ARHITEKT VJEKOSLAV BASTL RADOVI 1901-1910.

ZLATKO JURIĆ

Tri učen ika prve generac i je Gradi te l jske škole, Viktor Kovačić, Vjekoslav Bastl i Josip Marković, unijet će velike promjene u arhi tekturu Zag reba na pr i je lazu stol jeća. Glavna je promjena početak profesionalnog djelovanja druge akademski obrazovane generaci je arhitekata, koja je k o n a č n o r a s k i n u l a s h i s t o r i c i z m o m i d o n i j e l a modernist ički secesijski senzibilitet. Teorijski prolog bila je rad i ka lna kr i t ika v i sokog h i s to r i c i zma u d o p i s i m a J o s i p a M a r k o v i ć a iz Par iza 1897 . g o d i n e . N j e g o v i anal i t ičk i tekstovi pos redno ob jašn java ju s kakv im su mišl jenjem o zagrebačko j suvremenoj arhitekturi pošl i na dalje školovanje. Akademskim obrazovanjem u Parizu st jecala se europsk i utemel jena kr i t ička opt ika p rema arhitekturi historicizma, ali i duhovna otvorenost prema suvremenim zbivanj ima u Europi. Arhitekt Josip Marković mišljenja je da se grad Zagreb vrlo brzo i neravnomjerno razvijao, jer se stječe dojam "kao da je netko čarobnom pal icom udario o tlo hrvatske Kapitole, preobrazi se ona u pos l jedn ja dva dese tgod iš ta tako, da oni , koje (...) poslovi, recimo nakon 25 godina, dovedu u Zagreb, nebi v jeroval i , da je to onaj isti donj i g r a d , koji su nekad upoznal i . " 1 U vrlo ironičnom tonu polemizira se s nekim tko ne bi mogao shvati t i "da fenomena lna kupo la na Starčevićevom domu, ona pozlaćena na Schlesingerovoj pa lač i , pak laborator i j , za t im vodoskok na Zr in jevcu, epoka lna g imnaz i ja , romant ičn i krovovi obr tne škole, lirički glazbeni zavod i mnogi takvi monumenti ne imaju svoga posebnoga t ipa i smjera, da ne čine prave epoke u novom razvitku Zagreba (...) gdje je (...) sve moderno, sve ve leg radsko . " 2 Nakon što je neodmjereno j poruzi i z l o ž e n a v e ć i n a a r h i t e k t o n s k i h o s t v a r e n j a p r v e a k a d e m s k e g e n e r a c i j e a r h i t e k a t a ( H o n i g s b e r g & Deutsch, Hermann Bolle, Ludwig & Hùlsner, Grahor & Klein) bespoš tedna krit ika g radog radn je i arh i tekture historicizma nastavl jena je tvrdnjom da "kod nas v lada neki krivi, nesnosni i opasni duh, koji ne znam kako da ga krstim. Tašt ina recimo. Nama se dopada ju tornj ić i , pozlaćene kupol ice, f igurice, pa makar bile iz sadre, a ta] naš duh, taj pokvareni ukus vrlo dobro poznaju neki arhitekti, oni nas dapače tako odga ja ju . " 3 Nakon kritike histor ic izma, nastoji se pokazat i gd je se formira novo mišljenje o arhitekturi jer se "u naše doba mnogo govori

o modernom slogu (...). Ako se ipak taj slog igdje javlja, to je zaista u Parizu; tu se javlja realizam. (...) I u Beču se opažaju znaci nove struje, koja ima postati , po starom svojstvu umjetnosti, karakteristika svoga, našega d o b a . " 4

Josip Marković formul i ra o p ć e ci l jeve koj ima bi d ruga akademska generaci ja "proniknuta ljubavlju za svoj dom i visoko shvaćajuć i svoje zvanje i zadaću , ( t rebala) za koji deceni j iz Z a g r e b a zaista učinit i prvi ve leg rad na slavenskom jugu i Balkanu, te tako u istinu označit i epoku s a m o s t a l n o g a , z d r a v o g a i m o d e r n o g a n a p r e t k a Zagreba. " 5 Nastavak radikalne kritike arhitekture v isokog historicizma i profesionalnog djelovanja prve akademski o b r a z o v a n e g e n e r a c i j e a r h i t e k a t a i zv rš io je V i k to r K o v a č i ć u b r o j n i m p o l e m i č k i m n a p i s i m a i k r i t i č k im t e k s t o v i m a . Dok J o s i p Ma rkov i ć i V ik tor K o v a č i ć u r azdob l j u o d 1900. do 1910. g o d i n e re la t i vno ma lo p r o j e k t i r a j u , a m n o g o v i še p o l e m i z i r a j u i t e o r i j s k i promišljaju arhitekturu, arhitekt Vjekoslav Bastl posvećuje se i s k l j u č i v o p r o j e k t a n t s k o m r a d u . P r o f e s i o n a l n o d j e l o v a n j e z a p o č i n j e 1 9 0 1 . g o d i n e u v e l i k o m projektantskom poduzeću Honigsberg & Deutsch, gd je os ta je sve do 1906. g o d i n e , k a d a s t ječe ov laš ten je c i v i l nog a rh i tek ta . O d l u k a o z a p o š l j a v a n j u u v i soko p r o d u k t i v n o m a r h i t e k t o n s k o m p o d u z e ć u s l o ž e n e organizaci je istovremeno je i hrabra i sretna. Hrabra, jer je postojala mogućnost potpunog onemogućavan ja bilo kakvog i nven t i vnog p r i s t u p a i k ru tog inz is t i ran ja na p rov je ren im n a č i n i m a pos lovan ja , koje je p o d u z e ć u omogući lo impozantan rast u nepunih petnaest godina. Sretna, jer je a rh i tek tonsko p o d u z e ć e H o n i g s b e r g & D e u t s c h p o t p u n o n e o č e k i v a n o p o s t a l o m j e s t o s t va ra lačke p r o m o c i j e a rh i teka ta d r u g e a k a d e m s k e generaci je i pretvaranja modernist ičkih teorijskih postavki u realna arhi tektonska ostvarenja. S lakoćom se prešlo o d v e ć s a v l a d a n e i n ž e n j e r s k e u p o t r e b e n o s i v i h mogućnost i novih materi jala na arhitektonsku upot rebu konstruktivnih svojstava armiranog betona i čel ika, brzo i uspješno pr i lagođavanje organizaci je j ednog vel ikog p ro jek tnog p o d u z e ć a na izrazito sof is t ic i rane i e l i tne art ist ičke zaht jeve arhitekta Vjekoslava Bastla. Uspješ­nost pr i lagodbe dokazuje izvrsnu stručnu informiranost, š i r oku t o l e r a n c i j u i d r u š t v e n u n e k o n v e n c i o n a l n o s t

