), a najmanju Specijalna bolnica u Beloj Crkvi (70 dana).
125
Prosečna duž ina lečenja u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske
bolesti Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009.godini
70.1
159.1 163.2
020406080
100120140160180
Specijlna bolnica zaplućne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najveću zauzetost bolnič kih postelja u danima ima Specijalna bolnica za
psihijatrijske bolesti u Vrš cu (322 dana), a najmanju Specijalna bolnica u Kovinu
(234 dana).
Zauzetost bolničkih postelja u danima u Specijalnoj bolnici za pluć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske
bolesti Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
253.7
322.0
233.7
0
50
100
150
200
250
300
350
Specijlna bolnica zapluć ne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najveću dnevnu zauzetost bolnič kih postelja ima Specijalna bolnica za
psihijatrijske bolesti u Vrš cu (88% dnevno), a najmanju Specijalna bolnica u
Kovinu (64% dnevno).
126
Prosečna dnevna zauzetost bolničkih postelja (%) u Specijalnoj bolnici za pluć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za
psihijatrijske bolesti Vršac i Specijalnoj bolnoci za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
69.5
88.2
64.0
0102030405060708090
100
Specijlna bolnica zapluć ne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najviš e postelja na jednog doktora ima Specijalna bolnica u Kovinu (27
postelja po jednom doktoru), a najmanje Specijalna bolnica u Beloj Crkvi (22
postelje po jednom doktoru).
Broj postelja na 1 doktora medicine u Specijalnoj bolnici za pluć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske
bolesti Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
21.724.3
27.0
0
5
10
15
20
25
30
Specijlna bolnica zaplućne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najviš e postelja na jednu medicinsku sestru ima Specijalna bolnica u
Kovinu (5 postelja po jednoj medicinskoj sestri), a najmanje Specijalna bolnica u
Beloj Crkvi (4,6 postelja po jednoj medicinskoj sestri.
127
Broj postelja na 1 sestru u Specijalnoj bolnici za pluć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
4.6 4.8 5.1
0
1
2
3
4
5
6
Specijlna bolnica zaplućne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najviš e ispisanih pacijenata po jednom doktoru ima Specijalna bolnica u
Beloj Crkvi (78 ispisanih pacijenta po jednom doktoru), a najmanje Specijalna
bolnica u Kovinu (39 ispisanih pacijenata po jednom doktoru).
Broj ispisanih pacijenata po lekaru u Specijalnoj bolnici za plu ć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti
Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
0
78.4
49.238.7
0102030405060708090
Specijlna bolnica zapluć ne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najviš e ispisanih pacijenata po jednoj medicinskoj sestri ima Specijalna
bolnica u Beloj Crkvi (17 ispisanih pacijenata po medicinskoj sestri), a najmanje
Specijalna bolnica u Kovinu (7 ispisanih pacijenata po medicinskoj sestri).
128
Broj ispisanih pacijenata po sestri u Specijalnoj bolnici za plu ć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti
Vršac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
16.8
9.7
7.2
02468
1012141618
Specijlna bolnica zaplućne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najveći obrt bolnič kih postelja ima Specijalna bolnica u Beloj Crkvi (3,6
epizoda leč enja po postelji), a najmanji Specijalna bolnica u Kovinu (1,4 epizoda
leč enja po postelji).
Obrt bolničkih postelja u Specijalnoj bolnici za plu ć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Vr šac i Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
3.6
2.0
1.4
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
Specijlna bolnica zaplućne bolesti Bela
Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
Najpovoljniji odnos lekara i medicinskih sestara ima Specijalna bolnica u
Kovinu (5,4 medicinskih sestara po jednom lekaru), a najmanji Specijalna bolnica u
Beloj Crkvi (4,7 medicinskih sestara po jednom lekaru).
129
Odnos lekara i sestara u Specijalnoj bolnici za plu ć ne bolesti Bela Crkva, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Vršac i
Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti Kovin u 2009. godini
4.75.1
5.4
0
1
2
3
4
5
6
Specijlna bolnica zapluć ne bolesti Bela Crkva
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Vršac
Specijalna bolnica zapsihijatrijske bolesti
Kovin
ZAKLJUČ AK Obezbeđ enost Analiza obezbeđ enosti stanovništva doktorima medicine u odnosu na zakonske normative, pokazuje:
- nedovoljnu obezbeđ enost: u zdravstvenoj zaštiti dece predškolskog uzrasta u Domu zdravlja Alibunar i Vršac; u zdravstvenoj zaštiti dece školskog uzrasta u Domu zdravlja Kovin i Kovačica; u zdravstvenoj zaštiti žena u Domu zdravlja Pančevo, Kovin i Alibunar, u oblasti polivalentne patronaže u Domu zdravlja Vršac, u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti u Domu zdravlja Bela Crkva i Kovin, u laboratorijskoj dijagnostici u Domu zdravlja Kovačica i u radiološkoj dijagnostici u Domu zdravlja Pančevo.
- zadovoljavajuću obezbeđ enost u već ini domova zdravlja u oblasti, zdravstvene zaštite odraslog stanovništva (izuzev u Domu zdravlja Vršac), stomatološke zdravstvene zaštite, polivalentne patronaže, specifične zdravstvene zaštite radnika i internističke zdravstvene zaštite.
130
Optereć enost Analiza optereć enosti doktora medicine pokazuje da je optereć enost u odnosu na važeć e standarde u 2009. godini:
- iznad predviđ enih standarda u oblasti zdravstvene zaštite dece predškolskog uzrasta u već ini domova zdravlja izuzev u Domu zdravlja Bela Crkva i Kovin, u oblasti zdravstvene zaštite školske dece u već ini domova zdravlja izuzev u Domu zdravlja Vršac; u oblasti zdravstvene zaštite odraslog stanovništva u Domu zdravlja Kovačica, Opovo i Plandište, u oblasti zdravstvene zaštite žena u već ini domova zdravlja izuzev u Domu zdravlja Bela Crkva i Vršac, u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Kovačica i Kovin, u oblasti laboratorijske dijagnostike u svim domovima zdravlja, u oblasti radiološke dijagnostike u Domu zdravlja Kovin i Pančevo i u oblasti pneumoftiziološke zaštite u Domu zdravlja Kovačica i Kovin;
- u okviru predviđ enih standarda: u oblasti zdravstvene zaštite predškolske dece u Domu zdravlja Bela Crkva i Kovin, u oblasti zdravstvene zaštite dece školskog uzrasta u Domu zdravlja Vršac, u oblasti zdravstvene zaštite odraslog stanovništva u Domu zdravlja Alibunar i Kovin, u zdravstvenoj zaštiti radno aktivnog stanovništva u Domu zdravlja Vršac, u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite u već ini domova zdravlja, u oblasti internističke zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Plandište, u oblasti polivalentne patronaže u Domu zdravlja Bela Crkva, Kovin, Opovo i Vršac, i u oblasti radiološke dijagnostike u Domu zdravlja Kovačica;
- ispod predviđ enih standarda: u oblasti zdravstvene zaštite odraslog stanovništva u Domu zdravlja Bela Crkva, Vršac i Pančevo, u zdravstvenoj zaštiti radno aktivnog stanovništva u svim domovima zdravlja izuzev u Domu zdravlja Vršac, u oblasti zdravstvene zaštite žena u Domu zdravlja Bela Crkva i Vršac, u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Plandište, u oblasti internističke zdravstvene zaštite u već ini domova zdravlja izuzev Plandišta, u oblasti polivalentne patronaže u Domu zdravlja Alibunar, Kovačica, Plandište i Pančevo, u oblasti radiološke dijagnostike u Domu zdravlja Bela Crkva i pneumoftiziološke zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Alibunar i Pančevo. Korišć enje Analiza korišć enja primarne zdravstvene zaštite pokazuje da je:
- u oblasti zdravstvene zaštite predškolske dece, ukupan broj poseta od 6 do 9 po jednom detetu predškolskog uzrasta. Broj poseta u savetovalištu za odojčad od 4 do 9 poseta po jednom odojčetu. Broj poseta u savetovalištu za
131
predškolsku decu je od 1 do 2 posete po detetu. Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne, kreć e se od 8% do 14%;
- u oblasti zdravstvene zaštite školske dece, ukupan broj poseta od 3 do 6 po detetu školskog uzrasta. Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne, kreć e se od 4% do 10%;
- u oblasti zdravstvene zaštite žena, ukupan broj poseta je od 0,42 do 2 po ženi starijoj od 15 godina. Broj poseta u Savetovalištu za planiranje porodice je od 0,01 do 0,21 poseta po ženi generativnog doba, a prosečan broj poseta u Savetovalištu za trudnice je od 4,5 do 12 po jednoj trudnici. Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne, kreć e se od 22% do 36%;
- u oblasti zdravstvene zaštite odraslog stanovništva, ukupan broj poseta od 2 do 6 po jednom odraslom stanovniku;
- u oblasti stomatološke zdravstvene zaštite, ukupan broj poseta od 0,4 do 1,2 posete po stanovniku. Udeo preventivnih poseta u odnosu na ukupne, kreć e se od 42% do 69%;
- u oblasti zdravstvene zaštite radnika, ukupan broj poseta od 2 do 5 po radniku;
- u oblasti laboratorijske dijagnostike, ukupan broj analiza od 2 do 8 po stanovniku;
- u oblasti radiološke dijagnostike, ukupan broj poseta od 0,19 do 0,36 po stanovniku;
- u oblasti pneumoftiziološke zdravstvene zaštite, ukupan broj poseta od 0,08 do 0,26 po stanovniku i
- u oblasti polivalentne patronaže, ukupan broj poseta od 0,16 do 0,36 po stanovniku.
Analiza korišćenja stacionarne zdravstvene zaštite pokazuje:
Posmatrajuć i ugovoren broj radnika, a u odnosu na predviđ ene normative:
- Opš toj bolnici u Vrš cu na pojedinim odeljenjima nedostaje 26 doktora medicine specijalista, a druga imaju viš e 7 doktora medicine specijalista; - Opš toj bolnici u Panč evu, na pojedinim odeljenjima, nedostaje 43 doktora medicine specijalista, a druga imaju viš e 7 doktora medicine specijalista;
132
- Specijalnoj bolnici za leč enje plućnih bolesti nedostaje 9 doktor medicine specijalista, Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Vrš cu 31 doktor medicine, a Specijalnoj bolnici za psihijatrijske bolesti u Kovinu 32 doktora medicine specijalista. Prosečna duž ina lečenja je: u Opš toj bolnici u Vrš cu i u Opš toj bolnici Panč evo 7 dana.
Zauzetost bolničkih postelja u danima je:u Opš toj bolnici u Vrš cu je 205 dana, a u Opš toj bolnici u Panč evu 260 dana.
Dnevna zauzetost bolničkih postelja je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 56 %, a u Opš toj bolnici Panč evo 71%.
Stopa hospitalizacije je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 90 hospitalizovanih na 1000 stanovnika, a u Opš toj bolnici Panč evo 128 hospitalizovanih na 1000 stanovnika.
Broj postelja po stanovniku je: 3 postelje na 1000 stanovnika u obe opš te bolnice.
Broj dana hospitalizacije je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 638 dana na 1000 stanovnika, a u Opš toj bolnici u Panč evu 883 dana na 1000 stanovnika.
Broj postelja po doktoru je: u obe opš te bolnice 6 postelja po jednom doktoru.
Obrt bolničkih postelja je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 29 epizoda po postelji, a u Opš toj bolnici u Panč evu 31 epizoda po postelji.
Broj ispisanih pacijenata po lekaru je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 181 pacijent po jednom lekaru, a u Opš toj bolnici u Panč evu 191 ispisani pacijent po lekaru.
Broj ispisanih pacijenata po medicinskoj sestri je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 53 ispisanih pacijenata po jednoj medicinskoj sestri, a u Opš toj bolnici u Panč evu 57 ispisanih pacijenata po medicinskoj sestri.
Broj specijalističkih pregleda po doktoru medicine specijalisti je: u okviru i iznad predviđ enih standarda na većini odeljenja, i u Opš toj bolnici u Vrš cu i u Opš toj bolnici u Panč evu. Najveć i broj operacija po doktoru medicine specijalisti ima Odeljenje opš te hirurgije u Vrš cu (236 operacija po specijalisti), a najmanje Odeljenje otorinolaringologije u istoj bolnici (43 operacije po specijalisti).
133
Odnos lekara i medicinskih sestara je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 3,4 medicinske sestre po jednom lekaru, a u Opš toj bolnici u Panč evu 3,3 medicinske sestre po jednom lekaru.
Letalitet bolnice je: u Opš toj bolnici u Vrš cu 2 umrla pacijenta na 100 leč enih, a u Opš toj bolnici u Panč evu 2,7 umrlih pacijenata na 100 leč enih.
Analiza korišć enja stacionarne zdravstvene zaštite u specijalnim bolnicama pokazuje:
Veliku proseč nu dužinu leč enja, zauzetost bolnič kih postelja većim delom
godine, nedostatak doktora medicine specijalista i mali obrt bolnič kih postelja.
Najveću dnevnu i godiš nju zauzetost međ u specijalnim bolnicama u
Južnobanatskom okrugu ima specijalna bolnica u Vrš cu. Specijalna bolnica za
plućne bolesti iz Bele Crkve ima najviš e ispisanih pacijenata po jednom specijalisti i
po jednoj medicinskoj sestri i najveću frekventnost u stacionaru (najveći obrt
bolnič kih postelja), š to ukazuje na visoku opterećenost postojećeg medicinskog
kadra u ovoj specijalnoj bolnici. Najveći broj bolesnič kih postelja po jednom
specijalisti i po medicinskoj sestri ima specijalna bolnica u Kovinu, u kojoj je
prisutan najpovoljniji brojč ani odnos izmeđ u visokog i srednjeg medicinskog kadra.
135
U Južnobanatskom okrugu u 2009. godini je 15 lekarskih, 20
stomatološ kih ordinacija i 31 apoteka dostavljala izveš taje o svom radu Zavodu
za javno zdravlje Panč evo.
Struktura zdravstvenih radnika u privatnom sektoru na teritoriji
Južnobanatskog okruga u 2009. godini ZDRAVSTVENI RADNICI
Vrsta zdravstvene ustanove Ukupno
Leka
ri
Stom
atol
ozi
Rad
nici
sa
višo
m i
sred
njom
st
ručn
om
spre
mom
Opština Vršac 15 7 4 4
Opština Panč evo 47 13 25 9
Opština Plandište 1 1
Ukupno 63 21 29 13 U privatnoj praksi na teritoriji okruga tokom 2009. godine je radilo 21
lekara, 29 stomatologa i 13 radnika sa viš om i srednjom struč nom spremom.
Broj puktova i broj poseta u privatnim lekarskim ordinacijama u
Južnobanatskom okrugu tokom 2009. godine
SLUŽ BA BROJ
PUNKTOVA BROJ POSETA
INTERNA 3 880 DERMATOVENER. 1 218
NEUROPSIHIJATRIJA 2 1051 GINEKOLOGIJA 1 98
OŠT
INA
VRŠA
C
OPŠ TA MEDICINA 1 57 OPŠ TA MEDICINA 2 1050
GINEKOLOGIJA 1 1601 OFTALMOLOGIJA 2 1626 PA
NČ
EVO
POLIKLINIKA 1 662
PLA
ND
IŠT
E
GINEKOLOGIJA 1 51 UKUPNO 15 7294
136
Na svim punktovima privatne lekarske prakse (ukupno 15 ) tokom 2009.
godine je registrovano ukupno 7294 poseta..
U dvadeset privatnih stomatološ kih ordinacija tokom 2009. godine je
registrovano ukupno 13 306 poseta.
Tabela 3. Posete u privatnim stomatološkim ordinacijama u 2009. Godini
25881071813306
41620UKUPNO
VRŠ ACPANČEVO
STOMATOLOŠ KA SLUŽ BA
Tridesetijedna privatna apoteka je tokom 2009. godine dostavljala izveš taj o
svom radu Zavodu za javno zdravlje Panč evo.
PRIVATNE APOTEKE
OPŠ TINA BROJ PUNKTOVA
BELA CRKVA 1
VRŠ AC 8
KOVAČ ICA 2
KOVIN 4
OPOVO 2
PANČEVO 11
PLANDIŠ TE 3
UKUPNO 31
138
PRAĆ ENJE KVALITETA VAZDUHA Ž IVOTNE SREDINE U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU TOKOM 2009. GODINE
Zagađ enje vazduha je znač ajno sa aspekta uticaja na ostale elemente
životne sredine i sa aspekta uticaja na zdravlje ljudi. Mnogobrojna saznanja o
š tetnom dejstvu aerozagađ enja na ljude dobijena su posle masovnih katastrofa
uzrokovanih aerozagađ enjem u nekim velikim svetskim gradovima, kao i iz
podataka zaš tite radnika na radu i studija o humanoj i animalnoj populaciji.
Međ utim, prisutnost zagađ ujućih materija i u malim koncentracijama uz
prolongirano dejstvo može imati š tetni uticaj po zdravlje ljudi. Emitovane
zagađ ujuće materije u atmosferi mogu nagraditi nove š tetne supstance u
atmosferi, a svakako se u njoj mogu naći i zagađ enja preneta sa većih
udaljenosti.
CILJ
Procena zdravstvenog rizika za ljude od izloženosti zagađ enom vazduhu
moguća je na osnovu dugoroč nog praćenja koncentracija zagađ ujućih materija u
vazduhu i praćenja zdravstvenog stanja stanovniš tva, pre svega onih
zdravstvenih ishoda za koje se zna da su povezani sa zagađ enjem iz vazduha.
Kakav će i koliki efekat na zdravlje imati zagađ enje iz vazduha zavisi od
mnogih č inilaca (od vrste i koncentracija š tetnih supstanci u vazduhu, velič ine
ventilacije, stanja respiratorne sluznice, ukupnog zdravstvenog stanja, životne
dobi.....).
O aerozagađ enju se č eš će govori kao o č iniocu koji doprinosi nastanku
bolesti ili pogorš anju već postojeće bolesti (pre svega respiratornih i
kardiovaskularnih), nego kao o primarnom č iniocu za nastanak nekog oboljenja.
ZAKONSKA OSNOVA I METODOLOGIJA
Tokom sistematskog praćenja kvaliteta vazduha u 2009.godini
uzorkovanje, analizu uzoraka vazduha i tumač enje dobijenih rezultata u skladu
sa važećom zakonskom regulativom:
139
§ Zakon o zaš titi životne sredine, sl.Glasnik RS br. 135/04;
§ Pravilnik o granič nim vrednostima, metodama merenja imisije,
kriterijumima za uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka, Sl
Glasnik RS br.54/92, 30/99, 19/06;
§ Program dodatnih praćenja kvaliteta vazduha za grad Panč evo i Vrš ac.
U formiranoj mreži stacionarnih mernih mesta vrš eno je sistematsko
praćenje koncentracija različ itih zagađ ujućih supstancija uz primenu
akreditovanih metoda za uzorkovanje i analizu vazduha. Na osnovu rezultata
analiza vrš ena je ocena kvaliteta ambijentalnog vazduha u odnosu na propisane
granič ne vrednosti imisije, kao i procena uticaja evidentiranih koncentracija na
zdravlje ljudi koriš ćenjem indeksa kvaliteta vazduha. U skladu sa rezultatima
predlagane su mere za poboljš anje stanja. O rezultatima merenja i proceni
uticaja zagađ ujućih supstanci na zdravlje redovno je informisana javnost.
Sistematski su praćene osnovne i specifič ne zagađ ujuće materije.
