ANALIZA PONUDA ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE BANKE I …oliver.efri.hr/zavrsni/81.B.pdf · sveuČiliŠte...
Transcript of ANALIZA PONUDA ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE BANKE I …oliver.efri.hr/zavrsni/81.B.pdf · sveuČiliŠte...
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
JOSIPA PINTARIĆ
ANALIZA PONUDA ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE
BANKE I PRIVREDNE BANKE ZAGREB
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
ANALIZA PONUDA ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE
BANKE I PRIVREDNE BANKE ZAGREB
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Teorija odlučivanja
Mentor: prof. dr.sc. Alemka Šegota
Studentica: Josipa Pintarić
Smjer: Menadžment
JMBAG: 0081101510
RIJEKA, svibanj 2013.
SADRŽAJ
1. UVOD……………………………………………………………………………………….1
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA…………………………………………..1
1.2. RADNA HIPOTEZA…………………………………………………………………...2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA………………………………………………….2
1.4. ZNANSTVENE METODE……………………………………………………………..2
1.5. STRUKTURA RADA…………………………………………………………........….3
2. POJAM KREDITA I ZNAČENJE KREDITA…………………………………………..3
2.1. FUNKCIJE KREDITA…………………………………………………………………5
2.2. VRSTE KREDITA……………………………………………………………………..7
2.2.1. Kratkoročni krediti………………………………………………….…………..10
2.2.2. Dugoročni krediti……………………………………………………………….13
2.2.3. Potrošački krediti……………………………………………………………….15
3. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U POSLOVNOJ BANCI…………….....16
3.1. KREDITNI PROCES…………………………………………………………………17
3.1.1. Kreditna analiza………………………………………………........................18
3.1.2. Odobravanje kredita…………………………………………………………....21
3.1.3. Nadgledanje kredita…………………………………………………………….21
3.1.4. Suvremeni pristup – ″Credit – scoring″ modeli……………………………….22
4. BANKARSKE PONUDE ″TOP 3″ BANAKA U HRVATSKOJ……………….…….25
4.1. PRIVREDNA BANKA ZAGREB……………………………………………………26
4.1.1. Nenamjenski krediti………………………………………………………….…26
4.1.2. Stambeni krediti……………………………………………….......................27
4.1.3. PBZ krediti za financiranje legalizacije nekretnina……………………………30
4.1.4. PBZ potrošački krediti…………………………………………………………32
4.1.5. Auto krediti…………………………………………………………………….33
4.1.6. Educa krediti…………………………………………………………………..35
4.2. ZAGREBAČKA BANKA…………………………………………………………...36
4.2.1. Stambeni krediti…………………………………………………………….....36
4.2.2. Stambeni krediti u otplati……………………………………………………...38
4.2.3. Stambeni krediti prve stambene štedionice……………………………………39
4.2.4. Gotovinski krediti………………………………………………………………40
4.2.5. Krediti za kupnju motornih vozila…………………………………………….40
4.2.6. Studentski krediti……………………………………………………………....41
4.3. ERSTE BANKA……………………………………………………………………….41
4.3.1. Erste krediti za stambene zgrade………………………………………………..41
4.3.2. Erste gotovinski krediti………………………………………………………....42
4.3.3. Erste gotovinski krediti u kunama………………………………………………42
4.3.4. Erste stambeni krediti…………………………………………………………..42
4.3.5. Krediti za kupnju vozila……………………………………………………......43
5. PRIVREDNA BANKA ZAGREB – BROJ 1 BANKA U HRVATSKOJ PREMA
OCJENAMA GRAĐANA, INTERNET KORISNIKA I POSLOVNIH OSOBA…….46
6. ENERGO KREDITI.......................................................................................................47
7. ZAKLJUČAK.................................................................................................................57
LITERATURA……………………………………………………………………..........59
1
1. UVOD
Banke u ovoj današnjici igraju veoma značajnu ulogu bez obzira na karakter društvenih
sistema. Njihov značaj je stalno rastao kroz razvoj proizvodnih snaga i društvenih odnosa, da
bi danas njihov utjecaj na novčane i robne tokove postao jedan od najvažnijih karika
suvremene razmjene u svijetu. Obujam poslova kojima se danas banke bave mnogo je
sveobuhvatniji nego ranije, tako da one obavljaju i nebankarske poslove.
Karakteristično je da je potražnja za financijskim sredstvima veća od ponude. Kredite traže
svi, počevši od stanovništva, poduzeća pa i države. S bankarskog stajališta kreditom se smatra
posao u kojem banka daje zajmotražitelju određenu svotu novca uz obvezu da ta sredstva vrati
na dogovoren način u ugovorenom roku i uz odgovarajuću naknadu u obliku kamate. Veći
prijenos koji nosi veći rizik prirodna je suprotnost kreditnog posla, a banka može opstati na
tržištu samo na način da ostvaruje najvišu moguću stopu profitabilnosti, ali nikad iznad razine
kontrolabilnosti rizika. Potražnja je skoro u cjelini usmjerena ka bankama, jer je mali broj
nebankarskih institucija koje bi zajedno s bankom podnijele teret potražnje.
S druge strane, da bi banka uspješno vodila svoju poslovnu aktivnost na prikupljanju
slobodnih novčanih sredstava, ona mora poznavati tržište i za nju bitna tržišna segmenta.
Tako su za banku su na ovom području djelovanja bitna dva tržišna segmenta: proizvodno –
uslužno tržište i tržište osobne potrošnje.
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA
Na tržištu je mnoštvo banaka, sve nude više ili manje slične proizvode i usluge i pojedincu se
teško odlučiti za banku kojoj će povjeriti svoje poslovanje i povjerenje. Stoga banke danas sve
veću pažnju poklanjaju individualnom pristupu pojedinca jer je to jedini način na koji se
mogu istaknuti na tržištu. Kako će pojedina banka pristupiti potencijalnom klijentu u rukama
je njenog menadžmenta, a uspješnost poslovne politike ogleda se u broju klijenata, tržišnim
udjelima i zauzimanjem određene provizije na tržištu.
2
Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je istražiti relevantne značajke bankarskih kredita
i plasmana kredita stanovništvu, njihov utjecaj na svekoliki razvoj gospodarstva te ukazati na
njihove prednosti i nedostatke.
1.2. RADNA HIPOTEZA
Koncentracijom banaka i njihovih ponuda u Republici Hrvatskoj moguće je ukazati na niz
prednosti po pitanju ukupnog funkcioniranja bankarskog sustava u Republici Hrvatskoj.
U skladu s radnom hipotezom moguće je utvrditi nekoliko pomoćnih hipoteza: Suvremenijim
pristupom banaka može se postići bolja konkurentnost kreditiranja stanovništva. Hrvatski
bankarski sustav se prema uvriježenim strukturnim pokazateljima približava prosjeku
tranzicijskih zemalja.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha ovog rada je bila definirati što su krediti te predstaviti načine kojima banka treba
upravljati da bi bila što konkurentnija na tržištu i što prihvatljivija građanima.
Cilj rada je identificirati prednosti i nedostatke kreditnih ponuda, pružiti uvid u pojedine
segmente bankarstva kao i usvojiti metode i modele koji se nude građanima Hrvatske.
1.4. ZNANSTVENE METODE
Predmet, ciljevi i hipoteza istraživanja, opredijeljeni su na dijalektički proces istraživanja kao
i primjenu osnovnih analitičkih i statističkih metoda a posebno dedukcije, indukcije, sinteze,
analize, klasifikacije, povijesne metode, metode deskripcije kao i komparativne metode.
Postupak istraživanja vrši se i na osnovu analize sadržaja dokumenata na nivou primarnih i
sekundarnih izvora (teorijske građe i ranije izvršenih istraživanja). Primjenom odabranih
metoda postiže se naučni, posebni i društveni cilj predmeta istraživanja rada.
3
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraživanja predočeni su u 7 međusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu,
UVODU, definiran je problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja. Postavljene su radna
i pomoćna hipoteza. Nadalje, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, naznačene su znanstvene
metode koje su korištene u radu i obrazložena je struktura rada.
U drugom dijelu pod naslovom POJAM KREDITA I ZNAČENJE KREDITA, obrazložen je
sam pojam kredita u smislu u kojem ga danas poznajemo i kako ga tumačimo. Usto, opisane
su najčešće vrste kredita koje se pojavljuju u poslovanju banaka te funkcije kredita.
U trećem dijelu pod nazivom UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U POSLOVNOJ
BANCI, definiran je kreditni proces te su navedene aktivnosti koje bi trebale olakšati
upravljanje kreditnim rizikom. Opisan je i suvremeni pristup „Credit-scoring“ modeli.
Četvrti dio nosi naziv BANKARSKE PONUDE ″TOP 3″ BANAKA U HRVATSKOJ, i
analizira najtraženije kredite klijenata u Hrvatskoj.
Peti dio nosi naziv „PRIVREDNA BANKA ZAGREB – BROJ 1 BANKA U HRVATSKOJ
PREMA OCJENAMA GRAĐANA, INTERNET KORISNIKA I POSLOVNIH OSOBA“, u
kojem se opisuju prednosti izabrane banke, odnosno primjera kreditiranja za odabrani
ENERGO kredit.
U šestom dijelu pod nazivom „ENERGO KREDITI“, analiziran je sam primjer tog kredita, te
načini otplate ovisno o izboru klijenta.
U sedmom dijelu, ZAKLJUČKU dana je sinteza rada istraživanja koja su provedena u ovome
radu i koja predstavljaju rezultat postavljenog problema.
2. POJAM KREDITA I ZNAČENJE KREDITA
Banke su institucije koje, u funkciji sakupljača novca iz raznih izvora, kroz pasivne i u
funkciji kreditora kroz aktivne poslove: transformacijom veličine pretvaraju male iznose
4
uloga u velike kredite; ročnom transformacijom pretvaraju kratkoročne uloge u dugoročne
kredite; preuzimanjem rizika kod plasmana kredita eliminiraju ili bar bitno smanjuju rizik
ulagača. Riječ kredit je pojam koji se izvodi iz latinske riječi ″credo″ koja znači ″ja vjerujem″.
Kredit predstavlja sposobnost pribavljanja vlasništva i primitaka dobara za uporabu u
sadašnjosti, dok se plaćanje za ta dobra odgađa na neki datum u budućnosti (Miller, Van
House; 1997:79).
U dnevnom govoru riječ kredit najčešće se koristi za označavanje bankarskog ili drugog
zajma. Kredit je ustupanje određene svote novčanih sredstava od strane kreditora (vjerovnika,
zajmodavca) nekoj osobi (zajmoprimcu, dužniku) uz obvezu da mu ovaj vrati sredstva u
dogovorenom roku i plati pripadajuću naknadu odnosno kamatu (Andover; 1998:1).
Kada se govori o kreditu, potrebno je prije svega načiniti razliku između novca i kredita.
Novac je najlikvidniji oblik imovine u kojemu se drži dio bogatstva. Suprotno tomu, kredit
predstavlja posuđenu kupovnu moć koja je posuđena ili stavljena na raspolaganje dužniku,
odnosno krediti predstavljaju obveze plaćanja u novcu.
Od banaka se očekuje da podupru lokalne zajednice adekvatnom ponudom kredita za sve
zakonite poslove i potrošačke financijske potrebe te da razumno vrednuju kredite u skladu sa
konkurentno određenim kamatnim stopama. Kvaliteta kojom neka banka obavlja svoju
funkciju posuđivanja sredstava, u velikoj mjeri utječe na ekonomsko stanje u njenoj regiji,
budući da bankovni krediti potpomažu povećanje broja novih poslovnih poduhvata i broja
radnih mjesta u djelokrugu rada te banke te promoviraju ekonomsku vitalnost. Za većinu
banaka, krediti čine polovicu ili više od njihove ukupne aktive te oko 1/2 do 2/3 njihovih
ukupnih prihoda.
Kredit ima značajne funkcije u odvijanju procesa društvene reprodukcije. Prva je funkcija
prikupljanja svih raspoloživih sredstava koja postoje u gospodarstvu disperzirana kod
mnoštva vlasnika i na različitim mjestima, a koja se ne koriste. Ta sredstva banke trebaju
prikupljati, koncentrirati i usmjeravati putem kredita zajmotražiteljima. Upravo krediti potiču
banke na prikupljanje slobodnih sredstava. Druga funkcija kredita je osiguranje likvidnosti,
kontinuitet, sigurnost i nesmetano odvijanje tekuće proizvodnje, financiranje proširene
proizvodnje te uspostavljanje ravnoteže između ponude i potražnje na tržištu. Za banke se
može reći da osiguravaju sekundarni izvor likvidnosti gospodarstvu. Treća je funkcija kredita
5
utjecaj na međunarodnu razmjenu kroz financiranje pripreme izvoza i osiguravanje izvoznih
poslova. Kod kreditiranja izvoznih poslova pojavljuju se kratkoročni i dugoročni krediti.
Financiranje razvoja nekih gospodarski nerazvijenih područja četvrta je funkcija kredita kroz
koju se osiguravaju dodatna sredstva i razvoj tih područja.
Kredit ima važnu kontrolnu funkciju u gospodarstvu. Najvažniji oblik kontrole provodi
središnja banka koja kroz sustav instrumenata monetarno-kreditne politike utječe na kreditne
plasmane banaka i tako neposredno na poslovanje poduzeća koja se kreditiraju. Problemi u
otplati kredita, koji se mogu pojaviti kod zajmotražitelja, također mogu biti oblik kontrolne
funkcije kredita jer mogu ukazivati na neke probleme u kojima se našlo gospodarstvo (Miller,
Van House, 1997).
2.1. FUNKCIJE KREDITA
Jedan od najvažnijih načina kako banka može biti sigurna da njeni krediti udovoljavaju
regulatornim standardima i da su profitabilni je utvrđivanje pisane kreditne politike. Ovakva
politika službenicima koji rade na kreditima i menadžmentu banke pruža specifične smjernice
za donošenje individualnih odluka o kreditima i o oblikovanju općeg bankovnog kreditnog
portfelja. Svaka iznimka od pisane kreditne politike trebala bi u potpunosti biti dokumentirana
i trebali bi se navesti razlozi zašto je odobreno odstupanje od kreditne politike. U suvremenim
tržišnim gospodarstvima kredit zauzima središnje mjesto. Iz ranije izloženih osobina kredita
proizlaze i njegove funkcije (Andover; 1998:88):
- funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije
- funkcija realokacije novca
- funkcija koncentracije sredstava.
Funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije: Postojanjem kreditnih odnosa kroz
ovu funkciju osigurava se razvoj, kako pojedinih gospodarskih subjekata tako i zemlje,
odnosno zajednice zemalja. Bitne su značajke suvremene proizvodnje, vremenska
nepoklapanja između ulaganja (istraživanje, razvoj, krediti, plaće i dr.) i dobiti od tih
ulaganja. Kredit te probleme najučinkovitije rješava. Ujedno, bilo bi krajnje neracionalno pa i
štetno, ukoliko bi to opće bilo moguće, osigurati kontinuitet proizvodnje vlastitim sredstvima
putem vlastitih rezervi.
6
Funkcija realokacije novca: ova funkcija kredita ukazuje na efikasnost ulaganja slobodnih
sredstava (realne vrijednosti) u djelatnosti koje su profitabilne ili profitabilnije od drugih. Pri
tome nije zanemariv značaj rizika koji se javlja pri svakom poduzetničkom pothvatu.
Maksimiziranje ili optimaliziranje profita uz svođenje rizika na najmanju mjeru određuje, uz
neke druge elemente, ovu alokaciju kreditnog novca. Na taj način se svakako povećava
učinkovitost poslovanja čitavog gospodarstva.
Funkcija koncentracije sredstava: ova funkcija je jedna od vrlo starih funkcija kredita.
Koncentracija slobodnih sredstava u bankama ima dvojaku ulogu. S jedne strane ona
predstavlja kupovnu moć nacije, a s druge služi za sekundarnu emisiju. Iz prethodnih opisa
pojedinih funkcija kredita moguće je zaključiti da se te funkcije međusobno najčešće
isprepliću i uzajamno dopunjuju (Andover, 1998).
Čimbenici smanjenja kreditnog rizika
Općenito je poznato da nema ljudske aktivnosti bez rizika. Razumljivo je da iz ovoga ne
možemo isključiti niti kreditni posao. Visoki stupanj rizika, velikim dijelom upravo proizlazi
iz osobina ovoga posla.
O značaju rizika govore i kretanja u suvremenim gospodarstvima budući da se povećava
zaduženost tih subjekata, kako u masi tako i po pojedinom poslu, što povećava rizičnost
poslovanja te ugrožava gospodarsku stabilnost zemlje. Svakako da ovaj rizik prelazi i
nacionalne granice budući da je često odobren kredit inozemnog podrijetla. Niti jedan kredit,
bez obzira na njegov oblik, visinu kreditnog iznosa ili koje druge njegove osobine, nije bez
rizika. Razumljivo da raspon rizika može biti različit te da je često u vezi s nekim osobinama
kredita.
Osiguranja od rizika su se svodila na osobno i stvarno kreditno osiguranje. Dovoljno je
navesti samo neke kao što su jamstvo, garancija, kreditni zalog, zajednički dužnici, zalog
pokretne stvari i prava, hipoteka i drugo da bi se uočila raznolikost oblika osiguranja.
Prihvaćanje isključivo tih realnih pokrića kao osiguranja protiv kreditnog rizika u gotovo
svim tranzicijskim zemljama, u sferi kreditiranja gospodarskih djelatnosti, ukazuje na veliku
zabludu koja znatno opterećuje i koči razvoj gospodarstva tih zemalja danas.
7
Uzroke ovoj pojavi možemo tražiti u nerazvijenosti i neosposobljenosti bankovnog sustava
glede ocjenjivanja kreditne sposobnosti svojih klijenata. Pod kreditnom sposobnošću
podrazumijevamo sposobnost klijenta za pravovaljano i korektno zaključivanje kreditnog
posla, da se klijent može zadužiti prema banci na pravno učinkovit način i odgovarati za sve
svoje preuzete obveze. Rješenje je dakle u kvalitetnoj ocjeni kreditne sposobnosti klijenta te
realnom sagledavanju cjelokupnog poslovanja kao i perspektivama klijenta i uspostavi
partnerskih odnosa kreditor (banka) – klijent. Takva rješenja uspješno funkcioniraju u
zemljama razvijenih tržišnih gospodarstava (Andover, 1998).
2.2. VRSTE KREDITA
Banke odobravaju veliki izbor kredita mnoštvu klijenata, za velik broj različitih namjena: od
kupovine automobila i novog namještaja, odlaska na odmor ili nastavka fakultetske naobrazbe
do gradnje kuća i poslovnih zgrada. Sve te brojne vrste kredita mogu se kvalificirati po
različitim kriterijima (Katunarić; 1988:251): roku dospijeća kredita, namjeni kredita,
predmetu na koji glasi kredit i u kojem moraju biti podmireni, subjekti kojima se odobrava
kredit, svrsi kredita, domicilu davatelja kredita i načinu osiguranja kredita.
Kreditni plasmani prema roku vraćanja mogu biti (Katunarić; 1988:251-252):
- kratkoročni (do jedne godine)
- dugoročni (preko jedne godine)
Prema namjeni krediti mogu biti:
- investicijski (za financiranje razvoja poduzeća)
- za obrtna sredstva (za financiranje tekućeg poslovanja)
Prema predmetu na koji glase i u kojem moraju biti podmireni, krediti mogu biti:
- naturalni krediti
- novčani krediti
Prema subjektima koji odobravaju kredite, kreditni plasmani mogu biti:
- komercijalni krediti koje prodavatelj robe odobrava kupcu u robi s time da on
vrijednost kredita vrati u novcu
8
- bankovni krediti koje banka odobrava komitentima ili drugim bankama iz raspoloživih
sredstava
Prema svrsi kreditni plasmani mogu biti (Katunarić; 1988:251-252):
- proizvođački krediti namijenjeni za potrebu proizvodnje
- potrošački krediti kojima se povećava kupovna moć stanovništva i drugih pravnih
osoba
Prema domicilu davatelja kredita kreditni plasmani mogu biti:
- tuzemni krediti koje odobravaju domaće kreditne institucije domaćim fizičkim ili
pravnim osobama
- inozemni krediti koje odobrava kreditor iz inozemstva domaćoj pravnoj ili fizičkoj
osobi
Prema načinu osiguranja kredita razlikuju se:
- otvoreni krediti koji se odobravaju određenoj osobi na temelju povjerenja koje u nju
ima davatelj kredita
- pokriveni krediti koji se odobravaju na osnovi nekog pokrića, bilo u vrijednosnim
papirima ili nekretninama
9
Grafikon 1: Struktura kredita banaka po djelatnostima
Izvor: www.hnb.hr
10
2.2.1. Kratkoročni krediti
Banka odobrava kratkoročne kredite iz mobiliziranih i kod nje koncentriranih depozita po
viđenju, kratkoročnih kredita središnje banke i kratkoročnih kredita drugih banaka. Pri
odobravanju kratkoročnih kredita treba voditi računa o načelu likvidnosti i sigurnosti u
njezinom poslovanju, odnosno osiguranju vraćanja odobrenog kredita. U tu svrhu se vrši
ocjena kreditne sposobnosti i boniteta klijenta. Kratkoročni krediti su krediti s rokom vraćanja
do jedne godine. Najčešće namjene su za financiranje proizvodnje i osiguranje zaliha te
pripremu izvoza.
Da bi financirali svoje kratkoročne potrebe gospodarski subjekti mogu, ukoliko je to u skladu
s poslovnom politikom i odrednicama financijskog menadžmenta, posegnuti za eksternim
izvorima sredstava. Time oni postaju znatnije podložni kretanjima i uvjetima na tržištu novca,
bankarskom sustavu, monetarno kreditnoj politici i svim ostalim čimbenicima koji djeluju na
tržištu. Emisijom kratkoročnih vrijednosnica ili njihovom prodajom mogu doći do sredstava, a
na ugovorenom tržištu putem uzimanja kratkoročnih kredita od financijskih institucija, u
prvom redu banaka, ali i ostalih. Iz mobiliziranih i koncentriranih depozita po viđenju,
kratkoročnih kredita središnje banke, kratkoročnih kredita drugih poslovnih banaka i drugih
izvora, banka odobrava svoje kratkoročne kredite. Ovisno o načinu odobravanja i korištenja
kratkoročnih kredita, danih pokrića i tehnika odobravanja, javljaju se slijedeće vrste
kratkoročnih kredita (Kandžija, Živko; 2004:52-57): kontokorentni kredit, akceptni kredit,
eskontni kredit, lombardni kredit, rambursni kredit i avalni kredit.
Kontokorentni kredit
Kontokorentni kredit ili kredit po tekućem računu je vrlo čest i praktičan oblik kreditiranja.
Na temelju solidnosti tražitelja kredita (npr. stalni priljev sredstava na tekući račun kao što je
plaća, mirovina i sl.) banka odobrava ovakav kredit pri čemu utvrđuje njegovu maksimalnu
visinu. Osobitost ovoga kredita je da komitent (dužnik) plaća kamatu samo na visinu
angažiranih sredstava (a ne na cjelokupni iznos odobrenog kredita). Ujedno za vrijeme
nekorištenja kredita banka plaća kamatu.
Međusobni odnosi između korisnika kredita i banke utvrđuju se ugovorom. Kod svih oblika
kratkoročnog bankovnog kredita pa tako i ovog, kod odobravanja kredita prvenstvenu ulogu
11
igra kreditna sposobnost i bonitet poslovanja zajmoprimatelja. Zbog toga suvremena banka
prati u stopu cjelokupno poslovanje svojih komitenata pa čak i njihov privatni život.
Ugovorom između banke i nosioca kredita ugovaraju se osnovni uvjeti odobrenog kredita, a
to su: iznos, rok, visina aktivne i pasivne kamate, iznos provizije itd.
Akceptni kredit
Akceptni kredit predstavlja specifični kratkoročni kreditni posao. Za razliku od ostalih
kredita, kod ovog oblika samo iznimno dolazi do isplate kreditnog iznosa, budući da banka u
ovom kreditnom poslu svome komitentu akceptira mjenicu. Tim postupkom banka postaje
glavni dužnik – trasat te se obvezuje isplatiti mjenični iznos ukoliko to ne učini njen izdavalac
(trasant) odnosno tražitelj kredita. Na taj način dodatno povećava sigurnost naplate mjeničnog
iznosa. Akceptne kredite banka redovito odobrava svojim povjerenim i sigurnim komitentima
čije poslovanje vrlo dobro poznaje i s kojim je u dobrim poslovnim odnosima. Ugovorom o
kreditu utvrđuju se osnovni elementi akceptnog kredita, a to su: iznos kredita, rok trajanja
akceptnog kredita, način osiguranja kredita, visina troškova i provizije itd.
Eskontni kredit
Eskontni kredit je kratkoročni kreditni bankovni posao čija je osnovna karakteristika
odobravanje kratkoročnog kredita na osnovi nekog budućeg potraživanja. To je u biti posao
kod kojega banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća. Vrijednost kupljenog
potraživanja banka diskontira na dan kupnje odbacujući od nominalne vrijednosti iznos
kamata, provizije i troškova. U užem smislu pod eskontnim bankovnim poslom
podrazumijeva se bankovni kratkoročni kredit koji banka odobrava na podlozi mjeničnog
pokrića. Eskontni se krediti redovito odobravaju na rok od tri mjeseca, tj. do dospijeća
mjenice koja je dana kao pokriće kredita.
Eskontni kredit je jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih bankovnih kratkoročnih kredita
upravo zahvaljujući poslovima mjeničnog pokrića te je ujedno i jedan od najlikvidnijih
bankarskih plasmana jer je kratkoročan, a likvidnost mu je zajamčena mogućnošću reeskonta
kod drugih banaka ili središnje banke.
12
Lombardni kredit
Lombardni kredit je stari kreditni posao, a nastao je u talijanskoj pokrajini Lombardiji kojoj
zahvaljuje i ime. Ovaj kredit banka odobrava na podlozi založenih pokretnih realnih
vrijednosti kao što su zlato, nakit, umjetničke kolekcije i druge dragocjenosti, vrijednosni
papiri te druga pokretna dobra. U bankovnom kratkoročnom kreditiranju lombardni se krediti
redovito koriste za osiguranje potrebnih novčanih sredstava za tekuću proizvodnju i promet.
Kod odobravanja lombardnih kredita osnovna je vrijednost prometna vrijednost koja kotira na
burzi. Lombardne kredite osim banaka mogu odobravati i druge institucije kao što su
zalagaonice koje na osnovi založenih vrijednosti odobravaju potrošačke konzumne kredite
koji služe za potrošačke svrhe. Prednost ovih kredita je i u činjenici da njegov tražitelj ostaje
vlasnik nad založenom stvari. U slučaju ne vraćanja kredita (s pripadajućom kamatom i
troškovima) vjerovnik prodaje založene efekte putem licitacije. Iz ostvarene prodajne cijene
podmiruje svoja potraživanja. Ukoliko se prodajom ostvari veća cijena od odobrenog kredita
taj iznos pripada dužniku, odnosno vlasniku založene stvari. U današnjoj praksi najvećeg
broja banaka lombardni se kredit odobrava u visini od 60 do 80 posto stvarne vrijednosti
založenih vrijednosnih papira ili drugih pokretnih stvari.
Rambursni kredit
Rambursni kredit je u suštini akceptni kredit koji banka odobrava uvozniku robe za plaćanje
uvoza robe uz pokriće robnih dokumenata kao što su: teretnica, polica osiguranja i dr., koji su
na nju preneseni. Prema tome, ovaj kredit je važan za trgovačku razmjenu te je ujedno
relativno čest u međunarodnim poslovnim odnosima. Porijeklo naziva ovog kredita je
francuska riječ rambourser što znači isplatiti. Ovaj oblik kredita se pokazao kao vrlo podesan
za reguliranje plaćanja uvoza robe iz prekomorskih zemalja. Razlikuje se direktni i indirektni
rambus, ovisno o tome da li mjenicu s kojom se obavlja plaćanje akceptira domaća banka
(direktni rambus) ili banka u trećoj zemlji (indirektni rambus) (Kandžija, Živko; 2004).