44

vlasnika poduzeća Lava Honigsberga i Julija Deutscha. Neoček ivana je druš tvena nekonvenc iona lnost , jer se mogla očekivati s obzirom na velika društvena priznanja, d a l e k o v e ć a k o n z e r v a t i v n o s t u p o d r u č j u e s t e t i k e . Nekonvencionalnost je vjerojatno pos l jed ica duhovnog l iberal izma vlasnika.

Tolerancija prema drugači jem umjetničkom svjetonazoru posl jedica je informiranosti o europsk im arhitektonskim z b i v a n j i m a . B u d u ć i d a su u p o t p u n o s t i p o z n a v a l i studentske radove Vjekoslava Bastia, objavl jene u vode­ć im europsk im arh i tek tonsk im časop i s ima , "Arch i tek-tonische Monatshefte" iz Leipziga i "Der Architekt" iz Be­ča koji je u posebnom dodatku "Aus der Wagner Schule" jednom na godinu objavlj ivao radove najboljih studenata. Arhitekt Vjekoslav Basti djelovanjem u poduzeću stvara a rh i t ek tonsk i o p u s ko j im nas d i r e k t n o p o v e z u j e sa suvremen im ostvarenj ima eu ropske moderne . Razlozi koji su omogući l i opisani smjer događan ja kompleksna su posl jed ica snažnog razvoja poduzeća . U razdobl ju od osnivanja 1888. godine, do 1900. godine poduzeće H ò n i g s b e r g & Deu tsch razvi lo se od ma log arh i tek­tonskog projektnog ateli jera umjetničke ori jentaci je do a rh i tek tonsko-g rađevnog p o d u z e ć a koje is tovremeno projektira i izvodi, i orijentirano je na rutinsku proizvodnju os tvaren ja s tanda rdne arh i tek tonske v r i jednos t i . Sve v e ć i m š i ren jem pos lova nap rav l j en je ins t i tuc iona ln i pomak od f leks ib i lno o rgan iz i ranog ate l i jera p repoz ­natljive arhitektonske fizionomije do visoko organiziranog i ef ikasnog mehanizma poduzeća , ali pr i l ično neodre­đene arhitektonske f izionomije. S v remenom su se sve v iše učv ršć i va l i pos lovn i o d n o s i i s t i za la su v i soka d ruš tvena pr iznanja : 1 9 0 1 . god ine posta l i su c. i kr. dvorski arhitekti, te je poduzeće bilo sve manje sposobno za pr ihvaćanje novih europskih arhitektonskih pot icaja. Vjerojatno je zato provedena nova organizaci ja rada u poduzeću , te se proširuje izvođačka djelatnost preuzi­m a n j e m r a z n o v r s n i h r a d o v a na v e ć i m g r a d n j a m a . Projektantska djelatnost doživl java radikalnu promjenu, nakon što arhitekt Lav Hòn igsbe rg prestaje biti jedin i projektant koji određu je arhi tektonski profi l poduzeća . Usvojena je fleksibilnija organizaci ja djelovanja, u kojoj o d r e đ e n i bro j a rh i teka ta d o b i v a v e ć u p ro jek tan tsku samos ta lnos t u t r agan ju za o s o b n i m a rh i tek tonsk im izrazom. Posl jedica je promjena arhi tektonskog profi la p o d u z e ć a , o v i s n o o m a n j o j ili v e ć o j u m j e t n i č k o j i n d i v i d u a l n o s t i i kva l i t e t i o b r a z o v a n j a z a p o s l e n i h arhi tekata. Rezultat i reorgan izac i je d je lovan ja uvel ike iznanađuju. Opseg projektantske djelatnosti izrazito se povećava u nešto manje od devet god ina , za oko 19 ug rađen ih na jamnih s tamben ih z g r a d a i 4 pos lovno-s tambene zg rade . Is tovremeno, u p o d u z e ć u nastaju o s t v a r e n j a s e s t e t s k i m o b i l j e ž j i m a h i s t o r i c i s t i č k e i