REZULTATI MONITORINGA KVALITETA VAZDUHA U GRADU
PANČ EVU
U 2009. godini Zavod za javno zdravlje Panč evo vrš io je monitoring
kvaliteta vazduha u gradu Panč evu na č etiri merna mesta i u gradu Vrš cu na dva
merna mesta. Merna mesta na kojima je vrš en monitoring pripadaju mreži
lokalnih urbanih stanica za praćenje imisije zagađ ujućih materija u
ambijentalnom vazduhu. Na svim mernim mestima nisu praćeni isti polutanti.
Najveći broj polutanata praćen je na mernim metima Vatrogasni dom i Zavod u
gradu Panč evu.
UKUPNE TALOŽNE MATERIJE (AEROSEDIMENT) je praćen na
dva merna mesta u gradu Panč evu, u ukupno 24 meseč na uzorka. Tokom svih
meseci 2009. godine nije bilo prekorač enja meseč ne granič ne vrednosti imisije
za ukupan aerosediment od 450 mg/m2/dan. Srednja godiš nja vrednost nije
140
prekorač ila godiš nju GVI od 200 mg/m2. Proseč ne godiš nje koncentracije
kadmijuma, olova i cinka u aerosedimentu u okviru su GVI za ove parametre
koje propisuje Pravilnik.
Količ ine aerosedimenta (mg/m2/dan) i sadržaj teš kih metala u
aerosedimentu (μ g/m3) na mernim mestima u gradu Panč evu, u periodu januar-
decembar 2009.godine Pokazatelj Broj
mernih mesta
Broj uzoraka
Meseč na/ godiš nja granič na vrednost (GVI)
Srednja godiš nja vrednost
Najmanja vrednost
Najveća vrednost
Broj merenja iznad meseč ne GVI
Broj merenja iznad godiš nje GVI
Ukupna količ ina aero sedimenta
2 24 450/200 89 19 152 0 0
Kadmijum
2 24 5* 0,43 0,05 2,44 0
Olovo (Pb)
2 24 250* 1,29 0,05 4,82 0
Ž iva (Hg) 2 24 ** 0,05 0,05 0,10
Cink (Zn) 2 24 400* 84,7 5,00 110,6 0
Nikal (Ni) 2 24 ** 2,20 0,05 6,51
Hrom (Cr)
2 24 ** 5,00 5,00 5,00
* GVI za metale definisane su na godiš njem nivou ** GVI za živu, nikal i hrom nisu definisane važećim Pravilnikom
Č AĐ je merena na č etiri lokaliteta u Panč evu (po 365 dana na
lokacijama Nova Misa i Streliš te, 363 dana na lokaciji Vatrogasni dom i 361 na
lokaciji Zavod). Od ukupno 1454 uzoraka koncentracije preko GVI izmerene su
u 248 uzoraka (17,0%). Najveći broj prekorač enja registrovan je na lokaciji
Nova Misa (68) u stambenoj zoni. Najveća proseč na koncentracija bila je na
lokaciji Streliš te (33µg/m3). Na svim lokacijama tokom godine najč eš će su
registrovane koncentracije od 15 µg/m3, a zatim koncentracije od 22,5 µg/m3 i
30 µg/m3.
141
Koncentracije č ađ i, sumpordioksida i azotdioksida (μ g/m3) u
ambijentalnom vazduhu,na mernim mestima u Panč evu, u periodu januar-
decembar 2009. godine Pokazatlj Broj
mernih mesta
Broj uzoraka
Granič na vrednost imisije (GVI)
Srednja vrednost
Najmana vrednost
Najveća vrednost
C98 Broj merena iznad GVI
% merenja iznad GVI
Č ađ 4 1455 50 31 2 271 11
5
248 17,0
SO2 2 725 150 9,5 8 67 30 0 0
NO2 2 727 85 20 1 63 53 0 0
Distribucija proseč nih meseč nih koncentracija č ađ i na svim lokalitetima
u gradu Panč evu ukazuje na prisustvo većih koncentracija ovog polutanta u
zimskim mesecima, tj. u periodu grejanja.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Zavod za javno zdravlje Panč evo
ČAĐ u vazduhu ambijentaPanč evo lok. Zavod 2009 god.
Sezonska distribucija srednjih mese č nih koncentracija (µg/m3)
0
10
20
30
40
50
60
70
80
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Zavod za javno zdravlje Panč evo
ČAĐ u vazduhu ambijentaPanč evo lok. Vatrogasni dom 2009 god.
Sezonska distribucija srednjih mese č nih koncentracija (µg/m3)
142
0
10
20
30
40
50
60
70
80
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Zavod za javno zdravlje Pan č evo
ČAĐ u vazduhu ambijentaPanč evo lok. Streliš te 2009 god.
Sezonska distribucija srednjih mese č nih koncentracija (µg/m3)
0
10
20
30
40
50
60
70
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Zavod za javno zdravlje Panč evo
ČAĐ u vazduhu ambijentaPanč evo lok. Nova Misa 2009 god.
Sezonska distribucija srednjih meseč nih koncentracija (µg/m3)
Analizom indeksa kvaliteta vazduha za č ađ na svim mernim mestima
uoč ava se da je najveći broj dana sa rizič nim koncentracijam po zdravlje
registrovan na lokaciji N.Misa (68) i Streliš te (65), a najmanji na lokaciji
V.dom (56), dok je na lokaciji Zavod bio neš to veći (59).
Po strukturi, na svim mernim mestima najveći je broj dana sa
koncentracijama č ađ i koje ugrožavaju samo senzitivne populacione grupe.
Najveći broj dana sa koncentracijama č ađ i koje su nezdrave za ukupnu
populaciju je na mernom mestu N.Misa (18), a najveći broj dana sa
koncentracijama č ađ i koje su vrlo nezdrave (15) registrovan je na mernom
mestu V.dom i Zavod (12). Index kvaliteta vazduha označ en kao „ opasan”
registrovan je u najviš e po 3 dana na mernim mestima Streliš te, Zavod i
N.Misa.
143
Koncentracija Brojµg/m3 dana
0-50 dobar 0-2551-100 umeren 26-50
101-150 nezdrav za senzitivne grupe 51-75151-200 nezdrav 76-100201-300 vrlo nezdrav 101-150301-500 opasan 151-250
ČAĐ Vatrogasni dom Jan-09 do Dec-09
Zdravstveni indekskvaliteta vazduha
SUMPORDIOKSID je praćen na dva merna mesta u gradu Panč evu u
ukupno 725 uzoraka (364 uzorka na lokalitetu Vatrogasni dom i 361 uzorak na
lokalitetu Zavod), bez prekorač enja GVI za ovaj polutant. Proseč na godiš nja
koncentracija je niska – 9,5 μ g/m3 i u okviru je preporuč ene proseč ne godiš nje
koncentracije od 50 μ g/m3. Maksimalna registrovana koncentracija od 67 μ g/m3
registrovana je na lokaciji Vatrogasni dom u januaru mesecu 2009.godine.
Najč eš će merene dnevne koncentracije sumpordioksida tokom 2009.
godine na obe lokacije bile su koncentracije od 10 µg/m3.
Proseč ne godiš nje koncentracije sumpordioksida znatno su niže od
proseč ne godiš nje koncentracije koju određ uje Pravilnik te dugi niz godina za
ovaj polutant nije bilo potrebno preduzimati sanacione mere, tj mere za
smanjivanje koncentracije ovog polutanta u vazduhu.
AZOTDIOKSID je praćen na dva mesta u gradu Panč evu u ukupno 727
uzoraka (365 uzoraka na lokalitetu Vatrogasni dom i 362 uzorka na lokalitetu
Zavod), bez prekorač enja GVI za ovaj polutant. Proseč na godiš nja koncentracija
Koncentracija Brojµg/m3 dana
0-25 dobar 0-25 22626-50 umeren 26-50 7751-75 nezdrav za senzitivne grupe 51-75 33
76-100 nezdrav 76-100 11101-150 vrlo nezdrav 101-150 12151-250 opasan 151-250 3
ČAĐ Zavod Jan-09 do Dec-09
Zdravstveni indekskvaliteta vazduha
362
Koncentracija Brojµg/m3 dana
0-25 dobar 0-25 20426-50 umeren 26-50 9651-75 nezdrav za senzitivne grupe 51-75 38
76-100 nezdrav 76-100 13101-150 vrlo nezdrav 101-150 11151-250 opasan 151-250
ČAĐ Strelište Jan-09 do Dec-09
Zdravstveni indekskvaliteta vazduha
365
Koncentracija Brojµg/m3 dana
0-25 dobar 0-25 20526-50 umeren 26-50 9251-75 nezdrav za senzitivne grupe 51-75 42
76-100 nezdrav 76-100 18101-150 vrlo nezdrav 101-150 5151-250 opasan 151-250 3
ČAĐ Nova Misa Jan-09 do Dec-09
Zdravstveni indekskvaliteta vazduha
365
144
od 20 μ g/m3 iznosi trećinu proseč ne godiš nje vrednosti od 60μ g/m3 koju
propisuje Pravilnik. Maksimalna registrovana koncentracija od 63 μ g/m3
registrovana je na lokaciji Zavod u septembru mesecu 2009. godine.
Najč eš će merene koncentracije azotdioksida tokom 2009. godine na
lokaciji Zavod bile su koncentracije od 20 µg/m3 i 25 µg/m3, a na lokaciji
Vatrogasni dom koncentracije od 15 µg/m3 i 20 µg/m3.
Sa aspekta važećih propisa prisustvo azotioksida u vazduhu na obe
lokacije u viš egodiš njem periodu nije zahtevalo sanaciju, tj. smanjenje
koncentracije ovog parametra u vazduhu.
UKUPNE SUSPENDOVANE Č ESTICE (TSP) U 24-SATNIM
UZORCIMA AMBIJENTALONOG VAZDUHA Zavod za javno zdravlje
Panč evo sistematski je pratio koncentracije TSP u ambijentalnom vazduhu na
jednom mernom mestu – Streliš te svakog trećeg dana. Uzeto je ukupno 119
uzoraka, od kojih je 16 (13,4 %) prekorač ilo GVI od 120µg/m3. Najveći broj
prekorač enja GVI registrovan je na ovom lokalitetu u novembru i oktobru
mesecu.
Najviš a izmerena koncentracija iznosila je 354µg/m3 i izmerena je u
novembru mesecu 2009. godine. Najč eš će su merene koncentracije u vrednosti
od 60µg/m3 i 90µg/m3.
Proseč na godiš nja koncenracija i 98 percentil za TSP na ovoj lokaciji za
2009. godinu prekorač uju norme predviđ ene Pravilnikom.
Teš ki metali (kadmijum, olovo, živa, cink, nikl i hrom) analizirani su u
svakom trećem uzorku TSP, odnosno u ukupno 39 uzoraka. Proseč ne godiš nje
koncentracije teš kih metala bile su u okviru koncentracija propisanih
Pravilnikom.
145
Koncentracije TSP i teš kih metala u TSP u ambijentalnom vazduhu, na
mernom mestu Streliš te u Panč evu, u periodu januar-decembar 2009.godine Pokazatelj Broj
mernih mesta
Broj uzoraka
Meseč na/godiš nja granič na vrednost (GVI)
Srednja godiš nja vrednost
Najmanja vrednost
Najveća vrednost
Broj merenja iznad meseč ne GVI
% merenja iznad godiš nje GVI
Ukupne suspendovane č estice
1 119 120/70
(µg/m3)
78 9 354 16 13,4
Kadmijum 1 39 10* (ng/m3)
0,0011 0,0010 0,0020 0 0
Olovo (Pb) 1 39 1* (µg/m3)
0,024 0,0003 0,200 0 0
Ž iva (Hg) 1 39 1* (µg/m3)
0,06 0,004 0,032 0 0
Cink (Zn) 1 39 ** 0,064 0,0002 1,024
Nikal (Ni) 1 39 20* (ng/m3)
3,31 0,25 9,9 0 0
Hrom (Cr) 1 39 0,3* (ng/m3)
<0,2 <0,2 <0,2 0 0
* GVI za metale u TSP definisane su na godiš njem nivou ** GVI za cink u TSP nije definisana važećim Pravilnikom
AMONIJAK je kao specifič ni polutant sistematski praćen u gradu
Panč evu na dva merna mesta u ukupno 726 uzorka (362 uzorka na mernom
mestu Zavod i 364 uzorka na mernom mestu Vatrogasni dom) bez prekorač enja
GVI od 100 µg/m3. Srednja godiš nja koncentracija iznosila je 18 µg/m3.
Najč eš će su tokom 2009. godine na lokaciji Zavod merene koncentracije
do 7,5 µg/m3, a na lokaciji Vatrogasni dom koncentracije od 15 µg/m3 , 22,5
µg/m3 i 30µg/m3.
Prisustvo amonijaka u ambijentalnom vazduhu na mernim mestima u
gradu Panč evu bilo je takvo da ne zahteva sprovođ enje sanacionih mera za
smanjenje prisustva ovog polutanta u vazduhu.
146
Tabela 5. Koncentracije amonijaka (μ g/m3) u ambijentalnom vazduhu na
mernim mestima u Panč evu, u periodu januar-decembar 2009.godine
Pokazatelj Broj mer nih mesta
Broj uzo raka
Meseč na/ godiš nja granič na vrednost (GVI)
Srednja vrednost
Najma nja vrednost
Naj veća vred nost
C98 Broj mere nja iznad GVI
% merenja iznadGVI
Amonijak 2 726 100/* 18 2,5 98 80 0 0
*GVI za amonijak nije definisana važećim Pravilnikom na godiš njem nivou
LAKO ISPARLJIVI UGLJOVODONICI – BENZEN, TOULEN,
KSILEN (BTX) U 24-SATNIM UZORCIMA AMBIJENTALONOG
VAZDUHA praćeni su u ukupno 725 uzoraka ambijentalnog vazduha na dva
merna mesta u Panč evu (363 uzorka na mernom mestu Zavod i 362 uzorka na
mernom mestu Vatrogasni dom).
BENZEN je izmeren u proseč noj godiš njoj koncentraciji od 3,5µg/m3
koja je ispod propisane proseč ne godiš nje koncentracije za 2009.godinu za
područ ja koja imaju izvore ovog polutanta, ali je i ispod proseč ne godiš nje
koncentracije od 5 µg/m3 propisane za sva ostala područ ja.
Maksimalna koncentracija benzena od 21 µg/m3 izmerena je na mernom
mestu Zavod. Najč eš će merene koncentracije na mernom mestu Zavod bile su
one od 5 µg/m3 i 2,5 µg/m3, a na mernom mestu Vatrogasni dom od 2,5 µg/m3 i
5 µg/m3.
TOLUEN je u svim uzorcima meren bez prekorač enja GVI od 7500
µg/m3. Proseč na godiš nja koncentracija ovog polutanta u ambijentalnom
vazduhu u Panč evu iznosila je 4,8 µg/m3.
Maksimalna koncentracija toluena od 20 µg/m3 izmerena je na mernom
mestu Zavod. Sve izmerene koncentracije izrazito su niske u odnosu na GVI za
ovaj polutant.
147
KSILEN je u ambijentalnom vazduhu u Panč evu prisutan u proseč noj
godiš njoj koncentraciji od 2,5 µg/m3.
Maksimalna izmerena koncentracija zabeležena je na mernom mestu
Zavod i iznosila je 20 µg/m3. Važeći Pravilnik ne definiš e GVI za ksilen.
Koncentracije BTX (μ g/m3) u ambijentalnom vazduhu, na mernim mestima u
Panč evu, u periodu januar-decembar 2009. godine Pokazatelj Broj
mernih mesta
Broj uzoraka
Meseč na/ godiš nja granič na vrednost (GVI)
Srednja vrednost
Najmanja vrednost
Najveća vrednost
C98 Broj merenja iznad GVI
% merenja iznad GVI
Benzen 2 725 8,5* 3,5 1 21 12
Toluen 2 725 7500/** 4,8 1 20 13 0 0
Ksilen 2 725 *** 2,5 1 20 10
* GVI za benzen za 2009.godinu za područ ja sa izvorima ovog polutanta ** GVI za toluen važećim Pravilnikom nije definisana na godiš njem nivou *** GVI za ksilen nije definisana važećim Pravilnikom
REZULTATI MONITORINGA KVALITETA VAZDUHA U GRADU
VRŠ CU
Č AĐ je merena na dva lokaliteta u Vrš cu u ukupno 680 uzoraka (343
uzorka na lokaciji Carinski terminal i 337 uzoraka na lokaciji Opš tina. Od
ukupnog broja uzoraka koncentracije preko GVI izmerene su u 96 uzoraka
(14,1%). Najveći broj prekorač enja registrovan je na lokaciji opš tina (93) u
centru grada. Proseč na koncentracija na lokaciji Opš tina (41µg/m3) tri puta je
veća od proseč ne koncentracije na lokaciji Carinski terminal (13µg/m3).
Najč eš će merene koncentracije na mernom mestu Carinski terminal bile
su 7,5 i 15 µg/m3, a na mernom mestu Opš tina 45, 30 i 37,5 µg/m3.
Č ađ je znač ajno prisutna na lokaciji Opš tina i upravo razlika u
opterećenosti dva merna mesta govori za poreklo č estica č ađ i od saobraćaja i iz
ložiš ta.
148
Koncentracije č ađ i, sumpordioksida i azotdioksida (μ g/m3) u
ambijentalnom vazduhu, na mernim mestima u Vrš cu, u periodu januar-
decembar 2009. godine Pokazatelj Broj
mernih mesta
Broj uzoraka
Meseč na/ godiš nja granič na vrednost (GVI)
Srednja vrednost
Najmanja vrednost
Najveća vrednost
C98 Broj merenja iznad GVI
% merenja iznad GVI
Č ađ 2 680 50/50 27 2 132 94 96 14,1
SO2 2 680 150/50 9,6 8 45 30 0 0
NO2 2 671 85/60 16 1 71 45 0 0
Distribucija proseč nih meseč nih koncentracija č ađ i na oba lokaliteta u
gradu Vrš cu ukazuje na prisustvo većih koncentracija ovog polutanta u zimskim
mesecima, tj. u periodu grejanja.
0
10
20
30
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Zavod za javno zdravlje Pan č evo
ČAĐ u vazduhu ambijentaVršac- Carinski terminal 2009 god.
Sezonska distribucija srednjih mese č nih koncentracija (µg/m3)
149
0
10
20
30
40
50
60
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Zavod za javno zdravlje Pan č evo
ČAĐ u vazduhu ambijentaVršac - Opš tina 2009 god.
Sezonska distribucija srednjih mese č nih koncentracija (µg/m3)
Struktura indeksa kvaliteta vazduha za č ađ na na mernom mestu Opš tina
pokazuje da je najveći broj dana sa koncentracijama č ađ i koje ugrožavaju samo
senzitivne populacione grupe (73). Broj dana sa koncentracijama č ađ i koje su
nezdrave za ukupnu populaciju na ovom mernom mestu iznosio je 15, a pet
dana je bilo sa koncentracijama č ađ i koje su vrlo nezdrave za ukupnu
populaciju. Na lokaciji Carinski terminal tri dana u 2009. godini su
koncentracije č ađ i ugrožavale samo osetljivu populaciju.
