Anatomija nervnog sistema - · PDF file•Primarna slušna kora se nalazi na gornjoj...
Transcript of Anatomija nervnog sistema - · PDF file•Primarna slušna kora se nalazi na gornjoj...
Doc. dr Maja Milovanović
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU Medicinska fiziologija - predavanja
Anatomija nervnog sistema
MOZAK KIČMENA MOŽDINA
MOŽDANI NERVI (kranijalni nervi)
MOŽDINSKI NERVI (spinalni nervi)
PARASIMPATIČKI DEO
SIMPATIČKI DEO
PETODELNI - SREDNJI MOZAK - MEĐUMOZAK - VELIKI MOZAK - MALI MOZAK - PRODUŽENA MOŽDINA
Podela nervnog sistema
Centralni nervni sistem:
Mozak (encephalon, cerebrum)
Kičmena moždina (medulla spinalis)
Periferni nervni sistem:
Moždani (kranijalni) živci (12 pari)
Kičmeni (spinalni) živci (31 par)
Autonomni nervni sistem:
Simpatički
Parasimpatički
CENTRALNI NERVNI SISTEM
Embrionalni razvoj centralnog nervnog sistema
• CNS se razvija iz embrionalne neuralne tube:
–Neuralna tuba postaje mozak i kičmena moždina
–Od šupljine neuralne tube postaju komore:
• Četiri komore ispunjene likvorom
–Neuralna tuba se zatvara 28. dana embrionalnog razvoja
Centralni nervni sistem
MOZAK (smešten u šupljini lobanje obavijen trima moždanim opnama)
KIČMENA MOŽDINA (smeštena u kičmenom kanalu obavijena trima moždanim opnama)
Lateralna komora
Treća komora
Četvrta komora
Centralni kanal
kičmene moždine
MOŽDANE KOMORE
• Moždane opne – moždanice - meninge obavijaju centralni nervni sistem i nazivaju se:
– Tvrda moždana opna – dura mater – Paučinasta moždana opna – arahnoidea – Meka moždana opna - pia mater
• Subarahnoidalni prostor se nalazi između paučinaste i meke opne i ispunjen je cerebrospinalnom tečnošću - likvorom. Dura mater – tvrda moždana opna
Lobanja
Koža
Kora mozga
Bela masa
Arahnoidea – paučinasta
opna
Pia mater-meka
moždanica
Moždane opne
Pia Mater
Arachnoidea
Dura Mater
Subarahnoidalni prostor: sadrži spinalnu tečnost
Subduralni prostor
Epiduralni prostor: između dure mater i kosti
Mozak je smešten u lobanjskog duplji koja mu čini spoljašnju mehaničku zaštitu
• Prednji mozak (prosencephalon)
• Veliki mozak (telencephalon)
• Međumozak (diencephalon),
• Srednji mozak (mesencephalon)
• Zadnji mozak (rhombencephalon)
• Moždani most (pons)
• Produžena moždina (medulla oblongata)
• Mali mozak (cerebellum)
prosečna masa mozga odrasle osobe je oko 1350 grama ili 2% ukupne mase tela.