secesi jske arhitekture. U poduzeću nije postojao običaj d a z a p o s l e n i a rh i tek t i p o t p i s u j u svo je au to rs t vo na pro jek t ima, nego se c je lokupna d je la tnost p o d u z e ć a obavl jala pod imenom vlasnika. 6 Budući da nije sačuvana n ikakva arhiva poduzeća , danas je m o g u ć e samo na osnovi raznorodnih indicija i arhitektonske analize izvršiti manje ili više vjerojatne atribucije nekih djela pojedinim arhitektima. Posebno mjesto pr ipada kući Pečić, Ilica 43, 1899. i kući Cernja, Prilaz 59, 1901. jer su to prvi primjeri jasno iskazanog secesi jskog obl ikovanja u arhitektonskoj kompozic i j i . 7 Autorstvo se ne može pripisati Vjekoslavu Bastlu, koji se tada još nalazi na studiju u Beču. Arhitekt A leksander Laslo pr ip isuje ob je kuće gradi te l ju Ivanu Štefanu, koji određeno vri jeme boravi u poduzeću . Kuća Pečić kvalitetan je primjer četverosobnog stana na katu s dvokrakim stubištem uz sam rub parcele. Gospodarski prostori (služavka, izba, kuhinja) izdvojeni su u poseban b lok na dvo r i šno j s t ran i . Svi p ros tor i imaju d i rek tno pr i rodno svjetlo ili posredno, putem svjetlika. Obl ikovanje pročel ja jedan je od ranih primjera proizvoljne f iguraci je secesi je s promjenom visine vi jenca na sredini pročel ja i po jave l inearnih skulptorsk ih e lemenata na proče l ju .

Ivan Štefan za Honigsberg & Deutsch, kuća Pečić, Ilica 43, 1899. Pročelje (kasnije potpuno demolirano)

45

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, Trgovačko-obrtni muzej, Mažuranićev trg 14, 1902.-03. Tlocrt prizemlja

Izvorna fotografija pročelja (kasnije potpuno demolirano)

46

Ivan Štefan za Honigsberg & Deutsch, kuća Cernjak, Prilaz 59, 1901. Pročelje

47

Izvorna fotografija pročelja komore

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, Trgovačko-obrtna komora, Trg maršala Tita 8, 1902.-03. Tlocrt prizemlja (neizvedeno) Pročelje (neizvedeno)

Izvorna fotografi ja pročelja komore i muzeja

Kuća Kornitzer Tlocrt prvog kata (neizvedeno)

Kuća Feller, tlocrt prvog kata

Kuća Cernjak primjer je s tandarda zagrebačke stambene izgradnje s dva dvosobna stana na katu i vert ikalnom k o m u n i k a c i j o m d v o k r a k i m s t u b i š t e m . Z a n i m l j i v a je segmentna podje la krovnog v i jenca u ritmu prozorskih otvora na pročel ju. Za vri jeme rada u poduzeću arhitekt Vjekoslav Bastl najviše je energi je posveć ivao projek­tiranju ugrađene najamne stambene gradn je . 8 Izuzetno su kva l i te tna a rh i t ek tonska r ješen ja k u ć a Korn i tzer , Gundul ićeva 22, kuća Feller, Tomislavov trg 4, 1903.04. i kuća Rozsay, Kurelčeva 3, 1904.-05. 9 Kuća Kornitzer primjer je šesterosobnog stana na katu s centralno smje­štenim dvokrakim stubištem. Gospodarski su prostori iz­dvojeni u poseban blok i prema ostalim prostorima odvo­jeni hodnikom. Ulazno predsobl je ima direktno svjetlo. Ostvareno je rafinirano nizanje soba na uličnoj strani i

veliki tri jem prema dvorištu. U obl ikovanju kuće Kornitzer još su prisutni elementi historicist ičkog obl ikovanja, poput krovnih tornjeva te zabata iznad prozora, ali se naslućuje secesi jsko oblikovanje velikih krajnjih prozora i skulptura na v i jencu. Iz toga dvosmis lenog umjetn ičkog odnosa, koji se može opisat i kao svjesni izbor pozic i je između historicizma i secesije, neposredno proizlazi obl ikovanje kuće Feller, koja je jedan od rijetkih pr imjera obitel jske u g r a đ e n e s t a m b e n e k u ć e u s u v r e m e n o j a rh i tek tu r i Zagreba. Cijela je kuća predv iđena za život i rad jedne obitel j i . U pr izemlju su poslovni prostor i , na prvom su katu dnevni prostori , a na d rugom su katu spavaon ice rod i te l ja i d j ece . Ob l i kovan je će snažno ut jecat i na kasn i je d j e l ovan je a rh i tek ta Ot ta G o l d s c h e i d e r a za vri jeme rada u poduzeću Honigsberg & Deutsch.