Koncentracija Brojmg/m3 dana
0-25 dobar 0-25 8126-50 umeren 26-50 16351-75 nezdrav za senzitivne grupe 51-75 73
76-100 nezdrav 76-100 15101-150 vrlo nezdrav 101-150151-250 opasan 151-250
Č AĐ Opština Januar- Decembar 2009
Zdravstveni indekskvaliteta vazduha
337
SUMPORDIOKSID je praćen na dva merna mesta u gradu Vrš cu u
ukupno 680 uzoraka (343 uzorka na lokalitetu Carinski terminal i 337 uzoraka
na lokalitetu Opš tina), bez prekorač enja GVI za ovaj polutant. Proseč na
godiš nja koncentracija je niska – 9,6 μ g/m3 i u okviru je preporuč ene proseč ne
Koncentracija Brojmg/m3 dana
0-25 dobar 0-25 30026-50 umeren 26-50 4051-75 nezdrav za senzitivne grupe 51-75 3
76-100 nezdrav 76-100 0101-150 vrlo nezdrav 101-150 0151-250 opasan 151-250 0
Č AĐ Carinski terminal Januar- Decembar 2009
Zdravstveni indekskvaliteta vazduha
343
150
godiš nje koncentracije od 50 μ g/m3. Maksimalna registrovana koncentracija od
45 μ g/m3 registrovana je na lokaciji Opš tina.
Najč eš će merene dnevne koncentracije sumpordioksida tokom 2009.
godine na obe lokacije bile su koncentracije od 10 µg/m3.
Proseč ne godiš nje koncentracije sumpordioksida znatno su niže od
proseč ne godiš nje koncentracije koju određ uje Pravilnik te za ovaj polutant nije
bilo potrebno preduzimati sanacione mere, tj mere za smanjivanje koncentracije
ovog polutanta u vazduhu.
AZOTDIOKSID je praćen na dva mesta u gradu Vrš cu u ukupno 671
uzorku (334 uzorka na lokalitetu Carinski terminal i 337 uzoraka na lokalitetu
Opš tina), bez prekorač enja GVI za ovaj polutant. Proseč na godiš nja
koncentracija od 16 μ g/m3 iznosi manje od trećine proseč ne godiš nje
koncentracije od 60μ g/m3 koju propisuje Pravilnik. Maksimalna registrovana
koncentracija od 71 μ g/m3 registrovana je na lokaciji Carinski terminal.
Najč eš će merene koncentracije azotdioksida tokom 2009. godine na
lokaciji Opš tina bile su koncentracije od 20 µg/m3, 25 µg/m3 i 15µg/m3, a na
lokaciji Carinski terminal koncentracije od 10 µg/m3 i 15 µg/m3.
Sa aspekta važećih propisa prisustvo azotioksida u vazduhu na obe
lokacije nije zahtevalo sanaciju, tj. smanjenje koncentracije ovog parametra u
vazduhu.
UKUPNE SUSPENDOVANE Č ESTICE (TSP) U 24-SATNIM
UZORCIMA AMBIJENTALONOG VAZDUHA sistematski su praćene u
Vrš cu na dva merna mesta, svakog š estog dana. Od ukupno 103 uzorka ( 52
uzorka na lokaciji Carinski terminal i 51 uzorak na lokaciji Opš tina)
koncentracije su bile veće od GVI (120µg/m3) u 48 uzoraka (46,6%).
Najč eš će merene koncentracije na mernom mestu Carinski terminal bile su
120, 90, a zatim 60 i 210 µg/m3, a na mernom mestu Opš tina 90, 150, 120, 180 i
60µg/m3.
151
Maksimalna izmerena koncentracija TSP zabeležena je na mernom mestu
Opš tina u aprilu mesecu 2009.godine i iznosila je 362 µg/m3.
Proseč na godiš nja koncentracija TSP u ambijentalnom vazduhu u Vrš cu
od 127 µg/m3 iznad je proseč ne godiš nje koncentracije koju propisuje Pravilnik
(70 µg/m3).
U uzorcima ukupnih suspendovanih č estica uzetih u ambijentalnom
vazduhu na mernim mestima u Vrš cu nisu određ ivane koncentracije teš kih
metala.
Koncentracije TSP u ambijentalnom vazduhu na mernim mestima u
Vrš cu, u periodu januar-decembar 2009. godine Pokazatelj Broj
mernih mesta
Broj uzoraka
Meseč na/ godiš nja granič na vrednost (GVI)
Srednja godiš nja vrednost
Najmanja vrednost
Najveća vrednost
Broj merenja iznad meseč ne GVI
% merenja iznad godiš nje GVI
Ukupne suspendovane č estice
2 103 120/70
(µg/m3)
127 14 362 48 46,6
ZAKLJUČ AK
Na osnovu rezultata monitoringa kvaliteta vazduha na područ ju
južnobanatskog okruga može se zaključ iti:
§ Da se monitoring kvaliteta ambijentalnog vazduha sprovodi u samo dva
grada u okrugu;
§ Da se monitoring sprovodi neujednač eno š to se tič e broja polutanata i
dinamike njihovog praćenja;
§ Da su zadovoljavajući rezultati u pogledu pojedinih osnovnih
zagađ ujućih supstancija – aerosedimenta, sumpordioksida i azotdioksida;
§ Da su zadovoljavajući rezultati ispitivanja svih specifič nih polutanata
uključ ujući i teš ke metale u aerosedimentu i ukupnim suspendovanim
č esticama;
§ Da je nezadovoljavajući kvalitet ambijentalnog vazduha u pogledu
povećane koncentacije č ađ i i ukupnih suspendovanih č estica;
152
§ Da u vezi sa nezadovoljavajućim kvalitetom vazduha postoji određ eni
zdravstveni rizik, pre svega za osetljive populacione grupe, koji
podrazumeva pogorš anje postojećih i doprinos nastajanju š tetnih
kardiovaskularnih i respiratornih zdravstvenih ishoda.
153
PRAĆ ENJE BUKE U Ž IVOTNOJ SREDINI NA PODRUČ JU
JUŽNOBANATSKOG OKRUGA TOKOM 2009. GODINE
Buka je neželjen zvuk koji viš estruko ugrožava ljudsko zdravlje. Buka
kojoj su ljudi svakodnevno izloženi, komunalna ili opš ta buka, kao i buka
zatvorenih boraviš nih prostora, jedan je od najvećih problema, posebno u
gradskim područ jima. Kao meš avina zvukova različ itih osobina buka može biti
trajna, isprekidana i udarna, promjenljivih nivoa, različ itog trajanja i vremenske
raspodele. Buka je subjektivan osjećaj i nije je moguće meriti. Ona je određ ena
fizič kim osobinama zvuka i fiziološ kim svojstvima uva i ljudskog organizma.
Ono š to merimo je zvuk, odnosno njegova jač ina, tj.energije koja se prenosi
zvuč nim talasima od izvora do ljudskog uva. Buka u životnoj sredini uglavnom
je posledica ljudskih aktivnosti, ali buku može stvarati i priroda (udar groma,
vodopadi, jaki vetrovi, životinje… ). Glavni izvori buke u komunalnoj sredini su
saobraćaj, industrija, građ evinski i javni radovi, rekreacija, sport, zabava… Kao
posledica izloženosti velikoj buci mogu se javiti efekti na č ulo sluha (auditivni) i
efekti na ostale organe i tkiva (neauditivni). U poslednjim decenijama doš lo je,
naroč ito u gradskim sredinama do povećanja broja puteva, brzine vozila, novih
industrijskih postrojenja i razvoja buč nih rekreativnih aktivnosti i turizma,
nedovoljno usklađ enih s prostornim planiranjem, tehnološ kim napretkom i
postojećim propisima. Saobraćaj je međ u najvažnijim izvorima buke, a č ak 80%
zagađ enja bukom u gradovima uzrokuju automobili. Zbog toga je "zagađ enje
bukom" postalo izrazit javnozdravstveni i ekološ ki problem.
CILJ
Sistematsko merenje buke u životnoj sredini uslov je za bolje
upoznavanje š tetnih efekata prekomerne buke i sprovođ enje nadzora i smanjenja
nivoa buke u svakodnevnom životu i radu.
Na lokalnom, gradskom nivou, važno je utvrditi i pratiti nivoe buke, predvideti
udeo buke pri prostornom planiranju, planiranju zelenih površ ina i
154
saobraćajnica, pri uvođ enju svake nove delatnosti i sprovodjenju mera za
smanjenje nivoa buke. Rezultati sistematskog merenja nivoa buke treba da
posluže urbanistima pri prostornom uređ enju i rekonstrukciji postojećih naselja i
područ ja, arhitektama pri projektovanju objekata u neposrednoj blizini mernih
mesta i medicinskim struč njacima pri oceni zdravstvenih smetnji od buke.
ZAKONSKA OSNOVA I METODOLOGIJA
Merenje nivoa buke u životnoj sredini vrš eno je po metodologiji navedenoj u
zakonskoj regulativi za Republiku Srbiju:
§ SRPS U.J6.090 - Merenje buke u komunalnoj sredini. Savezni zavod za
standardizaciju, Beograd (1992);
§ SRPS U.J6.205 - Akustič ko zoniranje prostora. Savezni zavod za
standardizaciju, Beograd (1992).
Za merenja je koriš ćen merač nivoa zvuka “ Brüel & Kjæ r” , tip 2260,
koji po svojim karakteristikama odgovara uslovima iz standarda JUS N.R6.032 i
iz IEC 651 tip 1. Kalibracija instrumenta vrš ena je neposredno pre i posle svake
serije merenja kalibratorom “ Brüel & Kjæ r” , tip 4231.
Na svakom mernom mestu u mreži mernih mesta merenja su vrš ena u tri
dvoč asovna referentna intervala tokom dana (08-10h, 14-16h i 18-20h) i dva
dvoč asovna referentna intervala tokom noći (23-01h i 03-05h). Interval merenja
u okviru svakog referentnog intervala iznosio je 15 minuta. Merodavni nivo za
dan (06-22h), izražen kao energetski ekvivalentan trajni nivo buke (Leq) dobijen
je na osnovu ekvivalentnih nivoa dnevnih merenja, a merodavni nivo za noć (22-
06h) na osnovu ekvivalentnih nivoa noćnih merenja, postupkom klasiranja. Pri
svakom merenju određ ivana je minimalna i maksimalna vrednost nivoa buke
(Lmin i Lmax). Merne tač ke su postavljane na rastojanju od 3-10 m od zida
zgrade, izuzev u područ ju odmora i rekreacije.
Na svakom mernom mestu merena je gustina saobraćaja brojem lakih i teš kih
vozila na č as. Meteorološ ki podaci dobijani su pri svakom merenju od najbliže
155
stanice Republič kog hidrometeorološ kog zavoda. Zbog nepovoljnog uticaja na
tač nost merenja, nije se vrš ilo merenje pri izrazitom nevremenu, brzini vetra
iznad 10 m/s i pri temperaturama vazduha ispod -10º C.
Statistič ka obrada rezultata merenja obavljena je u kompjuterskom
programu “ SPSS 15” .
REZULTATI MERENJA BUKE U Ž IVOTNOJ SREDINI U GRADU
PANČ EVU
Sistematsko merenje buke u životnoj sredini u Panč evu vrš eno je svakog
meseca na osam mernih mesta, po akustič kim zonama iz GUP-a.
Merna mesta za sistematsko merenje buke u Panč evu u 2009. godini
Zona (JUS) Merno mesto
Zona gradskog centra Dimitrija Tucovića 42
Zona stanovanja “ Sever” Moš e Pijade 69
Zona stanovanja “ Jug” Žarka Zrenjanina 73 Š kolska zona ES “ Nikola Tesla” Bolnič ka zona Oč na bolnica
Zona odmora i rekreacije Park Dudara
Zona stanovanja uz industriju Spoljnostarč evač ka 80
Zona stanovanja (š inska vozila) Staklopan, Prvomajska10a Podaci po akustičkim zonama
U zoni gradskog centra, na mernoj tač ki “ Dimitrija Tucovića 42” dnevni
merodavni nivoi buke prekorač ivali su DNB (65 dB) za 3 - 6 dB.
Proseč ni noćni merodavni nivoi buke prevazilazili su DNB (55 dB) za 5
-10 dB po pojedinim mesecima. Najviš i proseč ni merodavni nivoi od 65 dB,
koji odgovaraju DNB za dan za ovu zonu, zabeleženi su u maju, avgustu i
decembru mesecu.
156
565860626466687072
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buke
u d
BA
Grafikon 1. Merodavni nivoi buke za dan i noć, Dimitrija Tucovića 42, Panč evo, 2009.godina
DNB dan
DNB noć
U stambenoj zoni Sever, na mernoj tač ki “ Moš e Pijade 69” dnevni
merodavni nivoi buke su bili iznad DNB (55 dB) u svim ispitivanim mesecima,
a velič ina prekorač enja kretala se od 12 -14 dB po pojedinim mesecima.
Noćni nivoi buke bili su iznad DNB za ovu zonu (45 dB) sa
prekorač enjima od 16 – 19 dB po pojedinim mesecima. Merodavni nivoi buke
za noć u svim analiziranim mesecima bili su veći od DNB za dan za stambenu
zonu.
58
60
62
64
66
68
70
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buke
u d
BA
Grafikon 2. Merodavni nivoi buke za dan i noć, Moš e Pijade 69, Panč evo, 2009.godina
DNB dan
DNB noć
U stambenoj zoni Jug, na mernoj tač ki “ Ž . Zrenjanina 73” dnevni nivoi
buke prelazili su DNB za 12 - 13 dB po pojedinim mesecima. Najveća
prekorač enja su zabeležena u julu i septembru mesecu.
Noćni nivoi buke prekorač uju DNB za 16 – 21 dB po pojedinim
mesecima u godini.
157
58
60
62
64
66
68
70
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buk
e u
dBA
Grafikon 3. Merodavni nivoi buke za dan i noć, Ž arka Zrenjanina 73, Panč evo, 2009.godina
DNB danDNB noć
U š kolskoj zoni, na mernoj tač ki “ Elektrotehnič ka š kola” dnevni DNB
(50 dB) prekorač en je za 12 - 16 dB.
Noćni nivoi buke na ovom mernom mestu su prelazili DNB (45 dB) za
7- 13 dB po pojedinim mesecima u godini. Merodavni nivoi buke za noć u
februaru i novembru bili su iznad DNB za dan za ovu zonu.
45
50
55
60
65
70
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buke
u d
BA
Grafikon 4. Merodavni nivoi buke za dan i noć, EŠ "Nikola Tesla", Panč evo, 2009.godina
DNB dan
DNB noć
U bolnič koj zoni, na mernoj tač ki “ Oč na bolnica” merodavni nivoi buke
za dan bili su su iznad DNB za ovu zonu (50 dB), a prekorač enja su iznosila od
13 do 17 dB.
Svi merodavni nivoi buke za noć na ovoj lokaciji bili su iznad DNB za
ovu zonu (40 dB). Prekorač enja DNB noću iznosila su od 7 – 21 dB po
pojedinim mesecima.
158
Svi merodavni nivoi buke za noć na ovoj lokaciji iznad su DNB za dan za ovu
zonu.
45
50
55
60
65
70
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buke
u d
BA
Grafikon 5. Merodavni nivoi buke za dan i noć, Oč na bolnica, Panč evo, 2009.godina
DNB dan
U zoni odmora i rekreacije na mernom mestu “ Park Dudara” merodavni
dnevni nivoi buke prekorač ivali su DNB za dan za ovu zonu (50 dB), a
prekorač enja su iznosila od 10 – 15 dB.
Zabeleženi merodavni nivoi buke za noć na ovom mernom mestu
prekorač ivali su DNB za noć za ovu zonu (40 dB), a prekorač enje je iznosilo od
za 12 - 18 dB.
Svi merodavni nivoi buke za noć bili su iznad DNB za dan za ovu zonu.
505254565860626466
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo b
uke u
dBA
Grafikon 6. Merodavni nivoi buke za dan i noć, park Dudara, Panč evo, 2009.godina
DNB dan
DNB noć
Na granici industrijske zone, u zoni stanovanja, na mernom mestu
”Spoljnostarč evač ka 80” , dnevni DNB prekorač en je za 5 do 9 dB.
Noćni DNB prekorač en je na ovom mernom mestu za 8 do 17 dB.
Merodavni noćni nivoi buke izuzetno su visoki i osim u aprilu u svim mesecima
prevazilaze DNB za dan za ovu zonu.
159
505254565860626466
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buke
u d
BA
Grafikon 7. Merodavni nivoi buke za dan i noć, Spoljnostarč evač ka 80, Panč evo, 2009.godina
DNB dan
DNB noć
U stambenoj zoni uz prugu, na mernom mestu „ Staklopan” („ Beopan” )
merodavni nivoi buke za dan prekorač uju DNB za dan za ovu zonu, a
prekorač enja su iznosila 7 do 11 dB.
Merodavni nivoi buke za noć su visoki i prekorač uju DNB za noć za ovu
zonu a velič ina prekorač enja iznosila je od su znatno veća i iznose od 11 do 16
dB.
Svi merodavni nivoi buke za noć veći su od DNB za dan za ovu zonu.
55
57
59
61
63
65
67
jan feb mar apr maj jun jul avg sep okt nov dec
nivo
buke
u d
BA
Grafikon 8. Merodavni nivoi buke za dan i noć, "Staklopan" ("Beopan"), Pan č evo, 2009.godina
DNB dan
DNB noć
Upoređ ivanjem proseč nih merodavnih nivoa buke za dan i noć na
odabranim mernim mestima za sistematsko merenje komunalne buke u Panč evu
u periodu januar-decembar 2009. godine, uoč ava se da merodavni dnevni nivoi
buke u Panč evu u svim mesecima iznose 65 dB, osim u februaru mesecu kada je
merodavni nivo bio za decibel viš i. Proseč ni merodavni nivoi za noć osciluju u
varijacijama od 1 - 3dB po pojedinim mesecima. Najniži merodavni nivoi za noć
zabeleženi su u martu, junu i septembru mesecu (56 dB), a najviš i u januaru,
novembru i decembru mesecu (59 dB).
160
Proseč ne vrednosti merodavnih nivoa buke na mernim mestima za
sistematsko merenje buke, Panč evo, januar-decembar 2009. godine (X ± SD)
Akustički parametar
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC
Leq dBA (dan)
65±3 66±3 65±4 65±3 65±4 65±3 65±4 65±3 65±3 65±3 65±3 65±3
Leq dBA (noć)
59±6 58±6 56±5 56±6 57±6 56±7 58±6 57±6 56±6 57±8 59±4 59±6
Procenat prekorač enja DNB pri merenjima dnevnih nivoa buke u periodu
januar-decembar 2009.godine je 100%, tj, pri svim dnevnim merenjima (288)
prekorač eni su dozvoljeni nivoi buke. Pri merenjima noćnih nivoa buke procenat
prekorač enja je bio 94.8% jer tokom navedenog perioda nije zabeleženo
prekorač enje samo u 10 od 192 merenja.
Proseč ne vrednosti prekorač enja DNB za dan kreću se od 10 - 11 dBA, a
za noć 10– 14 dB.
Proseč ne vrednosti prekorač enja DNB za dan i noć na mernim mestima
za sistematsko merenje buke, Panč evo, januar-decembar 2009. (X ± SD)
Akustički parametar
JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV
> DNB Leq dBA (dan) 10±4 11±4 11±4 11±4 11±7 10±4 11±4 11±4 11±4 11±3 10±4
> DNB Leq dBA (noc) 14±6 13±7 11±5 10±4 12±4 12±6 13±5 14±5 12±6 13±7 14±6
REZULTATI MERENJA BUKE U Ž IVOTNOJ SREDINI U GRADU VRŠ CU
Sistematsko merenje buke u životnoj sredini u Vrš cu vrš eno je na š est
mernih mesta, po akustič kim zonama iz GUP-a, u dve sezone, tj, dva puta
godiš nje.
