Antička retorika
-
Upload
denius-karanius -
Category
Documents
-
view
534 -
download
13
Transcript of Antička retorika
Antička retorikaKratki povijesni presjek
Denis Karanušić, prof.., siječanj 2011.
Uvodno promišljanje• retorika = nauka o govorništvu• razvoj retorike slijedi društveni razvoj• u antičko doba, govor se smatrao darom
od Boga• kod Grka državnost = pravo na govor
(ISEGORIA)• vrhunac razvoja govorništva u Periklovo
doba• prvi govornici su sofisti Koraks, Tizija i
Gorgija• primjena govorništva u pravu• LOGOGRAFI = pisci govora (Izokrat,
Demosten..)• govornici se koriste djelima Homera,
Hesioda
“Ja sam pjevač samouk, zasadio u srce meni bog je svakakve pjesme, a tebi pjevajuć mislim bogu da pjevam”
(Odiseja XXII, 347. - 349.)
Dijelovi antičkog govoraEXORDIUM (uvod)
NARRATIO (pripovijest)
ARGUMENTATIO (dokazivanje)
REFUTATIO (pobijanje)
PERORATIO (zaključak)
Pravci u antičkoj retorici
sofistička retorika
istina kao ideal i cilj (Sokrat,
Platon i Aristotel)
Sofisti - prvi govornici• Sofist = čovjek učen u kojoj struci• Temeljno načelo je “Čovjek je mjera
svih stvari”• Glavni predstavnik je Protagora• cilj retorike je stjecanje znanja radi
života (praktičnost)• služe se empirijsko - induktivnom
metodom• KORAKS = prvi priručnik govorništva• GORGIJA = govornički zanos i podjela
retorike:a) političko -
savjetodavnab) sudskac) epideiktička
(pohvala)EUEPEIA (lijepo govorništvo)
Sokrat (469. - 399.)
scio me nihil scire
• živi govor je bolji od pisanog• ironija i majeutika• koristi metodu indukcije (iz
svakodnevnog života prema općim pojmovima i nakon toga DEFINICIJA)
• cilj retorike je uvjeriti slušatelja u istinu ili u vjerodostojnost koja je bliska istini
Platon - Aristokle (427. - 348.)
“Budite plemenito iskreni u načinu na koji prilazite raspravi, jer to što kažete isto je što misli ostatak hipokritičkog svijeta, samo što on to nije spreman priznati.”
• cilj retorike je istina• kritizira sofiste: primjena jezičnih
ukrasa i formalističkih kompozicijskih pravila, relativiziranje istine i pozivanje na vjerojatne argumente, gradnja varljivih zaključaka (sofizama), djelovanje na osjećaje slušatelja (PSIHAGOGIJA)
Platon - Aristokle (427. - 348.)
• uvodi metodu analize i sinteze (Fedra)• razdioba govora:
a) uvod b) pričanjec) svjedočenje d) dokazivanjee) vjerojatnost
• za oblikovanje govora važno je:* što je i koliko
potrebno reći* kada je potrebno reći* kojim osobama* koliko dugo govoriti
• zagovornik je MORALISTIČKE RETORIKE
Aristotel (384. - 322.)
“U obrazovanju korijeni su gorki, a plodovi slatki.”
• deduktivna metoda u retorici i upotreba silogizma (ustaje protiv Platona)
• kritizira Platonovu vjerojatnost• govorništvo treba biti neutralno
prema moralu!• U djelu Retorika, ističe 3 elementa:
a) osoba koja govorib) predmet koji se
govoric) osoba kojoj se govori
Aristotel (384. - 322.)• uvjerljivost govora se postiže:
a) čvrstim karakterom i ugledom
b) raspoloženjem u koje dovodi slušatelja
c) ljepotom govora
• Za dobar govor važno je:* uvjerljivi i argumentirani
dokazi* jezični iskaz dokaza* izbor i red riječi u govoru
• često koristi metaforu
Aristotel (384. - 322.)• Za dobar zaključak potrebno je:
a) sposobnost pridobivanja naklonosti slušateljab) sposobnost uvećavanja ili umanjivanja
važnosti teme o kojoj se govoric) sposobnost pobuđivanja osjećaja slušateljad) sposobnost rekapituliranja teme
• Retoriku shvaća kao sposobnost pronalaženja svih mogućih sredstava za uvjerenje
Teofrast (370. - 285)• pripadnik peripatetičke škole• smatra se osnivačem botanike• Nakon Aristotelove smrti preuzima
vođenjeperipatetičke škole
• Razvio je teoriju o 3 vrste stila govora:
niski ili jednostavni stil (priopćavanje) srednji stil (upotreba retoričkih figura
da bi se postigla jasnoća; funkcija mu je ugoditi
uzvišeni ili visoki stil ( primjena za uzvišene teme i u njemu se upotrebljavaju ukrasi da bi snažno djelovali na slušatelje i pokrenuli ih)
Demosten (384. - 322.)
“Govor je nastup, nastup i nastup”
• grčki državnik i govornik poznat po svojim vatrenim govorima protiv Filipa Makedonskog
• FILIPIKE (3 govora):
1) napada mlitavost Atenjana i upozorava na opasnost od Filipa Makedonskog2) udara na samog Filipa i na njegove atenske prijatelje3) predlaže svehelenski rat protiv njega
Demosten (384. - 322.)
• od 60 govora sačuvano je 30• temeljita argumentacija• često upotrebljava: retoričko pitanje,
metafore, poredbe, anafore i ironiju.