Armin Marić Toksikologija
-
Upload
amra-oriflame-maric -
Category
Documents
-
view
146 -
download
4
description
Transcript of Armin Marić Toksikologija
UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“
NASTAVNIČKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
TEMA:ALKOHOL,TOKSIKOLOGIJA ALKOHOLA
STUDENT:MARIĆ ARMIN MENTOR:van.prof. SEJIT BOBAR,doc
MOSTAR,MAJ 2015
SADRŽAJ:
1.0SAŽETAK..............................................................................................................................................3
2.0.UVOD...................................................................................................................................................4
3.0. ALKOHOL...........................................................................................................................................5
3.1. FUNKCIONALNA GRUPA U MOLEKULI ALKOHOLA............................................................5
4.0.METIL ALKOHOL-METANOL..........................................................................................................6
5.0. ETIL ALKOHOL-ETANOL..............................................................................................................10
6.0.DOBIVANJE ALKOHOLA................................................................................................................11
6.1.ALKOHOLNO VRENJE................................................................................................................11
6.2. DESTILACIJA...............................................................................................................................13
7.0. ALKOHOLNO PIĆE.........................................................................................................................15
7.1.PODJELA ALKOHOLNIH PIĆA............................................................................................................15
7.2.SLABA ALKOHOLNA PIĆA........................................................................................................15
7.2.1.PIVO.........................................................................................................................................15
7.2.2.VINO........................................................................................................................................17
7.3. JAKA ALKOHOLNA PIĆA..........................................................................................................17
8.0.UNOS,RAZGRADNJA,ELIMINACIJA.............................................................................................19
9.0.TROVANJA ALKOHOLOM..............................................................................................................20
9.1.SIMPTOMI TROVANJA ALKOHOLOM.....................................................................................20
9.2.LIJEČENJE TROVANJA ALKOHOLOM.....................................................................................21
10.0.OVISNOST O ALKOHOLU.............................................................................................................21
11.0.ZAKLJUČAK....................................................................................................................................23
12.0.LITERATURA..................................................................................................................................24
1.0SAŽETAKTema ovog seminarskog rada je alkohol,negova toksičnost. U ovom seminarskom radu
dotakao sam se sljedećih oblasti:
Alkohol
Alkoholno piće
Unos,razgradnja i eliminacija alkoholnog pića
Toksičnost na organizam.
Alkoholizam
KLJUČNE RIJEČI:
Alkohol
Alkoholno piće
Metanol
Etanol
Toksičnost alkohola
Alkoholizam
2.0.UVOD
Toksikologija – nauka koja izučava štetna djelovanja hemijskih tvari na živi
organizam
Toksičnost – sposobnost hemijske tvari da izazove oštećenje na živom organizmu
Uloga toksikologije: dijagnostička, preventivna,predviđajuća
Toksičnost se opisuje: na određenom biološkom sistemu s kvalitativnom i
kvantitativnom
dimenzijom.
Alkohol je grupa organskih spojeva i bezbojnih tekućina koje se najčešće proizvode
iz škrobnih i šećernih sirovina vrenjem uz pomoć kvascaUpotrebljava se kao otapalo i
sredstvo za ekstrakciju, za dezinfekciju, konzerviranje i pri proizvodnji alkoholnih
pića.
Alkoholno piće je piće koje sadrži više od 2% etanola koji je poznatiji pod
imenom alkohol, iako je u hemiji etanol samo jedan od alkohola.Djele se na
salba,srednja i jaka alkoholna pića.Tu spadaju: pivo,vino,vodka,rakija,dzin,konjak i dr.
Alkohol deprimira živce koji kontroliraju akcije poput disanja, otkucaja srca i refleksa
povraćanja, koji vas čuva od gušenja. Konzumiranje velike količine alkohola može
usporiti, a u nekim slučajevima i isključiti ove funkcije.Kod težih trovanja glavno
dejstvo je paraliza CNS-a takođe može utjecati na disanje, puls, refleks povraćanja te
potencijalno dovesti do kome i smrti. Pretjerana konzumacija alkohola u kratkom
vremenskom razdoblju glavni je uzrok trovanja alkoholom, a do njega može doći i
konzumacijom kućanskih proizvoda koji sadrže alkohol.
Alkoholizam je hronična ovisnost o alkoholnim pićima.
Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića,
simptomima fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol.
