Analiza troskova

4
9. Analiza troškova Predavanje iz Osnova ekonomije D. Čičin-Šain, viši pred. 1 ANALIZA TROŠKOVA Predavanje iz Osnova ekonomije troškove je moguće definirati kao novčanu vrijednost inputa korištenih u proizvodnom procesu tijekom vremena visina troškova ovisi o količini korištenih inputa i njihovoj cijeni njihovoj cijeni postoje tri temeljne vrste troškova: 1. ukupni troškovi 2. granični troškovi 3. prosječni troškovi ukupni troškovi (TC) su najniži ukupni novčani izdaci potrebni da se proizvede određena količina proizvoda ukupni troškovi su jednaki zbroju fiksnih (FC) i varijabilnih troškova (VC) fiksni troškovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje tu ubrajamo troškove trajne imovine (amortizaciju), kamate na kredite, zakupnine na dugi rok itd. fiksni troškovi postoje i kada poduzeće iz nekog razloga ne posluje varijabilni troškovi se mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje tu ubrajamo troškove radne snage, sirovina i energije ukupni troškovi se grafički prikazuju krivuljom ukupnih troškova koja ima oblik položenog slova “S” polazeći od razine fiksnih troškova fiksni troškovi se prikazuju krivuljom fiksnih troškova koja je usporedna s apcisom na kojoj se očitava opseg koja je usporedna s apcisom na kojoj se očitava opseg proizvodnje varijabilni troškovi se prikazuju krivuljom varijabilnih troškova koja ima oblik položenog slova “S” s početkom u ishodištu i predstavlja zrcalnu sliku krivulje ukupnih troškova podjela troškova na fiksne i varijabilne se odnosi samo na kratki rok jer su u dugom roku svi troškovi varijabilni UKUPNI, FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI Koli č ina Fiksni trošak Varijabilni trošak Ukupni trošak Q FC VC T C 0 55 0 55 1 55 30 85 2 55 55 110 3 55 75 130 4 55 105 160 5 55 155 210 6 55 225 280 Fiksni, varijabilni i ukupni troškovi 150 200 250 300 troškova Fiksni trošak FC Varijabilni trošak VC 0 50 100 150 1 2 3 4 5 6 7 Koli čina proizvodnje Visina t Varijabilni trošak VC Ukupni trošak TC

Transcript of Analiza troskova

  • 9. Analiza trokova

    Predavanje iz Osnova ekonomijeD. iin-ain, vii pred. 1

    ANALIZA TROKOVA

    Predavanje iz Osnova ekonomije

    trokove je mogue definirati kao novanu vrijednost inputa koritenih u proizvodnom procesu tijekom vremenavisina trokova ovisi o koliini koritenih inputa i njihovoj cijeninjihovoj cijenipostoje tri temeljne vrste trokova:

    1. ukupni trokovi2. granini trokovi3. prosjeni trokovi

    ukupni trokovi (TC) su najnii ukupni novani izdaci potrebni da se proizvede odreena koliina proizvoda

    ukupni trokovi su jednaki zbroju fiksnih (FC) i varijabilnih trokova (VC)fiksni trokovi su oni koji se ne mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje tu ubrajamo trokove trajne imovine (amortizaciju), kamate na kredite, zakupnine na dugi rok itd.fiksni trokovi postoje i kada poduzee iz nekog razloga ne poslujevarijabilni trokovi se mijenjaju s promjenama opsega proizvodnje tu ubrajamo trokove radne snage, sirovina i energije

    ukupni trokovi se grafiki prikazuju krivuljom ukupnih trokova koja ima oblik poloenog slova S polazei od razine fiksnih trokovafiksni trokovi se prikazuju krivuljom fiksnih trokova koja je usporedna s apcisom na kojoj se oitava opseg koja je usporedna s apcisom na kojoj se oitava opseg proizvodnjevarijabilni trokovi se prikazuju krivuljom varijabilnih trokova koja ima oblik poloenog slova S s poetkom u ishoditu i predstavlja zrcalnu sliku krivulje ukupnih trokovapodjela trokova na fiksne i varijabilne se odnosi samo na kratki rok jer su u dugom roku svi trokovi varijabilni