Merna mesta za sistematsko merenje buke u Vrš cu u 2009. godini
161
Zona (JUS) Merno mesto
Zona gradskog centra Ispred zgrade Opš tine Zona stanovanja Trg Andrije Lukića 1 Zona stanovanja Miloš a Obilića 26 Bolnič ka zona Podvrš anska 13 Zona odmora i rekreacije Gerontološ ki centar Zona stanovanja uz industriju 2.oktobra 95
Podaci po akustičkim zonama
Uporednim pregledom merodavnih nivoa buke za dan u I i III kvartalu
2009.godine, na mernim mestima u Vrš cu uoč ava se da su na mernim mestima
Opš tina i Gerontološ ki centar dnevni nivoi veći u I nego u III kvartalu, dok je
obrnuto na mernim mestima Trg Andrije Lukića 1 i 2.oktobar 95 gde su
zabeleženi najviš i merodavni nivoi buke u gradu. Na mernim mestima Miloš a
Obilića 26 i Podvrš anska 13 merodavni nivoi buke za dan u I i III kvartalu imali
su istu vrednost.
Grafikon 1. Merodavni nivoi buke za dan na mernim mestima u Vršcu,
I i III kvartalu 2009.godine
58606264
66687072
Opš tina Trg AndrijeLukića 1
Miloš aObilića 26
Podvrš anska13
Gerontološ kicentar
2.oktobar 95
nivo
buk
e u
dB(A
)
I kvartalIII kvartal
Merodavni nivoi buke za noć imaju visoke vrednosti na svim mernim
mestima, najviš i su u III kvartalu na mernom mestu M.Obilića 26 i Trg Andrije
Lukića 1 u zoni stanovanja. Na ovim mestima kao i na mestu Podvrš anska 13
merodavni nivoi buke za noć viš i su u III u odnosu na I kvartal. Na mernom
mestu Opš tina i 2.oktobar 95 nivoi su isti u I i III kvartalu, dok je na mernom
mestu Gerontološ ki centar merodavni nivo za noć niži u III kvartalu.
162
Grafikon 2. Merodavni nivoi buke za noć na mernim mestima u Vršcu, I i III kvartal 2009.godine
54
5658
60
62
6466
68
Op š tina Trg AndrijeLukića 1
Milo š aObilića 26
Podvrš anska13
Gerontolo š kicentar
2.oktobar 95
nivo
buk
e u
dB(A
)
I kvartalIII kvartal
Merodavni nivoi buke za dan na mernom mestu Opš tina, u zoni
administrativno upravnog centra, veći su od DNB za zonu gradskog centra u I
kvartalu, a niži u III kvartalu za 1 dB.
Merodavni nivoi buke za noć na ovom istom mestu imaju identič ne
vrednosti u oba kvartala, a prekorač uju DNB za noć za 9 dB.
Grafikon 3. Uporedni prikaz merodavnih i dozvoljenih nivoa buke za dan i
noć , zona gradskog centra, merno mesto Opština, Vršac, I i III kvartal 2009.godine
0
10
20
30
40
50
60
70
Leq dan Leq noć
nivo
buk
e u
dB(A
)
I kvartalIII kvartalDNB za dan i noć
U zoni stanovanja na svim mernim mestima merodavni dnevni nivoi
premaš ivali su DNB za dan: na mernom mestu Trg Andrije Lukića prekorač enje
iznosi 13-15 dB, na mernom mestu Miloš a Obilića 26 je bilo 14 dB, a na
mernom mestu 2.oktobar 95 bilo je 13- 14 dB.
Na svim ovim mernim mestima takođ e su prekorač eni i DNB za noć: na
mernom mestu Trg Andrije Lukića prekorač enje iznosi 13-20dB, na mernom
mestu Miloš a Obilića 26 takođ e od 16 - 21dB, a na mernom mestu 2.oktobar 95
- 18 dB.
Merodavni nivoi buke za noć prekorač uju ne samo DNB za noć već i
vrednosti DNB za dan za zonu stanovanja.
163
Grafikon 4. Uporedni prikaz merodavnih i dozvoljenih nivoa buke na mernim mestima u zoni stanovanja, Vršac, I i III kvartal 2009.godine
01020304050607080
Leq dan Leq noć Leq dan Leq noć Leq dan Leq noć
Trg A. Lukića 1 M.Obilića 26 2.oktobar 95
nivo
buk
e u
dB(A
)
I kvartalIII kvartalDNB
U bolnič koj zoni, na mernom mestu Podvrš anska 13, merodavni nivo
buke za dan imaju istu vrednost u I i III kvartalu, a veći su od DNB za dan za
ovu zonu za 15 dB. Merodavni nivo buke za noć u III kvartalu veći je od
merodavnog nivoa za noć na ovom mestu u I kvartalu. Prekorač enje DNB za
noć na ovom mernom mestu iznosilo je od 19 -23 dB.
Akustič ko opterećenje noću u bolnič koj zoni u Vrš cu je znatno veće
nego danju, i merodavni nivoi prevazilaze vrednosti dozvoljenih nivoa buke za
dan.
Grafikon 5. Uporedni prikaz merodavnih i dozvoljenih nivoa buke,
merno mesto Podvršanska 13, bolnička zona, Vršac, I i III kvartal 2009.
0
10
20
30
40
50
60
70
Leq dan Leq noć
nivo
buk
e u
dB(A
)
I kvartalIII kvartalDNB za dan i noć
Na mernom mestu Gerontološ ki centar, u zoni odmora i rekreacije
prekorač eni su i dnevni i noćni merodavni nivoi buke, dnevni za 13-18 dBA, a
noćni za enormnih 21-23dB. Merodavni nivoi buke za noć prekorač uju DNB za
dan, te je akustič ko opterećenje noću izuzetno visoko.
164
Grafikon 6. Uporedni prikaz merodavnih i dozvoljenih nivoa buke, Gerontološki centar, zona odmora i rekreacije, Vršac, I i III kvartal
2009.godine
01020304050607080
Leq dan Leq noć
nivo
buk
e u
dB(A
)
I kvartalIII kvartalDNB za dan i noć
Upoređ ivanjem proseč nih vrednosti Leq za dan i noć na odabranim
mernim mestima za sistematsko merenje komunalne buke u Vrš cu za I i III
kvartal 2009. godine, uoč ava se da su u pomenutom periodu proseč ni dnevni
nivoi buke u Vrš cu u oba kvartala 2009. godine isti i iznose 67 dB. Noćni
merodavni nivo u I kvartalu 2009.godine niži je za 4 dB od merodavnog nivoa u
II kvartalu 2009. godine.
Proseč ne vrednosti ekvivalentnih nivoa buke na mernim mestima u
Vrš cu u I-III kvartalu 2008. i 2009. godine (X ± SD)
Akustič ki parametar I KVARTAL III KVARTAL Leq dBA (dan) 67 ± 2 67 ± 3 Leq dBA (noć) 57 ± 8 61 ± 6
Procenat prekorač enja DNB pri merenjima dnevnih nivoa buke u I-III
kvartalu 2009.godine iznosio je 88,8%, jer od 36 merenja samo u č etiri nije
prekorač en DNB za dan.
Procenat prekorač enja DNB pri merenjima noćnih nivoa buke iznosio je
u ova dva kvartala 95,8%).
Uzimajući proseč no prekorač enje DNB za dan i noć kao kriterijum za
poređ enje rezultata uoč ava se da su prekorač enja DNB za dan znač ajno niža od
prekorač enja DNB za noć u oba kvartala posmatrane godine. Prekorač enja za
dan imaju iste vrednosti u I i III kvartalu 2009.godine i iznose 12 dB.
Prekorač enje DNB za noć od 13 dB u I kvartalu 2009. godine manje je
za 3 dB od prekorač enja u III kvartalu.
165
Proseč ne vrednosti prekorač enja DNB za dan i noć na mernim mestima u Vrš cu
u I-III kvartalu 2009.godine (X ± SD)
Akustič ki parametar I KVARTAL III KVARTAL > DNB Leq dB(dan) 12 ± 5 12 ± 5 > DNB Leq dB(noc) 13 ± 8 16 ± 7
ZAKLJUČ AK
Na osnovu rezultata sistematskog merenja buke u životnoj sredini na
područ ju Južnobanatskog okruga može se zaključ iti:
§ Da se merenje buke u životnoj sredini sprovodi u samo dva grada u
okrugu;
§ Da se merenje buke u životnoj sredini sprovodi neujednač eno š to se tič e
dinamike merenja;
§ Da su dnevna i noćna akustič ka opterećenja velika;
§ Da su noćni nivoi buke izuzetno visoki i č esto premaš uju DNB za dan;
§ Da se po proseč nim dnevnim i noćnim nivoima buke i Panč evo i Vrš ac
svrstavaju u “ sivu akustič ku zonu” prema kriterijumima OECD (55-65
dB);
§ Da se zbog ovakvih nivoa buke u životnoj sredini mogu oč ekivati
uč estalije psihološ ke smetnje i ometanje spavanja kod izloženog
stanovniš tva.
166
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST NAMIRNICA I PREDMETA OPŠ TE UPOTREBE U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU TOKOM 2009.
GODINE
Namirnice su izvor energije i esencijalnih hranljivih sastojaka potrebnih
za nadoknadu energetske potroš nje, izgradnju i funkcionisanje ćelija, tkiva i
organskih sistema. Dostupnost dovoljne količ ine zdravstveno bezbedne hrane
predstavlja osnovno ljudsko pravo, preduslov je pravilne ishrane i oč uvanja
zdravlja stanovniš tva.
Mikrobiološ ka i hemijska kontaminacija namirnica predstavljaju rizik za
nastanak bolesti prenosivih hranom. Do kontaminacije namirnica može doći na
putu od primarne proizvodnje, prometa pa sve do krajnjeg korisnika.
CILJ
Cilj sprovođ enja nadzora nad zdravstvenom ispravnoš ću namirnica u
2009. godini bio je je da se prikupe podaci koji omogućavaju da se utvrde uzroci
neispravnosti namirnica, izvrš i procena rizika za zdravlje stanovniš tva i
preporuč e mere za poboljš anje svih onih postupaka u lancu proizvodnje i
prometa namirnica koji predstavljaju rizik za mikrobiološ ku i hemijsku
kontaminaciju.
ZAKONSKA OSNOVA I METODOLOGIJA
U 2009. godini kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica do juna 2009.
godine obavljana je u vidu:
§ Sistematske javno zdravstvene kontrola shodno Zakonu o zdravstvenoj
ispravnosti namirnica i predmeta opš te upotrebe (Sl. list SRJ br. 53/91);
§ Kontrole prema higijensko-epidemiološ kim indikacijama shodno Zakonu
o zaš titi stanovniš tva od zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS br. 125/04);
§ Kontrole prema ugovorenim obavezama sa vlasnicima preduzeća koja se
bave proizvodnjom i prometom namirnica shodno Zakonu o zdravstvenoj
ispravnosti namirnica i predmeta opš te upotrebe (Sl. list SRJ br. 53/91) i
167
Zakonu o zaš titi stanovniš tva od zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS br.
125/04).
Nakon juna 2009. godine doš lo je do promene zakonske regulative i
nadležnosti nad kontrolom namirnica koje su od sanitarne inspekcije preš le na
veterinarsku i fitosanitarnu inspekciju u skladu sa Zakonom o bezbednosti
namirnica (Sl. glasnik RS br. 41/09). Zavod za javno zdravlje Panč evo u
saradnji sa republič kim sanitarnim inspektorima nastavio je sa kontrolom
predmeta opš te upotrebe. Do promene zakona vrš ena je mikrobiološ ka kontrola
namirnica domaćeg porekla, iz industrije, zanatske proizvodnje i prometa, kao i
hemijska kontrola namirnica domaćeg porekla. Kontrolom su obuhvaćene 22
grupe namirnica.
Uzorkovanje namirnica usklađ eno je sa Uputstvom o nač inu uzimanja
uzoraka namirnica i predmeta opš te upotrebe za vrš enje analiza i superanaliza
(Sl. list SFRJ br. 55/78).
Laboratorijska ispitivanja se obavljaju u skladu sa zakonski propisanim i
međ unarodno priznatim metodama (ISO metode, metode Codex Alimentarius i
dr).
Rezultati laboratorijskih ispitivanja sa miš ljenjem lekara specijaliste
higijene dostavljani su nadležnom inspektoratu za sanitarni nazor i vlasniku
proizvoda, a godiš nji izveš taji o kontroli namirnica i predmeta opš te upotrebe su
dostavljani Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut",
Institutu za javno zdravlje Vojvodine i Ministarstvu zdravlja.
U okviru kontrole mikrobiološ ke ispravnosti, prikupljeni su podaci o
broju pregledanih uzoraka i broju neispravnih uzoraka zbog nalaza salmonela,
koagulaza pozitivnih stafilokoka, kvasaca i plesni, insekata i parazita.
U okviru kontrole fizič ko-hemijske neispravnosti namirnica, prikupljeni
su podaci o broju pregledanih uzoraka, broju neispravnih uzoraka, broju uzoraka
neispravnih u pogledu organoleptič kih svojstava, sastava i aditive.
168
REZULTATI
U toku 2009. godine ukupno je mikrobiološ ki ispitano 1677 uzoraka, od
toga je neispravno bilo 172 (10,2%). Iz industrijske proizvodnje je od 87
uzoraka, neispravnih bilo 1 (1,1%) uzoraka. Iz prometa je od 1412 uzoraka,
neispravno bilo 137 (9,7%), a iz zanatske proizvodnje od 178 uzoraka,
neispravno je bilo 34 (19,1%).
Ukupno je hemijski ispitano 255 uzoraka, sa 16 (6,2%) neodgovarajućih:
iz industrijske proizvodnje od 77 uzoraka, 4 (5,2%) nije odgovaralo, iz prometa
od 152 ukupno, neodgovarajućih 11 (7,2%) i iz zanatske proizvodnje od 26
uzoraka, 1 (3,8%) je bilo neodgovarajućih.
Ukupan broj predmeta opš te upotrebe koji je mikrobiološ ki ispitan je bio
600, od č ega je 18 (3,0%) bilo neispravno, a hemijski od 80 uzoraka nije bilo
neispravnih.
169
Rezultati mikrobiološ ke kontrole namirnica i predmeta opš te upotrebe
u Južnobanatskom okrugu u 2009. godini
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 211 Mleko 31 1 12 Proizvodi od mleka 8 106 5 2 3 13 Meso 3 203 70 49 21 7 2 1 14 Proizvodi od mesa 115 6 65 Ribe,školjke i rakovi 51 5 56 Proizvodi od ribe7 Jaja i proizvodi od jaja 138 Ž itarice, leguminoze i brašno 20 41 19 Hleb,testenina i keks 22 230 27 11 16 48 10 1010 Kolač i 33 2 2 34 9 4 511 Šećer,bombone,čokolada i med 2312 Deč ja hrana i dijetet.namirnice 5313 Voće i proizvodi od voća 34 2 214 Povrće i proizvodi od povrća 87 3 1 1 115 Masti i uqa 316 Aditivi i zač ini 8 56 1 117 Kafa,kakao i čajevi 12 1 1 34 118 Alkoholna pića 1 219 Bezalkoholna pića 2 42 2 1 1 220 Sladoled 61 68 8 1 721 Gotova jela 174 12 1 11 12 5 1 422 Ostalo 11 20 1 1 4
87 1 0 0 1 0 0 1412 137 0 68 3 0 66 178 34 0 17 0 0 17
23 Posuđe i pribor za jednokr.upo. 165 17
24 Sred.za održ.lične higijene,negu i ulepšavanje lica i tela
435 1
600 18 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Vrsta namirnica i predmeta opšte upotrebe
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PROMET ZANATSKA PROIZVODNJAbroj
pregledanih uzoraka
neispravni uzorci zbog nalaza:broj
pregledanih uzoraka
broj pregledanih
uzorakaneispravni uzorci zbog nalaza:neispravni uzorci zbog nalaza:
ukup
no
kva
snic
a i p
lesn
i
koag
ulaz
a p
oz
staf
iloko
ka
ost
alo
inse
kata
i pa
razi
ta
kva
snic
a i p
lesn
i
ne o
dgov
ara
Ukupno (23 do 24)
uku
pno
salm
onel
e
koag
ulaz
a p
oz
staf
iloko
ka
Ukupno (1 do 22)
ne o
dgov
ara
ne o
dgov
ara
salm
onel
e
ukup
no
inse
kata
i pa
razi
ta
ost
alo
koag
ulaz
a p
oz
staf
iloko
ka
kva
snic
a i p
lesn
i
inse
kata
i pa
razi
ta
ost
alo
salm
onel
e
170
Rezultati fizič ko-hemijske kontrole namirnica u Južnobanatskom okrugu
u 2009. godini
olo
vo
kadm
ijum
živa
arse
n
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
svega 255 77 152 26 0 148 0 0 0 0 0 0 0 242 244 0
ne odgovara 16 4 11 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 15 1 0
svega 1 1 74 1 1ne odgovara
svega 3 2 1 3 3ne odgovara
svega 2 2
ne odgovarasvega 2 2 2
ne odgovara
svegane odgovara
svega
ne odgovarasvega 5 5 5 5
ne odgovarasvega 16 8 8 16 16ne odgovara
svega 109 47 42 20 15 109 109ne odgovara 1 1 1
svega 7 6 1 7 7
ne odgovarasvega 8 7 1 8 4 4
ne odgovara
svegane odgovara
svega 2 2 2
ne odgovarasvega
ne odgovarasvega
ne odgovara
svega 46 15 31 7 46 46ne odgovara 8 4 4 8
svega 22 3 19 22 22
ne odgovarasvega 8 1 7 8 8
ne odgovara
svega 15 3 12 38 15 15ne odgovara
svega 4 2 2 4 4 4ne odgovara 1 1 1svega
ne odgovarasvega 7 6 1ne odgovara 6 5 1 5 1
iz p
rom
eta
iz z
anat
ske
proi
zvod
nje
antib
iotic
i
horm
oni
Vrsta namirnica
Broj pregledanih uzoraka Rezultati pregleda uzoraka na pojedine pokazatelje
uku
pno
iz in
dust
rij.
proi
zvo
dnjw
e
osta
lo
Ukupno
1 Mleko
mik
otok
sini
metali i nemetali
sast
av
orga
nole
ptič
ka
svoj
stva
pest
icid
i
aditi
vi
2 Proizvodi od mleka
3 Meso
4 Proizvodi od mesa
5 Ribe ,školjke i rakovi
6 Proizvodi od ribe
7 Jaja i proiz. od jaja
8 Ž itarice , legum. i brašno
9Hleb,testenina i
keks
10 Kolač i
11 šeć er,bombone, č okolada i med
12 Deč ja hrana i di jetet.nami r.
13Voć e i p roizvodi od
voć a
14 Povrć e i p roiz. od povrć a
Kafa,kakao i č ajevi
18 Alkoholna pić a
15 Masti i ulja
16 Aditivi i zač ini
21 Gotova je la
22 Ostalo
19 Bezalkoholna pić a
20 Sladoled
17
171
Rezultati fizič ko-hemijske kontrole predmeta opš ta upotrebe u
Južnobanatskom okrugu u 2009. godini
olo
vo
kadm
ijum
živa
arse
n
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15svega 0 0 80 0 80 80 0 0 0 0 0 0 0 0 0
ne odgovara 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0svegane odgovarasvegane odgovarasvegane odgovarasvega
ne odgovara
svega 80 80 80ne odgovarasvega
ne odgovara
svegane odgovara
Grupa predmeta opšte upotrebe
broj pregledanih uzoraka predmeta opšte upotrebe Rezultati pregleda uzoraka na pojedine pokazatelje
Uku
pno
iz in
dus
trijs
ke
proi
zvo
dnje
iz p
rom
eta
iz z
ana
tske
p
roiz
vodn
je
sast
av
org
ano
lept
ička
sv
ojs
tva
pest
icid
i
osta
lo
Ukupno
Posuđ e i pribor za životne namirnice
pH
ukup
na
m
igra
cija
spec
ifičn
a m
igra
cija
metali i nemetali
Duvanske prerađ evine
Ostalo
Ambalaža za životne namirnice
Deč je igračke
Sredstva za održ. lič ne higijene,negu i
ulepšavanje lica i telaSredstva za održavanje č istoć e u domać instvu
ZAKLJUČ AK U 2009. godini najveći broj mikrobiološ ke neispravnosti je utvrđ en u
uzocima namirnica iz zanatske proizvodnje, a fizič ko-hemijske neispravnosti iz
prometa. Promenom nadležnosti sanitarne inspekcije, onemogućena je struč na
procena rizika po zdravlje stanovniš tva od strane lekara specijalista higijene,
kao i praćenje pojave ovih rizika u regionu i pravovremeno reagovanje i ostalih
službi.
