Ante Skegro - Jesu Li Bosanski Muslimani,Odnosno Bosnjaci, Potomci Japodskog Plemena Posena

7/28/2019 Ante Skegro - Jesu Li Bosanski Muslimani,Odnosno Bosnjaci, Potomci Japodskog Plemena Posena

http://slidepdf.com/reader/full/ante-skegro-jesu-li-bosanski-muslimaniodnosno-bosnjaci-potomci-japodskog 1/8

JESU LI BOSANSKI MUSLIMANI,ODNOSNO BOŠNJACI, POTOMCI

JAPODSKOG PLEMENA POSENA?*

Ante Škegro

ApstraktPojedini bošnjački autori - povjesničari, historičari književnosti,

publicisti, javni djelatnici i dr. iz Bosne i Hercegovine tijekom posljed-nje dvije decenije na različite načine plasiraju tezu o tobožnjem antič-kom odnosno predantičkom podrijetlu bosanskih muslimana (Musli-mana, Muslimana-Bošnjaka) odnosno Bošnjaka, nacionalnog korpusakojem sami pripadaju. Time nastoje “dokazati” njegove neslavenskekorijene, odnosno kontinuitet njegovog življenja na prostorima Bosnei Hercegovine od (pred)antičkih vremena do danas. Time, zapravo,isključivo svom nacionalnom korpusu nastoje priskrbiti suverenostu Bosni i Hercegovini - na račun drugih dvaju tamošnjih suverenih

naroda: Hrvata i Srba. Uporište ovim svojim nastojanjima traže i utobožnjoj bliskosti imena japodskog plemena Posenas imenom Boš-njak – za kojim su bosanski muslimani (Muslimani) posegli početkom90-tih godina 20. st. Tako su ovi autori utemeljili novu, speci čno bošnjačku disciplinu: pseudohistoriographia bosniaca speci ca.

Ključ ne riječ i: Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, Japodi, Poseni,krivotvorine, pseudohistoriographia bosniaca speci ca

Key words: Bosnia-Herzegovina, Bosniac’s, Japodes, Poseni,for-geries, pseudohistoriographia bosniaca speci ca

* Referat sa znanstvenog skupa “Identitet Like: korijeni i razvitak”, Gospić, 26. - 29. rujna2007.



296 Ante Škegro

Uvod

Posljednja dva desetljeća 20. i minule godine ovog 21. st. rezultirali su,među ostalim, i pravom eksplozijom pseudohistoriografskih ostvarenja, posebice na prostorima Bosne i Hercegovine. Kroz ovo vrijeme u prvi plan izbijajuautori do kojih je struka malo ili gotovo nimalo držala. S političkim promje-nama na početku 90-tih godina minulog stoljeća upravo su se oni prometnuliu stjegonoše nacionalnih interesa, tragače za korjenima kojih nema, odnosnoopservante političkih programa novoustoličenih društvenih elita. U ovom izla-ganju ukratkoćemo se osvrnuti na uratke najglasnijih među njima: MustafeImamovića, Muhameda Filipovića i Envera Imamovića. Među ostalim i zbogčinjenice da za svoje tobožnje pretke svojataju i japodske Posene.

Pseudohistorič ari

Mustafa Imamović (Gradačac, 1941) profesor je povijesti države i prava nasarajevskom Pravnom fakultetu. Beogradski student a potom i uzdanica Beo- gradskog univerziteta – a pred raspadSocijalistič ke Federativne Republike Jugoslavijeprofesor Sarajevskog univerziteta, među ostalim autor je svojevr-snog manifesta bosanskih muslimana odnosno Bošnjaka - “Historije Bošnja-ka”. Svrha je tog, blago rečeno, diletantski osmišljenog a zlosretno realizira-

nog projekta od preko 630 stranica da ovu južnoslavensku etničku zajednicu predstavi sasvim različitom i od Hrvata i od Srba, odnosno jedinom domicil-nom u Bosni i Hercegovini i dijelovima susjednih država, kojoj da korijenisežu još od ilirskih vremena. Kako za takvo što ne može pronaći uporišta urealnosti, autor je ovo svoje djelo objavio bez kritičkog aparata. Unatoč tomei više nego lošeg odjeka u znanstveno-stručnoj javnosti,1 od 1996. do 2007. g.tiskano ječetiri puta - uvijek u više tisuća primjeraka.2 Na slavenskom juguveću nakladu možda imaju Biblijai Kur’anČ asni. Na prigovore struke kakose radi o mitomanskom ostvarenju,3 njegov autor odgovara kako mu to nije