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutch, kuća Kornitzer Gundulićeva 22, 1902., Pročelje (neizvedeno)

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutch, kuća Feller, Tomislavov trg 4, 1903.-04. Pročelje (neizvedeno)

48

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, kuća Rozsay, Kurelčeva 3, 1904.-05. Pročelje Tlocrt prvog kata

Kuća Rozsay primjer je četverosobnog stana na katu s dvok rak im s tub iš tem smješ ten im uz rub g rađev inske pa rce le . Cen t ra ln im sv je t l i kom r i ješeno je p o s r e d n o osvjetl jenje i zračenje ulazne predsobe i gospodarsk ih prostora. U s tandardnom modelu zagrebačke najamne stambene zgrade s dva stana različitih vel ičina na katu i ve r t i ka lnom k o m u n i k a c i j o m s d v o k r a k i m s tub i š t em nalaze se kuća Majdak, Palmotićeva 50, 1 9 0 3 , Dom mi­rovinske zaklade Hrvatskog zemaljskog kazališta, Mažu-ranićev trg 12, 1 9 0 4 , kuća Rado, Jelačićev trg 5, 1904.-0 5 , kuća Goršak, Ilica 166,1906. i kuća Hodovsky, Gaje­va 47 ,1909 . -10 . 1 0 Oblikovni izraz u arhitektonskoj kompo­ziciji pokazuje potpuno zrelo vladanje secesi jskim voka-bularom uz naglasak na istraživanju taktilnih mogućnost i z i d n e p l o h e p r o č e l j a . I nova t i vno je r ješen je D o m a mirovinske zaklade s dva centralno smještena svjetlika, kojima je ostvareno posredno osvjetljenje gospodarsk ih p r o s t o r a i p r o s t r a n e u l a z n e p r e d s o b e . Unu ta r t o g s tambenog modela posebno mjesto zauzima prostorna o rgan izac i ja kuće Rado, koja zauz ima c i je lu parce lu stvarajući tri svjet l ika. Prostrano zeni ta lno osvi jet l jeno trokrako stubište smješteno je u sredini, ali uz krajnji rub parce le . Na p rvom katu je raskošni pe te rosobn i stan vlasnika i n jegova zubarska ordinaci ja. Ulazni prostor u stan ri ješen je prvi put prostranom p redsobom koja je posredno osvijetljena svjetlikom. Iz predsobe se ulazi u sve prostore stana. Ulazni prostor ordinaci je ri ješen je zeni ta lno osv i je t l jenom p r e d s o b o m . Na d r u g o m katu, iznad ord inaci je , udoban je t rosobni stan. Kuća Rado s t i l i z i ranom j e d n o s t a v n o š ć u i u p o t r e b o m e l e m e n a t a umjetne bravarije postiže izrazito otmjen dojam. Postava zmajeva na krajnjim uglovima krovnog v i jenca samo je još jedan od dokaza ekscentr ičnosti Bastlove umjetničke i m a g i n a c i j e . Po java va lov i to p o v e z a n i h s t u p o v a na pročel ju kuće Goršak direktno će utjecati na vir tuoznu razigranost ostvarenja Victora Grossa, kuće Kohn-Hass, Kumič ićeva 1/Svačićev t rg, 1910.

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, kuća Majdak, Palmotićeva 50, 1903., Pročelje

Vjekoslav Bastl, kuća Hodovsky, Gajeva 47, 1909.-10. Tlocrt 1. kata i pročelje

49

50

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, Dom mirovinske zaklade Hrvatskog zemaljskog kazališta,

Mažuranićev trg 14, 1904. Pročelje

Tlocrt prvog kata

Vjekoslav Bastl za Hònigsberg & Deutsch, kuća Rado, Jelačićev trg 5,1904.-05.

Pročelje

Presjek

5 1

Pročelje Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, kuća Kalina, Gundulićeva 20/ Masarykova 1, 1903.-04.

Pročelje u Masarykovoj ulici (neizvedeno) Pročelje u Gundulićevoj ulici (neizvedeno)

U treću grupu pr ipadaju kuća Kalina, Gundul ićeva 20/ Masarykova 1, 1903.-04., kuća Lehner, Palmot ićeva 2, 1905., kuća Feller, Jurišićeva 1-1a/Jelačićev t rg, 1905.-06. , kuća Mihel ić, Petr injska 6 1 , 1905.-06., gd je se u odnosu kuće i zemlj išne parcele te rješenju prostorne organizaci je osjećaju veliki kompromisi između estetskih zamisli arhitekta i prit isaka vlasnika željnih ostvarivanja što većeg pro f i ta . 1 1 Radi se naime o ug lovn icama, na kojima su vlasnici željeli ostvariti veću izgrađenost radi p o s t i z a n j a v e ć e n a j a m n i n e . D i rek tna su p o s l j e d i c a relativno nekvalitetni stambeni prostori. Paradoksalno je da su kuća Kal ina, kuća Feller i kuća Mihel ić m o ž d a obl ikovno najuspješni ja arhitektonska rješenja arhitekta Vjekoslava Bastla.