Delovi mozga
• Veliki mozak: moždane hemisfere
• Međumozak (diencephalon)
• Moždano stablo
• Mali mozak
Veliki mozak
• Moždana kora i subkortikalne strukture čine veliki mozak
• Dve hemisfere koje povezuje
– Međumozak (diencefalon)
– Žuljevito telo (corpus callosum)
• Hemisfere deli interhemisferična fisura
Veliki mozak
• Kora velikog mozga (siva masa) se nalazi u spoljnjem delu
• Subkortikalna bela masa se nalazi unutra, ispod kore
• U subkortikalnim delovima mozga osim bele mase nalaze se i:
– Limbički sistem
– Bazalne ganglije
– Međumozak (Diencefalon)
Slojevi velikog mozga
• Siva masa – Spoljašnji sloj
– Sastoji se uglavnom od tela neurona
• Bela masa – Putevi vlakana ispod sive mase
– Primer: korpus kalozum povezuje dve hemisfere
• Bazalne ganglije
– Unutrašnja ostrva sive mase
Longitudinalna fisura Moždana kora
Corpus callosum
Bočna komora
Talamus
Treća komora
Hipotalamus
Slepoočni (temporalni režanj)
Bazalne ganglije
Režnjevi velikog mozga
• Fisure (duboki žlebovi) dele mozak na režnjeve
• Po četiri režnja (lobusa) sa svake strane:
– Frontalni režanj – čeoni režanj (najveći)
– Parijetalni režanj - temeni režanj
– Okcipitalni režanj - potiljačni režanj (najmanji)
– Temporalni režanj - slepoočni režanj • Nekad se njima pridodaje kao peti režanj insula
koja se nalazi u dubini Silvijeve brazde
Veliki mozak: hemisfere mozga
• Parni (leva i desna) gornji delovi mozga
• Uključuju više od polovine moždane mase
• Površina se sastoji od grebena (girusa) i žlebova (sulkusi)
Precentralni girus
Centralni sulkus
Parijetalni režanj
Parijetookcipitalni sulkus
Silvijeva brazda
Okcipitalni režanj
Temporalni režanj
Mali mozak
Moždano stablo
Kičmena moždina
Frontalni režanj
Kora mozga
Girus
Sulkus
Bela masa Fisura
(duboki sulkus
Veliki mozak
• Centralna Rolandova brazda razdvaja prednji deo mozga (frontalni režanj) od zadnjeg dela (parijetalni režanj).
• Lateralna Silvijeva jama deli frontalni režanj od temporalnog režnja
Temeni - Parijetalni
režanj
Potiljačni - Okcipitalni
režanj
Mali mozak
Produžena moždina
Moždani most (pons)
Hipotalamus
Hipofiza
Talamus
Međumozak
Kičmena moždina
Čeoni –frontalni
režanj
Slepoočni (temporalni
režanj)
Funkcionalna anatomija mozga
• Mozak je hijerarhijski sistem: niži delovi mozga su pod kontrolom viših delova mozga
• Najviša instanca je neokorteks, potom slede subkortikalni centri, pa moždano stablo koje se nastavlja u kičmenu moždinu (hijerarhijska disolucija funkcija Hulings Jackson)
Funkcionalna anatomija mozga
• Leva hemisfera je u većini osoba dominantna za:
– Govor
– Vešte naučene pokrete
– Računanje
• Desna hemisfera je u većini osoba dominantna za:
– Prostornu orijentaciju
– Prepoznavanje lica
– Muzičke sposobnosti
Moždana kora – više moždane funkcije
– Govor
– Mišljenje
– Pamćenje
– Egzekutivne funkcije
– Čitanje
– Pisanje
– Računanje
– Poznavanje šeme tela
– Opažanje, pažnja
– Organizacija pokreta
– Emocije
– Inteligencija
– Ličnost
(Pavlović, 2011)
Veliki mozak
• Svaka polovina mozga reguliše pokretanje suprotne strane tela, jer se nervi na putu od kičmene moždine do mozga ukrštaju. Na taj način leva polovina mozga kontroliše mišiće koji pokreću desnu stranu tela i obrnuto.
Moždana kora
• Frontalni režanj je zadužen za mišljenje, planiranje, izrvršavanje akcija, voljne pokrete, kontrolu ukupne aktivnosti, produkciju govora i emocionalnu kontrolu.
• Prednji deo ovog lobusa se naziva prefrontalna kora i predstavlja najviši deo CNS.
• Tu se odvijaju najviše forme mišljenja, emocija i doživljaja sebe i socijalne sredine.