mana nego naprotiv veliki kompliment.4

1 Usp. Tado ORŠOLIĆ, Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka (2. izd.; Sarajevo, 1998.)

635. str. Povijesni prilozi 18 (1999.)450-459; Jon KVÆRNE, Da li je Bosni i Hercegovini potrebno stvaranje novih historijskih mitova? Historijski mitovi na Balkanu. Zbornik ra-dova.“Institut za istoriju u Sarajevu”, Sarajevo, 2003., 85-107.

2 Mustafa IMAMOVIĆ, Historija Bošnjaka, “Bošnjačka zajednica kulture Preporod”, Sara- jevo, 1997., 632 str.; ISTI, Historija Bošnjaka, 2. izd. “Bošnjačka zajednica kulture Prepo-rod”, Sarajevo, 1998., 632 str. ISTI, Historija Bošnjaka, 3. izd. “Bošnjačka zajednica kulturePreporod”, Sarajevo, 2006., 632.; ISTI, Historija Bošnjaka, 4. izd. “Centar za bošnjačke

studije”, Tutin (Srbija). 2006., 640 str.3 Enver REDŽIĆ, Enver Redžić, Sto godina muslimanske politike u tezama i kontroverza-ma istorijske nauke.“Akademija nauka i umjetnosti BiH” – “Institut za istoriju”, Sarajevo2000., str. 220.

4 “Ako je moja knjiga zaista stvorila mit o Bošnjacima, onda držim da mije to veliki kompli-ment”. Mustafa IMAMOVIĆ, Dani 195,02. 03. 2001.



297 Jesu li bosanski muslimani, odnosno Bošnjaci, potomci ...

Najkasnije se u spomenutom trolistu među posvjesničare odmetnuo Mu-hamed Filipović (Banjaluka, 1929), koji je 2004. g. javnosti predstavio prviod tri u nizu svojih uradaka koji tretiraju duhovno i kulturno naslijeđe na po-druč ju Bosne i Hercegovine a dijelom i susjedstva od paleolita do Tita.5 Dotada je ovaj autor uglavnom bio poznat kao komunistički ideolog, predavač brojnih marksističkih i bliskih kolegija na sarajevskom Filozofskom fakultetu,urednik drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavijeza Bosnu i Hercegovinu, au novije vrijeme kao suosnivač Muslimansko-bošnjač ke organizacijete de-sna ruka oca muslimansko-bošnjačke nacije Alije Izetbegovića (1925-2003).6 Unatoč činjenici da ovo njegovo ostvarenje nailazi na nepriznavanje od stranestruke,7 to njegova autora nije nimalo zasmetalo da (od najavljenačetiri) rea-lizira još dva (II. i IV.).8 Kao i prethodni autor, ali na znatno konfuzniji način,možebitnučitalačku publiku nastoji uvjeriti kako je etnička zajednica, odno-sno narod, kojoj sam pripada u Bosni i Hercegovini jedino domicilna, tobožes kontinuitetom od paleolitika do današnjih dana. Naravno, Iliri, o kojima nezna ama baš ništa, izravni su preci njegovog naroda. S druge strane drugimdvama narodima u Bosni i Hercegovini, posebice Hrvatima, niječe i baštinu isuverenost,9 unatoč činjenici da je, kako se i sam gdjekad znao pohvaliti, po-tomak zagrebačkog kanonika Franje Filipovića10 koji se, nakon zarobljavanja1573. g. u okolici Ivanić-Grada od strane bosanskog sandžakbega FerhadbegaSokolovića i odvođenja u Istanbul, islamizirao (postavši Mehmed-beg Filipović)

5 Muhamed FILIPOVIĆ, Prilozi za historiju duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine. Knj. 1, Duhovni život u prahistoriji, “Svjetlost”, Sarajevo, 2004., 390 str.