172
ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST VODE ZA PIĆ E U JUŽNOBANTSKOM OKRUGU TOKOM 2009. GODINE
Prema Svetskoj Zdravstvenoj Organizaciji osnovni uslov za oč uvanje
zdravlja stanovniš tva je obezbeđ ivanje dovoljne količ ine zdravstveno bezbedne
vode za piće i jedan je od osnovnih pokazatelja zdravstvenog stanja
stanovniš tva.
Vodosnadbevanje stanovniš tva u Južnobantskom okrugu vrš i se putem
podzemnih voda iz dobljih vodonosnih slojeva (30-100 metara). Oko 90%
stanovniš tva priključ eno je na centralni vodovode. U okrugu postoji tri
postrojenja za preradu vode u Panč evu, Kovinu i Opovu.
CILJ
Kvalitet usluge vodosnadbevanja ne procenjuje se samo kroz
obezbeđ ivanje dovoljne količ ine vode potroš ač ima za piće za sve uobič ajene
potrebe u domaćinstvu, već i kroz spreč avanje distribucije š tetnih materija i
mikroorganizama. Nač in kontrole kvaliteta usluge vodosnadbevanja je
kontinuirani monitoring, a cilj kontrole higijenske ispravnosti vode za piće je
oč uvanje i zaš tita zdravlja ljudi.
ZAKONSKA OSNOVA I METODOLOGIJA
Kontorla zdravstvene ispravnosti vode za piće vrš ena je na osnovu
važeće zakonske osnove u Republici Srbiji:
§ Pravilnik o nač inu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku
analizu vode za piće (Sl. list SFRJ br. 33/87);
§ Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Sl. list SRJ br. 42/98, sa
dopunom);
§ Program zdravstvene zaš tite stanovniš tva od zaraznih bolesti od 2002. do
2010. godine (Sl. glasnik RS br.29/02)
173
§ Zakon o zaš titi stanovniš tva od zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS br.
125/04).
Rezultati laboratorijskih analiza sa miš ljenjem lekara specijaliste higijene
dostavljani su nadležnom inspektoratu za sanitarni nazor i vlasniku vodnog
objekta, a godiš nji izveš taji o kontroli dostavljani Institutu za javno zdravlje
Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", Institutu za javno zdravlje Vojvodine i
Ministarstvu zdravlja.
REZULTATI
Pod redovnom kontrolom Zavoda za javno zdravlje Panč evo je 70
vodovoda u naseljenim mestima Južnog Banata i to po opš inama: Panč evo 6,
Alibunar 11, Bela Crkva 2, Kovač ica 7, Kovin 9, Opovo 2, Plandiš te 12, Vrš ac
20. Pored centralnih vodovoda i lokalnih javnih objekata-bunara pod kontrolom
su lokalni vodovodi radnih i drugih organizacija (ukupno 50).
Mikrobiološ ki je analizirano 7094 uzoraka vode za piće iz distributivne
mreže vodovoda za javno snadbevanje stanovniš tva. Mikrobiološ ki neispravno
je bilo 1795 (25,3%) uzoraka: zbog povećanog broja aerobno-mezofilnih
bakterija (AMB) 1361 (75,8%), a zbog fekalno-koliformnih bakterija (FK) 434
(24,1%).
Fizič ko– hemijski je analizirano 2395 uzorka vode za piće iz distributivne
mreže centralnih vodovoda za javno snadbevanje stanovniš tva, a 1378 (57,5) je
bilo neispravno zbog poviš enog sadržaja gvožđ a, amonijaka, mangana i
promenjenih fizič kih osobina.
174
Rezultati ispitivanja higijenske ispravnosti preč iš ćene hlorisane vode za
piće iz komunalnih vodovoda sa teritorije Južnobantskog okruga tokom 2009.
godine
MIKROBIOLOŠ KI PREGLED FIZIČ KO-HEMIJSKI PREGLED neispravni
uzorci neispravnih NASELJE
broj uzetih
uzoraka broj % uzrok
neispravnosti
broj uzetih
uzoraka broj % uzrok neispravnosti
PANČEVO* 1428 162 11,3 AMB i FK 565 19 3,3 Fe, NH3, KMnO4 i fizič ke
osobine
KOVIN 144 10 6,9 AMB i FK 42 0 0,0 /
OPOVO** 173 46 26,6 AMB i FK 40 4 10,0 Mn, Fe, NH3, KMnO4 i fizič ke
osobine *Vodovod Panč eva je regionalni vodovod iz kog se snadbevaju vodom za piće sledeća naseljena mesta: Panč evo, Banatski Brestovac, Ivanovo, Omoljica i Starč evo. **Vodovod Opova je regionalni vodovod iz kog se snadbevaju vodom za piće sledeća naseljena mesta: Opovo, Baranda i Sakule.
Rezultati ispitivanja higijenske ispravnosti nepreč iš ćene hlorisane vode
za piće iz komunalnih vodovoda sa teritorije Južnobantskog okruga tokom 2009.
godine
MIKROBIOLOŠ KI PREGLED FIZIČ KO-HEMIJSKI PREGLED neispravni
uzorci neispravnih NASELJE
broj uzetih
uzoraka broj % uzrok
neispravnosti
broj uzetih
uzoraka broj % uzrok neispravnosti
ALIBUNAR 170 31 18,2 AMB i FK 26 26 100,0 Mn BANATSKI KARLOVAC 170 31 18,2 AMB i FK 26 26 100,0 Mn DEVOJAČKI
BUNAR 38 13 34,2 AMB i FK 2 1 50,0 Mn
DOBRICA 86 63 73,3 AMB i FK 14 13 92,9 Mn, Fe i fizič ke osobine
ILANDŽA 71 21 29,6 AMB i FK 23 23 100,0 Mn, Fe i fizič ke osobine
JANOŠ IK 74 15 20,3 AMB i FK 14 14 100,0 Mn, Fe i fizič ke osobine
LOKVE 60 12 20,0 AMB i FK 20 20 100,0 Mn, Fe i fizič ke osobine
NIKOLINCI 60 8 13,3 AMB i FK 14 14 100,0 Mn, Fe i fizič ke osobine
NOVI KOZJAK 63 6 9,5 AMB i FK 15 15 100,0 Mn, Fe i fizič ke osobine
SELEUŠ 77 35 45,4 AMB i FK 15 15 100,0 Mn, Fe i fizič ke osobine
175
VLADIMIROVAC 102 35 34,3 AMB i FK 30 26 86,7 Mn i NO2
BELA CRKVA# 227 63 27,7 AMB i FK 157 73 46,5 Mn, Fe i fizi č ke osobine
KALUĐ EROVO 22 13 59,1 AMB i FK 22 3 13,6 Fe, KMnO4 i fizi č ke osobine
KOVAČ ICA 119 30 25,2 AMB i FK 30 30 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
CREPAJA 146 57 39,0 AMB i FK 26 26 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
DEBELJAČ A 87 21 24,1 AMB i FK 29 29 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
IDVOR 35 33 94,3 AMB i FK 13 13 100,0 Fe, NH3, fizič ke osobine, KMnO4 i el.provodljivost
PADINA 115 29 25,2 AMB i FK 31 31 100,0 Mn, NO2
SAMOŠ 49 9 18,4 AMB i FK 25 25 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine UZDIN I
PUTNIKOVO 43 7 16,3 AMB i FK 24 24 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
DELIBLATO 48 22 45,8 AMB i FK 12 11 91,7 Mn, Fe i fizi č ke osobine
DUBOVAC 48 18 37,5 AMB i FK 12 12 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
GAJ 48 8 16,7 AMB i FK 12 12 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine MALO
BAVANIŠ TE 24 13 54,2 AMB 12 10 83,3 Mn, NH3
MRAMORAK 48 4 8,3 AMB 12 12 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
PLOČ ICA 48 23 47,9 AMB i FK 12 9 75,0 Fe, KMnO4 i fizi č ke osobine
SKORENOVAC 48 10 20,8 AMB i FK 12 12 100,0 Mn, Fe, NO2 i fizič ke
osobine
Š UMARAK 24 3 12,5 AMB 12 12 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
SEFKERIN 77 30 38,9 AMB i FK 17 17 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine BANATSKO NOVO SELO 112 44 39,3 AMB i FK 70 70 100,0
Mn, Fe, NH3 i fizič ke osobine
DOLOVO 113 37 32,7 AMB i FK 29 29 100,0 Mn, Fe, NO2, NH3 i fizič ke
osobine
GLOGONJ 80 25 31,2 AMB i FK 23 23 100,0 Fe, NO2 i fizi č ke osobine
JABUKA 129 39 30,2 AMB i FK 68 68 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
KAČ AREVO 129 29 22,5 AMB i FK 43 42 97,7 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine BANATSKI SOKOLAC 28 8 28,6 AMB i FK 16 16 100,0 Mn, NH3 i fizi č ke osobine
BARICE 38 12 31,6 AMB i FK 2 2 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
DUŽ INE 29 9 31,0 AMB i FK 19 19 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
176
HAJDUČ ICA 51 29 56,9 AMB i FK 16 13 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
JERMENOVCI 56 9 16,1 AMB i FK 11 11 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
MARGITA 55 17 30,9 AMB i FK 10 10 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
MARKOVIĆEVO 29 10 34,5 AMB i FK 11 11 100,0 NH3 i KMnO4
MILETIĆEVO 37 15 40,5 AMB i FK 16 16 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
PLANDIŠ TE 93 23 24,7 AMB i FK 36 36 100,0 Mn, NH3 i fizi č ke osobine
STARI LEC 6 4 66,7 AMB i FK 6 6 100,0 Mn, NH3 i fizi č ke osobine
VELIKA GREDA 52 6 11,5 AMB i FK 17 17 100,0 Mn, NH3 i fizi č ke osobine KUPINIK I
VELIKI GAJ 28 15 53,6 AMB i FK 20 20 100,0 Mn, Fe, NH3 i fizič ke
osobine
GUDURICA 27 7 25,9 AMB i FK 0 0 /
IZBIŠ TE 27 15 56,6 AMB i FK 0 0 /
KUŠ TILJ 18 3 16,7 AMB i FK 9 1 11,1 NO2
MALI ŽAM 18 5 27,8 AMB 0 0 /
MALO SREDIŠ TE 18 7 38,9 AMB i FK 0 0 /
MARKOVAC 18 4 22,2 AMB i FK 0 0 /
MESIĆ 26 12 46,1 AMB i FK 2 2 100,0 pH
OREŠ AC 18 4 22,2 AMB i FK 0 0 /
PARTA 18 8 44,4 AMB i FK 0 0 /
POTPORANJ 18 3 16,7 AMB 0 0 /
RITIŠ EVO 22 13 59,1 AMB i FK 0 0 /
SOČ ICA 18 4 22,2 AMB i FK 0 0 /
Š UŠ ARA 18 7 38,9 AMB i FK 0 0 /
ULJMA 46 10 21,7 AMB i FK 18 18 100,0 Mn, Fe i fizi č ke osobine
VATIN 18 7 38,9 AMB i FK 0 0 / VELIKO
SREDIŠ TE 27 9 33,3 AMB i FK 1 1 100,0 Fe, NO2 i fizi č ke osobine
VLAJKOVAC 27 6 22,2 AMB i FK 0 0 /
VRŠ AC## 270 60 22,2 AMB i FK 9 9 100,0 Mn, NH3 i fizi č ke osobine
177
VOJVODINCI 18 6 33,3 AMB i FK 0 0 /
ZAGAJICA 18 6 33,3 AMB i FK 0 0 / # Vodovod Bele Crkve je regionalni vodovod iz kog se snadbevaju vodom za
piće sledeća naseljena mesta: Bela Crkva, Banatska Palanka, Banatska Subotica,
Crvena Crkva, Č eš ko Selo, Dobrič evo, Dupljaja, Grebenac, Jasenovo,
Kajtasovo, Kruš č ica, Kusić, Stara Palanka, Straža i Vrač arev Gaj.
Vodovod Vrš ac je vodovod iz kog se snadbevaju vodom za piće sledeća
naseljena mesta: Vrš ac, Pavliš i Jablanka.
ZAKLJUČ AK
Voda za piće koja se distribuira u vodovodima naseljenih mesta u
Južnobantakom okrugu, a koja se ne preč iš ćava, već samo hloriš e, crpi se iz
duboko buš enih bunara i ima rastvorene mineralne sastojke koji su
karakteristič ni za ovaj region. Zbog ovakvog fizič ko-hemijskog sastava samo se
procesom preč iš ćavanja može omogućiti zdravstveno bezbedna voda za piće.
Kvalitet vodosnabevanja se može poboljš ati izgradnjom regionalnih fabrika
vode koje bi snadbevale stanovniš tvo viš e naseljenih mesta preč iš ćenom vodom
za piće, a ovo se može postići aktivnim uključ ivanjem nadležnih institucija,
organa lokalne samouprave i š ire druš tveno-politič ke zajednice.
178
KVALITET POVRŠ INSKE VODE JAVNIH KUPALIŠ TA REKA I
JEZERA U JUŽNOBANTSKOM OKRUGU TOKOM 2009. GODINE
Potreba za rekreacijom, kao jednim od nač ina održavanja psihfizič kog
zdravlja i radne sposobnosti, je bitna potreba savremenog č oveka, tako da se
velika pažnja posvećuje kvalitetu površ inskih voda, odnosno zaš titi zdravlja
ljudi. Da bi se opasnost po zdravlje korisnika svela na š to manju meru potrebno
je kontrolisati potencijalne uzroke, ne samo u vodama za rekreaciju, već i na
š irokom prostoru zona za rekreaciju.
CILJ
Prouč avanje kvaliteta površ inske vode namenjene za rekreaciju građ ana
ima osnovni cilj zaš titu zdravlja ljudi. Redovno praćenje kvaliteta površ inske
vode doprinosi prepoznavanju rizika i lakš oj proceni zagađ enja.
ZAKONSKA OSNOVA I METODOLOGIJA
Kontorla kvaliteta površ inske vode javnih kupališ ta vrš ena je na osnovu
važeće zakonske osnove u Republici Srbiji:
§ Uredba o klasifikaciji voda međ urepublič kih vodotoka, međ udržavnih
voda i voda obalnog mora Jugoslavije (Sl. list SFRJ br. 6/78);
§ Pravilnik o opasnim materijama u vodama (Sl. glasnik SRS 31/82);
§ Pravilnik o nač inu uzimanja uzoraka i metodama za laboratorijsku
analizu vode za piće (Sl. list SFRJ br. 33/87);
§ Zakon o režimu voda (Sl list SRJ br. 59/98);
§ Zakon o zaš titi stanovniš tva od zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS br.
125/04).
Rezultati laboratorijskih analiza sa miš ljenjem lekara specijaliste higijene
dostavljani su nadležnom inspektoratu za sanitarni nazor i zaš titu životne
sredine i prostornog planiranja, a godiš nji izveš taji o kontroli dostavljani
179
Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", Institutu za javno
zdravlje Vojvodine i Ministarstvu zdravlja.
REZULTATI
Mikrobiološ ki je analizirano 83 uzoraka površ inske vode i vode iz javnih
reč nih kupališ ta. Van II klase je bilo 53 (63,9%) uzoraka zbog broja koliformnih
bakterija.
Fizič ko– hemijski je analizirano 83 uzoraka površ inske vode i vode iz
javnih reč nih kupališ ta. Van II klase je bilo 67 (639%) uzoraka zbog fizič kih
osobina vode, povećanih koncentracija gvožđ a, amonijaka i nitrita,
suspendovanih materija, suvog ostatka, sadržaja vodonikovih jona i
koncentracije rastvorenog kiseonika.
Rezultati ispitivanja kvaliteta površ inske vode javnih kupališ ta u
Južnobanatskom okrugu tokom 2009. godine
MIKROBIOLOŠ KI PREGLED FIZIČ KO-HEMIJSKI PREGLED odstupanje
od I i II klase voda
odstupanje od I i II
klase voda opš tina naziv kupališ ta
broj uzetih uzoraka broj %
uzrok odstupanja
broj uzetih
uzoraka broj % uzrok odstupanja
Bela Crkva
BELOCRKVANSKA JEZERA 6 1 16,7 MPN 6 3 50,0
miris, boja, mutnoća
Kovin Š LJUNKARA 3 2 66,6 MPN 3 0 0,0 /
Panč evo DUNAV 12 12 100,0 MPN 12 12 100,0
saturacija O2, suspendovane materije, miris, boja, NH3 i Fe
Panč evo TAMIŠ 18 16 88,9 MPN 18 18 100,0 boja, NO3, Fe, saturacija O2
Panč evo PONJAVICA 18 13 72,2 MPN 18 13 72,2
miris, boja, mutnoća,
suspendovane materije, HPK,
NH3, Fe,
Panč evo JEZERO KAČ AREVO 6 0 0,0 MPN 6 1 16,6 Fe, miris, boja
Vrš ac VRŠ AČKO JEZERO 9 2 22,2 MPN 9 9 100,0
suvi ostatak, boja, NH3, Fe,
suspendovane materije, NO2
180
ZAKLJUČ AK
Prema preporukama Svetske Zdravstvene Organizacije, a u cilju
spreč avanja i smanjenja rizika po zdravlje ljudi preporuč uje se stalno praćenje
kvaliteta površ inske vode na kupališ tima zbog promenjljivosti uslova sredine.
Okvirna Direktiva EU o vodama (Water Framework Directive 2000/60/EC)
propisuje sveobuhvatnu zaš titu svih voda, uz primenu nač ela upravljanja
vodenim resursima, podizanje dobrog statusa voda prema definisanim
kriterijumima i hidrološ kim, hemijskim i biološ kim standardima u periodu od 15
godina. Neophodno je uključ ivanje javnosti u cilju informisanja, konsultovanja i
aktivnog uč estvovanja u upravljanju vodama.
181
HIGIJENSKO-SANITARNO STANJE U ŠKOLAMA I PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA
Š kole su vaspitno obrazovne ustanove, ali i deo životno-radne sredine od
izuzetnog znač aja za psihič ki, fizič ki i socijalni razvoj dece. U smislu razvijanja
i unapređ enja fizič kog zdravlja od posebnog znač aja je periodič ni nadzor nad
svim predš kolskim i š kolskim objektima (š kolska zgrada, dvoriš te, fiskulturna
sala) i prostorijama (uč ionice, kabineti, holovi, hodnici, sanitarne prostorije,
kuhinje itd.). Za potrebe Ministarstva zdravlja vrš i se kontrola higijenskih uslova
u objektima osnovnih š kola, a prema ugovorima se realizuju programi javno-
zdravstvene kontrole predš kolskih i š kolskih objekata koji obuhvataju u celini ili
pojedinač no: kontrolu higijenskog stanja objekta, kontrolu mikrobiološ kog
stanja radnih površ ina, posudja i ruku osoblja zaposlenog u š kolskim kuhinjama,
ispitivanje zdravstvene ispravnosti namirnica u š kolskoj kuhinji, kontrolu
energetske vrednosti obroka, kontrolu vode za piće, poslove dezinsekcije i
deratizacije objekata i zdravstvene preglede osoblja zaposlenog u š kolskim
kuhinjama i vaspitač a u zabaviš tu.