3.0. ALKOHOL (arap.al-kahl= prašak za bojenje očnih kapaka) naziv je za grupu organskih spojeva i
bezbojnih tekućina koje se najčešće proizvode iz škrobnih i šećernih sirovina vrenjem uz
pomoć kvasca
Upotrebljava se kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, za dezinfekciju, konzerviranje i pri
proizvodnji alkoholnih pića. Služi i kao polazna sirovina za cijeli niz hemikalija. Najjača
alkoholna pića sadrže oko 45% alkohola, dok je zapreminski udio etanola u apsolutnom
alkoholu 96%. Gutanje 500 ml čistog etanola može izazvati smrt.
3.1. FUNKCIONALNA GRUPA U MOLEKULI ALKOHOLA
U općem smislu su alkoholi sastavljeni od atoma ugljika, te vodika i kisika koji tvore
i funkcionalnu grupu alkohola (-OH). Prema smještaju OH-grupe alkoholi se dijele na
primarne, sekundarne i tercijarne. Alkoholi, kao i fenoli, imaju relativno visoko vrelište, jer se
molekule međusobno povezuju vodikovom vezom. Imena alkohola se tvore tako da se na
naziv alkana dodaje nastavak –ol.
Slika1.Funkcionalna grupa u molekuli alkohola(preuzeta s interneta)
Niži alkoholi hidratiziraju se u vodi i dijele se na:
Metanol – CH3OH – bezbojna, lahko hlapljiva tekućina, vrlo otrovan (sljepoća, smrt već
sa 30 ml), kao otapalo, može se koristiti kao gorivo
Etanol – CH3CH2OH ili C2H5OH – poznat iz davnih vremena kao
produkt anaerobnog vrenja ugljikohidrata biljaka
2-propanol (izopropil-alkohol), (CH3)2CHOH - alkohol za dezinfekciju koji se kao 70%
otopina upotrebljava zbog svojih antibakterijskih svojstava
Tioli - sumporovi analozi alkohola u kojima sumpor zamjenjuje kisik u funkcijskoj grupi
(merkaptani), smrad tvora djelomično potječe od tiola
Polioli – spojevi koji sadrže dvije, tri ili više hidroksilnih grupa, označavaju se
sufiksima –diol, -triol itd.
1,2-etandiol (etilen-glikol) - upotrebljava se kao antifriz.
4.0.METIL ALKOHOL-METANOL Upotreba,značaj,razgradnja i toksičnost
Metil alkohol (CH3OH) je bezbojna tečnost, slabog »alkoholnog« mirisa, rastvorljiv u vodi,
etru itd. Tačka ključanja je 66°C. Isparljiv je na običnoj temperaturi.
U industriji se upotrebljava kao dobar rastvarač naročito za boje i lakove i tamo gdje brza
isparljivost rastvarača pridonosi brzom sušenju, u hemijskoj industriji kao sredstvo za
metiliranje i denaturisanje, kao međuprodukt i ekstraktor u organskoj sintezi.
Među alkoholima koji se upotrebljavaju u industriji (metilni, etilni, izopropilni, normalni
butilni i amilni) jedino metilni alkohol može izazvati ozbiljna profesionalna trovanja. Po tzv.
Richardsonovom zakonu, toksičnost nekog alkohola raste sa njegovom molekulskom težinom
što je potvrđeno u eksperimentalnim opitima na životinjama. Međutim, u industrijskoj
toksikologiji najvažniji je faktor isparljivost koja opada sa molekulskom težinom. Iskustvo
industrijske toksikologije dokazalo je da je mnogo važniji akutni način trovanja metalnim
alkoholom (inhalacijom) nego rezultati dobiveni na životinjama trovanim iniciranjem otrova.
Svi slučajevi profesionalnog trovanja nastali su inhalacijom. Do danas nije pouzdano
dokazano da profesionalna trovanja mogu nastati i resorpcijom metilnog alkohola kroz kožu.
Unošenje otrova peroralnim putem u industrijskoj patologiji je zanemarijivo.
Za razliku od etilnog alkohola, metilni se alkohol u organizmu vrlo sporo oksidiše pa se ni ne
razgrađuje potpuno, do ugljen dioksida i vode. Sporost oksidacije stvara mogućnost brze
akumulacije. Misli se da su prvi metaboliti metil alkohola formaldehid i mravlja kiselina; oba
metabolita su mnogo toksičnija od »matične« supstancije.
Dokazano je u čovjeka izlučivanje acetona, mliječne i mravlje kiseline kao i povećanje
mliječne kiseline u serumu. U isječcima jetre i u eksperimentalnim životinjama metanol se
oksidiše sedam puta sporije od etanola; može da se zadrži u organizmu nedelju dana poslije
unošenja. Prisustvo etil-alkohola znatno usporava oksidaciju metil alkohola. Metil-alkohol
dobijen suvom destilacijom drveta sadrži oko 10% drugih substancija (aceton, drugi ketoni,
piridin itd.) što povećava njegovu toksičnost.