6 Muhamed FILIPOVIĆ, Bio sam Alijin diplomata I - II , “Delta”, Bihać, 2000.7 Darko PERIŠA, Muhamed Filipović, Historija bosanske duhovnosti. Prahistorija. Biblioteka

“Izdanci”, Nakladnik: Svjetlost, Sarajevo, 2004., 390 stranica, 14 slika. Bosna Franciscana,XIII/22, Sarajevo, 2005., 267-287; Dubravko LOVRENOVIĆ, Bošnjačka recepcija bosan-skog srednjovjekovlja (Geneza bogumilskog mita i njegove suvremene političke implika-cije). Zenič ke sveske.Č asopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, 2/2005.,

241-290; ISTI, O Historioga ji iz Prokrustove postelje (Kako se i zašto kali(o) bogumilskimit).Status. Magazin za politič ku kulturu i društvena pitanja, br. 10, jesen 2006.,256-286;ISTO, Bosna franciscana XIV/25 (2006.)193-258.

8 Muhamed FILIPOVIĆ, Prilozi za historiju duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine. Knj. 4. Suvremena misao u Bosni i Hercegovini (opći pogled na vladajuće ideje i duhovne pojave),“Svjetlost”, Sarajevo, 2004., 498 str.; ISTI, Prilozi za historiju duhovnog života natlu Bosne i Hercegovine I-IV, knjiga druga,“Svjetlost”, Sarajevo, 2006., 467 str.

9 “Zamislite, urađena je Antologija hrvatske književnostiod 15. stoljeća naovamo. Ma,otkud? Kako? Neka mi neko dokaže da su ikakvi Hrvati u Bosni postojali prije 19.stoljeća!”Akademik Muhamed Filipović na predstavljanju svoje knjige Bosanski duh lebdi

nad Bosnom, “Prosperitet” 2006. u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine 17.studenog 2006. Usp. Ivan LOVRENOVIĆ, Odakle Hrvati u Bosni? Bosanskohercegovač ki Dani. Nezavisni news magazin, br. 493,od 24. 11. 2006., 24-27. “Neka mi netko dokaže da su ikakvi Hrvati u Bosni postojali prije XIX. stoljeća!” Hrvatskitjednik Fokus,od 8. 12. 2006.

10 “Tunjo od Livna skrojio Hlivno”. http://livno1.blog.hr/arhiva-2006-02.html (25. 09. 2007.).



298 Ante Škegro

za što je među ostalim i on honoriran beglucima od Glamoča do Ključa uzapadnoj Bosni.11

Čini se da je ovoj novoj bošnjačkoj disciplini (pseudohistoria bosniacaspeci ca) produciranja pseudo-znanstvenih i kvazi-povijesnih ostvarenja put utro posljednji u navedenom trolistu - Enver Imamović (Gromiljak-Foj-nica, 1940). Ovaj nekadašnji zagrebački student i zagrebačko-beogradskidoktorand, autor je, među ostalim, i konstatacije o japodskim Posenimakao precima bosanskih muslimana odnosno Bošnjaka. Ovaj profesor starovje-kovne povijesti na Filozofskom fakultetuu Sarajevu i srednjovjekovne na Filozofskom fakultetuu Tuzli, nije pozornost javnosti na sebe skrenuo samos Posenimakao tobožnjim bošnjačkim precima. U analima bosanskoherce-

govačke historiogra je ostat će zapamćen po konstataciji kako abjuracija bosanskih krstjana u Visokom u srednjoj Bosni od 8. travnja 1203. pred papinim izaslanikom kardinalom Ivanomde Casemare“za bošnjački narodima isto značenje i težinu kao pokolj u Srebrenici iz 1995. godine”!12 U višesam navrata ukazivao na “znanstvene” dosege ovog, i sličnih autora, pa i naznanstvenom skupu o bosanskohercegovačkoj historiogra ji u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovineu Sarajevu 2001. g.13 Činili su to i drugi,14 no, očito, uzalud.15

Poseni su preci Bošnjaka

Teza o japodskom plemenu Posenimakao precima bosanskih muslimanaodnosno Bošnjakasusreće se u više uradaka produciranih u sarajevskom boš-njačkom miljeu tijekom posljednjeg desetljeća prošlog i prvih godina ovogstoljeća. Tako, primjerice, u publikaciji Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine,čiji je autor Enver Imamović, među ostalim se možečitati i sljedeće: “Zahvaljujući gr čkom historičaru Apijanu iz I stoljeća n. e.,

11 Kasim GUJIĆ, Hrvatsko podrijetlo begovskih familija u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na- predak. Hrvatski narodni kalendar 1941, godina tridesetprva,Sarajevo, 1940., 104-107.