Avalni kredit
Avalni kredit je poseban oblik kratkoročnog bankovnog kredita kojim banka daje aval,
odnosno jamstvo svom komitentu. Ovdje se također ne radi o odobravanju klasičnog
bankovnog kredita u novcu, već o davanju bezuvjetnog i neopozivog jamstva da će banka
13
isplatiti mjenicu umjesto mjeničnog dužnika, ukoliko isti ne ispuni svoju obvezu. Mjenica s
avalom je kvalitetna i gotovo 100% sigurna. Po primitku zahtjeva za avalni kredit, banka
postupa na isti način kao i kod odobravanja drugih vrsta kratkoročnih kredita. Kratkoročni
krediti – kratkoročno kreditiranje je vrlo čest aktivni bankarski posao. Bankovni kratkoročni
krediti u suvremenoj međunarodnoj razmjeni postaju jedan od osnovnih oblika financiranja i
vrlo značajan pokretač robnog prometa.
Kratkoročne kredite mogu odobravati i nebankarske institucije kao primjerice građevinska
poduzeća, osiguravajuća društva, mirovinski fondovi i drugi. Međutim, potraživanja prema
nebankarskim institucijama ne služe kao sredstva prometa i plaćanja, pa zbog toga nemaju
karakter novčanih sredstava (Kandžija, Živko; 2004).
Ovisno o načelu bankovnog poslovanja i ročnosti izvora sredstava, bankovno se kreditiranje
dijeli na tri osnovne grupe kreditiranja (Katunarić; 1988:269):
Tabela 1: Tri osnovne grupe kreditiranja
VRSTA KREDITIRANJA ROK VRAĆANJA
Kratkoročno kreditiranje do 1 godine
srednjoročno kreditiranje od 1-5 godine
dugoročno kreditiranje rok vraćanja preko 5 godina
Za banku je bitno kod odobravanja kratkoročnih kredita voditi računa o likvidnosti i
sigurnosti u poslovanju, odnosno osigurati vraćanje kratkoročnih kredita po isteku roka. U tu
svrhu banka ispituje bonitet svakog potencijalnog dužnika.
2.2.2. Dugoročni krediti
Dugoročni krediti imaju rok vraćanja preko jedne godine i pretpostavljaju veći rizik ulaganja
pa se pri odobravanju dugoročnih kredita banka odlučuje na osiguravanje instrumenata
osiguranja kreditnog plasmana. Kod odobravanja dugoročnih kredita koristi se drugačija
procedura i sam kredit se koristi na poseban način. Između ostalog, izrađuju se elaborati i vrše
14
se ocjene investicijskih projekata. dok su kratkoročni krediti vezani za povremena obrtna
sredstva, novčani promet ima svrhu da osigurava tekuću likvidnost proizvodnje i prometa i to
na kratki rok, dotle je dugoročno kreditiranje vezano za ulaganje novčanih sredstava za
financiranje investicija, odnosno proširene reprodukcije.
Dugoročni krediti klasificiraju se na (Katunarić; 1988:263): investicijske kredite, hipotekarne
kredite, kredite za pokriće prodaje na kredit i izvođenje investicijskih radova te kredite za
trajna obrtna sredstva.
Investicijski krediti
Namijenjeni su kreditiranju opreme, građevinskih objekata i infrastrukture. Raznovrsni
investicijski projekti ocjenjuju se pomoću posebne metodologije koju izrađuje konzorcij
ekonomskih instituta ili metodologije međunarodne banke. Korištenje, odnosno plaćanje,
temelji se na situacijama i fakturama. Plaćanje na temelju situacije sastoji se iz skupa
dokumenata, temeljem kojih banka utvrđuje koliko je posla na nekom objektu obavljeno i
koliko sredstava će iz kredita isplatiti izvođaču. Tako se izbjegava ″divlje″ trošenje sredstava,
trošenje bez kontrole. Investicijski krediti najčešće se vraćaju u ratama ili anuitetima.
Hipotekarni krediti
Najčešće se odobravaju uz pokriće zalaganja neke nepokretne stvari. Koriste se pri izgradnji
ili adaptaciji stambenih objekata. Osnovna karakteristika hipotekarnog kredita je odobravanje
kredita na temelju zaloga nekretnine zajmotražitelja. Visina odobrenog kredita ovisi o
vrijednosti hipoteke. Visina kredita u pravilu je negdje oko 50 – 70% vrijednosti hipoteke.
Ovaj kredit je moguće otplaćivati jednokratno u cjelokupnom iznosu po isteku ugovorenog
roka – fiksna hipoteka i kredit koji se otplaćuje prema amortizacijskom planu.
Krediti za pokriće prodaje na kredit i izvođenje investicijskih radova
Najčešće se izdaju proizvođačima i izvođačima radova (brodova, prijevoznih sredstava,
opreme, investicijskih radova) na rok do 10 godina. Ovom skupinom kredita bave se razne
institucije za financiranje izvoza dobara. Važnost osiguranja vraćanja kredita je vrlo bitna, a
često se avaliraju mjenice koje izvođač ″indosira″ banci koja je dala kredit.
15
Krediti za trajna obrtna sredstva
Ovi krediti traju do pet godina, a koriste se jednostavnom doznakom na žiro-račun. Leasing je
važan izvor srednjoročnog i dugoročnog financiranja za poduzeća jer je prikladno rješenje za
osiguranje nabave potrebnih sredstava, za poslovanje kada poduzeća ne raspolažu dostatnim
sredstvima za njihovu kupnju. Banka leasingom zadržava vlasništvo nad opremom, čime se
ujedno osigurava od rizika te koristi jednostavniju dokumentaciju. Da bi se donijela isplativa
odluka uz najmanji mogući rizik, davatelji kredita trebaju raspolagati mogućnošću kompletne
analize poslovanja tražitelja kredita, trebaju istražiti mogućnosti plasmana robe ili usluga koje
su predmet kreditiranja i dr. Pored toga, davatelj kredita mora raspolagati s nizom analiza
vezanih za troškove kreditirane proizvodnje, treba poznavati okruženje tražitelja kredita,
odnosno mora raspolagati podacima koji će garantirati sigurno, profitabilno i racionalno
poslovanje te povrat uloženih sredstava (Katunarić, 1988).
2.2.3. Potrošački krediti
Potrošački krediti predstavljaju kredite koje odobravaju banke i druge financijske institucije
potrošačima, u cilju plaćanja dobara i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji. Odnosno, to je
poseban imovinsko-pravni odnos kreditora (banke ili trgovačke organizacije) i korisnika
kredita (individualnog potrošača) u kojem kreditor ustupa korisniku kredita uz određene
uvjete, određeni novčani iznos za kupnju određene vrste robe, a korisnik se kredita obvezuje
da će se pridržavati uvjeta i otplatiti ustupljeni novčani iznos zajedno s kamatama u
predviđenom roku jednakim mjesečnim ratama. Taj se odnos regulira zaključivanjem ugovora
o potrošačkom kreditu između kreditora i korisnika kredita.
U posljednje vrijeme pojavljuju se i neki novi oblici potrošačkog kreditiranja. Najčešće su
temeljeni na kreditnim karticama (American Express i Diners), a omogućuju korisnicima tih
kartica da obročno, uz određene uvjete, kupuju robu na potrošački kredit, dakle u dužim
rokovima nego što je to uobičajeno. Svakako da pritom postoji selekcija korisnika tih kredita,
kako glede odobrena iznosa, tako i rokova.
Može se reći da je potrošački kredit kratkoročni, neproizvodni kredit koji je odobren
potrošačima za povećanje njihove kupovne snage iznad njihove realne ekonomske moći, radi
16
financiranja trajnih i netrajnih potrošnih izdataka u svrhu nabavke potrošnih dobara (Šego;
1991:47). Najčešća namjena ovih kredita je kupnja robe široke potrošnje: tekstila, bijele
tehnike, namještaja, trajnih potrošnih dobara ili pak automobila. Rok vraćanja kreće se od tri
mjeseca do dvije godine, danas često i pet godina.
Porastom dohotka potrošača modificiraju se i potrebe za kreditiranjem potrošnih dobara u
smislu da se smanjuje ili potpuno opada potreba za kreditiranjem nabavke pojedinih dobara,
ali, s druge strane, javlja se potreba za kreditiranjem novih potrošnih dobara i sve viša potreba
za kreditiranjem nematerijalnih usluga, npr. školovanje, odmor i sl. (Šego; 1991).
3. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM U POSLOVNOJ BANCI
Kada se govori o kreditima, postoje dvije priče. S jedne strane je dostupnost, a s druge strane
je kreditni rizik. Činjenica je da postoji sve više kredita. Prodavači automobila smišljaju nove
načine prodaje, dogovaraju se s bankama, banke nude kreditne kartice, trgovine prodaju robu
na kredit itd. Krediti omogućuju ljudima da kupuju kuće, automobile, zatim omogućuju
pokretanje novih te razvoj postojećih poduzeća, gradovi grade škole, države grade ceste itd.
No, s druge strane tu je i kreditni rizik. Elemente kreditnog rizika nalazimo svaki puta kada
osoba ili poduzeće uzima neki proizvod ili uslugu bez trenutačnog plaćanja tog proizvoda
odnosno usluge. Kreditni rizik je posljedica ugovorene i/ili moguće financijske transakcije
između davatelja i uzimatelja sredstava odnosno varijacija mogućih povrata koji bi se mogli
zaraditi na financijskoj transakciji zbog zakašnjelog ili nepotpunog plaćanja glavnice i/ili
kamate (Jakovčević, 2000). Kreditni rizici su najvećim dijelom povezani s modernim
financijskim produktima, kao primjerice opcije, kamatni swap, valutni swap, terminski
ugovori itd., koji u isto vrijeme predstavljaju zaštitni instrumentarij od rizika. Financijski
instrument je ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina jednog poduzeća i
financijska obveza drugog poduzeća. Upravo ovom definicijom obuhvaća se kreditni rizik u
najširem smislu riječi, jer je financijski instrument i bilančna i izvanbilančna stavka aktive i
pasive banke (Jakovčević, 2000). Kreditni rizik, u najužem smislu riječi, se odnosi na
vjerojatnost neplaćanja po ugovoru o novčanom kreditu. Postavlja se pitanje zašto se banke
nastoje zaštiti od rizika. Zato što svako zakašnjenje ili izostanak povrata ugovorene glavnice i
kamata reducira stvarni dobitak banke i tako smanjuje njenu stvarnu vrijednost. Gubici zbog
rizičnih kredita su ogromni. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama je u razdoblju od
17
1980.do 1993. godine propalo je 1500 banaka, a najveći uzrok njihove propasti bila je
prekomjerna izloženost kreditnim rizicima ili neodgovarajuće upravljanje kreditnim rizicima.
Što se tiče Hrvatske, treba spomenuti i činjenicu da je trenutno relativni udio kreditnog
portfelja u ukupnom portfelju značajan pošto nema mnogo drugih financijskih instrumenata
kojima se trguje. Banke odobravaju kredite različitim zajmotražiteljima i za različite svrhe. Za
većinu je klijenata to primarni izvor financiranja. Odobravanje kredita potrošačima i
poduzećima podrazumijeva prihvaćanje rizika kako bi se ostvarile zarade.
Dakle, temeljna funkcija banke jest koncentracija slobodnih novčanih sredstava kroz
prikupljanje depozita i alokacija tih sredstava kroz odobravanje kredita i plasiranje ostalih
financijskih instrumenata na tržište, pa je razumljivo da je od svih rizika banka najviše
izložena kreditnom riziku. U današnjim uvjetima poslovanja banaka, potreba za
identifikacijom, mjerenjem, praćenjem i kontrolom kreditnog rizika, kao i utvrđivanjem
postojanja primjerene razine kapitala za pokriće tih rizika i primjerene kompenzacije
preuzetih rizika je uvjet opstanka na tržištu. Kreditni rizik stoga zahtijeva stalan nadzor, kako
s aspekta odobravanja novih kredita klijentima s kojima se još nije poslovalo, tako i s aspekta
praćenja kreditne sposobnosti već postojećih zajmoprimaca, odnosno praćenja kreditnog
rizika nakon što je kredit odobren (Jakovčević, 2000).
Djelotvorno upravljanje kreditnim rizikom važna je komponenta obuhvatnog pristupa
upravljanju rizikom i neophodno je za dugovječan uspjeh svih bankovnih organizacija.
Upravo je zato uspostavljanje i održavanje sustava kontinuiranog utvrđivanja, mjerenja,
praćenja i kontroliranja kreditnog rizika ključna stavka uspjeha svake banke.
3.1. KREDITNI PROCES
Kreditni proces je proces koji obuhvaća analiziranje kreditne sposobnosti klijenta, donošenje
odluke o tome odobriti kredit ili ne, te praćenje otplate kredita i poduzimanja potrebnih akcija
ako dođe do problema pri otplati kredita. Kreditni proces počiva na sustavu i kontroli svake
banke što omogućuje menadžmentu i kreditnim referentima da procjene rizik. Kreditni proces
u suvremenom bankarstvu ima vrlo bitnu ulogu u procjeni i kvalitetnom upravljanju kreditnim
rizikom, a njegova dosljedna primjena osigurava minimiziranje kreditnog rizika te
ostvarivanje profita za banku.
18
Koraci u kreditnom procesu (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama):
Kreditna analiza
Odobravanje kredita
Nadgledanje kredita
3.1.1. Kreditna analiza
Od davnih dana pa sve do danas nije se fundamentalno promijenila kreditna evaluacija
klijenata. Radi se o mjerenju sposobnosti i potreba klijenata u cilju utvrđivanja je li odabrani
način financiranja pogodan za određenog zajmotražitelja. Kreditna analiza predstavlja proces
određivanja vjerojatnosti da klijent hoće odnosno neće otplaćivati prispjele obveze po kreditu.