Opisane su ekstremne varijacije u individualnoj osjetljivosti na metii-alkohol. Već je neznatna
doza od 6 cm3, usmrtila čovjeka, doza od 4 cm3 izazvala je sljepilo. S druge strane, opisan je
slučaj koji je ostao u životu poslije doze od 540 cm3
Metanol kao i etanol, izaziva deprijesiju CNS-a. Ista doza metanola ima znatno manje
depresivno dejstvo od etanola. Štetno dejstvo metil-alkohola je što dovodi do teške acidoze.
Tome treba dodati i vrlo specifično dejstvo njegovih metabolita na neurone retine. Izražena
acidoza ne bi mogla u potpunosti da se objasni nagomilavanjem mravlje kiseline i
formaldehida u organizmu.
Smatra se da metanol ili njegovi metaboliti dijeluju inhibitorno blokirajući NH2 grupe
fermentskih sistema na nivou ćelije. Nastaje sniženje produkcije SO2 sa povećanjem
neidentifikovanih kiselina, a deficit CO2 sam po sebi prouzrokuje prestanak disanja. To se
manifestuje naročito na nervnom tkivu i tkivu retine. Smatra se da do očnih promjena dolazi
zbog spriječene sinteze rodopsina nastale zbog inhibicije enzima dehidrogenaze.
Ovi toksični metabolički poremećaji se manifestuju nakon latentnog perioda od oko 24 časa
(opisana je latencija od 1 do 40 časova). Lokalno iritirajuće dejstvo metil-alkohola se
manifestuje- na koži i sluzokožama (konjunktiva, sluzokože disajnih puteva i digestivnog
trakta).
Letalna doza uzeta per os iznosi 30-100 cm3. Koncentracija para metil alkohola od 3000 ppm.
udisanih osam sati dnevno može nakon nekoliko dana dovesti do opasne kumulacije metanola
u tijelu i na taj način prouzrokovati trovanje.
Obično se viđaju petehijalna krvavljenja na meningama kao i submukozne, subepikardijalne i
subpleuralne hemoragije. Redovni su nalaz edem mozga i simetrična nekroza putamena,
obično lateralnih, bazalnih i kaudalnih partija. Te promjene se smatraju specifičnim za
dijelovanje metilnog alkohola.
U jetri su nađene promjene u smislu seroznog zapaljenja zatim nekroza kao poljedica akutnog
hemoragijskog pankreatita.
Promjene na očima se ispoljavaju nekrozom retinalnih neurona do potpune atrofije nervusa
optikusa.
Klinička slika trovanja
U početku se klinička slika trovanja manifestuje znacima pijanstva uglavnom manje izraženog
nego kod etil-alkohola, praćenog vrtoglavicom, glavoboljom, somnolencijom, teturanjem.
Lokalni iritativni efekti se ispoljavaju konjunktivitim, ponekad komplikovanim ulceroznim
keratitom, nadražajem gornjih disajnih puteva a u težim slučajevima bronhopneumonijom i
edemom pluća.
Pri profesionalnoj ekspoziciji simptomi od digestivnog trakta su slabije izraženi (anoreksija,
nauzeja, povraćanje, - nekada sangvinozno, grčeviti bolovi u gornjem dijelu trbuha).
Bitne kliničke manifestacije trovanja su acidoza i očni poremećaji, koji se javljaju nakon
latentnog perioda za koje se vrijeme vjerovatno kumuliraju metaboliti. Klinički se acidoza
manifestuje cijanozom (lice i usne su cijanotične odnosno »mješavina cijanoze i rubeoze«),
zjenice su dilatirane i ne reaguju na svetlost, usta postaju suha, arterijska tenzija pada, puls
postaje filiforman (stanje teškog perifernog kolapsa). Disponea je ispoljena dubokim
Kussmaulovim disanjem i senzacijom stezanja toraksa. Koža je često hladna i ljepIjiva.
Nervni poremećaji se manifestuju agitacijom, ponekad furioznom, sa mentalnom konfuzijom
ili deprijesijom praćenom konvulzijama. Na kraju se javlja koma sa kontrakturom
muskulature i hipotermijom. Smrt nastupa zbog paralize disanja.
Očni poremećaji mogu započeti ubrzo nakon inicijalnih simptoma sa proširenim zjenicama,
fotofobijom, »maglom pred očima«, diplopijom, ptozom, bolovima u očnim jabučicama.
Zatim se javlja intenzivno crvenilo retine, lagani edem papile nervi optici, centralni skotom i
ambliopija. Ambliopija može nastati već nekoliko sati nakon ekspozicije, u početku može biti
prolazna, sa recidivima, ali često nastaje trajni gubitak vida.
