ANALIZA ICT ZNANJA I VJEŠTINA STUDENATA SVEUČILIŠTA …mdjumic/uploads/diplomski/BAK21.pdf ·...

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

MIHAELA BAKOŠKA

ANALIZA ICT ZNANJA I VJEŠTINA STUDENATA

SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U

OSIJEKU

Završni rad

Osijek, 2012.

ii

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA FIZIKU

MIHAELA BAKOŠKA

ANALIZA ICT ZNANJA I VJEŠTINA STUDENATA

SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U

OSIJEKU

Završni rad

Predložen Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

radi stjecanja zvanja prvostupnice fizike

Osijek, 2012.

iii

"Ovaj završni rad je izrađen u Osijeku pod vodstvom doc.dr.sc. Darka Dukića u sklopu

Sveučilišnog preddiplomskog studija fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku".

iv

Sadržaj

1. Uvod ...................................................................................................................................... 1

2. Informacijska i komunikacijska tehnologija ............................................................................ 3

2.1. Definicija informacijske i komunikacijske tehnologije .............................................. 3

2.2. Informacijska i komunikacijska tehnologija u obrazovanju ....................................... 4

3. Rezultati empirijskog istraživanja ........................................................................................... 6

3.1. Opis uzorka .............................................................................................................. 6

3.2. Analiza provedene ankete ......................................................................................... 7

3.2.1. Ocjena „vladanja“ pojedinim informatičkim vještinama ............................. 7

3.2.1.1. Obrada teksta ............................................................................... 7

3.2.1.2. Izrada prezentacija ..................................................................... 10

3.2.1.3. Rad u tabličnom kalkulatoru ...................................................... 12

3.2.1.4. Internetski preglednici................................................................ 14

3.2.1.5. Elektronička pošta...................................................................... 16

3.2.1.6. Programi za crtanje .................................................................... 17

3.2.1.7. Statistički paketi......................................................................... 19

3.2.1.8. Matematički paketi .................................................................... 20

3.2.1.9. Programi za obradu slike i zvuka................................................ 22

3.2.1.10. Rad s bazama podataka ............................................................ 24

3.2.1.11. Programiranje .......................................................................... 26

3.2.1.12. Izrada web stranica .................................................................. 27

3.2.2. Kako ocjenjujete svoju opću informatičku pismenost?.............................. 29

3.2.3. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli tijekom redovitog

obrazovanja .............................................................................................. 30

3.2.4. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli putem seminara,

tečajeva i radionica organiziranih izvan redovitog obrazovanja. ................ 31

3.2.5. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli uz pomoć prijatelja.. 32

3.2.6. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli samostalno. ............. 33

4. Zaključak .............................................................................................................................. 34

5. Literatura .............................................................................................................................. 35

Životopis .................................................................................................................................. 36

v

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Završni rad

Odjel za fiziku

ANALIZA ICT ZNANJA I VJEŠTINA STUDENATA SVEUČILIŠTA

JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

MIHAELA BAKOŠKA

Sažetak

U ovom završnom radu analizirani su rezultati istraživanja znanja i vještina studenata

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku iz područja informacijske i komunikacijske

tehnologije. U uvodnom djelu rada teorijski je opisan razvitak te je dana definicija informacijske

i komunikacijske tehnologije. Također su navedene mogućnosti njezine primjene u samom

obrazovanju, koja je u današnje vrijeme sve zastupljenija. Empirijski dio sadrži rezultate

provedenog istraživanja u kojem je sudjelovalo 583 studenata sa navedenog Sveučilišta.

Istraživanjem se nastojalo utvrditi kakve su kompetencije studenata iz područja upotrebe tekst

procesora, izrade prezentacija, rada s tabličnim kalkulatorom, korištenja internetskih

preglednika, služenja elektroničkom poštom te napredne primjene informacijske i

komunikacijske tehnologije. U okviru istraživanja ispitano je i kako studenti ocjenjuju znanja iz

informatike stečena samostalno i tijekom školovanja. Dobiveni odgovori prezentirani su grafički

i tablično te su izračunati osnovni pokazatelji deskriptivne statistike.