Uobičajeni koraci u kreditnoj analizi su sljedeći (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-
u-bankama):
Podnošenje kreditnog zahtjeva
Podnošenje financijskih i kreditnih izvještaja
Analiziranje financijskih izvještaja i tijeka gotovine
Procjena kolaterala
Prijedlog za odobravanje/odbijanje kreditnog zahtjeva. Jednom kada klijent zatraži
kredit u banci, kreditni referent će analizirati sve dostupne informacije kako bi odredio
udovoljava li to postavljenim kriterijima u cilju donošenja pozitivne odluke o kreditu.
Kreditni referent će pokušati ocijeniti sposobnost i volju klijenta da vrati kredit.
Ključni faktori rizika koje analizira kreditni referent (″6K″ - Tradicionalni pristup):
Karakter:
Klijent treba imati jasno definiranu namjenu kredita i ozbiljnu namjeru da kredit vraća prema
ugovorom utvrđenom načinu.
Kapital:
Klijent treba biti sposoban voditi poslovanje koje će proizvesti takav novčani tijek koji će biti
dovoljan za podmirenje svih obveza uključujući i otplatu kredita.
Kapacitet:
Klijent treba imati pravnu sposobnost i osposobljeni menadžment da vodi cjelokupno
poslovanje.
19
Kondicije:
Podrazumijeva analiziranje okruženja klijenta koje utječe na definiranje uvjeta i pretpostavki
za njegovo poslovanje.
Kolateral:
Kolateral je sekundarni izvor naplate potraživanja, a nastupa kada se pokaže da klijent nije u
stanju ispuniti svoje obveze po kreditu.
Kontrola:
Podrazumijeva pregled zakonske regulative kako bi se otkrilo na koji način ona može utjecati
na financijski položaj klijenta.
Ako prilikom analize ključnih faktora rizika, kreditni referent i/ili analitičar odluku donosi
isključivo na temelju znanja, iskustva, slijedeći pri tome propisane procedure i pravila, tada
govorimo o subjektivnoj ocjeni. No, ako pri donošenju odluke koristi model koji je razvijen
upotrebom statističkih i ostalih metoda, tada govorimo o kreditnom skoringu. Kreditni
skoring je sistem dodjeljivanja bodova zajmotražitelju čiji zbroj predstavlja numeričku
vrijednost koja pokazuje koliko je vjerojatno da zajmotražitelj kasni u otplati kredita
(http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama).
Inicijalna kvantitativna analiza glasi:
analiziranje kreditne povijesti
ocjenjivanje unutarnjih i vanjskih faktora poduzeća
analiziranje financijskih izvještaja
analiziranje tijeka gotovine
pravljenje izvještaja o kreditu
Proces ispitivanja kreditne sposobnosti rezultira raspoređivanjem klijenta u jednu od rizičnih
kategorija koje označavaju odobravanje ili odbijanje kreditnog zahtjeva. Nadalje, u tabeli 1. se
nalazi jedan od načina klasifikacije klijenata i to poduzeća uz napomenu da postoje i mnoge
druge rizične klasifikacije (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama).
20
Tabela 1: Rizična klasifikacija klijenata
Skupina rizika Ocjena klijenata
1 izvrstan klijent, u nerizičnoj grani djelatnosti, kontinuitet poslovanja bez gubitka dulji od 5 godina
2 solidan klijent, kontinuitet poslovanja bez gubitaka dulji od 3
godine
3 dobar klijent, u srednje rizičnoj grani djelatnosti, kontinuitet poslovanja bez gubitaka u zadnje 2 godine
4 prosječan klijent, posluje s gubitkom u posljednje vrijeme, dosta negativnih pokazatelje, nema program ni viziju razvoja
5 niz uočenih slabosti, prijeteća financijska nestabilnost s mogućnošću insolventnosti, moguća ozbiljnija kriza
menadžmenta
6 klijent s prijetećim bankrotom
Izvor: izrada studentice prema http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama
U nastavku se prikazuje jedna od najpoznatijih klasifikacija klijenata od Standard & Poor's-a.
Tabela 2.: Standard & Poor's rizična klasifikacija klijenata
Skupina rizika Ocjena klijenata
AAA Najbolja kreditna kvaliteta
Naročito pouzdano u odnosu na financijske veze
AA Vrlo dobra kreditna kvaliteta
Vrlo pouzdano
A Još uvijek dobra kreditna kvaliteta
Posumnjati na ekonomske uvjete
BBB Najniži rejting u skupini za investicije
BB Potreban oprez
Najbolja kreditna kvaliteta u pod-
investicijskom razredu
B Osjetljivo na promjene ekonomskih uvjeta
Trenutno pokazuje sposobnost da udovolji
financijskim obvezama
CCC Trenutno osjetljivo na neplaćanje
Ovisi o povoljnim ekonomskim uvjetima
CC Jako osjetljivo na neplaćanje
C Vrlo blizu ili već u stečaju
Trenutno plaća obveze
D Neplaćanje nekih financijskih obveza se
već dogodilo
Izvor: izrada studentice dostupno na http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama
21
3.1.2. Odobravanje kredita
Nakon provedene analize slijedi odluka odnosno odobravanje ili neodobravanje kredita. Ako
se odobri, slijedi ugovor, isplata te aktiviranje dokumentacije odnosno:
odluka o odobravanju/odbijanju kredita
ugovor o kreditu
isplata novčanih sredstava
arhiviranje dokumentacije
Uobičajena praksa je da kreditni referent predlaže odluku o odobravanju ili odbijanju kredita,
a kreditni odbor donosi konačnu odluku. Ugovor o kreditu formalizira svrhu i namjenu
kredita, njegovu vrijednost, uvjete i rokove povrata kredita, zahtijevani kolateral te posebne
obveze klijenta u slučaju kašnjenja, nepotpunog plaćanja. Ponekad se može dogoditi da banka
uvjetuje odobravanje kredita poštivanjem nekih obveza, afirmativnih ili negativnih
(http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama).
Afirmativne obveze:
tekuća likvidnost > 1
plaćanje rate do 60 dana
obrtaj zaliha > 4 puta godišnje
Negativne obveze:
nemogućnost ulaženja u poslovne kombinacije bez odobrenja banke
nemogućnost mijenjanja vrhovnog ili srednjeg menadžmenta bez odobrenja banke
3.1.3. Nadgledanje kredita
Podrazumijeva praćenje kredita i otplate u skladu s potpisanim ugovorom i poduzimanje
korektivnih aktivnosti kao primjerice, promjena kreditnih uvjeta, dodatno osiguranje i dr. Cilj
je smanjenje kreditnog rizika i rješavanje problematičnih kredita. I u procesu nadgledanja
kredita se mogu koristiti modeli. Naime, scoring modeli se mogu podijeliti u dva tipa:
aplikativni scoring koji se odnosi na nove klijente; bihevioralni scoring koji se odnosi na
22
račune postojećih klijenata. Bihevioralni scoring modeli se koriste za donošenje odluka
vezanih uz otvorene račune klijenata. Bazirani su na dinamičkoj komponenti računa, a odluke
se odnose na upravljanje računima, politiku naplate potraživanja, određivanje limita,
zadržavanje te zatvaranje računa postojećih klijenata i dr. Odabir karakteristika korištenih u
razvoju modela zavisi o tipu kredita, količini kredita te namjeni kredita.
Kada se radi o aplikativnim scoring modelima za građane, karakteristike koje se koriste su
sljedeće: vrijeme provedeno na postojećoj adresi stanovanja, stambeni status, posjedovanje
telefona, godišnji prihod, posjedovanje kreditnih kartica, tip bankovnog računa, dob,
zanimanje, namjena kredita, bračni status, trajanje računa u banci, stabilnost zaposlenja,
podaci kreditnog biroa, mjesečne obveze, mjesečni prihodi, broj osoba u domaćinstvu itd.
Bihevioralni scoring modeli pored navedenih podataka uključuju još i podatke ponašanja.
Tipične karakteristike korištene u bihevioralnim modelima, pored navedenih, su: povijest
neplaćanja, povijest korištenja računa, povijest plaćanja računa, naplata računa, transakcije
vezane uz revolving kredite, podaci iz kreditnih biroa (http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-
rizici-u-bankama).
3.1.4. Suvremeni pristup – ″Credit – scoring″ modeli
Mnoge su banke, razvojem informatičke tehnologije uočile nedostatke tradicionalnog pristupa
procjene kreditne sposobnosti zajmotražitelja među kojima su visoki troškovi procjene,
vrijeme potrebno da se donese odluka, te subjektivnost kreditnog referenta prilikom procjene,
pa su stoga počele razvijati interne modele procjene kreditne sposobnosti zajmotražitelja kako
bi se eliminirao kreditni rizik – credit scoring modele. Taj sustav procjene zajmotražitelja
baziran je na dodjeljivanju bodova zajmotražitelju kako bi se dobila brojčana vrijednost koja
izražava vrijednost da kod pojedinog zajmotražitelja nastupi određena aktivnost, kao što je
primjerice kašnjenje u otplati kredita (Mays, 2001).
Prvi su modeli bili univarijantni i bazirali su se na izračunu pokazatelja (omjera) temeljem
podataka iz financijskih izvještaja zajmotražitelja koji su se uspoređivali s pokazateljima na
razini cjelokupne djelatnosti i trendu kretanja za te pokazatelje. S vremenom su se ti modeli
počeli razvijati te se kombiniralo više pokazatelja unutar istog modela, čime su oni postali
23
multivarijantni, a najpoznatiji takav model je Altmanov Z-score model i Chesserov Credit –
scoring system.
Z-score model koristi se multivarijantnim pristupom koji uključuje omjerne i kategorijalne
vrijednosti koje se kombiniraju da bi se dobila mjera, nazvana skor kreditnog rizika, koja
najbolje diskriminira između poduzeća koja su neuspješna i onih koja su uspješna
(http://www.defaultrisk.com/pa_score_01.htm). Z-score model predstavlja linearnu funkciju
pet financijskih pokazatelja (omjera) i predviđa mogućnost bankrota pojedinog subjekta
unutar dvije godine.1 Izvorna formula za izračun postavljena je na sljedeći način:
Z-score = (1,2X1) + (1,4X2) + (3,3X3) + (0,6X4) + (1,0X5),
gdje je: X1 – radni kapital/ukupna imovina, X2 – zadržana dobit/ukupna imovina, X3 – dobit
prije oporezivanja/ukupna imovina, X4 – tržišna vrijednost vlastitog kapitala/knjigovodstvena
vrijednost pasive, X5 – prodaja/ukupna imovina.
Vrijednosti pokazatelja se kreću u rasponu od -5,0 do 20,0. Z-score niži od 1,8 upućuje na
povećan rizik bankrota, dok onaj viši od 3,0 isključuje mogućnost bankrota. U rasponu od 1,8
do 3,0 su pronađene greške u originalnom uzorku, te nije moguće pouzdano procijeniti
mogućnost nastanka bankrota.2
Kasnije je taj model modificiran na način da su neku pokazatelji u modelu izmijenjeni, a
također su dodani i neki novi. Taj novi model nazvan je i ZETA scoring model, a određen je
slijedećim varijablama (Sinkey, 2002):
povrat na imovinu, izražen kao omjer zarade prije kamata i poreza i ukupne imovine,
stabilnost zarade, mjerena inverzijom standardne pogreške procjene desetogodišnjeg
trenda kretanja povrata na imovinu,
servisiranje duga, izraženo kao omjer zarade prije kamata i poreza i ukupne plaćene
kamate,
kumulativna profitabilnost, izražena kao omjer zadržane zarade i ukupne imovine,
likvidnost, izražena omjerom ukupne tekuće aktive i ukupne tekuće pasive,
kapitalizacija, izražena kao omjer vlasničkog kapitala i ukupnog kapitala,
1 Preciznost modela jednu godinu prije bankrota iznosi 95%, a dvije godine prije bankrota 82%.
2 To se područje, upravo zato što nije moguće pouzdano procijeniti mogućnost nastanka bankrota, naziva i
„sivom zonom“.
24
veličina poduzeća, određena veličinom ukupne imovine poduzeća
ZETA model je uspješan u klasificiranju poduzeća 5 godina prije bankrota na uzorku
proizvodnih i trgovačkih poduzeća. Točnost modela iznosi više od 90% za klasificiranje
poduzeća jednu godinu prije bankrota i 70% pet godina prije bankrota. ZETA model ima veću
točnost u odnosu na Z-score model u klasifikaciji neuspješnih poduzeća u razdoblju od 2 do 5
godina prije bankrota, dok je točnost za prvu godinu gotovo jednaka za oba modela. Z-score
model je pokazao nešto veću točnost u odnosu na ZETA model u klasificiranju uspješnih
poduzeća za razdoblje od dvije godine u slučaju kada je moguća direktna usporedba.
Praktična upotreba ZETA modela postoji pri ocjeni kreditne sposobnosti za financijske i
nefinancijske institucije te pri identifikaciji nepoželjnog investicijskog rizika (Šarlija, 2002).
Chesserov Credit scoring model je u suštini model za provjeru kredita, odnosno on predviđa
klijentovo nepoštivanje obveza iz ugovora, uzimajući u obzir ne samo nepodmirivanje
ugovorne obveze, već i bilo koje druge okolnosti koje mogu nastupiti te dovesti vjerovnika
(banku) u nepovoljniji položaj od prvotno određenog ugovorom. Ovaj model bazira se na
tehnici logit analize3, a sastoji se od šest varijabli i ima sljedeću formulaciju (Sinkey, 2002):
Y= -2,0434 – 5,24X1 + 0,0053X2 – 6,6507X3 + 4,4009X4 – 0,0791 X5 – 0,1020 X6
gdje je: X1 – (gotovina + utržive vrijednosnice)/ukupna aktiva, X2 – neto prodaja/(gotovina +
utržive vrijednosnice), X3 - dobit prije poreza i kamata/ukupna aktiva, X4 – ukupan
dug/ukupna aktiva, X5 – fiksna aktiva/neto vrijednost, X6 – obrtni kapital/neto prodaja.