Moždana kora
• Temporalni režnjevi su uključeni u procese:
• Opažanja zvukova (sluh)
• Prepoznavanja objekata
• Razumevanja govora
• Pamćenje
• Osećanja
• Muzičke funkcije
Moždana kora
• Parijetalni režnjevi su sedište:
• Centralnog dela somatosenzorne funkcije koju čine čuna za dodir, bol, temperaturu, pritisak
• Opažanja prostora i organizacije aktivnosti u prostoru
• Takođe se u ovom režnju odvijaju procesi pažnje, govora, šeme tela i nekih matematičkih sposobnosti.
Moždana kora
• Okcipitalni režnjevi su odgovorni za:
• Vizuelno opažanje
• Percepciju oblika, boja, pokreta i svetlosti
• Aktivnosti kore su uglavnom svesnem dok su aktivnosti subkortikalnih struktura nesvesne
Nivoi organizacije moždane kore
• Moždana kora može da se podeli na tri osnovna nivoa funkcije:
– primarna
– sekundarna
– tercijarna kora
• Hijerarhijski najniže oblasti su primarna vizuelna, auditivna, somatosenzorna i motorna kora.
• Primarna senzorna kora prima informacije posredstvom talamusa.
(Patestas, Gartner, 2006)
Primarna senzorna areja
Asocijativna senzorna areja
Parijetalni režanj
Okcipitalni režanj
Frontalni režanj
Temporalni režanj
Primarna vizuelna areja
Vizuelna asocijativna areja
Primarna motorna areja
Premotorna areja
Orbitofrontalna kora
Brokina areja za govor
Asocijativna slušna kora
Primarna slušna kora
Primarna kora
• Primarna kora prima informacije iz okolne sredine i samog organizma i kontroliše specifične mišiće
• Primarna motorna kora odgovara arei 4 odnosno precentralnoj vijuzi frontalnog režnja
• Piramidni neuroni ovog dela kore kontrolišu pokrete pojedinačnih mišića suprotne polovine tela koji su u kori predstavljeni somatotopski, odnosno svaki deo kore odgovara nekom delu tela.
Primarna motorna kora
Parijetalna kora
Premotorna kora
Suplementarna motorna kora
Primarna motorna kora
Stopalo
Bedro
Trup
Ruka
Šaka
Lice
Jezik
Grkljan
Primarna kora
• Primarna somatosenzorna kora se nalazi u postcentralnog vijuzi i odgovara arejama 3, 2 и 1
• Ona prima informacije sa suprotne strane tela za dodir, bol, temperaturu, položaj i vibracije.
Primarna motorna i senzorna kora Primarna
motorna areja Primarna
senzorna areja
Primarna kora
• Primarna vizuelna kora odgovara areji 17 koja okružuje fisuru kalkarinu okcipitalnog režnja
• Svaka strana prima informacije iz suprotne polovine vidnog polja
Primarna kora
• Primarna slušna kora se nalazi na gornjoj površini temporalnog režnja na donjoj ivici Silvijeve brazde i odgovara Hešlovom transverzalnom girusu.
• Ona prima zvuke iz oba uva.
Primarna kora
• Primarna olfaktivna kora se nalazi u donjem zadnjem delu frontalnog režnja i insule.
• Sve informacije kora prima somatotopski tako da svakom delu kore odgovara određeni deo vidnog polja, dela tela ili unutrašnjih organa, odnosno zvučne frekvencije.
Sekundarne oblasti
• Unimodalni asocijacioni korteks je specifičan za svako čulo kao i za motoriku nalazi se u kontinuitetu sa primarnom kortikalnom oblašću.
Tercijerne oblasti
• Na sekundarne oblasti se nadovezuju tercijerne, odnosno polimodalni i supramodalni asocijacioni korteks.
• Ove oblasti su predstavljene parijeto-temporalno-okcipitalnom raskrsnicom u posteriornom (zadnjem), retrorolandičkom delu mozga (iza Rolandove brazde ili centalnog sulkusa) i prefrontalnom korom u anteriornom (prednjem) delu mozga odnosno prerolandično.