CILJ
Cilj javno zdravstvene kontrole predš koskih i š kolskih ustanova je
unapređ enje i podrš ka razvoju mreže zdravih okruženja i zdravlja dece
primenom efikasnih mera radi smanjenja negativnog uticaja neadekvatne
š kolske sredine na zdravstveno stanje uč enika.
METOD RADA
Kontrola higijenskog stanja predš kolskih i š kolskih objekata vrš ena je
prema upitniku i metodološ kom uputstvu Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr
Milan Jovanović Batut". Kontrolisano je snabdevanje vodom, uklanjanje
otpadnih materija, higijenski uslovi u š kolskom dvoriš tu, uč ionicama,
fiskulturnim dvoranama, š kolskoj kuhinji, nač in grejanja prostorija i data je
182
opš ta higijenska ocena za ceo objekat. Opš ta higijenska ocena je data
dvostepeno: zadovoljava i ne zadovoljava.
Kontrola higijenskog stanja predš kolskih i š kolskih objekata vrš ena je u
skladu sa sledećom zakonskom regulativom: Zakon o zaš titi stanovniš tva od
zaraznih bolesti (Sl. glasnik RS br. 125/2004), Zakon o zdravstvenoj zaš titi (Sl.
glasnik RS br. 107/2005), Zakon o javnom zdravlju (Sl. glasnik RS br. 72/2009),
Strategija javnog zdravlja Republike Srbije (Sl. glasnik RS br. 22/2009),
Strategija za prevenciju i kontrolu hronič nih nezaraznih bolesti i Akcioni plan za
sprovođ enje strategije za period 2000-2015 godine (Sl. glasnik RS br. 22/2009),
Plan Akcije za životnu sredinu i zdravlje dece u Republici Srbiji za period od
2009-2019. godine (Sl. glasnik RS br. 83/2009), Pravilnik o bližim uslovima za
poč etak rada i bavljenje delatnostima ustanova za decu (Sl. glasnik RS br.
50/94), Pravilnik o normativima š kolskog prostora, opreme i nastavnih sredstava
za osnovnu š kolu (Sl. glasnik SRS– Prosvetni glasnik br. 4/90), Pravilnika o
obaveznim zdravstvenim pregledima određ enih kategorija zaposlenih, drugih
lica i kliconoš a (Sl. glasnik RS br. 20/06) i druga bliža zakonska akta u skladu sa
gore navedenim poslovima javnozdravstvenog nadzora.
REZULTATI
U 2009. godini izvrš eno je 72 higijensko sanitarnih nadzora predš kolskih
objekata, 107 nadzora osnovnih š kola, 16 nadzora srednjih š kola. Izvrš eno je i
126 nadzora objekata za ishranu dece. Svi objekti su u dobrom ili
zadovoljavajućem stanju, osim fiskulturne sale jedne osnovne š kole i radionice
jedne srednje š kole.
Izvrš eno je ukupno 754 analiza briseva na č istoću u predš kolskim i š kolskim
kuhinjama, gde nije bilo neispravnih uzoraka, 312 bakteriološ kih analiza namirnica,
od č ega 5 (1,6%) nije bilo ispravno, 35 analiza energetske vrednosti obroka i u
okviru ispitivanja vode za piće u š kolskim objektima od 1007 analiza 265 (26,3%)
ne odgovara mikrobiološ ki i od 377 izvrš enih fizič ko-hemijskih analiza 156
183
(41,4%) ne odgovara. Ukupna neispravnost vode za piće od 1007 analiza iznosi 365
(36,2%).
ZAKLJUČ AK
Higijena u predš kolskim i š kolskim ustanovama je na zadovoljavajućem
nivou, kao i kontrola higijene i namirnica u š kolskim kuhinjama. U
predš kolskim ustanovama u kojima se kontroliš e energetska vrednost obroka,
ovi rezultati su zadovoljavajući, ali ne postoji interesovanje za energetsku
kontrolu obroka u ostalim predš kolskim ustanovama, kao ni u š kolama usled
nedostatka finansija. Voda za piće nije zadovoljavajućeg kvaliteta, š to je odraz
situacije kvaliteta vode za piće u celom regionu, s obzirom da su svi predš kolski
i š kolski objekti priključ eni na centralni ili lokalni sistem vodosnabdevanja.
Prioritetni objekti za sanaciju su: OŠ "Dositej Obradović" Bela Crkva,
fiskulturna sala OŠ "IV oktobar" Glogonj i radionica Maš inske š kole Panč evo.
186
Centar za prevenciju i kontrolu bolesti, prikuplja, obrađ uje, analizira i
sač injava izveš taj o kretanju zaraznih bolesti u Južnobanatskom okrugu sa
313.937 stanovnika, a na osnovu podataka koje dostavljaju zdravstvene
ustanove (8 Domova zdravlja, 3 specijalne bolnice i 2 opš te bolnice).
Na osnovu važećih zakonskih propisa u Južnobanatskom okrugu u
2009.godini zdravstvena služba je prijavila 1008 obolenja od zaraznih i
parazitarnih bolesti na pojedinač nim prijavama i 14 341 obolenja je prijavljeno
na 1 672 zbirnih prijava, bez gripa.
Ukupna Incidencija u 2009. godini iznosi 4889.2 š to je u poredjenju sa
prethodnom godinom neznatno viš e ( In za 2008. godinu iznosi 4859.3), i 12%
veća u odnosu na In za posmatrani petogodiš nji period (3944.9), tabela 1. Do
povećanja incidencije doš lo je usled ukupnog povećanja broja prijavljenih
oboljenja od zarazne bolesti na zbirnim prijavamam, i to u grupi Respiratornih
bolesti – Pharyngitis streptococcica.
Broj obolelih od zaraznih bolesti, incidencija na 100.000 stanovnika,
broj umrlih i mortalitet na 100.000 stanovnika, na teritoriji
Južnobanatskog okruga u periodu 2005-2009. godine
Godina Broj obolelih Inc /100000 Broj umrlih Mt/100000
2005 4128 1314.9 10 3.2 2006 12103 3855.2 5 1.6 2007 15077 4802.5 8 2.5 2008 15255 4859.3 6 1.9 2009 15349 4889.2 6 1.9
Incidencija zaraznih bolesti razlikuje se po opš tinama, i kreće se u
rasponu od 22 140.50 za opš tinu Opovo, š to je ujedno najviš a incidencija na
Južnobanatskom okrugu, do 1163.02 u opš tini Alibunar, š to je najniža
registrovana incidencija.
Do porasta incidencije u odnosu na predhodnu 2008. godinu, doš lo je u
opš tinama : Alibunar, Bela Crkva, Vrš ac, Kovin, Opovo i Plandiš te, a do pada u
opš tinama Kovač ica i Panč evo.
187
Distribucija broja obolelih i incidencije zaraznih i parazitarnih
bolesti po opštinama u Južnobanatskom okrugu u 2008. i 2009. godini
Opština Broj
obolelih 2009.
Inc na 100000 2009.
Broj obolelih
2008.
Inc na 100000 2008.
Alibunar 268 1167.45 197 858.17 Bela Crkva 2753 13516.96 2254 11066.92 Vršac 2633 4842.83 1543 2838.01 Kovačica 2153 7719.61 2837 10172.11 Kovin 1669 4535.10 1661 4513.33 Opovo 2439 22140.50 2129 19326.46 Pančevo 3157 2425.96 4471 3515.98 Plandište 277 2070.70 163 1218.53
Ukupna
15349
4889.19
15255
4859.26
Mortalitet za Južnobanatski okrug tokom 2009. godine iznosio je 1.91,
š to je isto kao i u 2008. godini (1.91), i neznatno manje u odnosu na
petogodiš nji prosek (2.20). Ove godine prijavljeno je 6 sluč ajeva oboljenja koja
su imala smrtni ishod i to: 3 Septicaemia alie (Bela Crkva, Kovač ica i Kovin) ,1
pod Dg: AIDS (Vrš ac) ,1 pod Dg:Meningitis bacterialis, (Vrš ac) i 1 Hepatitis B
chronica (Panč evo).
Distribucija broja umrlih i mortaliteta zaraznih i parazitarnih
bolesti po opštinama u Južnobanatskom okrugu u 2008. i 2009. godini
Opština Broj
umrlih 2009.
Mt na 100000
2009. god
Broj umrlih 2008.
Mt na 100000 2008.
Alibunar 0 0 0 0 Bela Crkva 1 4.91 1 4.91 Vršac 2 3.68 1 1.84 Kovačica 1 3.59 0 0 Kovin 1 2.72 1 2.72 Opovo 0 0 0 0 Pančevo 1 0.79 3 2.37 Plandište 0 0 0 0
Ukupna
6
1.91
6
1.91
188
Prema ukupnom broju prijavljenih sluč ajeva zaraznih bolesti u
2009.god., grupa Respiratornih zaraznih bolesti č ini 93.12%, i na prvom je
mestu kao i u 2008. godini. Od kada su uvedene Zbirne prijave najzastupljenije
dijagnoze su Pharyngitis streptococcica sa 7594 prijavljenih obolelih i Angina
streptococcica sa 3497 prijava (ukupno 11091 prijava), š to iznosi 72.26% uč eš ća
svih prijava zaraznih bolesti, i ovaj procenat je neš to niži nego tokom 2008.
godine (69.17%).
Na drugom mestu je grupa Crevnih zaraznih bolesti zastupljena sa
5.07%, zatim slede grupa Parazitarnih zaraznih bolesti sa 1.09% na trećem
mestu, dok je na č etvrtom mestu grupa Ostalih zaraznih bolesti 0.36%.
Udeo pojedinih grupa bolesti prema strukturi obolevanja od
zaraznih bolesti u Južnobanatskom okrugu tokom 2008. i 2009. godine
Red.br.
Grupa zaraznih bolesti Broj obolelih u 2009. god.
Procenat Broj obolelih u 2008. god.
Procenat
1. Respiratorne zarazne bolesti 14293 93.12% 13739 90.06% 2. Crevne zarazne bolesti 778 5.07% 1192 7.81% 3. Parazitarne zarazne bolesti 168 1.09% 203 1.33% 4. Ostale zarazne bolesti 56 0.36% 69 0.45% 5. Zoonoze 34 0.22% 24 0.16% 6. Polno prenosive zarazne bolesti 11 0.07% 16 0.10% 7. Vektorske zarazne bolesti 9 0.06% 12 0.08% U K U P N O 15349 100% 15255 100%
* bez influence i kliconoštva
U strukturi deset najč eš ćih zaraznih bolesti u 2009. godini, vodeće mesto
zauzima streptokokni tonzilofaringitis, sa incidencijom koja je 20% veća nego
tokom 2008. godine.( 2419.0:1959.3).
189
Redosled učestalosti pojedinih zaraznih i parazitarnih bolesti u
Južnobanatskom okrugu tokom 2008. i 2009. godine.
Red.br. Oboljenje Broj
obolelih 2009
Incidencija/100000
Broj obolelih
2008
Incidencija/100000
1. Pharyngitis streptococcica 7594 2419 6151 1959.3 2. Angina streptococcica 3497 1113.9 3353 1068.0 3. Varicella 1754 558.7 2917 929.2 4. Pneumonia bacterialis 881 280.6 700 223.0 5. Diarrhoea et gast. ca. inf. 513 163.4 611 194.6 6. Pneumonia viralis 273 87.0 246 78.4 7. Scabies 168 53.5 203 64.7 8. Salmonellosis 113 36.0 58 18.5 9. Scarlatina 97 30.9 99 31.5 10. Enterocolitis non spec. 87 27.7 412 131.2
Tokom 2009. godine u Južnobanatskom okrugu prijavljeno je 34
nosilaš tva zaraznih bolesti, š to je za 3 manje nego u 2008. godini (37).
Kod sledećih obolenja u 2009. godini je doš lo do povećanja nosilaš tva ; HIV za
86% i HbsAg-nosioca za 56%, dok je do smanjenja nosilaš tva doš lo kod
Lambliassis-a i Salmonellosis-a.
Redosled učestalosti nosilaštva zaraznih bolesti u Južnobanatskom
okrugu u 2008. i 2009. godini
Red.br.
Oboljenje Broj nosioca 2009
Procenat Broj nosioca 2008
Procenat
1. HBsAg-nosioci
16 47.06% 7 18.92%
2. Lambliassis 8 23.53% 22 59.46% 3. HIV 7 20.59% 1 2.70% 4. Salmonella 2 5.89% 6 16.22% 5. HCV-nosioci 1 2.94% 1 2.70% UKUPNO 34 100% 37 100%
190
RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI
Prema ukupnom broju prijavljenih sluč ajeva zaraznih bolesti za teritoriju
Južnobanatskog okruga u 2009. godini grupa Respiratornih zaraznih bolesti č ini
93.12% od svih zaraznih bolesti (14 293) i na prvom je mestu, kao i tokom
2008.godine, š to je na nivou petogodiš njeg proseka (tabela 4).
Respiratorne zarazne bolesti po opš tinama Južnobanatskog okruga
pokazuju znač ajne razlike u visini incidencije. Najviš a incidencija je
registrovana u opš tini Opovo, a najniža u opš tini Alibunar.
Distribucija broja obolelih, incidencije, broja umrlih i mortaliteta
respiratornih zaraznih bolesti u opštinama Južnobanatskog okruga
tokom 2009. godine
Opština Broj
obolelih 2009.
Inc na 100000 2009.
Broj umrlih 2009.
Mt na 100000 2009.
Alibunar 219 953.97 0 0 Bela Crkva 2714 13325.28 0 0 Vršac 2502 4601.87 1 1.84 Kovačica 2094 7508.03 0 0 Kovin 1612 4380.16 0 0 Opovo 2388 21677.52 0 0 Pančevo 2576 2025.72 0 0 Plandište 188 1405.37 0 0
Ukupna
14293 4552.82 1 0.32
Iz ove grupe zaraznih bolesti u 2009. godini bio je jedan prijavljeni umrli
i to pod Dg: Meningitis bacterialis -1, za razliku od proš le godine kada je bilo
č etvoro umrlih iz ove grupe i to: 3 od TBC i 1 Meningitis bacterialis.
Na vrhu liste Respiratornih zaraznih bolesti nalazi se Pharyngitis
streptococcica (53.13%), š to je neš to viš e nego tokom 2008. godine, i viš e od
petogodiš njeg proseka, koji iznosi 43.31%; na drugom mestu je Angina
streptococcica sa 24.47%, š to je ista vrednost kao i proš le godine, a niža odnosu
na petogodiš nji prosek (26.2%). Na trećem mestu je Varicella sa uč eš ćem od
12.27%, š to je skoro duplo manje nego tokom 2008. godine, i ova vrednost je
niža u odnosu na petogodiš nji prosek (18.08%). U ukupnom broju prijavljenih
191
respiratornih bolesti, a u odnosu na prethodnu godinu imamo veću incidenciju
obolelih od: Pneumonia bacterialis, Pneumonia viralis, dok je smanjena
incidencija kod obolelih od TBC, Scarlatina, Parotita je jedan manje nego 2008.
godine.
Kada su uvedene Zbirne prijave viš e od polovine prijavljenih svih
prijava Respiratornih zaraznih bolest č ine Pharyngitis streptococcica i Angina
streptococcica (77.60% 2009 godine a tokom 2008. godine 69.17%). DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, MORTALITETA I PROSEK ZA PET GODINA RESPIRATORNIH ZARAZNIH BOLESTI U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU TOKOM 2008 i 2009
2009 2008 prosek za 5 god. Inc. za
5 Mt za 5
BOLESTI br.obol. br.umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr. god. god. TBC 69 0 22,0 0,0 107 3 34,1 1,0 109,2 2,0 34,8 0,6 Angina streptococcica 3497 0 1113,9 0,0 3353 0 1068,0 0,0 2861,8 0,0 911,6 0,0 Pharyngitis streptococcica 7594 0 2419,0 0,0 6151 0 1959,3 0,0 4948,0 0,0 1576,1 0,0 Encephalitis 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Scarlatina 97 0 30,9 0,0 99 0 31,5 0,0 119,4 0,0 38,0 0,0 Legionelosis 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Meningitis bacterialis 8 1 2,5 0,3 8 1 2,5 0,3 10,2 1,4 3,2 0,4 Varicella 1754 0 558,7 0,0 2917 0 929,2 0,0 1974,6 0,0 629,0 0,0 Rubella 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 1,0 0,0 0,3 0,0 Mononucleosis infectiva 45 0 14,3 0,0 94 0 29,9 0,0 68,0 0,0 21,7 0,0 Parotitis 1 0 0,3 0,0 2 0 0,6 0,0 1,0 0,0 0,3 0,0 Pneumonia viralis 273 0 87,0 0,0 246 0 78,4 0,0 361,6 0,2 115,2 0,1 Pneumonia pneumoc. 16 0 5,1 0,0 43 0 13,7 0,0 21,0 0,0 6,7 0,0 Pneumonia bacterialis 881 0 280,6 0,0 700 0 223,0 0,0 422,4 0,0 134,5 0,0 Morbili 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Meningitis meningococ 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Pneumonia Hem. influ 0 0 0 0,0 19 0 6,1 0,0 20,8 0,0 6,6 0,0 Pertusis 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 RESPIRATORNE 14293 1 4552,8 0,3 13739 4 4376,4 1,3 10919 3,6 3478,1 1,1
192
Redosled učestalosti pojedinih Respiratornih zaraznih bolesti u Južnobanatskom okrugu tokom 2008. i 2009.godine
*3 umrlo ** 1 umrli -2008, ***1 umrli - 2009
CREVNE ZARAZNE BOLESTI
U ukupnom broju obolelih od zaraznih bolesti tokom 2009. godine,
Crevne zarazne bolesti zauzimaju drugo mesto, sa uč eš ćem u strukturi od
5.07%.
Crevne zarazne bolesti po opš tinama Južnobanatskog okruga pokazuju
znač ajne razlike u visini incidencije. Najviš a incidencija je registrovana u
opš tini Plandiš te, a najniža u opš tini Bela Crkva
Distribucija broja obolelih, incidencija, broj umrlih i mortalitet kod
crevnih zaraznih bolesti po opštinama u Južnobanatskom okrugu tokom
2009. godine
Opština Broj obolelih
2009.
Inc na 100000 2009.
Broj umrlih 2009.
Mt na 100000 2009.
Alibunar 41 178.60 0 0 Bela Crkva 17 83.47 0 0 Vršac 64 117.71 0 0 Kovačica 39 139.84 0 0 Kovin 37 100.54 0 0 Opovo 46 417.57 0 0 Pančevo 447 351.52 0 0 Plandište 87 650.37 0 0 Ukupno 778 247.80 0 0
Red.br. Oboljenje Broj obolelih 2009.god.
Procenat Broj obolelih 2008. god.