12 dr. Enver IMAMOVIĆ, Osamsto godina Kulina bana.Oslobođ enje: Bosansko-hercegovač kinezavisni dnevnik,od 05. IV. 2003., str. 11.

13 Ante ŠKEGRO, Nekoliko pitanja iz najstarije povijesti Bosne i Hercegovine. Nauč ni skup Istorijska nauka u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990-2000. Sarajevo, 30. i 31. oktobar 2001.“Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine”, Sarajevo, 2003., 21-29.

14 Historijski mitovi na Balkanu. Zbornik radova.“Institut za istoriju u Sarajevu”, Sarajevo,2003., pass.; Zlatko MATIJEVIĆ, Nekoliko primjera nacionalnog i političkoga posvajanja

Crkve bosanske u srpsko/srbijanskoj i muslimansko/bošnjačkoj historiogra ji (i publicistici)XIX. i XX. stoljeća (Od Petranovića do interneta. Fenomen “krstjani” u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Zbornik radova.“Institut za istoriju u Sarajevu” – “Hrvatski institut za po-vijest u Zagrebu”, Zagreb, 2005., 335-350.

15 Usp. Ivo LUČIĆ, Politička i medijska revizija prošlosti u Bosni i Hercegovini.Status. Ma- gazin za politič ku kulturu i društvena pitanja, br. 11, proljeće, 2007.,226-237.




saznali smo da je u antičko doba u Bosni živjelo jedno ilirsko pleme koje sezvalo Poseni(bez sumnje iskvarena gra ja od Boseni). Taj naziv su naslije-dili srednjovjekovni Bošnjani, odnosno Bosanci. Ustvari, riječ je o jednom teistom narodu istog imena s kontinuitetom od preko 2.000 godina”.16 Kad se,međutim, posegne za citiranim antičkim autorom, onda je razvidno da stva-ri ipak stoje drugačije. Naime, Apijan Aleksandrijski (2. st. po Kr.) u svomdjelu Illyrika cap. XXI. 59,svjedočeći o Oktavijanovu ratnom pohodu protivilirsko-panonskih populacija (35. do 33. prije Kr.), uz brojna druga, spomi-nje i japodsko pleme Posene.Evo što on o tome kaže:,I£podej m™n oân oƒpšran ” Alpewn tÒte prîton `Roma…wn Øp»kousan: kaˆ aÙtîn Posh-noÚj, ¢pocwr»santoj toà Ka…saroj, ¢post£ntaj, ™pipemfqeˆj aÙto‹j

M©rkoj `/Elbioj eŒlen kaˆ toÝj m

n a„t…ouj œkteine, toÝj d™ loi-poÝj ¢pšdoto.17 Kako se upravo nalazimo u srcu negdašnje japodske zemlje, prijevod ovog citata iz Apijanove “Ilirike” donosimo iz pera Ante Star čević (1823-1896) koji i sam potječe iz srca japodske zemlje - Žitnika kod Gospi-ća – a kojeg je tiskao davne 1863. g. Evo kako ovaj pasus glasi u njegovom prijevodu: “Tako su onda stopram Japidci preko alpah Rimljanom podvrže-ni. Izmedju njih biše Posenci, koje, buduć se po odlasku Oktaviana pobuni- šte, Marko Helvij, na njih poslan, gospodstvu rimskom povrati, te nač elnikeustanka poubijav, ostale pod vencem prodade”.18 Kao što je iz ovog razvidno,Apijan Posenespominje u okviru japodskog plemenskog saveza koji, kad segleda iz njegove rimske perspektive, obitava s druge strane Alpa - kako se ina-če Velebit u antici nazivao. Hrvatski lingvist i istaknuti iliriolog Antun Mayer (1883-1957) pokušavao je Posenetražiti u dolini Une,19 ekspert za Apijana- Slovenka Marjeta Šašel-Kos - pretpostavlja da bi mogli biti susjedi Metu-ljana,20 dok Boris Olujić - koji je na Japodima doktorirao - konstatira da su prethodna mišljenja na razini pretpostavki!21 Branka Raunig, koja je također doktorat stekla na Japodima, zaključuje kako pitanje lokacije Posena nije