Primarna senzorna areja
Asocijativna senzorna areja
Parijetalni režanj
Okcipitalni režanj
Frontalni režanj
Temporalni režanj
Primarna vizuelna areja
Vizuelna asocijativna areja
Primarna motorna areja
Premotorna areja
Orbitofrontalna kora
Brokina areja za govor
Asocijativna slušna kora
Primarna slušna kora
Limbički sistem
• Najviši deo subkortikalnih struktura koji je odgovoran za emocije, motivaciju, instinkte, vegetativne funkcije, učenje i pamćenje.
• Limbički sistem čine: hipotalamus, septalni region, limbička kora (area subcalosa, gyrus cinguli, gyrus parahippocampalis), hipokampus, limbička jedra (amigdala, septalna jedra, basal forebrain – bazalni telencefalon, prednja talamička jedra i jedra habenule), delovi moždanog stabla i limbički putevi.
Amigdala
• Amigdala je jedro koje se nalazi u temporalnom režnju i učestvuje u kontroli emocija i emocionalnog pamćenja, hranjenja, seksualnih funkcija.
• Amigdala posreduje automatske, nesvesne odgovore na emocionalne stimuluse.
Međumozak (diencefalon)
Međumozak (diencefalon)
• Sedi na vrhu moždanog stabla
• Zatvoren je hemisferama mozga
• Čine ga tri dela:
– Talamus
– Hipotalamus
– Epitalamus
Funkcije međumozga
• Gornji deo - talamus: – prenosi informacije i prerađuje informacije iz
većine čulnih organa do velikog mozga
• Donji deo: – smešteni centri koji regulišu temperaturu tela,
osećaj gladi, sitosti i žeđi.
• Hipotalamus je povezan sa hipofizom, žlezdom koja kontroliše rad svih žlezda sa unutrašnjim lučenjem.
Talamus
• Okružuje treću komoru
• Relejna stanica za senzorne impulse
• Prenosi impulse do odgovarajućeg dela kore da bi bili lokalizovani i interpretirani
Hipotalamus
• Ispod talamusa
• Važan centar autonomnog nervnog sistema
– Pomaže regulaciju telesne temperature
– Kontroliše balans vode
– Reguliše metabolizam
• Važan deo limbičkog sistema (emocije)
• Hipofiza je smeštena u nastavku hipotalamusa
Epitalamus
• Formira krov treće moždane komore
• U njemu se nalazi pinealna žlezda – epifiza (endokrina žlezda)
• Uključuje horiodni pleksus – luči cerebrospinalnu tečnost, likvor
Moždano stablo
• Između međumozga i kičmene moždine
• Delovi moždanog stabla
– Srednji mozak (mezencefalon)
– Moždani most (pons)
– Produžena moždina (medula oblongata)
Talamus
Epifiza
Gornji kolikuli
Donji kolikuli
Tektum
Tegmentum
Moždani most
Produžena moždina
Srednjimozak
Srednji mozak (mesencephalon)
• Nalazi se između međumozga i moždanog mosta – ponsa
Srednjimozak
Moždani most
Produžena moždina
Srednji mozak (mezencefalon)
• Uglavnom se sastoji od nervnih puteva - Sadrži primarne refleksne centre vida i sluha:
četiri okrugla ispupčenja – corpora quadrigemina
- Reguliše tonus (napetost) mišića, koji drži telo nasuprot sili Zemljine teže
• Ima dva ispupčena puta vlakana - cerebralni pedunkuli
Moždani most (pons)
• Uglavnom se sastoji od važnih nervnih puteva
• Sadrži jedra kranijalnih nerava: – glavno ili ponsno senzorno
jedro nerva trigeminusa (V)
– motorno jedro trigeminusa (V)
– jedro abducensa (VI) – jedro facijalisa (VII) – vestibulokohlerarno jedro
(VIII)
Produžena moždina (medulla oblongata)
• Najniži deo moždanog stabla - nalazi se između kičmene moždine i moždanog mosta- ponsa.