Među rijetkim kliničkim pojavama nakon inhalacije spominju se gluhoća, periferni neuritis,
cerebraspinalne lezije, slične multiploj sklerozi ili encefalomijelitisu.
U toku trovanja metil-alkoholom standardne laboratorijske analize (krvna slika i urin) ne
ukazuju na izrazita odstupanja. Ispitivanje funkcionog stanja jetre može u izvesnim
slučajevima dati patološke rezultate. U slučajevima sa nekrozom pankreasa, biohemijskim
metodama se može registrovati poremećaj u ekskretornoj i sekretornoj funkciji. Sniženje
alkalne rezerve krvi, koje u početku iznosi oko 30 vol.% CO2 a kasnije se snižava na 15-10
vol.% CO2 pa i do 0 važan je laboratorijski pokazatelj težine trovanja i neophodno ga je
kontrolisati, najmanje pet dana jer se acidoza može pojaviti i četvrtog dana nakon početka
trovanja.
Određivanje metil-alkohola i mliječne kiseline u krvi metode su koje potvrđuju intoksikaciju i
određuju težinu trovanja. Treba naglasiti da prognoza mora biti rezervisana, jer smrt od
raspiratorne insuficijencije može nastupiti uprkos korekciji acidoze. U početku skoro je
nemoguće ocijeniti u kojoj mjeri će nastupiti trajno oštećenje vida.
Radna sposobnost
Lakši oblici trovanja metil-alkoholom sa neznatnim nadražajem kože i sluzokože, lakim
narkotičnim znacima, bez nervnih i očnih manifestacija, ne ostavljaju trajnih poljedica i ne
umanjuju radnu sposobnost.
Izraženi slučajevi trovanja u kojih nakon akutne faze perzistiraju samo znaci oštećenja organa
vida podležu ocjeni radne sposobnosti po kriterijumima datim od oftalmologa.
Slučajevi sa perzistentnim lezijama nervnog sistema zahtijevaju detaljnu neuropsihijatrijsku
ekspertizu. Prateća oštećenja parenhimatoznih organa (jetre, pankreasa) ili sekvele na
organima za disanje (nakon edema pluća) umanjuju opštu ili profesionalnu radnu sposobnost
u zavisnosti od stepena oštećenja a preostala radna sposobnost se ocjenjuje prema datim
kriterijumima za ocjenu radne sposobnosti kod oštećenja tih organa.
5.0. ETIL ALKOHOL-ETANOL
Upotreba,značaj,razgradnja I toksičnost
Etil alkohol (obični alkohol, CH3-CH2-OH, C2H5OH) je najvažniji član skupine alkohola.
Etanol je primarni alkohol sa dva ugljikova atoma.Etanol je pri sobnoj temperaturi bezbojna,
hlapljiva i lahko zapaljiva tekućina ugodna mirisa. Vrelište mu je 78,3°C, talište -117,3°C, a
gustoća 0,789g/cm3.
Reagira neutralno i higroskopan je. Miješa se s vodom u svakom omjeru, pri tom joj se
smanjuje obujam I razvija toplina. S vodom i s različitim organskim tvarima etanol stvara
azeotropne smjese.
Aktivan je sastojak opojnih (alkoholnih) pića, u kojima nastaje fermentacijom šećera uz
pomoć kvasca.
Alkohol se upotrebljava kao otapalo (jako dobro otapa masti, ulja i boje) i sredstvo
za ekstrakciju, dezinfekciju,konzerviranje i za izradu (proizvodnju) umjetnih alkoholnih pića.
Polazna je tvar i za proizvodnju niza važnih hemikalija, kao acetaldehida,octne kiseline ,
različitih estera i etera, etilena, hloroforma, polimernih materijala, umjertnih kaučuka i dr.
Najjača alkoholna pića ne sadrže više od 45 % alkohola, dok je volumni udio etanola u
apsolutnom alkoholu 96 %. Ako čovjek popije (eksa) 500 ml čistog etanola može umrijeti.
Budući da se brzo resorbira u probavnom traktu, služi kao izvor energije s brzim djelovanjem
pa se ponekad upotrebljava protiv šoka. Zapaljen gori bijelo-plavim plamenom.