Na kući Kalina najveće su inovacije u obl ikovanju zidne površine. Prva su vari janta neizvedeni nacrti pročel ja za građevnu dozvolu gdje se ističe taktilnost z idne površine upot rebom žbuka raznih tekstura, uz bogatu skulpturalnu d e k o r a c i j u . I z v e d e n o p r o č e l j e u g l a v n o m je b e z sku lp tu ra lne deko rac i j e i s v e d e n o je na es te t iz i ranu glatku blještavu plohu. Umjesto prethodne monokromije, dominan tan je kolorit i ref leksi ja v išebojn ih g laz i ranih ke ramičk ih p l o č i c a s boga to geomet r i j sk i s t i l iz i ranim cr težom biljne ornamentike. Rješenje je potpuno u duhu suvremenih europskih zbivanja. Kuća Kalina jedno je od malobrojn ih suvremenih arhitektonskih ostvarenja gd je je pročel je r i ješeno upo t rebom visoko glaziranih kera­mičkih pločica, poput Wagnerovog kompleksa najamnih stambenih kuća na Linke Wienzeile 38-40 i Kostlergasse 3 u Beču , 1898.-99. , Fabiani jeve kuće Portois & Fix, Ungargasse 59 u Beču, 1899.-1900., te Lavirottova Ce-ramic-hotela, Av. de Wagram 34 u Parizu, 1904.

Iz ne i zveden ih nac r ta p roče l ja kuće Kal ina pro iz laz i ob l ikovno rješenje pročel ja kuće Mihelić, gd je je dos­l jedno provedena fina ornamentalna profi lacija i upotreba

Vjekoslav Bastl, kuća Mihelić, Petrinjska 6 1 , 1905.-06. Fotografija pročelja

zidnih površina različite teksture. Izuzetno mjesto pr ipada arhi tektonskom obl ikovanju kuće Feller, koja je rekon­strukci jom i nadogradn jom 1928. potpuno demol i rana. Ekscentrično obl ikovanje ugla s reklamom boce za biljna ulja dvokatne vis ine i b izarno ob l i kovanom završnom kupolom primjer je krajnje razigranost i Bastlove umjet­ničke imaginaci je, ali i rac ionalne sposobnost i da sve arhi tektonske i sku lp tura lne e lemente , unatoč krajnjoj eks t ravaganc i j i , drž i p o t p u n o p o d kon t ro lom sk l ada arh i tektonske kompoz ic i je , ko jom post iže dos l jedno i cjelovito umjetničko djelo.

Os im s tambene arh i tekture, p o d u z e ć e Hon igsbe rg & Deutsch radilo je i javne zgrade s vrlo velikim f inancijskim proračunom. Nova zg rada Trgovačko-obr tnog muzeja, M a ž u r a n i ć e v t rg 14, 1 9 0 2 . - 0 3 . ( p r o č e l j e p o t p u n o demo l i r ano t r i dese t ih g o d i n a XX. s to l j eća ) i p a l a č a Trgovačko-obrtne komore, Trg maršala Tita 8, 1902.-03. pr imjer su upot rebe konstrukt ivnih mogućnos t i novog m a t e r i j a l a a r m i r a n o g b e t o n a ko j im se p o s t i ž e re in te rp re tac i j a s t e reome t r i j s kog o d n o s a p rozo rsk ih otvora i z idne plohe proče l ja . 1 2 Mijenjaju se neki dotada neprikosnoveni arhitektonski kanoni. Na zgrad i muzeja s e c e s i j s k o o b l i k o v a n j e p e r f o r i r a z i d n o p l a t n o p o v e ć a v a j u ć i p o v r š i n u p r o z o r a . U a r h i t e k t o n s k o j kompozic i j i muzeja domin i ra or togonaln i raster vel ikih prozorsk ih otvora, gd je je z id u po tpunos t i neg i ran i p r e t v o r e n u niz ve l i k i h t r a n s p a r e n t n i h p r o z o r s k i h površina. Postignut je pažljivo izbalansirani sklad između hor izonta le g l a v n o g v o l u m e n a i ver t ika le cen t ra l nog ulaznog dijela, koji završava po lukružnom kupo lom uz r e p r e z e n t a t i v n e p o r t a l n e i s k u l p t u r a l n e a k c e n t e . U jednom trenutku postojala je vari janta vel ikog muzeja na c j e l o k u p n o j p a r c e l i i s j oš j e d n i m p r o č e l j e m na R o o s e v e l t o v u t r g u 3, ko ja je k a s n i j e o t p a l a z b o g financijskih razloga. U arhitektonskoj kompozici j i palače komore izuzetno je vješto iskorišteno nespretno suženje zemljišne parcele. Postoji zanimlj iva neizvedena varijanta s reprezentat ivn im ulaznim ves t ibu lom, koji je veoma sličan rješenju arhitekta Lava Honigsberga iz "Hrvatskog uč i te l jskog doma" , na Trgu marša la Tita 4, 1888.-89. Pažl j iv im s t u p n j e v a n j e m krovn ih p loha po ver t ika l i i o d m j e r e n i m r i z a l i t n i m i s t a c i m a v o l u m e n a ko j i su kompozic i jsk i usk lađeni ver t ika lom tornja pos t ignut je vizualni estetski akcent na gradsko j točki oko koje se prelamaju perspektivni i prometni pravci okolnih ul ica i t rgova. Zanimlj iva je secesi jska promjena u shvaćanju m e đ u o d n o s a i z m e đ u s k u l p t u r e i a r h i t e k t o n s k i h elemenata na primjeru muzeja i komore, gdje je skulptura uz n a g l a š e n o o b l i k o v a n e k r o v n e v i j e n c e j e d a n o d sastavnih elemenata koji arhitektonski ističe kompozici ju č i tavog djela.