16 Enver IMAMOVIĆ , Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine.“ART 7” ,Sarajevo, 1998., 31.

17 Marjeta ŠAŠEL KOS, Appian and Illyricum. (Situla: razprave Narodnega muzeja Slovenije= dissertationes Musei nationalis Sloveniae),“Narodni muzej Slovenije”, Ljubljana, 2005.,72, XXI. 59.

18 Rimska Iliria od Apiana Alexandrinskoga. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga VII,Zagreb, 1863., str. 173, cap. 21. U svrhu eliminiranja možebitnih sporova oko japodskog plemena Posena,odnosno japodskog plemenskog saveza, ovom referatu prilažemo faksimilcjelokupnog prijevoda dra Ante Star čevića Apijanove “Ilirike” iz Arkiva za povjesnicu jugoslavensku, knjiga VII , Zagreb , 1863., 163-177.

19 Anton MAYER, Die Sprache der alten Illyrier. Band I. Einleitung Wörterbuch der il-lyrischen Sprachreste.Schriften der Balkankomission, Linguistische Abteilung, XV,Wien, 1957, 278.

20 Marjeta ŠAŠEL-KOS, Appian and Illyricum,437.21 Boris OLUJIĆ, Povijest Japoda. Pristup.“Srednja Europa”, Zagreb, 2007., 97.



300 Ante Škegro

riješeno,22 dok se vodeći poznavatelj materijalne kulture Japoda Dubravka Ba-len-Letunić o Posenimane izjašnjava.23

Prema tome za Posene, koje bi pojedini sarajevski autori htjeli za rodo-načelnike svoga naroda, tj. bosanskih muslimana - odnosno Bošnjaka, nijeizvjesno da su obitavali na bosanskim, posebice ne na srednjobosanskim, prostorima. Za japodski je plemenski savez,čija su grana iPosenibili , neos- porno da je obitavao u Lici, Gorskom Kotaru, Pounju i primorskom prostoruod Rijeke do Jablanca odnosno Karlobaga.24 Kako, osim Apijana Posenenespominje nijedno drugo vrelo,25 logično je pretpostaviti da su i oni s povijesnescene sišli ili tijekom navedenog Oktavijanovog ratnog pohoda ili u nastupa- jućim vremenima, dijeleći sudbinu svog plemenskog saveza. Sukladno tomu,

tražiti kontinuitet između japodskih Posenai bosanskih muslimana odnosnoBošnjaka ne samo da je suprotno znanosti, nego graniči i sa zdravim razu-mom. No, pojedini bošnjački autori, među kojima i spominjani profesor Sa-rajevskog univerzitetaEnver Imamović, tim se uopće ne zamara. U upornomtraganju za korijenima kojih ne može naći, u stanju je ne samo oživjeti jednodavno iščezlo pleme, nego i tobožnji kontinuitet etničkoj zajednici u kojoj je ponikao, od prapovijesnih do današnjih dana. Uostalom, nisu li upravo u tomkontekstu - baš u vrijeme kad se spominjani nekadašnji ideolog ortodoksnogmarksizma Muhamed Filipović26 prometnuo u jednog od “najznačajnijeg bh.

22 Branka RAUNIG,Umjetnost i religija prahistorijskih Japoda.Djela ANUBiH LXXXII,Centar za balkanološka ispitivanja, knj. 8, Sarajevo 2004., 23.

23 Dubravka BALEN-LETUNIĆ, Japodi. Ratnici izmeđ u istoka i zapada. Starije željezno dobau kontinentalnoj Hrvatskoj.“Arheološki muzej”, Zagreb, 2004., 212-257; ISTA, Japodi. Arheološka svjedoč anstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću,“Matica hrvatska”, Ogulin, 2006., pass.