Gorenje etanola
2C2H5OH+6O2-->4CO2+6H2O
U kliničkoj praksi od svih otrovanja najčešća su ona zbog prekomjernog konzumiranja etilnog
alkohola. Akutno otrovanje ovisi o količini i koncentraciji konzumiranog alkoholnog pića i
brzini apsorpcije, stopi izlučivanja, spolu, genetskim čimbenicima, o tome radi li se o
kroničnom alkoholičaru ili ne. Otrovanje nastaje pri serumskoj koncentraciji etanola 0,3-0,5%
ili 3-5 promila, stupor nastaje pri koncentraciji od oko 0,4% ili 4 promila, a koma pri
koncentraciji iznad 0,5% ili 5 promila. No već pri koncentraciji etanola od 0,35% ili 3,5
promila (što odgovara količini od oko 200 ml popijenog 100%-tnog etanola) može se dogoditi
stanje duboke kome i letalnog ishoda.
6.0.DOBIVANJE ALKOHOLA
6.1.ALKOHOLNO VRENJE
Najstariji način dobivanja alkohola. To je proces u kojem se uz katalitičko djelovanje enzima
kvašćevih gljivica ugljikohidrati pretvaraju u etanol. U pićima se dobije djelovanjem
kvašćevih gljivica, na šećeru ječmu (za pivo), grožđu (vino) te ječmu, kukuruzu ili riži (viski).
Fermentacija se prekida kada je volumni udio alkohola 16% jer koncentriraniji alkohol utječe
na aktivnost enzima (gljivica). Pića u kojima je volumni udio alkohola veći, dobiju se
destilacijom. Specifičan okus vina i pića potječe od malih koncentracija duljelančanih
ugljikovodika,aldehida, organskih kiselina i estera.
S obzirom na to da ubija kvasce, fermentacijom se ne mogu proizvesti alkoholne otopine s
više od 15% obujamnoga udjela etanola. Alkohol namijenjen pripravi alkoholnih pića
proizvodi se od škrobnih ili šećernih sirovina vrenjem s pomoću kvasca. Industrijskom
fermentacijom sirovina bogatih šećerom (melasa, sirutka,šećerna repa
voće),škrobom (krumpir, kukuruz, ječam, raž, riža, zob i druge žitarice)
ili celulozom (otpadna sulfitna lužina), proizvodi se etanol koji se upotrebljava kao gorivo.
Sirovine od kojih se prije vrenja priprema otopina, nazvana je prema sirovini, škrobna komina
(ili slatka komina).
Sirovine se prvo usitne (voće, žitarice, krumpir, šećerna repa), po potrebi miješaju s vodom
radi suspendiranja (škrobne sirovine) ili razrjeđivanja (melasa). Katkad se dodaju i hranjive
soli kao izvori dušika i fosfora. Škrobne se komine zagrijavanjem prevode u škrobni lijepak,
djelomice ohlade i podvrgavaju enzimskoj hidrolizi.
Dodaju se amilolitički enzimi različita podrijetla (nekoć zeleni ječmeni slad, danas
komercijalni enzimski preparati dobiveni uzgojem mikroorganizama), koji razgrađuju škrob u
fermentabilne šećere. Slatka se komina nakon hlađenja prebacuje u fermentore i nacjepljuje
kvascem, koji u roku od 36 do 72 sata previre šećere.
Oslobođena toplina odvodi se rashladnim medijem u okoliš, a nastali ugljični dioksid često se
hvata i iskorištava. Prevrela komina, osim etilnog alkohola, sadrži i sporedne proizvode
alkoholnoga vrenja.
Slika 2.Alkoholno vrenje(preuzeta s interneta)
6.2. DESTILACIJA
Višekratnom destilacijom alkohol se odjeljuje od lakše hlapljiva acetaldehida i acetala i od
teže hlapljiva patočnog ulja, tj. smjese viših alkohola, uglavnom butilnoga i amilnoga, pa se
dobiva rafinirani alkohol.
Vodena suspenzija iz koje je destilacijom izdvojen alkohol (džibra) služi kao stočna hrana ili
(od melase) za dobivanje gnojiva i dr.Frakcijskom destilacijom (smjesa alkohola i vode) ne
može se dobiti čisti, bezvodni etanol, jer destilacijom nastaje azeotropska smjesa stalnoga
vrelišta s masenim udjelom 95,6% alkohola i 4,4% vode, koja ima pri 78,15°C konstantno
vrelište (azeotropna smjesa), koje je niže od vrelišta čistog alkohola. Zbog toga je običan
alkohol zapravo smjesa od približno 95% etilng alkohola, a ostatak uglavnom čini voda. Voda
u alkoholu smanjuje njegovu sposobnost otapanja.