    UKUPNI, FIKSNI I VARIJABILNI TROKOVI

    Koliina Fiksni troak Varijabilni troak Ukupni troakQ FC VC TC0 55 0 551 55 30 852 55 55 1103 55 75 1304 55 105 1605 55 155 2106 55 225 280

    Fiksni, varijabilni i ukupni trokovi

    150

    200

    250

    300

    tro

    ko

    va

    Fiksni troak FCVarijabilni troak VC

    0

    50

    100

    150

    1 2 3 4 5 6 7

    Koliina proizvodnje

    Vis

    ina

    t Varijabilni troak VCUkupni troak TC

  • 9. Analiza trokova

    Predavanje iz Osnova ekonomijeD. iin-ain, vii pred. 2

    granini trokovi (MC) pokazuju porast ukupnih trokova nastalih proizvodnjom dodatne jedinice proizvodaizraunavaju se stavljanjem u odnos promjene ukupnih trokova i promjene ukupnog outputa

    granini trokovi ovise samo o varijabilnim trokovima, dok fiksni trokovi na njih uope ne djelujugranini trokovi u prvoj fazi pokazuju tendenciju pada, ali kada dosegnu minimum nastavljaju rastinjihov porast je posljedica djelovanja zakona opadajuih prinosakrivulja graninih trokova ima fazu digresije i fazu progresije zbog ega ima oblik slova U

    ODNOS IZMEU UKUPNIH I GRANINIH TROKOVA

    Koliina Ukupni troak Granini troakQ TC MC0 550 551 85 302 110 253 130 204 160 305 210 50

    Odnos izmeu ukupnog i graninog troka

    150

    200

    250

    ok

    ova

    Uk i t k TC

    0

    50

    100

    50

    1 2 3 4 5 6 7

    Koliina proizvodnje

    Vis

    ina

    tro Ukupni troak TC

    Granini troak MC

    prosjeni trokovi (AC) dobiju se dijeljenjem ukupnih trokova s brojem proizvedenih jedinica outputa u nekom vremenskom razdobljunazivaju se i jedininim trokovimanazivaju se i jedininim trokovimadijele se na prosjene fiksne trokove i prosjene varijabilne trokoveprosjeni fiksni trokovi (AVC) su jednaki varijabilnim trokovima po jedinici proizvodaprosjeni fiksni trokovi (AFC) su jednaki fiksnim trokovima po jedinici proizvoda

    krivulja prosjenog troka, kao i krivulja prosjenog varijabilnog troka imaju zone digresije i progresije, oblik slova U, te toku minimumakrivulja prosjenih fiksnih trokova je negativnog nagiba i pribliava se sve blie apcisi kako raste veliina outputarastua krivulja graninog troka sijee krivulju prosjenog troka, odnosno krivulju prosjenog varijabilnog troka u njihovom minimumuiz toga proizlazi da se prosjeni trokovi smanjuju sve dok su granini trokovi manji od prosjenih

    u tom sluaju zadnja proizvedena jedinica stoji manje od prosjenih trokova svih prethodno proizvedenih jedinicaako su granini trokovi vei od prosjenih, tada prosjeni trokovi imaju tendenciju rastau tom sluaju zadnja proizvedena jedinica stoji vie od prosjenih trokova svih prethodnih jedinicau toki minimuma su granini trokovi jednaki prosjenima, pa zadnja jedinica stoji onoliko koliko iznose prosjeni trokovi svih prethodnih jedinica