24 Boris OLUJIĆ , Japodi od 5. do 1. stoljeća prije Krista. Kultura u prostoru izmeđ u laten- ske kontinentale i jadranske civilizacije.(Doktorska disertacija). Filozofski fakultet,Zagreb, 1999., pass.; ISTI, Japodi i Rim do sredine 1. stoljeća prije Krista. Historijski zbornik LII (1999.)1-16; ISTI, Ethnie, culture, identité problèmes de l’origine des Iapo-des et det Liburniens (âge du Bronze, âge du Fer). L’Illyrie méridionale et l’Épire dansl’Antiquité – III. Actes du III e colloque international de Chantilly (16-19 Octobre 1996)réunis par Pierre Cabanes. Tiré à part.Paris, 1998., 57-60; ISTI, Japodi, Apijanovi plemeniti barbari.Opuscula archaeologica 23-24 (1999.-2000.)59-64; ISTI, Povijst Japoda, pass.

25 Géza ALFÖLDY – András MÓCSY, Bevölkerung und Gesellschaft der Römischen Provinz Dalmatien.Akadémiai Kiadó, Budapest 1965., 38; Dalmatia by J. J. WILKES Lecturer inRoman History, University of Birmingham, Dalmatia.Routledge & Kegan Paul, London,1969., 155.

26 Muhamed FILIPOVIĆ, Marksizam i suvremena lozo ja: studije iz suvremene lozo je,“Veselin Masleša”, Sarajevo, 1975., 341 str.; ISTI, Lenjin - monogra ja njegove misli,“Veselin Masleša”, Sarajevo, 1980., 286 str.; Izbor iz djela / Josip Broz Tito[glavni ured-nik Muhamed Filipović], “Svjetlost”, Sarajevo; “Državna založba Slovenije”, Ljubljana;“Mladost”, Zagreb; “Prosveta”, Beograd; “Pobjeda”, Titograd; “Matica srpska”, Novi Sad;“Misla”, Skoplje, 1982.




historičara”27 - u srednjoj Bosni izvikale i“Huaca del Sol”i “Huaca de la Luna”?28 Priča o Posenima, baš kao i ovo moje izlaganje, bili bi i nevažni inepotrebni, da učenje o njima kao rodonačelnicima bosanskih muslimana od-nosno Bošnjaka, nije već uvelike sastavni dio obrazovnog procesa od pučkihškola do doktorskih studija. Susreće ga se i u publikaciji Bosna i Hercegovi-na od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog ratakoja se petnaestak godina nameće kao o cijelna povijest Bosne i Hercegovine.29 U oba izdanjaove publikaciječita se i sljedeće: “Prva akcija je bila usmjerena protiv Japoda35. godine st. e. Borbe su bile veoma teške i vodile su se za svako uporište,ali su Rimljani ipak uspjeli prodrijeti do njihovog glavnog grada Metuluma(nepoznat položaj). Poslije duge opsade i teških okršaja grad je pao. U teškom boju rane je zadobio i sam Oktavijan. Osvajač je sve spalio i porušio. Da ne bi neprijatelju živi pali u ruke, žene i djeca su poskakali u plamen zapaljenoggrada a muškarci su se borili dok nisu svi izginuli.Slič an otpor je pružilo ipleme Posena koji su stanovali u predjelu srednje Bosne( sic!), ali su i onibili savladani(podvukao A. Š.)”.30 Prethodno su ovi isti Poseniu istoj ovoj publikaciji locirani u zapadnu Bosnu.31 Očito su nakon više od dva tisućljeća ponovno došli pod udar, ovog puta ne rimskog oružja, nego pera sveučilišnog profesora koji ih u skladu sa njemu znanim motivima najprije seli u zapadnua potom premješta u srednju Bosnu. Za sada. U kakvom novom njegovomostvarenju tko zna gdjeće Posenima biti kraj.

Zaključ ak

Odgovarajući na pitanje postavljeno naslovom ovog priloga, htio to ili ne,moram konstatirati kako je sada irelevantno jesu li ili nisu bosanski musli-mani odnosno Bošnjaci potomci japodskog plemena Posena. Jer spominjani

27 “Muhamed Filipović (Banja Luka, 3. august 1929) akademik, lozofski pisac, teoretičar,

esejist i jedan od najznačajnijih bh. histori

čara. Jedan je od najpoznatijih bosanskih lozofa današnjice i jedan od najvećih intelektualaca u Južnih Slavena, poznat po

svom analitičkom i nepristranom mišljenju.” http://bs.wikipedia.org/wiki/Muhamed_ Filipovi%C4%87 (25. 09. 2007.).