Za dobivanje čistog etanola (bezvodnog ili apsolutnog alkohola, gdje je udio alkohola 99% ili
veći) s najviše 1% vode u sebi, treba se pri destilaciji ukloniti voda sredstvima za sušenje
(npr. kalcijev oksid je jeftina tvar koja najbolje veže vodu) ili koje isparavanjem odnose sa
sobom u parama azeotropnog sastava, uz ponešto alkohola, i svu vodu (npr.benzen).
Slika 3. Destilacija (preuzeta s interneta)
7.0. ALKOHOLNO PIĆE
Alkoholno piće je piće koje sadrži više od 2% etanola koji je poznatiji pod imenom alkohol,
iako je u hemiji etanol samo jedan od alkohola. Pića koja ne sadrže etanol se
nazivaju bezalkoholna pića. Primjeri alkoholnih pića su:
vino, pivo, rakija, medovača,konjak,vodka i dr.
7.1.PODJELA ALKOHOLNIH PIĆA
Alkoholna pića se djele:
Prema načinu proizvodnje i negovanju
Prema sastavu,porjeklu alkohola
Senzornim svojstvima (boji, mirisu, ukusu, konzistenciji)
Prema jačini djele na:
7.2.SLABA ALKOHOLNA PIĆA
7.2.1.PIVO
Pivo je slabo alkoholno piće dobijeno alkoholnim vrenjem zahmeljene sladovi- neprimenom
pivskog kvasca. U proizvodnji pivske sladovine može se deo ječmenogslada zameniti
nesladovanim žitima (ječam, kukuruz, pšenica, pirinač) ili njihovimprerađevinama, odnosno
odgo-varajućom količinom ugljenih hidrata.Proizvode se sledeće vrste piva: svetlo i tamno
pivo (standardno, specijalno iregionalno), lako pivo, bezalkoholno pivo, dijetalno pivo i
pšenično pivo.Svetlo i tamno pivo proizvodi se iz osnovne sladovine koja ima vipe od
10%ekstrakta u osnovnoj sladovini.Lako pivo se proizvodi iz osnovne sladovine sa sadržajem
ekstrakta ispod 10%.Deklariše se energetskom vredno-šću koja mora biti manja od 120kJ/100
g.Bezalkoholno pivo proizvodi se sa sadržajem alkohola maksimalno 0.5% vol.Deklariše se
sadržajem alkohola.Dijetalno pivo se proizvodi sadržajem ugljenih hidrata maksimalno
0.75g/10g isadržajem alkohola maksimalno 4% vol. Deklariše se sadržajem ugljenih
hidrata.Pšenično pivo se proizvodi sa najmanje 50% pšeničnog slada. Može biti bistro ili
zamućeno kvascem.Pivo se pretače u boce zapremine 0.5l i 0.33l, u plasticnu ambalažu
zapremine 1l,1.5l i 2l, te u burad od 5l, 10l, 25l i 50l iz kojih se pivo toči u čaše i krigle.
Točena piva iz buradi mogu vršiti samo one ugostiteljske radnje koje poseduju uređaje
zatočenje piva (šank aparate).U prodajnim i ugostiteljskim objektima pivo se mora čuvati u
magacinima i natamnom mestu, a temperatura treba da bude ispod 15°C.
Slika 4. Pivo(preuzeta s internet)
7.2.2.VINO
Vino je jedno od najpopularnijih alkoholnih pića koje se smatra jednim od najvažnijih
sastojaka mnogih europskih i mediteranskih kuhinja, odnosno kultura.Vino je poljoprivredno-
prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelimičnim vrenjem mošta od svježeg za preradu
u vino pogodnog grožđa, koji je izvor minerala, vitamina, i drugih spojeva koji imaju
pozitivan učinak na čovjekovo zdravlje .
Slika 5. Vino(preuzeta s interneta)
7.3. JAKA ALKOHOLNA PIĆA
Dobivaju alkoholnom fermentacijom šećera,iz groždja I voća ili raznih biljaka bogatih
šećerom I skrobom.Pored šećera fermentaciji podliježu i drugi sastojci kao:
pectin,aminokiseline, i druge materije, koje se destilacijom izdvajaju u manjoj ili većoj
količini i čine osnovne primjese etil-alkohola.Redestilizacijom se postiže prečišćavanje i
pojačavanje destilata. Starenjem odabranih kvalitetnih destilata dobija se materijal od koga se
formiraju finalni proizvodi-rakija. Prirodnim rakijama nazivamo rakije dobivene destilacijom
prevrele komine od groždja voća, i šumskih plodov.Specijalne prirodne rakije, aromatične i
travarice proizvode se od aromatičnih biljnih plodova a travarice od prirodnih rakija na bazi
grozdja ili voća uz dodatak ekstrakta raznih biljnih droga ili ekstrakciju biljaka u rakiji. Od
biljaka se koriste korijenej, stabljika sa lišćem, i cvjetovima, plodovi i kora. Žestoka
alkoholna pića se proizvode od prečišćenog rafinisanog alkohola koji se dobija destilacijom
komine od šećerne repe, šećerne trske, kukuruza, krompira..U žestoka pića spadaju:
Viski
Vodka
Džin
Rum i dr.