Procenat
1. Pharyngitis streptococcica
7594 53.13% 6151 44.77
2. Angina streptococcica 3497 24.47% 3353 24.40 3. Varicella 1754 12.27% 2917 21.23 4. Pneumonia bacterialis 881 6.16% 700 5.09 5. Pneumonia viralis 273 1.91% 246 1.79 6. Scarlatina 97 0.68% 99 0.72 7. TBC 69 0.48% 107* 0.78 8. Pneumonia Hem. Influ. 58 0.41% 19 0.14 9. Mononucleosis infectiva 45 0.31% 94 0.68 10. Pneumonia pneumoc. 16 0.11% 43 0.31 11. Meningitis bacterialis 8*** 0.05% 8** 0.06
193
U 2009. godini u Južnobanatskom okrugu prijavljeno je 778 lica obolelih
od crevnih zaraznih bolesti (incidencija 247.80/100.000), š to je manje 34.74% u
odnosu na 2008. godinu, kada ih je bilo 1192 (incidencija 379.70/100.000) i
29.90% manje u odnosu na petogodiš nji prosek (1109.8 i incidencijom
353.50/100.000). Nijedna osoba nije umrla od crevnih zaraznih bolesti, kao i
tokom 2008. god.
Tokom 2009. godine u okviru grupe Crevnih zaraznih bolesti, na prvom
mestu je Diarrhoea et gast. ca. inf. sa 513 prijava obolelih i č ini 65.94% uč eš ća
svih prijava crevnih zaraznih bolesti; Salmonellosis aliae sa 113 prijava
obolelih (14.52%) je na drugom mestu, Enterocolitis sa 87 prijava obolelih
(11.18%%) je na trećem mestu, a TIA druge bakterije sa 32 (4.11%) obolelih
zauzimaju č etvrto mesto.
Hepatitis “ A” sa 8 prijavljenih obolelih je na š estom mestu sa uč eš ćem
1.030% u okviru crevnih zaraznih bolesti i č etvorostruko je niži u odnosu na
2008. godinu, kada je bilo 32 prijavljenih obolelih. DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, I MORTALITETA CREVNIH ZARAZNIH BOLESTI U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU TOKOM 2008. i 2009. godine I PROSEK ZA PET GODINA
2009 2008 prosek za 5 god. Inc. za 5
Mt za 5
BOLESTI br.obol. br.umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr. god. god. TIA dr.bakterijama 32 0 10,2 0,0 37 0 11,8 0,0 102,6 0,0 32,7 0,0 ATI (staphilococus aureus) 0 0 0,0 0,0 3 0 1,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Salmonellosis 113 0 36,0 0,0 58 0 18,5 0,0 97,2 0,0 31,0 0,0 Dysenteria bacillaris 0 0 0,0 0,0 9 0 2,9 0,0 6,8 0,0 2,.2 0,0 Campilobacteriosis 16 0 5,1 0,0 14 0 4,5 0,0 8,8 0,0 2,8 0,0 Diarrhoea et. gast.ca. inf. suspec. 513 0 163,4 0,0 611 0 194,6 0,0 224,8 0,0 71,6 0,0 Enterocolitis non specifi. 87 0 27,7 0,0 412 0 131,2 0,0 574,2 0,0 182,9 0,0 Amoebiasis 0 0 0,0 0,0 1 0 0,3 0,0 0,2 0,0 0,1 0,0 Listeriosis 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Infectio inf.protozoica 2 0 0,6 0,0 3 0 1,0 0,0 4,4 0,0 1,4 0,0 Meningitis viralis 6 0 1,9 0,0 9 0 2,9 0,0 10,4 0,0 3,3 0,0 Hepatitis “ A” 8 0 2,5 0,0 32 0 10,2 0,0 75,8 0,0 24,1 0,0 Hepatitis vir. 1 0 0,3 0,0 3 0 1,0 0,0 4,6 0,0 1,5 0,0 Botulismus 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 CREVNE 778 0 247,8 0,0 1192 0 379,7 0,0 1109,8 0 353,5 0,0
194
Redosled učestalosti pojedinih Crevnih zaraznih bolesti u Južnobanatskom okrugu tokom 2008. i 2009.godine
Red.br. Oboljenje Broj obolelih 2009
Procenat Broj obolelih 2008
Procenat
1. Diarrhoea et gast. ca. inf 513 65.94% 611 51.25% 2. Salmonellosis aliae 113 14.52% 58 4.86% 3. Enterocolitis 87 11.18% 412 34.56% 4. TIA druge bakterije 32 4.11% 37 3.10% 5. Campilobacteriosis 16 2.06% 14 1.17% 6. Hepatitis A 8 1.03% 32 2.68% 7. Meningitis viralis 6 0.77% 9 0.75% 8. Dysenteria bacillaris 0 0 9 0.75%
PARAZITARNE BOLESTI
Od parazitarnih bolesti obaveznom prijavljivanju od 2005. godine
podleže samo š uga.
U grupi Parazitarnih zaraznih bolesti - Scabies sa 168 obolelih
prijavljenih u 2009. godini za teritoriju Južnobanatskog okruga beleži se pad
prijavljivanja za 17.30% u odnosu na 2008. godinu (203) kao i u odnosu na
petogodiš nji prosek koji iznosi 241.
Parazitarne zarazne bolesti po opš tinama Južnobanatskog okruga
pokazuju znač ajne razlike u visini incidencije. Najviš a incidencija je
registrovana u opš tini Bela Crkva (83.47), a najniža u opš tini Plandiš te (0).
Nije registrovana nijedna epidemija š uge još od 2005. godine.
DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, MORTALITETA I PROSEK ZA PET GODINA PARAZITARNIH ZARAZNIH BOLESTI U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU TOKOM 2008 i 2009. godine
2009 2008 prosek za 5 god. Inc. za 5
BOLESTI br.obol. br.umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr. god.Scabies 168 0 53,5 0,0 203 0 64,7 0,0 241,0 0,0 76,8PARAZITARNE 168 0 53,5 0,0 203 0 64,7 0,0 241 0 76,8
195
Distribucija broja obolelih, incidencije, broja umrlih i mortaliteta parazitarnih zaraznih bolesti po opštinama u Južnobanatskom okrugu u 2009. godini Opština Broj
obolelih 2009.
Inc na 100000 2009.
Broj umrlih 2009.
Mt na 100000 2009.
Alibunar 1 4.36 0 0 Bela Crkva 17 83.47 0 0 Vršac 52 95.64 0 0 Kovačica 15 53.78 0 0 Kovin 10 27.17 0 0 Opovo 1 9.08 0 0 Pančevo 72 56.62 0 0 Plandište 0 0 0 0
Ukupna
168 53.51 0 0
OSTALE ZARAZNE BOLESTI
U 2009. godini Ostale zarazne bolesti nalaze se na č etvrtom mestu u
ukupnom broju prijavljenih zaraznih bolesti kao i tokom 2008. godine.
Prijavljeno je 56 obolelih i beleži se pad za 19% u odnosu na 2008. godinu kada
je prijavljeno 69 obolelih, kao i u odnosu na petogodiš nji prosek.(Tabela 4,14)
Ostale zarazne bolesti po opš tinama Južnobanatskog okruga pokazuju
znač ajne razlike u visini incidencije. Najviš a incidencija je registrovana u
opš tini Opovo (27.23), a najniža u opš tini Vrš ac (11.03).
Distribucija broja obolelih, incidencije, broja umrlih i mortaliteta ostalih zaraznih bolesti po opštinama u Južnobanatskom okrugu tokom 2009. godine Opština Broj
obolelih 2009.
Inc na 100000 2009.
Broj umrlih 2009.
Mt na 100000 2009.
Alibunar 4 17.42 0 0 Bela Crkva 3 14.73 1 4.91 Vršac 6 11.03 1 1.84 Kovačica 5 17.93 1 3.59 Kovin 8 21.74 1 2.72 Opovo 3 27.23 0 0 Pančevo 24 18.87 1 0.79 Plandište 2 14.95 0 0 Ukupna 56 17.8 5 1.6
196
DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, MORTALITETA I PETOGODIŠ NJI PROSEK ZA OSTALE ZARAZNE BOLESTI
2009 2008 prosek za 5 god. Inc. za 5
Mt za 5
BOLESTI br.obol. br.umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr. god. god.Septicaemia
15 3 4,8 1,0 14 1 4,5 0,3 11,6 1,8 3,7 0,6Kongenitalna Rubella 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Hepatitis B
ronica 9 1 2,9 0,3 17 1 5,4 0,3 25,6 0,8 8,2 0,3Hepatitis B acuta 10 0 3,2 0,0 11 0 3,5 0,0 4,0 0,0 1,3 0,0Hepatitis C
ronica 16 0 5,1 0,0 25 0 8,0 0,0 24,2 0,6 7,7 0,2Hepatitis C acuta 3 0 1,0 0,0 2 0 0,6 0,0 1,0 0,0 0,3 0,0AIDS 3 1 1,0 0,3 0 0 0,0 0,0 3,0 0,2 1,0 0,1OSTALE 56 5 17,8 1,6 69 2 22,0 0,6 69,42 3,4 22,1 1,1
U 2009. godini prijavljeno je ukupno 15 sluč ajeva sepse, od kojih je troje
pacijenata egzitiralo. Sve registrovane septikemije su registrovane kod
hospitalizovanih bolesnika, a smrtni ishod je povezan sa težinom osnovne
bolesti.
Na prijavama zaraznih bolesti ove godine je bilo prijavljeno 19 obolelih
pod Dg VHC, 16 prijava VHC chronica i 3 VHC acuta, od toga 11 sa
laboratorijskom prijavom i 8 pojedinač nih prijava gde nije bilo laboratorijskih
prijava.
U 2009. godini registrovana je jedna prijava za VHB acuta manje u
odnosu na 2008. godinu (11), a kod hronič nog Hepatitisa B bilo je za 48%
manje prijavljenih (9) nego tokom 2008. godine (17). I ove godine kao i 2008.
godine prijavljen je jedan smrtni ishod pod Dg: Hepatitis B chronica.
Redosled uč estalosti pojedinih ostalih zaraznih bolesti isti je kao i tokom
2008. godine.
197
Redosled učestalosti pojedinih Ostalih zaraznih bolesti u Južnobanatskom okrugu tokom 2008. i 2009. godine
Red.br. Oboljenje Broj obolelih 2009
Procenat Broj obolelih 2008
Procenat
1. Hepatitis C chr. virosa 16 28.57 25 35.71% 2. Septicaemia alie 15*** 26.79 14 20.00% 3. Hepatitis B virosa acc. 10 17.85 11 15.71% 4. Hepatitis B virosa chr. 9** 16.07 17 24.28% 5. Hepatitis C virosa acc. 3 5.36 2 2.86% 6. AIDS 3* 5.36 0 0 7. HIV 0 0 1 1.43%
UKUPNO 56 100 70 100% *1 osoba umrla, **1 osoba umrla, ***3 osobe umrle
Ove godine na teritoriji Južnobanatskog okruga prijavljeno je 7 sluč ajeva
HIV pozitivnih osoba (4 osobe sa teritorije opš tine Panč evo i 3 sa teritorije
opš tine Vrš ac). Ako posmatramo zastupljenost prema transmisivnim
kategorijama, najviš e je zastupljena homo/biseksualna grupa, zatim sledi
heteroseksualna grupa, dok su transmisivna grupa intravenski korisnici droga i
vertikalna transmisija podjednako zastupljene.
Tokom 2009. godine prijavljeno je troje HIV pozitivnih obolelih od AIDS-
a, i to dvoje iz Vrš ca i jedan oboleli iz Panč eva, š to je na nivou petogodiš njeg
proseka.
Tokom 2009. godine jedna osoba sa teritorije opš tine Vrš ac je umrla od
AIDS-a.
ZOONOZE
Zastupljenost Zoonoza u 2009. godini sa 34 obolelih je za 30% veća nego
tokom 2008. godine (24). I ove godine, kao i tokom 2008. godine nalaze se na
petom mestu u ukupnom broju prijavljenih zaraznih bolesti, sa uč eš ćem od
0.22%.
Trihineloza č ini 85.29% svih registrovanih zoonoza u Južnobanatskom
okrugu u 2009. godini (tabela 19).
198
Kao i tokom 2008. godine, i u 2009. godini prijavljena je jedna epidemija
Trichinellose sa 28 obolelih. Svi oboleli iz ove epidemije su sa teritorije opš tine
Panč evo, a epidemija iz 2008. godine je bila sa 14 prijavljenih obolelih sa
teritorije opš tine Bela Crkva. Od ukupno prijavljenih 29 obolelih, 28 je iz
epidemije, a jedan pojedinač ni sluč aj je sa teritorije opš tine Vrš ac, kao
sporadič ni sluč aj. DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, MORTALITETA I PROSEK ZA PET GODINA KOD ZOONOZA U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU TOKOM 2008. i 2009. GODINE
2009 2008 prosek za 5 god. Inc. za 5
Mt za 5
BOLESTI br.obol. br.umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr. god. god.Q febris 3 0 1,0 0,0 6 0 1,9 0,0 5,2 0,0 1,7 0,0Brucellosis 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 1,6 0,0 0,5 0,0Leptospirosis 0 0 0,0 0,0 1 0 0,3 0,0 0,8 0,0 0,3 0,0Tularemia 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Psitacosis 1 0 0,3 0,0 0 0 0,0 0,0 0,2 0,0 0,1 0,0Tetanus 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Toxoplasmosis 0 0 0,0 0,0 1 0 0,3 0,0 0,6 0,0 0,2 0,0HG sa bubrežnim sind. 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Trichinelosis 29 0 9,2 0,0 14 0 4,5 0,0 13,4 0,0 4,3 0,0Echinococosis 1 0 0,3 0,0 2 0 0,6 0,0 0,8 0,0 0,3 0,0ZOONOZE 34 0 10,8 0,0 24 0 7,6 0,0 22,6 0 7,2 0,0
Tokom 2009. godine prijavljene su 3 osobe obolele od Q groznice, š to je
dvostruko manje nego tokom 2008. godine. Sve obolele osobe su sa teritorije
opš tine Vrš ac. Nakon sprovedenog epidemiološ kog ispitivanja nije utvrđ ena
međ usobna povezanost obolelih osoba.
U 2009.godini registrovan je jedan sluč aj Ehinococcosis-a, š to je duplo
manje nego 2008. godine, kada su bila registrovana 2 sluč aja, dok je u odnosu
na posmatrani petogodiš nji prosek ovaj broj uobič ajen.
Unazad deset godina prvi put u 2009. godini registrovan je jedan sluč aj
Psitacosis-a u opš tini Vrš ac. I pored angažovanja veterinarske inspekcije nije
pronađ en izvor infekcije, pa je ostala pretpostavka da su golubovi mogući izvor
infekcije.
199
Zahvaljujući uspeš noj imunizaciji u poslednjoj deceniji, tetanusa nema u
Južnobanatskom okrugu.
Redosled učestalosti pojedinih zooantroponoza u Južnobanatskom okrugu tokom 2008. i 2009. godine
Red.br Oboljenje Broj obolelih 2009. god.
Procenat Broj obolelih 2008. god
Procenat
Trichinellosis 29 85.29% 14 58.33% Q Febris 3 8.82% 6 25.00% Echinococosis 1 2.94% 2 8.33% Psitacosis 1 2.94% 0 0 Leptospirosis 0 0 1 4.16% Toxoplasmosis 0 0 1 4.16% Brucellosis 0 0 0 0 Febris haemorr. (HGBS) 0 0 0 0
ZARAZNE BOLESTI KOJE SE PRENOSE POLNIM PUTEM
U strukturi zaraznih bolesti tokom 2009. godine na Južnobanatskom
okrugu, grupa zaraznih bolesti koja se prenosi polnim putem nalazi se na š estom
mestu, kao i tokom 2008. godine, sa uč eš ćem 0.07%.
U grupi zaraznih bolesti koje se prenose polnim putem prijavljeno je u
2009. godini 11 obolelih, š to je za 5 obolelih manje nego tokom 2008. godine,
kada je iz ove grupe bolesti prijavljeno 16 obolelih. Posmatrajući redosled
uč estalosti zaraznih bolesti koje se prenose polnim putem, hlamidije zajedno sa
sifilisom zauzimaju prvo mesto sa 4 prijavljena obolela. Obavezno prijavljivanje
genitalne hlamidijaze je uvedeno u 1991. godini, a od 2006. godine uvedeno je
prijavljivanje ove infekcije putem zbirne prijave. U 2009. godini bilo je tri puta
manje je prijavljenih osoba (4) od Sifilisa nego tokom 2008. godine.
200
DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, MORTALITETA I PROSEK ZA PET GODINA KOD POLNO PRENOSIVIH ZARAZNIH BOLESTI U JUŽNOBANATSKOM OKRUGU U 2008. I 2009. GODINI
2009 2008 prosek za 5 god.
BOLESTI br.obol. br.umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr.
Inc. za 5 god.
Mt za5 god
ues 4 0 1,3 0,0 4 0 1,3 0,0 5,2 0,0 1,7 0,0Gonorrhoea 3 0 1,0 0,0 0 0 0,0 0,0 3,0 0,0 1,0 0,0Chlamidiasis gen. 4 0 1,3 0,0 12 0 3,8 0,0 8,2 0,0 2,6 0,0POLNO PRENOSIVE BOLESTI 11 0 3,5 0,0 16 0 5,1 0,0 16,4 0,0 5,2 0,0
Redosled učestalosti pojedinih zaraznih bolesti koje se prenose polnim putem u Južnobanatskom okrugu u 2009. i 2008. godini
VEKTORSKE ZARAZNE BOLESTI
Sa 9 prijavljenih obolelih (tabela 4), vektorske bolesti se u strukturi
zaraznih bolesti u 2009. godini u Južnobanatskom okrugu, kao i tokom 2008.
godine nalaze na poslednjem mestu, sa uč eš ćem 0.06%.
DISTRIBUCIJA INCIDENCIJE, MORTALITETA I PROSEK ZA PET GODINA KOD VEKTORSKIH ZARAZNIH BOLESTI
2009 2008 prosek za 5 god.
BOLESTI br.
obol. Br
umrl. Inc. Mt br
obol. br
umrl. Inc. Mt br.obol. br.umr.
Inc. za 5 god.
Mt za 5 god.
Morbus LYME 7 0 2,2 0,0 12 0 3,8 0,0 6,0 0,0 1,9 0,0Malarija 2 0 0,6 0,0 0 0 0,0 0,0 0,4 0,0 0,1 0,0Krpeljski meningoencef. 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Žuta groznica 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Hemoragič ne groznice 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0Leischmaniasis 0 0 0,0 0,0 0 0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0VEKTORSKE 9 0 2,9 0,0 12 0 3,8 0,0 6,4 0 2,0 0,0
Red.br. Oboljenje Broj obolelih u 2009. god.
Procenat Broj obolelih u 2008. god.
Procenat
1. Chlamidiasis gen. 4 36.36% 12 75.00% 2. Lues 4 36.36% 4 25.00% 3. Gonorrhoea 3 27.27% 0 0
201
U grupi vektorskih zaraznih bolesti prijavljeno je 7 obolelih od Lyme
borelliosis, š to č ini 78% ukupno prijavljenih obolelih. U odnosu na 2008. god
to je 42% niže (12), a u odnosu na petogodiš nji prosek za 1 obolelog viš e (6).
Tabelarni prikaz distribucije anketiranih kod uboda krpelja i obolelih pod Dg: Morbus Lyme za teritoriju Južnobanatskog okruga od 2005 – 2009. godine. Godina 2005 2006 2007 2008 2009 Broj anketiranih 21 17 36 31 24 Broj obolelih 2 3 6 12 7 Inc/100000 0.64 0.96 1.91 3.82 2.23
Malarija
U Južnobanatskom okrugu u 2009. godini malarija je registrovana sa dva
importovani sluč aja obolelih i to: Malarija tropika kod jednog povratnika iz
Ekvatorijalne Gvineje i Malarija ovale kod osobe koja je poslom i turistič ki
boravila u sledećim zemljama: Turskoj, Š ri Lanci, Maldivima, Vijetnamu,
Filipinima, Indoneziji i Indiji. Ni jedan sluč aj Malarije nije prijavljen unazad pet
i viš e godina.