52

Vjekoslav Bastl za Hònigsberg & Deutsch, kuća Feller, Jurišićeva 1-1 a/ Jelačićev trg, 1905.-06.

Pročelje na Jelačićevu trgu (potpuno pregrađeno)

Tlocrt drugog kata

Presjek kroz glavno stubište

Pročelje u Jurišićevoj ulici (potpuno pregrađeno)

53

P a l a č a H r v a t s k o - S l a v o n s k e z e m a l j s k e c e n t r a l n e štedionice, Ilica 25/Gundul ićeva 2, 1906.-07. primjer je nastavka istraživanja modela poslovno-stambene zgrade u n u t a r v e ć p o s t a v l j e n i h o d r e d n i c a z a g r e b a č k e a rh i tek tonske t i po log i je . U pr izeml ju se na laze javn i sadrža j i d u ć a n a , kavane i ve l ike dvo rane b a n k o v n e poslovnice za rad s građanima. Na prvom su katu uredski prostor i banke , a na osta l im je ka tov ima p redv i đeno stanovanje. Velikom projektantskom vještinom usklađeni su različiti sadržaj i , a posebno je efektno ri ješena glavna blagajn ička dvorana, čiju l jepotu nije uspjela uništiti niti pedese togod i šn ja nebr iga i ignorantsk i odnos p rema i n t e r i j e r u . P a l a č a HSZ c e n t r a l n e š t e d i o n i c e u I l ic i inovat ivno je t ipo loško r ješenje ug lovn ice , zaob l jen im p r e l a z o m u g l a te a r h i t e k t o n s k o m k o m p o z i c i j o m k o m p a k t n o g v o l u m e n a z g r a d e i s p e c i f i č n e k r o v n e po luk ružne kupo le na šatorasto j baz i . U ob l i kovan ju p roče l j a in tenzivni je su kor iš teni sku lp tura ln i ukrasi i l judske f igure . U arh i tektonskoj kompoz ic i j i p r izeml ja usp ješno je pr imi jenjen konstrukt ivni s is tem armirano-betonskih greda, što je omogući lo povećanje prozorskih o tvo ra kavane s obz i r om na pov rš inu nos i vog z i da . Uspje la pr imjena suvremenih inženjerskih konstrukci ja u arh i tektonskoj kompozic i j i omoguć i l a je ob l ikovan je cjelovitog unutrašnjeg prostora kavane. 1 3 0 pos lovnom i umjetničkom dinamizmu djelovanja poduzeća najbolje sv jedoč i sud je lovan je i čes to osva jan je n a g r a d a na brojn im nat ječaj ima. Najveći je dio nat ječajnih radova izgub l jen, a jedin i su izvor obavi jest i dnevne novine i s t ručne pub l i kac i je . 1 4

Tlocrt prizemlja: 1 - ulaz u banku; 2 - vestibul; 3 - blagajna; 4 - stranke; 5 - šef ureda; 6 - trezor; 7 - kavana; 8 - igraće sobe; 9 - kuhinja; 10 - ulaz; 11 - dućan.

Vjekoslav Bastl za Honigsberg & Deutsch, Palača Hrvatsko-Slavonske zemaljske centralne štedionice, Ilica 25/Gundulićeva 2, 1906.-07.

Tlocrt prvog kata: 1 - foyer; 2 - predprostor; 3 - male stube; 4 - knjigovodstvo i dopisništvo; 5 - šef; 6 - ravnatelj; 7 - predsoba; 8 - soba za dogovore; 9 - predsjednik; 10 - predsoba; 11 - potpredsjednik; 12 - parloir; 13 - predsoba; 14 - dvorana za sjednice; 15 - soba; 16 - predsoba; 17 - izba; 18 - kuhinja; 19 - sluga

54

Fotografija blagajničke dvorane (djelomično demolirana) Fotografija kavane (demolirana)

Presjek kroz vežu štedionice i blagajnu

55

U ovom razdobl ju nastaje i d je lomično sačuvan projekt za ž u p n u c r k v u na p o z i v n o m n a t j e č a j u iz 1 9 0 3 . 1 5