Likeri su posebna grupa jakih alkoholnih pića koju karakteriše zajedničke osobine da su
proizvedeni na bazi alkohola i šećernog sirupa.Likeri se dijele na slatke,gorke i specijalne.
Slika 6. Jaka alkoholna pića(preuzeta s interneta)
8.0.UNOS,RAZGRADNJA,ELIMINACIJAAlkohol deprimira živce koji kontroliraju akcije poput disanja, otkucaja srca i refleksa
povraćanja, koji vas čuva od gušenja. Konzumiranje velike količine alkohola može usporiti, a
u nekim slučajevima i isključiti ove funkcije.Vaša temperatura tijela se također može sniziti
(hipotermija), što dovodi do srčanog zastoja. Uz to, razina šećera u krvi može pasti dovoljno
nisko da uzrokuje napadaje.Unošenjem u organizam jetra razgrađuje oko 90% ukupne
količine alkohola, a oko 10% alkohola se izlučuje nepromenjeno kroz pluća i sa mokraćom.
Brzina razgradnje alkohola sledi regularni tok od 8-9 grama na sat (2/3 piva od 3 dcl, 1 dcl
vina ili 0,3 dcl žestokog pića), što odgovara prosečno 0,1%o koncentracije alkohola u krvi na
sat. Još nerazgrađen alkohol struji u krvotoku kroz organizam dok ga jetra ne razgradi. Kod
osoba sa bolesnom jetrom, kakva je često kod alkoholičara, jetra nije u stanju da preradi
alkohol, pa on cirkuliše u krvi kao u nekom zatvorenom sistemu.
Razgradnja alkohola u organizmu je složen proces. Ništa ga ne može ubrzati. Posoljena kafa,
kašikica ulja i slično ne pomažu, ne postoji recept koji bi zamjenio vreme potrebno za
razgradnju. Zbog toga ni voda ne može da ubrza izlučivanje alkohola iz organizma.Vodu
treba piti jer organizam zbog alkohola dehidrira.
Postoji koncept: piće, povraćanje, piće. Alkohol ulazi u krvotok prilično brzo, pa povraćanje
ili malo ili ništa ne pomaže u smanjivanju količine alkohola u organizmu.
Ništa ne može ubrzati proces eliminacije alkohola iz tela. Jetra ga razgrađuje određenom
brzinom. Kafa je blagi stimulator i možda će pijanu osobu malo razbuditi, ali je zapravo
nepoželjna jer je diuretik (kao i alkohol) i samo će pogoršati dehidraciju organizma. Stara
izreka kaže: "dajte pijanom čoveku šoljicu kafe i sve što imate je jedan sasvim budan
pijanac".
9.0.TROVANJA ALKOHOLOM
Kod težih trovanja glavno dejstvo je paraliza CNS-a takođe može utjecati na disanje, puls,
refleks povraćanja te potencijalno dovesti do kome i smrti. Pretjerana konzumacija alkohola u
kratkom vremenskom razdoblju glavni je uzrok trovanja alkoholom, a do njega može doći i
konzumacijom kućanskih proizvoda koji sadrže alkohol.
9.1.SIMPTOMI TROVANJA ALKOHOLOM
Zbunjenost, ukočenost
Povraćanje
Napadaji
Sporo disanje (manje od osam udisaja u minuti)
Nepravilno disanje (razmak od više od 10 sekundi između udisaja)
Blijeda ili plava koža
Niska temperatura tijela (hipotermija)
Nesvjestica
Ako sumnjate na trovanje alkoholom, pozovite hitnu pomoć čak i ako nisu svi simptomi
prisutni. Osoba koja je u nesvijesti, ili se ne može probuditi, može biti u životnoj opasnosti.
9.2.LIJEČENJE TROVANJA ALKOHOLOM
Obično uključuje praćenje od strane medicinskog osoblja, dok vaše tijelo u potpunosti ne
izbaci konzumirani alkohol.
Liječenje obično uključuje :
Pažljivo praćenje
Prevenciju disanja i problema s gušenjem
Terapiju kisikom
Intravensko uzimanje tekućine, kako bi se spriječila dehidracija
Uzimanje tiamina i glukoze po potrebi – ove hranjive tvari mogu pomoći u prevenciji
potencijalnih ozbiljnih komplikacija
Odrasli i djeca koja su slučajno konzumirala metanol ili izopropil možda će trebati dijalizu
bubrega (mehanički način filtriranja otpada i toksina iz organizma) kako bi se ubrzalo
uklanjanje alkohola iz krvi.