Vrijednost Y služi za izračunavanje vjerojatnosti nepoštivanja ugovorne obveze, označene s
P:
Za P > 0,50 znači da postoji vjerojatnost nepoštivanja ugovorne obveze, dok P ≤ 0,50
pretpostavlja da će klijent uredno izvršavati ugovorne obveze u budućnosti. Model je uspješno
predvidio nepoštivanje ugovornih obveza klijenata godinu dana unaprijed, za tri, od četiri
3 Više o tome, vidi Bessis, J: Risk Management in Banking, John Wiley & Sins, 2002., p. 466-470
25
promatrana kredita, pa se često koristi i u fazama nakon odobravanja kredita, posebice za
nadzor kreditnih plasmana.
Također su razvijeni i brojni drugi modeli koji financijskim institucijama omogućavaju bolju
procjenu kreditne sposobnosti zajmotražitelja, odnosno kvalitetnije i brže donošenje odluka o
kreditnim plasmanima, te bolji nadzor nad kreditnim portfeljem, čime smanjuju kreditni rizik
i to uz niže troškove nego što to zahtijeva klasična analiza boniteta zajmotražitelja (Sinkey,
2002).
4. BANKARSKE PONUDE ″TOP 3″ BANAKA U HRVATSKOJ
Odgovarajuća ponuda i uspješna prodaja bankarskoga asortimana, uz kontrolu i upravljanje
operativnim troškovima, ključ su uspjeha svake banke. Stoga banke moraju vlastitim
bankarskim asortimanom planirati i upravljati na odgovarajući način da bi udovoljile
potrebama i zahtjevima klijenata, uz realizaciju planiranih financijskih ciljeva. Razvijanje
novih modela koji uz već postojeće informacije stvaraju novu vrstu informacija za
odlučivanje, postaje prijeko potreban uvjet za uspješno vođenje suvremenog bankarskog
poslovanja.
Tabela 3: Udio kredita stanovništvu u BDP-u po državama
Država Udio kredita
stanovništvu u
BDP-u,
Odnos kredita
stanovništvu i
depozita
stanovništva
Hrvatska 46% 0.8
Slovenija 34% -
Srbija 19% 1.14
Poljska 36% 1.12
Češka 33% 0.64
Mađarska 31% 1.08
BiH 29% 0.94
Izvor: Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr)
Odnos kredita odobrenih stanovništvu u Hrvatskoj debelo premašuje prosjek regije. Tako na
primjer, u Hrvatskoj je udio kredita stanovništvu u BDP-u na 46%, dok je sljedeća najbliža
Poljska sa 36%, slijede je Slovenija sa 34%, dok Srbija ima udio kredita stanovništvu u BDP-
u na malih 19%.
26
S druge strane banke, pogotovo naše domaće koje su većinom privatizirane i moraju poslovati
u klasičnim bankarskim okvirima, daju kredite stanovništvu. Isti ti krediti stanovništvu imaju
najniži NPL ili stopu loših kredita, pogotovo ako se usporedi sa poduzećima, zatim više
kredita stanovništvu znači disperziraniji rizik za banke. Kada se gleda odnos kredita, tj. duga
stanovnika i ukupni iznos depozita naših građana isti je na razini 80%. To znači da na 80kuna
plasiranih kredita, banka u svojoj bilanci ima 100kuna depozita građana. Po tom omjeru,
jedino premašuju klasično konzervativni Česi kod kojih je taj odnos 64%. Iako ima sve više i
više socijalnih slučajeva gdje građani Hrvatske upadaju u nezavidne probleme, sa pozicije
banaka jasno je da će i dalje preferirati odobravati kredite građanima od kojih oni koji štede,
zapravo štede jako puno.
4.1. PRIVREDNA BANKA ZAGREB
4.1.1. Nenamjenski krediti
PBZ nenamjenski krediti jednostavan su i brz put do gotovine, a svojim fleksibilnim uvjetima
prilagođeni su većini ljudi.
Kredit nudi povoljnu fiksnu kamatu za prvu godinu otplate. Dostupan kredit koji klijent može
zatražiti iznosi 25.000.00 EUR i može ga realizirati na rok otplate do 10 godina uz izbor
načina otplate kredita (anuiteti, rate, poseban plan otplate i poseban obrok).
Neke od pogodnosti koje on nudi jesu (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=827) :
-akcijska kamatna stopa fiksna za prvu godinu otplate kredita,
-mogućnost odobrenja kredita i bez jamaca,
-izbor datuma otplate kredita,
-mogućnost ugovaranja automatske djelomične otplate kredita (za kredite uz otplatu u
anuitetima ili ratama),
Korisnici kredita
-fizičke osobe sa stalnim mjesečnim primanjima i prebivalištem u RH, zaposleni kod domaćih
ili inozemnih pravnih subjekata, koji sukladno procjeni kvalitete ispunjavaju tražene uvjete.
Sudionici u kreditu na konačni datum dospijeća kredita ne smiju biti stariji od 75 godina.
27
Kamatna stopa na kredit
-akcijska kamata:
-8,70% godišnje, fiksna za prvu godinu otplate (EKS 10,13%-10,23%) - za klijente
-9,20%godišnje, fiksna, za prvu godinu otplate (EKS 11,15%-11,30%) - za ostale
-redovna kamata:
-9,48%godišnje, promjenjiva (EKS 10,32%-10,42 %) -za klijenta
-10,48% godišnje, promjenjiva (EKS 11,57%-11,72%) - za ostale
Kredit se otplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za EUR tečajne liste Banke
važeće na dan plaćanja.
Obvezni instrumenti osiguranja
-izjava o suglasnosti (o zapljeni plaće, odnosno drugih stalnih novčanih primanja), izdana od
svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika
-zadužnica izdana od svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika
Za kredite u iznosu većem od 15.000.00 EUR potrebno je dodatno osiguranje kredita:
-osiguranje otplate kredita ili
-jedan kreditno sposoban solidarni jamac ili
-polica osiguranja života s otkupnom vrijednosti u visini 5% od iznosa kredita
(http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=1901).
4.1.2. Stambeni krediti
a) PBZ Energo krediti
PBZ Energo krediti namijenjeni su za financiranje kupnje i izgradnje stambene nekretnine
višeg energetskog razreda, A, A+ i B, te za poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg
objekta, a samim time i štednju energije ali i vlastitog novca. Namjena kredita jest navedena
kupnja nekretnine višeg energetskog razreda. Također namjenu ima kod izgradnje, dogradnje,
nadogradnje, dovršenje niskoenergetskih i pasivnih kuća, te kupnji građevinskog zemljišta s
predviđenim radovima u smislu izgradnje niskoenergetskih kuća i poboljšanje energetske
učinkovitosti na postojećim objektima (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2021). Ovaj
način kreditiranja, detaljnije je opisan i objašnjen u šestom poglavlju diplomskog rada.
28
b) PBZ STAMBENI KREDITI – MODEL START
Kreditiranje iz ponude PBZ-a s pogodnostima za korisnike kredita do 40 godina starosti-
krediti za mlade, koji izaberu plan otplate uz postupno povećanje mjesečnih anuiteta, kroz
četiri otplatna razdoblja.
Pogodnosti i prednosti PBZ stambenih kredita-START modela :
-posebno stimulirajuće kamatne stope za mlade
-znatno povoljniji izračun kreditne sposobnosti
-niži mjesečni anuiteti
-odobrenje kredita bez jamaca i bez depozita
-redovni popusti na naknadu za obradu kreditnog zahtjeva
-mogućnost isplate do 10% iznosa kredita u gotovini za plaćanje troškova vezanih uz
stambenu namjenu
-dugi rok otplate: do 30 godina (ovisno o izabranom modelu, načinu otplate i namjeni kredita)
-mogućnost korištenja počeka otpate kredita do 12 mjeseci
-iznos kredita do čak 250.000 EUR odnosno do 100% procijenjene vrijednosti nekretnine, za
adaptaciju do 70.000 EUR (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2010).
Instrumenti osiguranja kredita:
-izjava o suglasnosti izdana od svih sudionika u kreditu i ovjerena kod javnog bilježnika
-zadužnica izdana od svih sudionika u kreditu i ovjerena kod javnog bilježnika
-polica osiguranja nekretnine na kojoj se zasniva hipoteka od osnovnih opasnosti
-polica osiguranja od nezgode i zalog na polici osiguranja života za slučaj smrti
Modeli kreditiranja:
Model START 1
-založno pravo na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti najmanje u iznosu kredita,
1:1
Model START 2
-založno pravo na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti najmanje 1,25 puta veća od
iznosa kredita (1:1,25)
29
Model START 3
-založno pravo na nekretnini čija procijenjena vrijednost mora biti najmanje u iznosu kredita,
1:1
c) PBZ STAMBENI KREDIT
Akcijska ponuda kreditiranja građana i osoba do 40 godina starosti u kojoj je fiksna kamatna
stopa za prvu godinu otplate kredita za kredite ugovorene do kraja tekuće godine, a iznosi
6,25%.
Neke od dodatnih pogodnosti ovog tipa kreditiranja jesu i :
-umanjenje naknade za obradu kreditnog zahtjeva
-mogućnost realizacije kredita bez jamaca, bez depozita i bez police životnog osiguranja
-iznos kredita do čak 350.000.00 EUR, a za adaptaciju do 70.000.00 EUR
-odobravanje kredita za adaptaciju, dovršenje, dogradnju, nadogradnju, rekonstrukciju i u
slučaju da tražitelj kredita nije vlasnik kreditirane nekretnine
-model adaptacijskih kredita, bez zasnivanja hipoteke za kredite do 15.000 EUR
-isplata do 40% iznosa kredita u gotovini za plaćanje troškova vezanih uz realizaciju
stambenih kredita
-izbor kombinacija instrumenata osiguranja kredita prema mogućnostima klijenta
-poček otplate kredita do 12 mjeseci (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009).
30
Primjer 1: Ukupni troškovi uz status klijenta stambenog kredita PBZ-a
PRIMJER UKUPNIH TROŠKOVA UZ STATUS KLIJENTA
STAMBENOG KREDITA PBZ-a
Valuta kredita EUR
Traženi iznos kredita 75.000,00
Rok otplate 20 godina
Naknada % 0,60%
Iznos naknade 450,00
Kamatna stopa (fiksna za prve dvije godine) 6,00%
Kamatna stopa (promjenjiva) 5,92%
Efektivna kamatna stopa 6,18%
Ukupni iznos kamate za razdoblje otplate 53.269,84
Visina mjesečnog anuiteta za prvih 24
mjeseca
537,32
Mjesečni anuitet za preostalo razdoblje 534,14
Ukupan iznos za otplatu 128.269,84
Izradila studentica prema http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009
4.1.3. PBZ krediti za financiranje legalizacije nekretnina
Novi model kredita namijenjen financiranju troškova vezanih uz ishođenje Rješenja o
izvedenom stanju te ostalih troškova vezanih uz ozakonjenje bespravno izgrađene zgrade.
Korisnici kredita:
-fizičke osobe sa stalnim mjesečnim primanjima i prebivalištem u RH, zaposleni kod domaćih
ili inozemnih pravnih subjekata, a koji podnose zahtjev za izdavanjem Rješenja o izvedenom
stanju, sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12).
Namjena kredita:
-plaćanje troškova za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju (tehnička dokumentacija,
naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru, upravna pristojba) i/ili
31
ostalih troškova vezanih uz ozakonjenje bespravno izgrađenih zgrada u prostoru ( komunalni,
vodni doprinosi i sl.).
Iznos kredita: od 1.000 do 15.000 EUR
Rok otplate kredita: do 15 godina
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva: 0,60% do 1,00% od iznosa kredita, ovisno o paketu, a
minimalno 150,00 kuna.
Način otplate kredita: bira sam klijent, bilo u jednakim mjesečnim anuitetima ili u ratama.
Kamatna stopa:
-6,27% godišnje promjenjiva uz status klijenta (EKS od 6,63% do 7, 37%)
Promjenjiva kamatna stopa umanjuje se za 0,30 p.p. ukoliko korisnik kredita ostvaruje
status klijenta te može iznositi već npr. od 5,97%.
Navedena kamatna stopa odnosi se na građane s procijenjenim najnižim kreditnim rizikom.
Kamatna stopa može se dodatno uvećati za 0,15 p.p. odnosno 0,7 p.p. ovisno o procjeni
kreditnog rizika klijenta (internom kreditnom rejtingu).
32
Primjer 2: Uvjeti kreditiranja za legalizaciju nekretnina
VALUTA KREDITA EUR EUR
Traženi iznos kredita 10.000,00 10.000,00
Rok otplate kredita 10 godina 10 godina
Model kredita
Uz status klijenta u
Banci
Bez statusa klijenta u
Banci
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva
%
0,60% 1,00%
Iznos naknade 60,00 100,00
Kamatna stopa 5,97%4 6,27%
Efektivna kamatna stopa 6,28% 6,70%
Ukupan iznos kamate za razdoblje
otplate
3.304,43 3.485,80
Mjesečni anuitet 110,87 112,38
Ukupan iznos za otplatu 13.304,43 13.485,80
Izradila studentica prema http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2218
Korištenje kredita:
-bezgotovinskim plaćanjem, sukcesivno, prema dostavljenim računima/predračunima
odnosno rješenjima uz mogućnost isplate dijela kredita na tekući račun korisnika kredita za
refundaciju plaćenih troškova (do 10%).
Rok korištenja: do 6 mjeseci (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2218).
4.1.4. PBZ potrošački krediti
a) Potrošački krediti za opremanje kreditirane nekretnine
Korisnici ovog kredita jesu korisnici stambenog kredita Banke za kupnju nekretnine a iznos
ovog kredita može biti od 4.000 pa sve do 100.000,00 HRK i služi za opremanje stambene
nekretnine.
4 Kamatna stopa sastoji se od 6M EURIBOR-a utvrđenog na dan 31.12.2012. (0,32) uvećanog za fiksni dio
kamatne stope, umanjeno za 0,30 p.p. obzirom na ostvareni status klijenta.
33
Kamatna stopa je promjenjiva i iznosi 8,50% godišnje (EKS od 9,35%).
Rok otplate kredita: od 12 do 84 mjeseca.