Ocjenj ivačkoj poroti predsjedao je Heinrich Swoboda, a radov i su objav l jen i u posebno j pub l ikac i j i t iskanoj u Beču . Zamiš l jena je cent ra lna c rkva kružne osnove s a k s i j a l n o s m j e š t e n i m z v o n i k o m . A r h i t e k t o n s k a k o m p o z i c i j a r i ješena je tako d a je va l jak s k u p o l o m n e g d j e na četvr t in i p res j ečen j e d n o k a t n i m po r ta lom pročel ja. Neposredna je posl jedica veliki prozor nasuprot o l t a r u ko j i o m o g u ć u j e p r o d o r z e n i t a l n o g s v j e t l a . Sačuvanim projektom župne crkve Vjekoslav Bastl samo da l je k rea t ivno nastav l ja razmiš l jan ja o pro jek t i ran ju s u v r e m e n e ž u p n e c r k v e , ko ja su se v o d i l a i z m e đ u a r h i t e k a t a W a g n e r o v e š k o l e . P o s e b a n z n a č a j ima Vladimir Lunaček koji je krit ičkim tekstovima s lucidnim t u m a č e n j i m a p o m o g a o med i j sku p romoc i j u modern ih u m j e t n i č k i h s h v a ć a n j a V jekos lava Bas t l a , v o d e ć e g arhi tekta d ruge akademske generac i je . 1 6 U tekstovima je e l okven tno i j e d n o s t a v n i m r ječn ikom ob raz l oženo shvaćanje arhitekture kao izričito umjetničkog djelovanja. Ukratko je opisana situacija koju Vjekoslav Bastl zatječe na povratku sa studija u Zagrebu kad je "s neizgrađenim ukusom naše publ ike morao, ali da se bori svaki naš moderni arhitekt, ako hoće ne samo da zasluži i da gradi , nego ono što posagradi , da bude i nosilo bil jeg njegova r a d a . " 1 7 Konc i zno su pr ikazan i p ro jek tan tsk i p r inc ip i arhitekta Vjekoslava Bastla da je "gradnja u prvom redu opredi je l jena za ljude, za stanovanje te da nije niti kakova s tva rca za g ledan je , a niti p rosta kuća , prost i ob jekt u loženog kapi ta la , koji o d b a c u j e stanovi te k a m a t e . " 1 8

Dos l j edno je zas tupano uvjerenje da je cil j mode rne arh i tek tu re "da b u d e o d r a z o m um je tn i čkog os jeća ja svoga doba. U svom nastojanju nužno je morala postati r ad i ka lna i o d b a c i t i , u kol iko je to b i lo m o g u ć e , sve historijske i tradicionalne spone. (...) Iz toga (...) rezultirat će na jedamput moderni stil, za koga nitko ne sumnja, da će svojom grandioznošću svu prošlost stilova natkriliti

U analizi prethodnog razdobl ja prisutna je kontradikci ja, jer se u kritici arhitektonskog djelovanja prve akademske generac i je i arhi tekture h is tor ic izma koristi ident ičn im radikalnim opt imizmom i pretjeranom vjerom, ovaj put u m o d e r n i s t i l , d o k je p r v a a k a d e m s k a g e n e r a c i j a a p s o l u t i z i r a l a s v e m o g u ć n o s t i n d u s t r i j s k o - t e h n i č k o g p rogresa . Početno razdobl je moderne negd je od c c a 1897. do c c a 1910. obilježilo je istovremeno postojanje arhi tektonskog izraza kasnog historicizma i secesi jskog s e n z i b i l i t e t a . P rva a k a d e m s k a g e n e r a c i j a o s t a j e dosl jedno uz tradicionalnu f iguraci ju historicizma. Druga akademska generac i ja uvela je secesi jsku proizvol jnu f i g u r a c i j u u a rh i tek tonsk i iz raz. A rh i t ek t koj i je na j ­precizni je artikulirao modernist ički izraz bio je Vjekoslav Bastl, djelujući u poduzeću Honigsberg & Deutsch, gdje

mu je p o m o g l a f l eks ib i l nos t pos lovne o rgan i z ac i j e i in te lek tua lna to le ran tnos t v lasn ika . Osnovn i p r i nc i p i s e c e s i j s k e a r h i t e k t o n s k e k o m p o z i c i j e na raz in i umjetničkog koncepta i proizvoljno obl ikovanje suvereno su p r im jen j i van i u n izu o s t v a r e n j a . U p o t p u n o s t i je napuš tena t rad ic iona lna f igurac i ja u korist pro izvol jne f iguraci je biološkog karaktera, koja je snažno subjekt ivno st i l iz i rana geomet r i j om. Vel ike seces i j ske inovac i je u obl ikovanju z idne površine, u arhitektonskoj kompozici j i k rovn ih v i j e n a c a , u o d n o s u a rh i t ek tu re i s k u l p t u r e , u m j e t n o b r a v a r s k i m r a d o v i m a z a s n o v a n e su na sub jek t i vno j inverz i j i ili negac i j i kasnoh is to r i c i s t i čk ih p r i n c i p a . A r h i t e k t o n s k o d j e l o V j e k o s l a v a B a s t l a u p o t p u n o s t i je o d r e d i l o p o č e t n i s e c e s i j s k i p e r i o d u razdob l ju mode rne , a konačn i dop r inos z a g r e b a č k o j arhitekturi nesumnjivo je značajnij i na razini c je lokupnog ostvarenja, a manje na razini pojedinog djela.

Bilješke 1 Josip Marković, Izvještaj o poučnom putovanju, Trgovački i obrtni svijet,

Zagreb, XIV/1897, 12, 90-91, op.cit. 2 Josip Marković, Velegradska zgrada za stanovanje, Trgovački i obrtni

svijet, Zagreb, XIV/1897, 18-19-20; 137-139, 145-146, 153-154. 3 Isto kao 2, br. 20, str. 153-154, op.cit. 4 Isto kao 2, br. 18, str. 138, op. cit. 5 Isto kao 2, br. 20, str. 154, op. cit. 6 Izuzetak je arhitekt Otto Goldscheider čije ime nalazimo na pojedinim

projektima negdje oko 1908.-09. godine. 7 a) Pročelje kuće Pečić potpuno je demolirano u razdoblju između dva

svjetska rata. b) Vremenske datacije projekata i sve ilustracije uz tekst izvedene su na osnovi arhivske građe GPZ/GO u Povijesnom arhivu u Zagrebu. Ako je datacija izvedena s dvije godine, prva znači godinu građevne dozvole, a druga je godina stambene (uporabne) dozvole. Datacija izvedena samo s jednom godinom, znači istovremenost građevne i stambene dozvole.