28 U Visoč icina kojoj se nalaze ostaci srednjovjekovnog gradaVisokiistaknuti sarajevski arhe-olog Pavao Anđelić (1920.-1985.) još 1954. g. zamjetio je piramidalne oblike,čime se sadkiti bošnjački avanturist Semir Osmanagić. Usp. Husein Sejko MEKANOVIĆ, “Gledan izdoline Bosne, vis zvan Visočica, sa ruševinama grada Visokog, daje izgled velikečetvero-strane piramide. Bosna franciscana XIV/25 (2006.)272-275.

29 Iljas HADŽIBEGOVIĆ, In memoriam prof. dr. Ibrahim Tepić (1947.-1997.). Prilozi In-

stituta za istoriju u Sarajevu 28 (1999.)311; Dr. Safet HALILOVIĆ

, Predgovor uz drugoizdanje, str. 11.30 Dr. Enver IMAMOVIĆ, Prostor Bosne i Hercegovine u prethistoriji i antici. Bosna i Her-

cegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata.(I. izdanje). Sarajevo, no-vembar/studeni, 1994., str. 20; (II. izdanje), Sarajevo, juli, 1998. g., str. 25.

31 Dr. Enver IMAMOVIĆ , Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine,31.



302 Ante Škegro

i slični “znanstveni” dosezi pojedinih bošnjačkih autora uvelike su integrira-ni u odgojno-obrazovni proces od pučkih škola do sveučilišnih seminara na prostorima pod nadzorom bošnjačkih vlasti koja iza njih stoji. Pokušava ih senametnuti i učitavoj Federacije Bosne i Hercegovine– posebice Hrvatima,odnosno Bosni i Hercegoviniu cijelosti. O bogumilima kao bošnjačkim preci-ma pojedini islamski učitelji također poučavaju svoje vjeroučenike,32 o “silnoj povijesti patarena” od 2003. do skora pjevao je i nedavno preminuli prvi glassarajevskog sevdaha Safet Isović (1936-2007).33 Sve ih je, međutim, nadma-šio potpredsjednik sarajevske Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercego-vineMuhamed Filipović, koji je u bosanskim patarenima prepoznao ni manjeni više nego partizane! Tko ne vjeruje neka zaviri učetvrti svezak njegovih“Priloga za historiju duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine”.34

ZUSAMMENFASSUNG

Sind die bosnischen Moslems die Nachkommen des japodischenStamms namens Poseni?

Einige moslemische Autoren aus Bosnien und der Herzegowina (besondersaus Sarajevo), Historiker, Publizisten u. a. präsentiren der Öffentlichkeit eineThese über die antike, bzw. vorantike Herkunft der bosnischen Moslems, zudenen sie selbst gehören. Damit versuchen sie zu beweisen, dass dieses Volk keine slawischen Wurzeln hat, bzw. in diesen Gebieten seit der (Vor)antikekontinuierlich lebt. Sie wollen auf diese Weise ihrem Volk die Überlegenheitüber zwei andere Völker (Kroaten und Serben) verschaffen. Sie begründendiese These mit der angeblichen Änhlichkeit des Namens Poseni mit dem Namen Bosniak. Diese These vertreten die bosnischen Moslems seit Anfangder 90-er Jahre des 20. Jhs. Diese Autoren gründeten eine neue bosnische spe-zi sche Disziplin: pseudohistoriographia bosniaca speci ca.

32 Bošnjaci. Bosanski krstjani ili babuni. Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj r. z.http://www.vigb.de/bosnjaci/?page=2 (25. 09. 2007.).

33 Safet ISOVIĆ, “Bosna”.34 Muhamed FILIPOVIĆ, Prilozi za historiju duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine I-IV,

knjiga druga,424.

Ante Skegro - Jesu Li Bosanski Muslimani,Odnosno Bosnjaci, Potomci Japodskog Plemena Posena

Documents

Transcript of Ante Skegro - Jesu Li Bosanski Muslimani,Odnosno Bosnjaci, Potomci Japodskog Plemena Posena