Korištenje kredita:
-bezgotovinskim plaćanjem na račun prodavatelja, a na osnovi računa ili predračuna, s time da
se do 50% od iznosa kredita može koristiti kao gotovinska isplata na račun korisnika kredita
otvorenog u Banci.
Rok otplate: u jednakim mjesečnim anuitetima ili u mjesečnim ratama.
Instrumenti osiguranja:
-izjava o suglasnosti (o zapljeni plaće, odnosno drugih stalnih novčanih primanja), izdana od
svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika
-zadužnica izdana od svih sudionika u kreditu i potvrđena kod javnog bilježnika
b) Brzi potrošački krediti
PBZ nudi svim korisnicima tekućeg računa sa redovitim priljevom mogućnost kupnje robe
putem brzog potrošačkog kredita.
Uvjeti:
-iznos: 1.500,00 – 30.000,00 HRK
-rok otplate: 12, 16, 24, 30, 36 mjeseci
-kamata: 0%
-naknada: 0 %
Realizacija u 5 minuta na prodajnom mjestu (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=809).
4.1.5. Auto krediti
Kredit namijenjen klijentima koji namjeravaju kupiti novi ili rabljeni automobil.
Kredit nudi pogodnosti od kojih neke jesu:
-akcijska kamatna stopa 6,99%, fiksna za prvu godinu otplate kredita a nadalje promjenjiva
34
-mogućnost odobrenja kredita i bez jamaca
-izbor načina otplate kredita u anuitetima ili uz “poseban obrok“
-izbor datuma otplate kredita
-bez naknade za prijevremenu definitivnu ili djelomičnu otplatu kredita
Dodatne pogodnosti:
-kod kupnje automobila maloprodajna cijena vozila može se uvećati za troškove ugradnje
plina do 15.000 kuna
-kod kupnje motocikla, četverokotača i skutera maloprodajna cijena može se uvećati za iznos
maloprodajne cijene nužne opreme (kaciga, zaštitno odijelo, nosač za kacigu i kofer)
-kod kupnje traktora maloprodajna cijena može se uvećati za iznos maloprodajne cijene
dodatne opreme (priključno vozilo, traktorski priključak)
-iznos kredita može se uvećati za iznos do maksimalno 5% na ime troškova kredita, javnog
bilježnika, naknade za obradu kreditnog zahtjeva i premije za osiguranje potraživanja
Iznos kredita (ovisno o modelu kredita):
-model A: do 8.000 EUR
-modeli B i C: do 25.000 EUR
Rok otplate: do 7 godina (http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=808).
Primjer 3: Primjer ukupnih troškova auto kreditiranja
PRIMJER UKUPNIH TROŠKOVA UZ STATUS KLIJENTA PBZ-A
Valuta kredita EUR
Traženi iznos kredita za kupnju 8.000,00
Rok otplate 84 mjeseca
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva % 1,00 %
Iznos naknade 80,00
Premija % 1,80 %
Iznos premije 172,80
Kamatna stopa (fiksna za prve dvije godine) 7,20 %
Kamatna stopa (promjenjiva) 7,02 %
Efektivna kamatna stopa 8,43 %
35
Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate 2.176,96
Visina mjesečnog anuiteta za prvih 24
mjeseca
121,53
Mjesečni anuitet za preostalo razdoblje 121
Ukupan iznos za otplatu 10.176,96
Izradila studentica prema http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=808
4.1.6. Educa krediti
PBZ Educa krediti namijenjeni su za plaćanje troškova studiranja i školarine privatnog
srednjoškolskog obrazovanja, dodiplomskog, diplomskog, poslijediplomskog ili
specijalističkog studija u zemlji i inozemstvu.
Pogodnosti Educa kredita (http://www.pbz.hr/educa_krediti):
-akcijska kamatna stopa od 6,40%
-rok otplate kredita do 10 godina
-mogućnost korištenja počeka do 12 mjeseci
-za iznose kredita do 15.000,00 EUR nisu potrebni dodatni instrumenti osiguranja
-dodatna pogodnost kredita za plaćanje školarine - mogućnost uvećanja kredita do 15% za
isplatu u gotovini na tekući račun studenta, maksimalno do 25.000 EUR
-fleksibilnost pri korištenju i vraćanju kredita (glavnica kredita se može otplaćivati tek po
završetku studija)
-maksimalan rok korištenja kredita jednak je vremenskom razdoblju trajanja redovnog
studija/privatnog srednjoškolskog programa, najduže 6 godina
-bez naknade za prijevremenu otplatu kredita.
36
4.2. ZAGREBAČKA BANKA
4.2.1. Stambeni krediti
Stambenim kreditima u kunama moguće je financirati razne namjene kojima se povećava
kvaliteta postojeće stambene nekretnine:
-poboljšanje energetske učinkovitosti
-dovršenje, dogradnja i rekonstrukcija
-unutarnje uređenje/adaptacija
-komunalno uređenje građevinskog zemljišta
-legalizacija nekretnine
(uključivo plaćanje potrebnih komunalnih naknada) i ishođenje Rješenja o izvedenom stanju.
Ulaganjem u poboljšanje energetske učinkovitosti (kupnja i ugradnja solarnih konektora ili
drugih sustava iz obnovljivih izvora energije, postavljanje termo-fasade, vanjske stolarije s
izo-staklom, ugradnja centralnog grijanja i sl.) na dulji rok ostvaruje se znatno smanjenje
potrošnje energije čime se izravno utječe na manje troškove režija, a sve navedeno se
financira kunskim kreditom a ujedno se ovim kreditom može financirati i kupnja bijele
tehnike energetskog razreda A+ i A.
Stambeni krediti u kunama odobravaju se na iznose od 15.000 do 200.000 kuna na rok do 15
godina uz povoljne kamatne stope i unaprijed dogovorene instrumente osiguranja
(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni).
37
Primjer 4: Kunski stambeni krediti za poboljšanje energetske učinkovitosti uz promjenjivu
kamatnu stopu od 5,5 % :
OTPLATA U ANUITETIMA
Kredit u HRK Mjesečni iznos prvog anuiteta Ukupan iznos otplate
Iznos kredita 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.
50.000,00 955,06 542,63 408,54 57.303,49 65.115,77 73.537,51
100.000,00 1.910,12 1.085,26 817,08 114.606,97 130.231,53 147.075,02
150.000,00 2.865,17 1.627,89 1.225,63 171.910,46 195.347,30 220.612,53
Broj mjesečnih
otplata
60 120 180 60 120 180
OTPLATA U RATAMA
Kredit u
HRK
Mjesečni iznos rate Ukupan iznos otplate
Iznos
kredita
Rate 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.
50.000,00 prva
zadnja
1.062,50
837,15
645,83
418,58
506,94
279,05
56.985,76 63.864,58 70.738,31
100.000,00 prva
zadnja
2.125,00
1.674,31
1.291,67
837,15
1.013,89
558,10
113.971,53 127.729,17 141.476,62
150.000,00 prva
zadnja
3.187,50
2.511,46
1.937,50
1.255,73
1.520,83
837,15
170.968,75 191.593,75 212.218,75
Broj mjesečnih
otplata
60 120 180 60 120 180
Izradila studentica prema:
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni/
Primjer 5: Otplata kunskog kredita Zagrebačke banke namijenjenog unutarnjem
uređenju/adaptaciji uz promjenjivu kamatnu stopu od 5,7 % :
OTPLATA U ANUITETIMA
Kredit u HRK Mjesečni iznos prvog anuiteta Ukupan iznos otplate
Iznos kredita 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.
50.000,00 959,68 547,60 413,87 57.580,84 65.711,98 74.496,16
100.000,00 1.919,36 1.095,20 827,74 115.161,68 131.423,96 148.992,32
150.000,00 2.879,04 1.642,80 1.241,60 172.742,52 197.135,93 223.488,48
Broj mjesečnih
otplata
60 120 180 60 120 180
38
OTPLATA U RATAMA
Kredit u HRK Mjesečni iznos rate Ukupan iznos otplate
Iznos kredita Rate 5 god. 10 god. 15 god. 5 god. 10 god. 15 god.
50.000,00 prva
zadnja
1.70,83
837,29
654,17
418,65
515,28
279,10
57.239,79 64.368,75 71.492,43
100.000,00 prva
zadnja
2.141,67
1.674,58
1.308,33
837,29
1.030,56
558,19
114.479,58 128.737,50 142.984,86
150.000,00 Prva
Zadnja
3.212,50
2.511,88
1.962,50
1.255,94
1.545,83
837,29
171.731,25 193.106,25 214.481,25
Broj mjesečnih otplata 60 120 180 60 120 180
Izradila studentica prema:
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni/
4.2.2. Stambeni krediti u otplati
Od ukupnog broja klijenata Zagrebačke banke koji imaju stambeni kredit njih čak 96%,
neovisno o valuti kredita i dalje uredno otplaćuje svoje obaveze. Korisnik kredita zajedno s
bankarom razmatra različite mogućnosti i odabire opciju koja mu najviše odgovara.
Primjerice:
-smanjivanje mjesečne obveze po kreditu na razinu koja je u okviru njegovih financijskih
mogućnosti
-odgodu otplate glavnice kredita za određeno razdoblje
-promjenu valute kredita
Klijent može razmotriti sljedeće opcije promjene ugovorenih uvjeta kredita sa ciljem
smanjivanja mjesečne obveze po kreditu:
-produženje roka otplate kredita do maksimalno 40 godina za stambene kredite s valutnom
klauzulom u CHF, odnosno do 35 godina za ostale stambene kredite, pri čemu maksimalna
starosna dob klijenta može biti 75 godina u trenutku dospijeća posljednjeg anuiteta
-promjena načina otplate s anuitetske otplate na otplatu uz ostatak vrijednosti – tzv. balon
otplata u kojoj klijent odabire postotak glavnice koju ne otplaćuje u određenom razdoblju
maksimalno 5 godina (20%, 30%, 40% ili 50% glavnice).
U trenutku kada se klijentu poboljša financijska situacija može ponovno skratiti rok otplate
kredita ili opet započeti otplaćivati ukupnu preostalu glavnicu. Sve ove promjene može
napraviti u bilo kojem trenutku otplate kredita bez plaćanja administrativne naknade banci.
39
-odgoda otplate glavnice
-promjene valute kredita u kredit vezan uz valutnu klauzulu u EUR za koju Banka ne
naplaćuje administrativne naknade
(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni_kr
editi_u_otplati/).
4.2.3. Stambeni krediti Prve stambene štedionice
Ključna prednost stambenog kredita Prve stambene štedionice (PSŠ) je fiksna kamatna stopa
za cijeli period otplate, uz visok i siguran prinos na štednju koji, uz državne poticaje, može
biti i do 7% godišnje.
Stambeni krediti PSŠ mogu se koristiti za :
-kupnju stana ili kuće
-adaptacije, rekonstrukcije, popravke
-opremanje stana ili kuće
-kupnju građevinske čestice
Maksimalni rok otplate kredita PSŠ je 15 godina
(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni+k
rediti+pss/).
Primjer 6: Stambeni kredit Prve stambene štedionice:
a) za međufinanciranje
IZNOS KREDITA 50.000,00 EUR
Rok otplate 240 mjeseci
Način otplate Anuiteti
Potreban iznos vlastitih sredstava 5.000,00 EUR
Kamatna stopa tijekom međufinanciranja 4,50 % (EKS 4,73 %) godišnje, fiksna
Mjesečni iznos anuiteta tijekom međufinanciranja 316,33 EUR
Ukupan iznos otplate 72.489,59 EUR
40
b) redoviti kredit
IZNOS KREDITA 50.000,00 EUR
Rok otplate 240 mjeseci
Način otplate Anuiteti
Kamatna stopa 5,25 % (EKS 5,52 %) godišnje, fiksno
Mjesečni iznos prvog anuiteta 336,93 EUR
Ukupni iznos otplate 80.859,75 EUR
Izradila studentica prema:
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni+krediti+pss/
4.2.4. Gotovinski krediti
Gotovinski krediti Zagrebačke banke omogućuju raspolaganje gotovinom i financiranje
osobnih potreba uz fleksibilne instrumente osiguranja čiju kombinaciju određuje sam klijent.
Gotovinski kredit se klijentu nudi u kunama u iznosu do 225.000 HRK uz kamatnu stopu od
8,80% godišnje, te gotovinske kredite uz valutnu klauzulu u EUR do 30.000 EUR uz kamatnu
stopu od 8,65% godišnje.
Krediti se odobravaju na rok otplate do 7 godina i bez instrumenata osiguranja
(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/gotovinski).
4.2.5. Krediti za kupnju motornih vozila
Namijenjeni su za kupnju novih ili rabljenih automobila te novih traktora, motocikala,
četverokotača i skutera.
Kupnja motornog vozila kreditom Zagrebačke banke realizira se uz dodatne pogodnosti:
-kod kupnje novog automobila, maloprodajna cijena vozila čija se kupnja kreditira, može se
uvećati za troškove ugradnje plina do 15.000 kuna,
-kod kupnje motocikla ili skutera, u iznos kredita može se uključiti zaštitna oprema (kaciga,
nosač kacige, zaštitno odijelo, čizme i rukavice), u vrijednosti do 30 % maloprodajne cijene
vozila koje se kreditira
-kod kupnje traktora, maloprodajna cijena vozila čija se kupnja kreditira, može se uvećati za
iznos maloprodajne cijene dodatne opreme, što uključuje priključno vozilo, traktorski
41
priključak – zamjenjivo oruđe za obavljanje poljoprivrednih i drugih radova, kada je dodatna
oprema označena jedinstvenom oznakom (broj šasije, serijski broj)
(http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/za+motorna
+vozila/).
4.2.6. Studentski krediti
Kredit pruža korisniku kredita pristupačnije obrazovanje i bolje standarde studiranja i
školovanja, a temelji se na pokrivanju troškova školarine i troškova života za vrijeme
studiranja.
Prednosti studentskog kredita su pogodnosti i fleksibilnost kako pri korištenju, tako i kod
vraćanja kredita.
Rok korištenja jednak je roku trajanja konkretnog studija, a dodatna pogodnost je mogućnost
odgode plaćanja prve rate kredita do dvanaest mjeseci po završetku školovanja, uz rok otplate
kredita do 120 mjeseci.