• Na poprečnom preseku uočava se: • Siva masa- unutra, gde su smešteni važni kontrolni
centri koji upravljaju osnovnim životnim funkcijama: – Kontrola rada srca – Regulacija krvnog pritiska – Disanje – Gutanje – Povraćanje
• Bela masa – spolja - važni nervni putevi
Produžena moždina (medulla oblongata)
• U produženoj moždini UKRŠTAJU SE nervni putevi leve i desne strane tela (desna polovina mozga kontroliše levu stranu tela, a leva desnu).
Retikularna formacija • Difuzna masa sive mase duž moždanog stabla
• Uključena u motornu kontrolu unutrašnjih organa
• Retikularni aktivirajući sistem igra ulogu u održavanju ciklusa spavanja/budnosti
Mali mozak
• Smešten u potiljačnom delu lobanje
• Sastoji se od DVE hemisfere • Izbrazdane površine • Siva masa je na njegovoj
površini • Bela masa je je smeštena u
unutrašnjosti • Prima informacije iz celog tela i
usklađuje rad: – mišića (značajno za precizne
radnje-pletenje, crtanje, pisanje, sviranje instrumenta)
– Nalaze se centri za održavanje ravnoteže tela
– Centri za kontrolu i koordinaciju pokreta
– Regulisanje tonusa
Kičmena moždina
• Deo CNS
• Smeštena u kičmenim kanalu
• Od prednjeg luka atlasa do L2
Kičmena moždina
• Sastoji se od bele i sive mase
• Siva masa ima oblik slova H – Prednji rogovi (motorne
ćelije) – Zadnji rogovi (senzorne
ćelije) – Središnji deo (u prednje
lateralnom delu neuroni čiji aksoni čine pregangliska vlakna autonomnog nervnog sistema)
Kičmena moždina
• Funkcije – Provodna
– Refleksna (lokomocija)
– Centar važnih refleksa
– Autonomna uloga
• Uticaji iz viših delova CNS
M
S
Senzorni neuroni
• Po ulasku u k.m., grane senzornog nerva
– Završavaju se u sivoj masi- lokalni segmentni refleksi
– Prenose signal do “viših” centara- viši nivoi k.m., moždanog stabla i cerebralnog korteksa
Interneuroni
• Nalaze se u svim delovima sive mase
• Oko 30x brojnije ćelije od motornih neurona
• Jako razdražljivi, “okidaju” i do 1500x u s
• Međusobno povezani i povezani sa prednjim motornim neuronima
• Inhibiciski sistem Renshaw ćelija- rekurentna inhibicija- “usmerava - izoštrava” signal
Propriospinalna vlakna
• Multisegmentne veze jednog nivoa kičmene moždine sa ostalim nivoima
• Imaju značaja u integraciji polisinaptičkih refleksa koji uključuju više segmenata kičmene moždine
Motorni neuroni
• Prednji motorni neuroni
– Alfa (α)
• Aα debela mijelinska vlakna, inervišu skeletne mišiće; mnogo puta se granaju po ulasku u mišić – motorna jedinica
– Gama (γ)
• A γ tanja vlakna, do intrafuzalnih mišićnih vlakana koja čine krajeve mišićnog vretena
PERIFERNI NERVNI SISTEM
Kranijalni (moždani) nervi
Kranijalni nervi
V n. trigeminus
VIII n. vestibulocochlaris
X n. vagus XI n. accesorius
XII n. hypoglossus
IX n. glossopharyngeus
III n. oculomotorius IV n. trochlearis VI n. abducens
I n. olfactorius
II n. opticus
VII n. facialis
Funkcije kranijalnih nerava
Ime kranijalnog nerva Uloga
I N. Olfactorius Čulo mirisa
II N. Opticus Čulo vida