8 a) Osnovu za pripisivanje Vjekoslavu Bastlu secesijski oblikovanih ostvarenja poduzeća Honigsberg & Deutsch čini tekst Vladimira Lunačeka, "Iz naših umjetničkih ateliera: Vjekoslav Bastl", Dnevni list, Zagreb, 11/1906., 14, 6, u kojem se izrijekom tvrdi: "Jedan od najvećih radikala u našoj arhitekturi (...) jest Vjekoslav Bastl. Ono što je moderno u Zagrebu, osobito ono što se oslanja uz ideje njegova učitelja, profesora i građevnog savjetnika, Otta Wagnera, njegova su djela, koja je radio kod građevne tvrtke Honigsberg & Deutsch". b) Lelja Dobronić, Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, 1983, str. 100-139. c) Snješka Knežević, Geneza "Zelene potkove" u Zagrebu - Prilog povijesti urbanog razvoja Zagreba u XIX stoljeću, doktorski rad, Filozofski fakultet; Zagreb, 1994., str. 515-724.

9 Kuća Kornitzer nije izvedena po projektu poduzeća, već po osnovi graditelja Gjure Cameluttija.

10 Izvođač je kuće Hodovsky Prva Hrvatska zidarska zadruga s Gustavom Wellerom.

11 Na kući Kalina izvođač je građevinskih radova Gjuro Camelutti, a na kući Mihelić Vladimir Urbany.

12 Milan Krešić, 50-godišnjica trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu 1 852-1902, Zagreb, 1902.g., str. 94-97. Za izbor projektanta vodstvo je komore raspisalo pozivni natječaj između: Honigsberga & Deutscha, Josipa Markovića, Pilar & Mally & Bauda i Josipa pl. Vancaša. Kruno Waidmann, predsjednik ocjenjivačke porote, u drugi krug je pozvao poduzeća Honigsberg & Deutsch i Pilar & Mally & Bauda. Ocjenjivačka porota u sastavu Hermann Bolle, Josip pl. Vancaš i Kuno VVaidmann konačno je odabralo rad Honigsberga & Deutscha. Konačno mišljenje

56

O projektu prije početka gradnje dali su još Janko Josip Grahor, Janko Holjac i Josip Marković. Izvođač zidarskih radova bilo je poduzeće Pilar & Mally & Bauda. Kiparske radove na muzeju izveo je Ivan Vlašić, a na komori Miroslav König. Svu bravariju izveo je Pavao Cernjak. Skulpturalnu alegoriju trgovine i obrta te Hrvatske izveo je Rudolf Valdec, a izvedba u kamenu povjerena je Josipu Moraku i Ivanu Steviću.

13 a) Viesti društva inžinira i arhitekta, Zagreb, XXVII/1906., 3, 33. b) Viesti društva inžinira i arhitekta, Zagreb, XXIX/1908., 4, 77.

14 Sudjelovanje na natječajima: a) 1902. - otkup za Gradsku štedionicu u Ljubljani, Viesti društva inžinira 1 arhitekta, Zagreb, XXII/1902., 3.35. b) 1903. - Hrvatsko-Slavonska zemaljska hipotekama banka u Zagrebu. Narodne novine, Zagreb, LXIX/1903., 33.3. c) 1909. - treća nagrada za crkvu Sv. Blaža u Zagrebu, Narodne novine, Zagreb, LXXV/1909., 20.3. d) 1909. - dioba treće nagrade za palaču Prve hrvatske štedionice u Osijeku, Novosti, Zagreb, 111/1909., 180.3. e) 1909. - palača osiguravajućeg društva "Croatia" u Zagrebu.

15 Heinrich Swoboda, Konkurenzen fuer eine Einfache Pfarkirche Beč, 1903., 23-24.

16 isto kao 8. 17 isto kao 8, op. cit. 18 isto kao 8, op. cit. 19 isto kao 8, op. cit.

Summary Zlatko Jurić: "Architect Vjekoslav Bastl - The Period 1901-1910"

While the notable architects Josip Marković and Viktor Kovačić de­signed relatively little from 1900 to 1910, giving most of their time to theoretical study and public discussion of architectural problems, Vjekoslav Bastl gave all his energy to designing and construction. His

professional career began in 1901 when he entered the large studio of Hoenigsberg and Deutsch where he stayed until 1906. At that time this studio had several fine architects of the second generation for­mally educated in Zagreb, who now had the opportunity of applying their new modern theories in practice. The studio, which was large, was also able to follow Vjekoslav Bastl's increasingly sophisticated and elitist artistic concepts. Bastl also found a congenial promotor of his modern poetics in the lucid interpretations of the critic Vladimir Lunaček. Vjekoslav Bastl's work marked the definitive affirmation of Sezession/Art nouveau architecture in Zagreb (in its early phase) and represents and important contribution more in its sum than in any individual project.

Palača Hrvatsko-Slavonske zemaljske centralne štedionice, Ilica 25/Gundulićeva 2

57