10.0.OVISNOST O ALKOHOLUAlkoholizam je hronična ovisnost o alkoholnim pićima.
Manifestira se kroz snažnu želju za pićem, gubitkom kontrole prilikom pića, simptomima
fizičkog odvikavanja i povećanom tolerancijom na alkohol. Ovisnost o alkoholu je
težak psihički poremećaj, jer dolazi do patološkog procesa, koji mijenja način na koji mozak
funkcionira.
Alkoholizam na duži rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su ciroza
jetre, trovanje alkoholom, srčane bolesti, bubrežne bolesti kao i cijeli niz psihičkih
poremećaja od kojih je najpoznatija Korsakovljeva psihoza. Kod djece majki-alkoholičarki je
zabilježen cijeli niz malformacija, u daleko češćem slučaju, nego kod djece čije su majke bile
ovisne o teškim opojnim drogama.
Brojne su i posredne posljedice alkoholizma u obliku prometnih i nesreća na radu, odnosno
povećane stope kriminaliteta s obzirom, da je učestala konzumacija alkohola jedan od važnih
kriminogenih faktora.
Iako je konzumacija alkoholnih pića dio kulture skoro svakog ljudskog društva, tek s
pojavom industrijske revolucije se alkoholizam počeo shvaćati kao ozbiljan zdravstveni,
odnosno društveni problem. To je potaklo stvaranje trezvenjačkih pokreta, koji su u nekim
slučajevima od vlada ishodile cijeli niz zakonskih i drugih mjera za suzbijanje alkoholizma,
od kojih je najpoznatija Prohibicija u SAD-u
11.0.ZAKLJUČAK
Čitanjem ovog seminarskog rada upoznali smo se s alkoholom,alkoholnim pićem.Zatim
podjelom alkohola i alkoholnih pića.Vidjeli smo gdje se unošenjem alkohola i alkoholnih pića
vrši razgradnja kako mogu biti toksični i na što sve djeluju i naravno nakon kojeg se vremena
izlučuju i preko kojih organa kao i simptome te liječenja od alkoholnih trovanja i kako se
stvara ovisnost na alkhol.Naučnici smatraju da pijemo li umjereno, alkohol nam snižava tlak
dok kod pretjerivanja ima potpuno suprotan učinak. Sličan učinak umjerenog pijenja postoji
kod opasnosti od nekih vrsta moždanog udara. Najčešći tip moždanog udara zove se
''ishemički moždani udar'', a događa se kada se začepe krvne žile u mozgu – alkohol
odčepljuje iste te žile te na taj način smanjuje mogućnost udara. Čaša vina može biti ritual
prije spavanja za neke os nas, no važno je spomenuti kako alkohol utječe na naš san. Za
većinu ljudi jedno piće prije spavanja neće imati nikakav učinak na san.U slučaju više pića
alkohol će pomoći da zaspimo ali će nas i probuditi tokom noći.Alkohol je diuretik, što znači
da povećava izbacivanje tekućine iz organizma brže no što bi se to dogodilo prirodnim putem.
Ljudi koji mnogo piju u opasnosti su od dehidracije, a opće poznato je da se češće odlazi na
wc dok se pije alkohol. Čak i u umjerenoj količini alkohol ometa djelovanje raznih lijekova.
To ometanje može biti vrlo opasno s obzirom da alkohol obrađuje jetra baš kao i druge
hemijske spojeve no kad je prisutan, alkohol automatski ima prednost.Medicinski alkohol je
etanol pomiješan s vodom. Koncentracija etilnog alkohola je 70 posto, dok 30 posto otpada na
vodu. Medicinski alkohol ima vrlo široku primjenu u medicini, osobito kao sredstvo za
dezinfekciju rana.Ova primjena alkohola nekako je i njegova jedina dobra osobina.
12.0.LITERATURA1. „Toksikologija „ – Milan Jokanović ; Izdavač : Elit-Medica
2. “Jaka alkoholna pića” Dr Ninoslav Nikićević i dr Vele Tešević, Poljo-knjiga, Beograd,
2009.
3. “Tehnologija proizvodnje piva” Nedžad Šakić, Gospodarska komora Federacije Bosne
i Hercegovine, Sarajevo, 2005.
4. http://bs.wikipedia.org/wiki/Alkohol
http://hr.wikipedia.org/wiki/Alkoholno_pi%C4%87e