III N. Oculomotorius Pokreti očne jabučice, suženje zenice na jakom svetlu ili pri gledanju na blizu
IV N. Trochlearis Pokreti očne jabučice
V N. Trigeminus Osećaj dodira na licu, lobanji i zubima, kontrakcija mišića vilice
VI N. Abducens Pokreti očne jabučice
VII N. Facialis Čulo ukusa, kontrakcija mišića lica, lučenje pljuvačke
VIII N. Vestibulocochlearis Čulo sluha, osećaj ravnoteže
IX N. Glossopharyngeus Čulo ukusa, učestvuje u inervaciji srca, respiratornog sistema, refleksima održanja krvnog pritiska, kontrakcija mišića grla, lučenje pljuvačke
X N. Vagus Uučestvuje u inervaciji srca, respiratornog sistema, refleksima održanja krvnog pritiska, kontrakcija mišića grkljana (govor), usporava srčani rad, ubrzava peristaltiku i lučenje digestivnih tečnosti
XI N. Accessorius Kontrakcija mišića vrata i ramena, i grkljana (govor)
XII N. Hypoglossus Pokreti jezika
Spinalni (moždinski) nervi
Spinalni (kičmeni) nervi
• Postoji po par spinalnih nerava na nivou svakog pršljena - ukupno 31 par
• Kičmeni nervi nastaju spajanjem ventralnih (prednjih) i dorzalnih (zadnjih) korenova kičmene moždine
• Nazivaju se prema regionu kičmene moždine iz koga izlaze
Spinalni nervi – nervni pleksusi
Cervikalni nervi
Torakalni nervi
Lumbalni nervi
Sakralni nervi
Prednje grane formiraju
cervikalni pleksus (C1-C5) i
brahijalni pleksus (C5-8, T1)
T1-T11 spinalni nervi ne formiraju pleksuse
Prednje grane L1-L4 lumbalni
pleksus
Prednje grane L4-L5, S1-S4
sakralni pleksus
Anatomija spinalnih nerava
• Kičmeni nervi se dele uskoro posle napuštanja kičmene moždine – Zadnja grana –
inerviše kožu i mišiće zadnjeg dela trupa
– Prednja grana - formira kompleks mreže (pleksus) za prednji deo trupa.
Zadnji koren
Ganlion dorzalnog korena
Kičmena moždina
Kičmena moždina
Spinalni nerv
Prednja grana
Zadnja grana
- Kičmena moždina - Kičmeni nervi - Nervni pleksusi - Nervi
• Nervni pleksusi
– Mreže neurona iz nekoliko segmenata kičmene moždine koji formiraju nerve za različite delove tela.
Cervikalni pleksus
Brahijalni pleksus
Lumbalni pleksus
Sakralni pleksus
Kičmena moždina
Frenični nerv
Interkostalni nervi
n. radijalis
n.medijanus
n.ulnaris
Kauda ekvina
n. femoralis
n.ischiadicus
Nervi i ganglije NERVI - veliki broj dugačkih nastavaka nervne ćelije- nervna vlakna, obavijena zajadničkim omotačem.
NERVI (u zavisnosti od vrste nadražaja koji prenose)
OSEĆAJNI ( SENZITIVNI): sadrže osećajna nervna vlakna i prenose nadražaj od periferije ka centralnom nervnom sistemu
POKRETAČKI (MOTORNI): sadrže pokretačka nervna vlakna i prenose nadražaj od CNS do mišića ili žlezda
MEŠOVITI: sadrže i osećajna i pokretačka nervna vlakna
GANGLIJE- skupovi tela nervnih ćelija zajedno sa dendritima, koji liče na čvoriće i najčešće se nalaze u osećajnim nervima. Ganglije su delovi perifernog nervnog sistema.
Nervi povezuju CNS sa ostalim delovima tela
Šematski prikaz građe nerva
Omotač od vezivnog tkiva
Fascikulus
Švanova ćelija
Akson
Mijelinizovani neuron
Nemijelinizovani neuron
Arterija i vena