Navedeni se kredit odobrava bez instrumenata osiguranja, uz zadovoljavanje kriterija kreditne
sposobnosti (www.zaba.hr).
4.3. ERSTE BANKA
4.3.1. Erste krediti za stambene zgrade
Namjena ovog kreditiranja je izvođenje poslova redovnog i/ili izvanrednog održavanja ili
poboljšanja zgrade.
Odobren kredit isplaćuje se na račun zajedničke pričuve stambene zgrade, dok je rok
korištenja do 12 mjeseci.
Naknada iznosi 1% od odobrenog iznosa samog kredita a minimalan iznos je 250 kuna.
Visina minimalnog iznosa kredita je 3.000,00 eura a maksimalni iznos 30.000,00 eura.
Način otplate: mjesečni anuiteti, trajni nalog s računa zajedničke pričuve stambene zgrade
otvoren u Banci (http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti).
42
4.3.2. Erste gotovinski krediti
a) Gotovinski krediti bez hipoteke
-Iznos kredita do 25.000,00 eura
-rok povrata je do 10 godina, minimalno 250 kuna.
-naknada iznosi 2,30 %, minimalno 250 kuna
b) Gotovinski krediti sa hipotekom
-iznos kredita od 15.000,00 pa do maksimalnih 150.000,00 eura
-rok povrata je do 20 godina
-naknada iznosi 2,00%,
4.3.3. Erste gotovinski krediti u kunama
Ukoliko klijent zarađuje u kunama, račune plaća također u kunama, postoji mogućnost da
zatraži kredit u kunama.
Gotovinski krediti u kunama odobravaju se:
-za maksimalni iznos do 180.000,00 kuna
-uz kamatnu stopu 9,35% (EKS 10,22%)
-uz rok otplate do 10 godina
-uz 20% nižu naknadu za samu obradu kredita
(http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Gotovinski_krediti).
4.3.4. Erste stambeni krediti
Namjena Erste stambenog kredita jest kupnja i/ili komunalno uređenje građevinske čestice;
za kupnju ili izgradnju stambenog prostora; za kupnju stambenog prostora u izgradnji; za
dogradnju, rekonstrukciju stambenog prostora ili kupnju/izgradnju garaže uz kupnju/izgradnju
stambenog prostora, za zatvaranje stambenih kredita u drugim bankama.
43
Stambeni kredit bez hipoteke:
Iznos koji se odobrava klijentima iznosi do 25.000,00 EUR, a rok otplate je do 10 godina.
Stambeni kredit uz hipoteku:
Iznos kredita je od 15.000,00 pa do 600.000,00 EUR, rok povrata je do 30 godina uz
mogućnost počeka do 12 mjeseci
(http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti).
Tabela 4: Stambeni krediti uz hipoteku
Iznos kredita: od 15.000,00 do 500.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti
Rok povrata: od 3 do 30 godina, uz mogućnost počeka do 12 mjeseci
STATUS
KLIJENTA
KAMATNA
STOPA
EFEKTIVNA
KAMATNA
STOPA
IZNOS
MJESEČNOG ANUITETA U
EUR
UKUPNI
IZNOS KOJI
KLIJENT
PLAĆA U EUR
Da 5,943 % 6,10 % 476,71 171.615,98
Ne 6,343 % 6,53 % 497,42 179.071,63
Izvor: http://www.erstebank.hr/hr/
4.3.5. Krediti za kupnju vozila
Ukoliko se klijent odluči za kupnju novog automobila Erste banka može mu odobriti kredit u
iznosu do 25.000,00 eura uz rok povrata do 10 godina. Naknada za obradu kredita u tom
slučaju iznosi 2,5%, minimalno 250 kuna
(http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Krediti_za_kupnju_vozila_i_plovila).
44
Grafikon 2: USPOREDBA I ANALIZA ISPLATIVOSTI UZIMANJA STAMBENOG
KREDITA KLIJENTIMA PBZ, ZAGREBAČKE I ERSTE BANKE U POSTOCIMA5
0,00%
1,00%
2,00%
3,00%
4,00%
5,00%
6,00%
7,00%
8,00%
kamatna stopa
fiksna za prve dvije
godine otplate
kredita*
promjenjiva
kamatna stopa za
preostale godine
otplate kredita
efektivna kamatna
stopa
PBZ
ZABA
ERSTE
Izradila studentica prema stranicama:
http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009
http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stambeni/uvjeti#Uvjeti_stambe
nih_kredita
http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti
Grafikon prikazuje kamatne stope stambenog kredita izabranih banaka, kao i efektivne
kamatne stope pojedinih banaka za isti kredit. Uočljivo je kako je kod PBZ banke kamatna
stopa najniža, dakle najisplativiji kredit u konačnici za cijelo razdoblje otplate. Jednako
vrijedi i za efektivnu kamatnu stopu PBZ-a.
5 kod ZABE fiksna samo za prvu godinu otplate
45
Grafikon 3: Krediti stanovništva prema namjeni u 2011. godini
Izradila studentica prema http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf
Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj u 2008. iznosila je 6,08 posto, da bi
u 2009. skočila na 6,45 posto, a potom se do kraja 2010. spustila na 6,02 posto, te do kraja
2011. godine na 5,26 posto. Razloge tome treba tražiti u slaboj potražnji za kreditima,
posebno kod stanovništva, ali i u rezanju kamatnih stopa na kredite u švicarskim francima.
Grafikon 4: Prosječna kamatna stopa na stambene kredite
46
Izradila studentica prema
http://www.jutarnji.hr/snizavaju-se-kamatne-stope-za-stambene-kredite--kamate-u-2012--rusi-slaba-potraznja-
za-kreditima/1015548/
5. PRIVREDNA BANKA ZAGREB – BROJ 1 BANKA U HRVATSKOJ PREMA
OCJENAMA GRAĐANA, INTERNET KORISNIKA I POSLOVNIH OSOBA
Prema najnovijim istraživanjima Privredna banka Zagreb nudi bankarske usluge najboljeg
omjera cijene i kvalitete, prema ocjenama čak 3 nezavisne grupe ispitanika: hrvatsko
građanstvo općenito, hrvatski korisnici interneta i poslovne osobe u Hrvatskoj.
I. PBZ broj 1 prema izboru građanstva
PBZ osvojila je prvo mjesto kategorije „Banka općenito“ kao i prvo mjesto kategorije „Tekući
računi građana“ u istraživanju Best Buy Awards na nacionalno reprezentativnom uzorku,
provedenom u 2012. godini od strane Centra za istraživanje tržišta GfK iz Zagreba, metodom
CATI – DEEPMA (Computer Assisted Telephone Interviewing – Deep Mind Awareness).
II. Kada se mjeri omjer cijene i kvalitete bankarskih usluga od strane građana vodeća pozicija
Privredne banke Zagreb potvrđena je u istraživanju Internet - Best Buy Award provedenom
od strane švicarske kuće ICERTIAS – International Certification Asociation, tijekom mjeseca
listopada na 1.200 ispitanika, isključivo korisnici interneta u Hrvatskoj, CAWI – DEEPMA –
Computer Assisted Web Interviewing – Deep Mind Awareness metodologijom, u kojem je
PBZ ponovno u istoj kategoriji (bankarske usluge općenito) osvojila vodeću poziciju.
III. PBZ broj 1 prema izboru poslovnih korisnika
Izvrsnost svojih bankarskih usluga PBZ potvrdila je i u Business Best Buy Award istraživanju
metodologijom CAWI-DEEPMA (Computer Assisted Web Interviewing – Deep Mind
Awareness) provedenom tijekom mjeseca rujna prošle godine na 1.228 ispitanika, isključivo
poslovnih osoba: vlasnika tvrtki, glavnih direktora, direktora sektora, rukovoditelja, voditelja
projekata i sl. U ovom Business Best Buy Award istraživanju, prvom ove vrste u Hrvatskoj,
Privredna banka Zagreb također je osvojila prvo mjesto u glavnoj istraženoj bankarskoj
kategoriji: „Bankarske usluge za tvrtke i poslovne korisnike“.
47
Ispitanicima u sva tri navedena Best Buy Award istraživanja, iz srpnja, rujna i listopada,
odgovori nisu bili sugerirani, te su oni sami mogli slobodno navoditi naziv bilo koje banke za
koju smatraju da im na tržištu nudi najbolji omjer cijene i kvalitete bankarskih usluga.
PBZ prema međunarodnim standardima
Istraživanja Best Buy Award provode se u skladu s odredbama „međunarodnog kodeksa za
provedbu tržišnih i društvenih istraživanja“ koji su donijele Međunarodna trgovačka komora
(ICC) i Svjetska udruga istraživačkih stručnjaka ( ESOMAR). Osnovna je misija Best Buy
Award istraživanja dobivanje uvida u iskustvo i percepciju stanovnika Hrvatske o
proizvodima i uslugama za koje se smatra da daju najbolji omjer cijene i kvalitete (tzv. best
buy) od strane samih korisnika. Cilj projekta i certifikata „Best Buy Award“ je olakšati
kupcima potragu za onim najboljim i cijenom najpovoljnijim na hrvatskom tržištu roba i
usluga. Best Buy Award je projekt švicarske kuće ICERTIAS – International Certification
Association, kojeg u Hrvatskoj provodi tvrtka Axios u partnerskoj suradnji s vodećom
svjetskom konzultantskom i revizorskom kućom PWC (PricewaterhouseCoopers) (Izvor:
letak PBZ infoNOVOSTI, veljača 2013).
6. ENERGO KREDITI
Posljednjih smo godina svjedoci globalnog razmišljanja o upotrebi energije odnosno o njenoj
štednji. Postavlja se pitanje zbog čega se sve više ljudi odlučuje o izgradnji nekretnine sa što
boljim i racionalnijim načinom iskorištenja energije. Naime, energetska učinkovitost znači
uporabiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje
prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila i dr.). Pod pojmom energetske
učinkovitosti podrazumijevamo učinkovitu upotrebu energije u svim sektorima krajnje
potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi, a naposljetku i u
kućanstvima. Upravo zbog ovog posljednjeg, golem postotak klijenata poseže za Energo
kreditom Privredne banke Zagreb, kako bi uštedjeli na jednostavan način i samim time
pridonijeli, kako smanjenju svojih troškova, tako i očuvanju okoliša razumnijom uporabom
energije.
48
PBZ Energo krediti
Namijenjeni su za financiranje kupnje i izgradnje stambene nekretnine višeg energetskog
razreda A, A+ i B, te za poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg objekta, a samim
time i štednji energije i vlastitog novca. Ovaj način kreditiranja namijenjen je ekološki
osvještenim klijentima i nudi akcijske uvjete kreditiranja. Uz već postojeće akcijske
pogodnosti iskoristiva je i najnovija – bez plaćanja premije za prvu godinu osiguranja, za
police osiguranja imovine ili osiguranja od nezgode Croatia osiguranja ili Generali osiguranja,
ugovorene u Banci kao zastupniku u prodaji police osiguranja prema modelu kredita i odabiru
klijenta i uz uvjet minimalnog roka otplate 5 godina.
Akcijska kamatna stopa klijentima iznosi 4,50% godišnje i fiksna je za prve dvije godine
otplate kredita, dok EKS iznosi 5,84%.
Ovaj način kreditiranja donosi i ostale pogodnosti kao što su:
-rok otplate kredita do 30 godina (ovisno o namjeni i instrumentima osiguranja)
-bez zaloga nekretnine za kredite do 15.000 EUR
-odobrenje kredita bez jamaca i bez depozita
-ugovaranje police osiguranja nekretnine moguće u poslovnicama Banke
-mogućnost realizacije potrošačkog kredita za opremanje nekretnine za korisnike PBZ
stambenih kredita
Tabela 5: Osnovni uvjeti odobravanja PBZ Energo kredita:
a)
NAMJENA
KREDITA
-kupnja stambene nekretnine viših energetskih razreda A, A+ i
B
-izgradnja, dogradnja, nadogradnja i dovršenje niskoenergetskih i
pasivnih kuća
-kupnja građevinskog zemljišta s izgradnjom niskoenergetskih i
pasivnih kuća
-poboljšanje energetske učinkovitosti na postojećim objektima
49
b)
IZNOS KREDITA
- 10.000,00 do 350.000,00 EUR
- 2.000,00 do 70.000,00 EUR (za poboljšanje energetske
učinkovitosti)
c)
ROK OTPLATE
- do 30 godina
- do 15 god. ili do 25 god. za namjenu poboljšanja energetske
učinkovitosti (ovisno o instrumentima osiguranja)
Izvor:www.pbz.hr
Kamatna stopa na kredit za klijente PBZ-a iznosi 4,50% godišnje i fiksna je je za prve dvije
godine otplate kredita a za preostalo razdoblje otplate iznosi 5,94% godišnje i promjenjiva je
(EKS 5,84%), dok ostalim klijentima kamatna stopa iznosi 6,19% godišnje i promjenjiva je
(EKS 6,37%).
Poček do 12 mjeseci i uključen je u rok otplate (nema mogućnosti počeka kod kredita uz
akcijsku fiksnu kamatnu stopu te uz ugovoren poseban plan otplate kroz četiri otplatna
razdoblja).
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva iznosi 0,6% do 2,00% i ovisi o namjeni kredita, a
maksimalno iznosi 7.000 kuna, a u ovom akcijskom razdoblju naknade za obradu nema.
Otplata kredita moguća je u jednakim mjesečnima anuitetima, mjesečnim ratama ili uz
poseban plan otplate kroz četiri otplatna razdoblja. Otplata u ratama omogućava bržu otplatu
kredita i manje troškove po ukupno plaćenoj kamati, dok otplata uz postupno povećanje
mjesečnih anuiteta, kroz četiri otplatna razdoblja ostavlja više slobodnih sredstava za druge
potrebe. Kredit se otplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za EUR tečajne
liste Banke važeće na dan plaćanja.