  • 9. Analiza trokova

    Predavanje iz Osnova ekonomijeD. iin-ain, vii pred. 3

    KoliinaUkupni troak

    Ukupni fiksni troak

    Ukupni varijabilni

    troak

    Prosjeni Varijabilni

    troak

    Prosjeni ukupni troak

    Prosjenifiksni

    troakGranini troak

    Q TC TFC TVC AVC ATC AFC MC

    0 50 50 0

    2 70 50 20 10 35 25 10

    4 85 50 35 8,75 21,25 12,5 7,5

    ODNOS UKUPNIH, PROSJENIH I GRANINIH TROKOVA

    6 95 50 45 7,5 15,83 8,33 5

    8 100 50 50 6,24 12,5 6,25 2,5

    10 110 50 60 6 11 5 5

    12 125 50 75 6,25 10,42 4,17 7,5

    14 145 50 95 6,79 10,36 3,57 10

    16 170 50 120 7,5 10,63 3,12 12,5

    18 200 50 150 8,33 11,11 2,78 15

    20 235 50 185 9,25 11,75 2,5 17,5

    Odnos ukupnih, prosjenih i graninih trokova

    25303540

    kov

    a Prosjeni varijabilnitroak AVC

    05

    10152025

    0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20

    Koliina proizvodnje

    Visi

    na tr

    o Prosjeni ukupantroak ATCProsjeni fiksnitroak AFCGranini troak MC

    poduzee, da bi maksimaliziralo profit, mora poslovati po pravilu najmanjeg troka, odnosno proizvodit e uz najmanje trokove ako koristi inpute tako da granini proizvodi svakog proizvedenog i i i i j di i b d inputa, izraeni u novanim jedinicama, budu meusobno jednaki

    MPL/PL = MPK/PK = MPN/PNMPL, MPK i MPN su granini proizvodi rada, kapitala i prirodnih resursaPL, PK i PN su cijene navedenih proizvodnih faktora

    posljedica primjene pravila najmanjeg troka je pravilo supstitucije ako se cijena jednog proizvodnog faktora smanji, njegov granini proizvod po novanoj jedinici u odnosu na granine proizvode po novanoj jedinici drugih inputa e se poveati, to po novanoj jedinici drugih inputa e se poveati, to e izazvati njegovo vee koritenje uslijed supstitucije skupljih faktora jeftinijimapraenje trokova i rezultata poslovanja poduzea obavlja raunovodstvo, posredstvom bilance stanja i bilance uspjehabilanca stanja pokazuje trenutnu financijsku sliku poduzea

    sastoji se od aktive, s jedne strane, te pasive odnosno obveza i neto vrijednosti s druge stranedvije strane bilance uvijek moraju biti u ravnoteirazlika izmeu aktive i obveza predstavlja neto

    ij d t d vrijednost poduzeabilanca uspjeha pokazuje tijek prodaja, trokova i prihoda u nekom vremenskom razdobljurazlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih trokova prikazuje veliinu neto dohotka, odnosno profita

    razlikujemo raunovodstveno poimanje trokova od ekonomskogekonomski troak ukljuuje i oportunitetne trokove pa je vii od knjigovodstvenog zbog ega pozitivni knjigovodstveni saldo u ekonomskom pozitivni knjigovodstveni saldo u ekonomskom smislu moe biti negativanoportunitetni troak se moe definirati kao vrijednost rtvovanog dobra ili uslugeposlovne odluke imaju oportunitetne trokove jer izbor jedne stvari u uvjetima oskudnosti znai rtvovanje neke druge stvari

  • 9. Analiza trokova

    Predavanje iz Osnova ekonomijeD. iin-ain, vii pred. 4

    oportunitetni trokovi su na konkurencijskom tritu ogranieni ponudom i potranjom tako da je cijena traenih dobara i usluga blizu oportunitetnim trokovimaprimjena oportunitetnih trokova se najee javlja primjena oportunitetnih trokova se najee javlja kod javnih dobara

    KoliinaUkupni troak

    Ukupni fiksni troak

    Ukupni varijabilni

    troak

    Prosjeni Varijabilni

    troak

    Prosjeni ukupni troak

    Prosjenifiksni

    troakGranini troak

    Q TC TFC TVC AVC ATC AFC MC

    0 80

    1 75

    PRIMJER IZRAUNAVANJA UKUPNIH, PROSJENIH I GRANINIH TROKOVA

    2 65

    3 55

    4 65

    5 75

    6 85

    7 95