REGISTROVANE EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI U JU•NOBANATSKOM OKRUGU U 2009. GODINE
Tokom 2009. godine ZZJZ je prijavio i odjavio 13 epidemija na teritoriji
Južnobanatskog okruga : 8 alimentarni put prenoš enja, 3 vazduš ni put
prenoš enja i 1 kontakt (1 epidemija Trihineloze; 1 epidemija Infectio intestinalis
bakterialis, 2 epidemije TBC, 6 epidemija Salmonelosis, 1 epidemija Enteritis
Kampilobakterialis, 1 epidemija Dermatitisa i 1 epidemija Gripa). Sve epidemije
su odjavljene osim Gripa, š to je za 5 viš e nego 2008. godine kada je prijavljeno i
odjavljeno 8 epidemija.
202
Epidemije zaraznih bolesti u Južnobanatskom okrugu, u periodu od 2005. do 2009. Godina
Broj epidemija
Broj Intra hospitalnih epidemija
Broj
obolelih bez gripa
Broj
umrlih
2005 17 1 101 0 2006 15 2 184 0 2007 15 2 90 0 2008 8 0 35 0 2009 13 0 79 0
INFLUENCA U sezoni 2008/2009.godina od strane Ministarstva zdravlja nije
proglaš ena epidemija influence. Na teritoriji Južnobanatskog okruga ukupno je
prijavljeno populacionim nadzorom zbirno sa 20. nedeljom 6592 (Inc-2099.78)
a zbog pojave novog pandemijskog virusa gripe A(H1N1)v ( posle 20. nedelje
do 39. nedelje ukupno 7634 obolelih), š to je manje nego u sezoni 2007/2008
godine, kada je prijavljeno 7193 obolelih (Inc-2291.22).
Influenca u Južnobanatskom okrugu- populacioni registar od 2004/2005-2008/2009 Godina Mesec kada je
epidemija krenula ili (najveći broj prijavljenih)
Broj prijavljenih obolelih
Inc/100000
2004/05 Februar 1069 340.51 2005/06 Februar 4425 1409.52 2006/07 Februar 8016 2553.38 2007/08 Jan-Februar 7193 2291.22 2008/09 Februar 7634
2441.93
Ova godina -sezona 2009/2010 je proglaš ena pandemijskom godinom i
epidemija na teritoriji Južnobanatskog okruga je prijavljena 09.11.2009.
Nakon proglaš enja š este faze pandemije i njene procene da je umerena od
strane SZO, prvi sluč ajevi novog gripa u sezoni 2009/2010 godine na teritoriji
203
Republike Srbije laboratorijski su potvrđ eni krajem juna 2009. godine, a nakon
prvog smrtnog ishoda krajem oktobra i prijave epidemija sa nekoliko okruga,
epidemija pandemijskog gripa je proglaš ena epidemijom od većeg
epidemiološ kog znač aja za teritoriju Republike Srbije.
U ZZJZ Panč evo obezbeđ eni su odgovarajući ljudski, organizacioni i
tehnič ki uslovi za postupanje u pandemiji – epidemiji novim gripom A(H1N1).
Formirane su 2 ekipe, a prvi potvrđ eni sluč aj gripa A(H1)v bio je
registrovan u julu mesecu (inportovan sluč aj - povratak dece iz Š panije- Italija),
a prvi smrtni ishod na teritoriji Južnobanatskog okruga bio je 22.11.2009.
godine. Najviš i mortalitet bio je u opš tini Kovin (5.43), zatim Bela Crkva (4.91)
potom sledi Vrš ac sa 1.84 i Panč evo sa 0.79; dok u opš tinama Alibunar,
Kovač ica, Opovo i Plandiš te nije registrovan ni jedan smrtni ishod od
pandemijskog gripa.Ukupni mortalitet na Južnobanatskom okrugu je 1.59
(Tabela 26). Ako posmatramo umrle po uzrastu i polu, 40% pripadalo je dobnoj
grupi od 15-29 godina (dvoje po 29 godina) a 60% od 30-64 godina (jedan 31,
jedan 47 i jedan 53 godina) i svi umrli su bili muš kog pola.
Broj obrađ enih labaratorijskih prijava sumnje i obolelih od novog gripa na
teritoriji Južnobanatskog okruga od jula meseca do marta 2010. bilo je 31, a
potvrđ eno 18 sluč ajeva gripa A (H1)v iz opš tine Panč evo - 8 , iz opš tine
Alibunar - 2, iz opš tine Bela Crkva – 1, iz opš tine Kovin - 5 i opš tina Vrš ac 2.
Distribucija broja umrlih i Mortaliteta od gripa A(H1)v po opštinama u Južnobanatskom okrugu u sezoni 2009/2010. godina Opština Broj
umrlih 2009.
Mt na 100000 2009.
Alibunar 0 0 Bela Crkva 1 4.91 Vršac 1 1.84 Kovačica 0 0 Kovin 2 5.43 Opovo 0 0 Pančevo 1 0.79 Plandište 0 0
Ukupna
5
1.59
204
IMUNIZACIJA
U pogledu oboljenja protiv kojih se sprovodi sistematska imunizacija
epidemiološ ka situacija je povoljna.
Difterija je eliminisana.
Zadnji sluč aj oboljenja od Tetanusa novorodjenč adi zabeležen je
1974.godine i to na teritoriji opš tine Kovin.
U 2009. godini nije registrovan nijedan sluč aj Tetanusa.
Poznato je da je Južnobanatski okrug tetanogeno područ je, a zbog
razvijenosti poljoprivrede dolazi do velikog broja povreda. U toku godine je bilo
registrovano 11 257 povreda, a od toga je 8295 osoba primilo humani
imunoglobulin, dato je 22291 doza vakcine protiv tetanusa i 4284 lica je
revakcinisano.
Veliki kaš alj je sveden na pojedinač na javljanja, zahvaljujući uspeš noj
vakcinaciji. U zadnjih pet godina nije prijavljen nijedan sluč aj obolelog od
velikog kaš lja.
Zahvaljujući visokom obuhvatu dece vakcinacijom protiv deč je paralize
od 1962.godine nije registrovan nijedan sluč aj ovog oboljenja.
Od aprila 1998. godine vrš i se aktivni nadzor nad akutnim flakcidnim
paralizama (AFP) i Poliomijelitisom, ove godine nismo imali nijedan prijavljen
sluč aj AFP.
Opš te bolnice Panč evo i Vrš ac dostavljaju nedeljne nulte izveš taje sa odeljenja
(Pedijatrija, Infektivno, Neurologija i Rehabilitacija) Epidemiološ koj službi.
Prispeli izveš taji o aktivnom nadzoru nad AFP (416) se obradjuju i dostavljaju
Institutu za javno zdravlje Srbije kao 52 nedeljna izveš taja. Od 2002. godine
Srbija i Crna Gora su proglaš ene za “ Free polyo” u okviru Evropskog regiona.
Od 1995. godine u Južnobanatskom okrugu ne registruje se nijedan
prijavljen sluč aj obolenja od morbila, a 1993. godina je bila epidemijska godina
za morbile. Godine 2007. je proglaš ena epidemija Morbila u Vojvodini i mi smo
tada imali tri sumnje na morbile, koje nisu potvrđ ene serološ ki na Torlaku. U
205
2008. godini nismo imali prijavljenu sumnju na morbile, a 2009. imali smo 2
sumnje i obe su odbač ene.
Od maja 2008. godine uvedeno je meseč no, a potom i nedeljno nulto
praćenje i prijavljivanje suspektnih sluč aja morbila.
U 2009. godini nema prijava Rubele, kao ni 2008. godine kada je
odrađ ena i Edukacija uč esnika u programu prevencije kongenitalnog rubela
sindroma (KRS); 8 domova zdravlja, 2 - infektivna odeljenja, 2 pedijatrijska
odeljenja, 2 oč na odeljenja i 2 ORL odeljenja, poš to se od decembra 2008.
godine uvodi nulto meseč no izveš tavanje o KRS.
Ove godine prijavljeno je 1 obolelenje od Parotita, š to je na nivou
petogodiš njeg proseka, a za 1 manje od 2008. godine kada su registrovana dva
obolela. Prijavljeni oboleli od parotitisa pripadao je dobnoj grupi od 20-29
godina i nije bio vakcinisan protiv parotitisa.
U 2009. godini prijavljena je 1 prijava bolesti manje od akutnog
virusnog hepatitisa B (10) u odnosu na 2008. godinu (11). Hronič nog Hepatitisa
B je za 48% manje prijavljenih (9) nego 2008. godine (17). I ove godine kao i
2008. godine prijavljen je jedan smrtni ishod pod Dg: Hepatitis B chronica. Svi
oboleli su bili nevakcinisani.
U zadnjem mesecu trudnoće testirano je 710 trudnica na HBsAg, i od toga
jedna je bila HBsAg pozitivna.
Obavljena je imunizacija protiv hepatitisa B u 2009. godini na teritoriji
Južnobanatskog okruga i to po EKSPOZICIJI za ceo okrug. Ukupno je bilo 525
osoba kompletno vakcinisanih.
Obuhvat vakcinacije na teritoriji Južnobanatskog okruga u 2009. godini
je iznad 95% kod svih vakcina osim Hib vakcine, zbog nedostatka vakcine u
opš tini Vrš ac, te je obuhvat na nivou Južnobanatskog okruga za Hib vakcinu
91.80%. Ako posmatramo razlog neimunizovanja 617 obveznika nije
imunizovano iz nemedicinskih razloga, oko 60% se nije odazvalo vakcinaciji, a
257 obveznika nije vakcinisano zbog medicinskih razloga (kod 96% razlog su
akutno febrilno stanje i akutna bolest).
206
Obuhvat vakcinacije na teritoriji Južnobanatskog okruga u 2009. godini
izgleda ovako:
Di-Te-Per primovakcinacija iznosi 98.15%; Di-Te-Per revakcinacija u 2.
godini 98.43%; Di-Te revakcinacija u 7. godini 99.66%; Di-Te pro adultis iznosi
98.38%.
Polio-primovakcinacija obuhvat je 98.15%; I Polio revakcinacija u 2.
godini 98.43%; II Polio revakcinacija u 7. godini 99.66%; III Polio
revakcinacija u 14. godini 98.38%.
Ako posmatramo pravovremenost vakcinacijom OPV dece rođ ene 2007.
godine i vakcinisana unutar prvih š est meseci ona za opš tinu Panč evo iznosi
81.06% a u opš tini Vrš ac 84.37%.
Ove godine nije bilo nijedne prijave Morbila i Rubele, prijavljen je 1
Parotitis, a obuhvat primovakcinacije MMR-vakcinacija iznosi 98.55%; obuhvat
MMR-revakcinacijom u 7. godini je iznosio 99.62%, a kod MMR-
revakcinacije u 12. godini obuhvat je bio 98.34%.
Ako posmatramo pravovremenost vakcinacijom MMR dece rođ ene
2007. godine i vakcinisana sa navrš enih 12-15 meseci ona za opš tinu Panč evo
iznosi 90.56% a u opš tini Vrš ac 95.04%.
Od 2005. godine je poč ela vakcinacija protiv VHB, kao obavezna po
kalendaru imunizacije. U 2009. godini obuhvat je u prvoj godini bio 97.63%, a
u 12. godini sa tri doze obuhvat iznosi 95.76%; U 2009. godini odrađ ena je
vakcinacija dve generacije u DZ Vrš ac i DZ Bela Crkva, a u DZ Alibunar zbog
nedostatka vakcine obuhvat je bio niži, i iznosi 63.21%.
Ove godine prijavljeno je 69 obolelih od TBC sa In -22.00, š to je niža
vrednost u odnosu na proseč no petogodiš nje posmatranje sa In – 34.80.
Obuhvat BCG vakcinacijom je ove godine bio 100%.
Područ je Južnobanatskog okruga, kao i teritorija Vojvodine karakteriš e se
endemič nom epizootijom besnila kod divljih životinja, uglavnom lisica, a
izuzetno i kod domaćih životinja (kod mač aka i pasa).
U 2009. godini na teritoriji Južnobanatskog okruga dokazano je
besnilo kod 8 životinja: kod 3 mač ke (1 mač ka u opš tini Panč evo, 2 mač ke u
207
opš tini Alibunar); 3 psa (sva 3 opš tina Alibunar) i 2 lisice (1-opš tina Kovin i 1-
opš tina Alibunar). Zadnjih decenija na ovom područ ju nije zabeležen nijedan
sluč aj oboljevanja kod ljudi.
Epidemiološ ka služba Zavoda za javno zdravlja Panč evo, Infektivno
odeljenje OB Panč evo i Infektivno odeljenje OB Vrš ac, vrš e antirabič nu
imunizaciju. U antirabič noj ambulanti OB Panč evo pregledano je u 2009. godini
265 pacijenata ujedenih od životinje sumnjive na besnilo, a antirabič nu zaš titu
primilo je 67 pacijenata. U antirabič noj ambulanti OB Vrš ac pregledano je u
2009. godini 183 pacijenata ujedenih od životinja sumnjive na besnilo, a
antirabič nu zaš titu primilo je 20 pacijenata.U antirabič noj ambulanti ZZJZ
Panč evo pregledano je u 2009. godini 319 pacijenata ujedenih od životinja
sumnjive na besnilo, 58.6% pacijenata je ujedeno na teritoriji opš tine Panč evo
(187). U samom gradu Panč evu ujedeno je 97 pacijenata š to č ini 51.8% ujedenih
sa teritorije opš tine Panč evo, od toga 27.8% su bili ujedi od životinje
nepoznatog vlasnika (27). U 2009. godini antirabič nu zaš titu primilo je 109 lica
ujedenih od životinja sumnjivih na besnilo. Antirabič ne stanice imaju veoma
dobru saradnju sa veterinarskom inspekcijskom službom svih naseljenih mesta u
cilju opservacije životinja sumnjivih na besnilo.
U antirabič nim ambulantama Južnobanatskog okruga pregledano je 784
pacijenata, od toga je kod 196 pacijenata je indikovana antirabič na zaš tita i dato
je 560 doza vakcina.
U periodu od 01.01.2009.-31.12.2009. god. u Antirabič nim stanicama
OB Panč eva Infektivno odelenje, dato je 141682 IJ HRIG-a, a u OB Vrš ac
Infektivno odelenje, dato je 22693 IJ HRIG-a š to je ukupno za Južnobanatskog
okruga dato 164375IJ HRIG-a.
U 2009. god. u Opš toj bolnici Panč evo, praćene su Intrahospitalne
infekcije kod 13 odeljenja - studijom incidencije, ukupno 24137 pacijenata, š to
je 11% viš e pacijenata nego 2008. godine (21644).
Registrovano je 281 pacijenta sa bolnič kim infekcijama, a praćeno je 313
bolnič kih infekcija. Najč eš će izolovan mikroorganizam je Klebsiella sa 83
izolata, na drugom mestu je Escherichia coli (64), na trećem mestu su
208
Enterococcus species i Pseudomonas aeruginosa sa po 57 izolata, zatim slede
Staphylococcus aureus sa 40 izolata, potem slede Proteus mirabilis 27 izolata,
Acinetobacter spp 20 izolata.
Od 430 izolata 50.20% je bilo rezistentno a 46.50% je pokazalo da je
senzitivno na propisanu Th, za Candidu se ne radi antibiogram.
Kontinuirano su praćeni faktori rizika za nastanak i š irenje bolnič kih
infekcija, a uč eš će u radu struč nih tela i komisija bolnica, obavljeno je po pozivu
i kontinuiranom komunikacijom telefonom sa ustanovama koje imaju komisiju
za IH infekcije (SNPB Kovin; SNPB Vrš ac; Dom LOMR „ Srce u Jabuci“
Jabuka i Dom za duš evno obolela lica „ 1 Oktobar“ Stari Lec.
Blagovremeno otkrivanje epidemija i epidemiološ ko ispitivanje znač ajnih
oboljenja, kao i preduzimanje svih protivepidemijskih mera, sprovodjenje
imunizacije sa visokim obuhvatom obveznika, ažurno i potpuno prijavljivanje svih
sluč ajeva zaraznih bolesti, shodno zakonskim propisima su preduslovi da se oč uvaju
postignuti rezultati i u narednom periodu.
209
ZAKLJUČ AK
Demografske promene u Južnobanatskom okrugu posledica su smanjene
reproduktivne moći (pada nataliteta i fertiliteta) i migracije, uglavnom mladog
stanovniš tva. Ove demografske karakteristike doprinose intenzivnom starenju
stanovniš tva. Porast udela starog stanovniš tva ima za posledicu porast stope
opš teg mortaliteta.
Zdravstveno stanje odraslog stanovniš tva Južnobanatskog okruga
karakteriš e oboljevanje od kardiovaskularnih bolesti i visoka stopa oboljevanja
od poviš enog krvnog pritiska nepoznatog uzroka. Znač ajno mesto u morbiditetu
odraslih zauzimaju bolesti miš ićno-koš tanog sistema i bolesti žlezda sa
unutraš njem luč enjem, ishrane i metabolizma, sa visokom stopom oboljevanja
od š ećerne bolesti.
Kao najznač ajniji zdravstveni problemi kod predš kolske i š kolske dece
izdvajaju se respiratorne bolesti.
Zdravlje žena u okrugu najviš e ugrožavaju specifič na oboljenja vezana
za pol i reproduktivnu funkciju. Kao prioritetni problem nameće se smanjenje
stope prekida neželjenih trudnoća.
Upotreba duvana, alkohola i psihotropnih supstanci su ozbiljan javno-
zdravstveni problem. Loš e navike u ishrani, udružene sa rizič nim ponaš anjem i
nedovoljnom fizič kom aktivnoš ću stanovnika, doprinose porastu broja gojaznih
i osoba sa prekomernom telesnom težinom.
Zagađ ena voda, vazduh i zemljiš te su riziko faktori okoline koji
naruš avaju zdravlje stanovniš tva. Postojeća oprema i kadar nisu dovoljni za
uvođ enje kompletnog praćenja riziko faktora okoline u Južnobanatskom okrugu.
Traumatizam i saobraćajni traumatizam, kao i predhodnih godina
predstavljaju znač ajan javno-zdravstveni problem stanovniš tva u
Južnobanatskom okrugu.
210
PREPORUKE
- Usvojiti strateške dokumente i unaprediti zakonsku regulativu vezanu za oblast zdravstvene zaštite
- Insistirati na prevenciji najučestalijih oboljenja, posebno kardiovaskularnih bolesti i malignih neoplazmi
- Periodično raditi istraž ivanja u vezi sa riziko faktorima za nastanak nezaraznih i zaraznih oboljenja
- Redovnim kontrolama zdravlja omoguć iti rano otkrivanje hroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularnih bolesti, šeć erne bolesti i malignih neoplazmi)
- Promocijom zdravlja i zdravih stilova ž ivota smanjiti prisustvo najznačajnijih faktora rizika u populaciji (hipertenzija, gojaznost, pušenje, hiperholesterolemija, fizička neaktivnost itd).
- Osigurati nadzor i kontrolu nad zaraznim bolestima i obezbediti sprovođ enje programa imunizacije, što ć e poveć ati stepen pokrivenosti imunizacijom u okrugu
- Zdravstveno-vaspitnim aktivnostima smanjiti broj prekida neželjenih trudnoć a
- Poboljšati kvalitet podataka mortalitetne statistike, edukacijom svih koji učestvuju u procesu šifriranja uzroka smrti. Uspostaviti bolju saradnju izmeđ u institucija koje učestvuju u procesu prikupljanja i obrade ovih podataka.
- Unaprediti i usavršiti zdravstveno-informacioni sistem