Instrumenti osiguranja:
a) zajednički instrumenti osiguranja
-izjave o suglasnosti i zadužnice svih sudionika u kreditu potvrđene kod javnog bilježnika
50
b) ostali instrumenti:
I. za kredite u visini do 90% procijenjene vrijednosti nekretnine
Ø založno pravo na nekretnini
Ø polica osiguranja imovine od osnovnih opasnosti
Ø polica osiguranja od nezgode u visini 100% iznosa kredita ili polica osiguranja
života s osiguranom svotom za slučaj nezgode u visini 100% iznosa kredita
II. za kredite u visini do 95% procijenjene vrijednosti nekretnine
Ø založno pravo na nekretnini
Ø polica osiguranja imovine od osnovnih opasnosti
Ø polica osiguranja od nezgode u visini 100% iznosa kredita i
Ø 5% otkupne vrijednosti police životnog osiguranja ili 5% namjenskog
depozita ili 5% udjela u investicijskom fondu ili 1 jamac
III. za kredite do iznosa od 15.000 EUR (za poboljšanje energetske učinkovitosti)
Ø Izjave o suglasnosti i zadužnice svih sudionika u kreditu potvrđene kod
javnog bilježnika
Ø Polica osiguranja od nezgode za pokriće 100% iznosa kredita i 1 jamac ili
10% otkupne vrijednosti police života
Otplata kredita:
Mogućnost otplate kredita u jednakim mjesečnim anuitetima, mjesečnima ratama ili uz
poseban plan otplate kroz četiri otplatna razdoblja. Otplata u ratama omogućava bržu otplatu
kredita i time manje troškove po ukupnoj plaćenoj kamati, dok vam otplata uz postupno
povećanje mjesečnih anuiteta, kroz četiri otplatna razdoblja ostavlja više slobodnih sredstava
za druge potrebe.
Kredit se otplaćuje u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za EUR tečajne liste Banke
važeće na dan plaćanja.
51
Tabela 6: Tablica s visinom mjesečnih anuitete/rata i ušteda na ratama
Energo stambeni kredit uz status klijenta od 80.000,00 EUR na rok otplate od 20 godina
uz kamatnu stopu od 5,94%
otplata u anuitetima otplata u ratama Razlika (rata-anuitet)
Mjesečni
anuitet/rata
564,84
(prva 24 mjeseca:
506,12 EUR)
-jednaki anuiteti
629,18 EUR – 1.rata
684,79 (25. rata)
335,82 EUR-zadnja rata
-123,06 EUR –prva
rata
-229,02 EUR –zadnja
rata
Ukupno
kamata za
20 godina
54.151,91 EUR 45.519,20 EUR -8.632,71 EUR*
Energo stambeni kredit za ostale u iznosu od 80.000,00 EUR na rok otplate od 20 godina
uz kamatnu stopu od 6,19%
otplata u anuitetima otplata u ratama Razlika (rata-anuitet)
Mjesečni
anuitet/rata
581,95 EUR
-jednaki anuiteti
740,29 EUR-1. rata
335,89 EUR – zadnja
rata
158,34 EUR – 1. rata
246,06 EUR - zadnja
rata
Ukupno kamata za
20 godina
59.557,18 EUR 49.720,84 EUR -9.946,34 EUR*
Izradila studentica
Tabela 7: Primjeri mjesečnih anuiteta u određenim iznosima i uz određeni rok
Energo stambeni kredit – za sve namjene
Iznos kredita u
EUR Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%), za klijente
Rok 10 20 30
10.000,00 110,72 71,30 59,57
50.000,00 553,60 356,49 297,85
100.000,00 1.107,19 712,97 595,70
250.000,00 2.767,99 1.782,43 1.489.25
52
Iznos kredita u
EUR
Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%), za ostale
Rok 10 20 30
10.000,00 111,98 72,74 61,18
50.000,00 559,89 363,72 305,91
100.00,00 1.119,77 727,44 611,82
250.000,00 2.799,43 1.818,59 1.529,55
poseban plan otplate – niži anuiteti na početku otplate
v 10 godina otplate
Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%)
Rok otplate 10 godina
Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV
15.000,00 120,76 159,83 191,48 215,71
50.000,00 402,51 532,77 638,28 719,04
80.000,00 644,01 852,43 1.021,24 1.150,46
100.000,00 805,02 1.065,54 1.276,56 1.438,07
Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%)
Rok otplate 10 godina
Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV
15.000,00 123,74 162,35 193,24 216,39
50.000,00 412,44 541,19 644,14 721,29
80.000,00 659,92 865,91 1.030,62 1.154,07
100.000,00 824,90 1.082,37 1.288,27 1.442,59
53
v 15 godina otplate
Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%)
Rok otplate 15 godina
Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV
15.000,00 104,10 126,50 141,50 149,06
50.000,00 346,97 421,69 471,66 496,88
80.000,00 555,15 674,70 754,65 795,00
100,000,00 693,94 843,38 943,31 993,75
Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%)
Rok otplate 15 godina
Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV
15.000,00 107,08 129,03 143,26 149,75
50.000,00 356,91 430,12 477,54 499,16
80.000,00 571,06 688,20 764,06 798,66
100.000,00 713,83 860,24 955,07 998,32
v 20 godina otplate
Kamatna stopa 5,94% (EKS 6,10%)
Rok otplate 20 godina
Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV
15.000,00 95,79 109,88 116,57 115,83
50.000,00 319,27 366,30 388,57 386,10
80.000,00 510,84 586,08 621,72 617,76
100.000,00 638,55 732,60 777,15 772,20
54
Kamatna stopa 6,19% (EKS 6,37%)
Rok otplate 20 godina
Iznos kredita Anuitet I Anuitet II Anuitet III Anuitet IV
15.000,00 98,77 112,42 118,35 116,53
50.000,00 329,23 374,75 394,49 388,43
80.000,00 526,77 599,61 631,18 621,48
100.000,00 658,46 749,51 788,97 776,85
Izradila: studentica
Tabela 8: Primjer otplate kredita sa statusom klijenta banke i bez statusa klijenta banke
UZ STATUS KLIJENTA
Valuta kredita EUR
Traženi iznos kredita za kupnju nekretnine 75.000,00
Rok otplate 20 godina
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva % 0,00%
Kamatna stopa (akcijska, fiksna za dvije godine) 4,50%
Kamatna stopa (ne akcijska, promjenjiva) 5,94%
Efektivna kamatna stopa 5,76%
Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate 50.776,91
Visina mjesečnog anuiteta za prva 24 mjeseca 474,49
Mjesečni anuitet za preostalo razdoblje 529,54
Ukupan iznos za otplatu 125.766,91
55
BEZ STATUSA KLIJENTA
Valuta klijenta EUR
Traženi iznos kredita za kupnju nekretnine 75.000,00
Rok otplate 20 godina
Naknada za obradu kreditnog zahtjeva % 0,00%
Kamatna stopa 6,19%
Efektivna kamatna stopa 6,37%
Ukupan iznos kamate za razdoblje otplate 55.937,75
Visina mjesečnog anuiteta 545,58
Ukupan iznos za otplatu* 130.937,75
Izradila studentica
Ukupan iznos za otplatu uključuje iznos glavnice kredita te kamate obračunate do dospijeća, a
nju bi korisnik kredita plaćao do konačne otplate kredita. Ukupan iznos za otplatu ne sadrži
interkalarnu kamatu, jer ona ovisi o datumu isplate kredita. U izračun EKS-a nisu uključeni
troškovi polica osiguranja.
Grafikon 5: Grafički prikaz otplate kredita u anuitetima, odnosno u ratama za kredit u iznosu
300.000,00 kuna u razdoblju otplate od 15 godina
56
Izradila studentica uz pomoć kalkulatora Privredne banke Zagreb
Iznos anuiteta je 2.523,47 kuna mjesečno uz kamatnu stopu od 5,95%.
Prva rata iznosi 3.154,17 kuna a iznos posljednje rate 1.674,33 kuna.
Ukupan iznos kamata plus glavnica = 434.618,48 kn za otplatu na rate, a 454.224,60 kuna za
otplatu u anuitetima.
Iz navedenog primjera vidljiva je ušteda prikazana za cjelokupni rok otplate kredita, ako se
kredit otplaćuje u ratama.
57
7. ZAKLJUČAK
Banka je zbog svoje usluge na tržištu još uvijek najvažnija financijska posrednička institucija.
Od banaka se očekuje da podupru lokalne zajednice adekvatnom ponudom kredita za sve
zakonite poslove i potrošačke financijske potrebe te da razumno vrednuju kredite u skladu sa
konkurentno određenim kamatnim stopama.
Odgovarajuća ponuda i uspješna prodaja bankarskoga asortimana, uz kontrolu i upravljanje
operativnim troškovima, ključ su uspjeha svake banke. Stoga banke moraju vlastitim
bankarskim asortimanom planirati i upravljati na odgovarajući način da bi udovoljile
potrebama i zahtjevima klijenata, uz realizaciju planiranih financijskih ciljeva.
Banke pružaju kredite klijentima, a klijent se obvezuje na spremnost otplate i svjesno ulazi u
sam postupak kreditiranja i unaprijed dogovorenim načinom otplaćuje iznos kredita.
Postupnim otplaćivanjem iznosa „pozajmljenog“ novca, klijent banci uplaćuje i dodatnu
naknadu za realizirani kredit u vidu kamata.
Na sada postavljano pitanje „Odakle bankama toliki novac?“, odgovor je poprilično logičan i
jasan. Naime, banke kao ključan faktor odvijanja i funkcioniranja društva, prikupljaju sva
raspoloživa sredstva cjelokupnog gospodarstva, a ona su disperzirana u velikoj količini u
mnoštvu vlasnika, i ta se sredstva onda koncentriraju u bankama i putem kredita cirkuliraju
našim društvom.
Kako bi ta cirkulacija određene svote novca u vidu banke bila osigurana, između
zajmotražitelja i davatelja kredita na raspolaganju su različiti instrumenti osiguranja koji
ustvari ovise o namjeni i iznosu kredita.
No, postupak dobivanja kredita i nije toliko jednostavan. Banke su u velikom broju u prošlosti
bile na samom rubu propasti, dok ih je velik broj konačno i propao, pa su se kroz bližu
povijest sve jače i konkretnije počele štititi kroz tzv. kreditni proces.
Kreditni proces obuhvaća kreditnu analizu, odobravanje kredita i njegovo nadgledanje, a za
cijeli taj proces angažirani su bankovni analitičari koji naposljetku ocjenjuju klijenta
58
grupirajući ga u skupinu rizika i prepuštaju banci odobravanje, odnosno zabranu isplate
željenog kreditiranja.
Velik je broj banaka uočio nedostatak procjene kreditne sposobnosti zajmotražitelja, među
kojima su visoki troškovi procjene i potrebno vrijeme za donošenje odluke, pa su banke stoga
počele razvijati interne modele procjene kreditne sposobnosti kako bi se eliminirao kreditni
rizik, CREDIT-SCORING modeli, a među njima najpoznatiji su Altmanov Z-scoring model i
Chesseov CREDIT-SCORING system.
U Republici Hrvatskoj tri najjače i najkonkurentnije banke jesu Privredna banka Zagreb, Erste
banka i Zagrebačka banka.
Kao zaključak koji proizlazi iz provedenog istraživanja, može se navesti da je Privredna
banka Zagreb u samom vrhu isplativosti kreditiranja i da je najčešći izbor građana prilikom
uzimanja kredita.
59
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Andover, J.J.: Odgoda plaćanja i naplata potraživanja, Alexamder Hamilton Institutem
Potecon d.o.o., 1998.
2. Jakovčević, D.; Upravljanje kreditnim rizikom u suvremenom bankarstvu, TEB,
Zagreb, 2000.
3. Kandžija, V., Živko, I.: Poslovna politika banaka, Sveučilište u Rijeci, Rijeka 2004.
4. Katunarić, A: Banka, principi i praksa bankovnog poslovanja, CIP, Zagreb, 1988.
5. Mays, E.; Handbook of Credit Scoring, The Glenlake Publishing Company Ltd,
Chicago, 2001.
6. Miller, R., Van House, D; Moderni novac i bankarstvo, Mate, Zagreb, 1997.
7. Sinkey, JF Jr.; Commercial Bank Financial Management in the Financial – Services
Industry, Prentice Hall, New Jersey, 2002.
8. Šego, B.: Modeli otplate kredita s revalorizacijom, Informator, Zagreb, 1991.
2) OSTALI IZVORI
1. http://dalje.com/hr-hrvatska/daljnje-usporavanje-stope-rasta-kredita-banaka/112208
2. http://www.hnb.hr/supervizija/papiri-bazelske-komisije/h-nacela-za-upravljanje-
kreditnim-rizikom.pdf
3. http://www.jutarnji.hr/snizavaju-se-kamatne-stope-za-stambene-kredite--kamate-u-
2012--rusi-slaba-potraznja-za-kreditima/1015548/
4. http://bs.scribd.com/doc/61914547/4-rizici-u-bankama
5. http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2009
6. http://www.zaba.hr/home/wps/wcm/connect/zaba_hr/zabapublic/gradjani/krediti/stam
beni/uvjeti#Uvjeti_stambenih_kredita
7. http://www.erstebank.hr/hr/Gradjanstvo/Krediti/Stambeni_krediti
8. http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2011/h-god-2011.pdf
9. http://www.jutarnji.hr/snizavaju-se-kamatne-stope-za-stambene-kredite--kamate-u-
2012--rusi-slaba-potraznja-za-kreditima/1015548/
10. Letak PBZ infoNOVOSTI, veljača 2013
60
11. Šarlija, N.: Modeli kreditnog rizika u ocjenjivanju kreditne sposobnosti malih
poduzetnika: doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet,
Zagreb, 2002.
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom „ANALIZA BANKARSKIH PONUDA
ERSTE BANKE, ZAGREBAČKE BANKE I PRIVREDNE BANKE ZAGREB“ izradila samostalno
pod voditeljstvom doc. dr. sc. Alemke Šegote, primjenjujući metodologiju znanstveno
istraživačkog rada i koristeći literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe
spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u
diplomskom radu, na uobičajeni način citirala sam i povezivala referencama s korištenim
bibliografskim jedinicama. Rad sam izradila u skladu s nacionalnim i međunarodnim
normama o autorskom radu i djelu. Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim
stranicama Fakulteta.
Studentica
Josipa Pintarić