(36 stranica, 24 grafikona, 18 tablica, 8 literaturnih navoda)

Rad je pohranjen u knjižnici Odjela za fiziku

Ključne riječi: informacijske i komunikacijske tehnologije/informatička pismenost/studenti/

anketa

Mentor: doc.dr.sc. Darko Dukić

Rad prihvaćen: 20.09.2012.

vi

University Josip Juraj Strossmayer Osijek Bachelor of Physics Thesis

Department of Physics

THE ANALYSIS OF ICT KNOWLEDGE AND SKILLS WITH THE

SPECIAL REFERENCE TO THE SITUATION AT THE UNIVERSITY

JOSIP JURAJ STROSSMAYER OSIJEK

MIHAELA BAKOŠKA

Abstract

The results of a research regarding the knowledge and skills in the field of information

and communication technology, with the special reference to the situation at the University Josip

Juraj Strossmayer Osijek are analyzed in this final thesis. The introductory part of this work

contains the definition of information and communication technology and gives a description of

development of ICT. It also includes the possibilities of using ICT in education which is

nowadays more and more represented. The empirical part of this work contains results of the

research based on the sample of 583 students from the mentioned university. The survey was

conducted to establish the competence of students in the field of word processing, making

presentations, working with the table calculator, using the Internet browsers, using e-mail and

the advanced use of ICT. In the scope of a research it is also examined how students evaluate

their knowledge in computer science acquired independently and during school. Given answers

are presented graphically and in the table and basic descriptive statistics is also calculated.

(36 pages, 24 graph, 18 table, 8 references)

Thesis deposited in Department of Physics library

Keywords: information and communication tehnologies/information literacy/students/survey

Supervisor: Darko Dukić, PhD, Assistant Professor

Thesis accepted: 20.09.2012.

1

1. Uvod

Ubrzan razvitak digitalnih medija, društvenih mreža i interneta promijenili su tempo

našeg života i način na koji koristimo svoje slobodno vrijeme. Ogromna je potražnja za

osposobljenim ljudima koji su nam spremni približiti i upoznati nas sa suvremenim

informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Prije pojave takvih tehnologija, ljudi su imali malu mogućnost doći do određenih

informacija; najčešće su to bile knjige pronađene u knjižnicama. Život je tada tekao sporije i

ležernije. Razvojem tehnologija mijenjaju se i ljudi, a najviše njihove osobine i navike.

Jednostavno, počinju ubrzano živjeti i sve više se oslanjaju na tehnologiju. Upravo ta tehnologija

potiče stjecanje osnovnih vještina, ali također nas priprema za cjeloživotno učenje. Razvoj

tehnologije nije utjecao samo na ljude i njihovu realnost, već i na razvoj poduzeća. Posebno je

značajan njezin utjecaj na obrazovanje, tj. otvaraju se razne mogućnosti održavanja nastave i

stjecanje znanja. Jedna od njih je Internet, kao neizostavno sredstvo u obrazovanju i znanosti te

motivaciji mladih. Problem je u tome što nije dovoljno samo uvesti nove tehnologije u

obrazovanje, kao sredstvo za organiziranje i distribuciju informacija, već moramo izmijeniti i

sam način učenja. Živimo u vremenu brzog razvoja znanja i zbog toga, učenicima i studentima,

redovito obrazovanje ne može pružiti sve informacije i vještine koje su potrebne današnjem

čovjeku za njegov budući rad. Zato je važno naučiti samostalno učiti. Predavači bi trebali

poticati učenike i studente na istraživanja i mogućnosti koje pruža sama tehnologija. Izraz „any

time – any place“ podrazumijeva e-učenje, koje možemo definirati kao tehnološki potpomognuto

učenje. Ono dopušta dijeljenje resursa, komunikaciju i na kraju učenje. Na taj način učenici uče

u svoje slobodno vrijeme, na odabranom mjestu i vlastitim tempom. Ova vrsta učenja velika je

podrška i kod djece s posebnim potrebama. Integrirana nastava i integrirani odgoj pružaju im

mogućnost zajedničkih iskustava u učenju.

U prvom djelu teoretski je opisana informacijska komunikacijska tehnologija te njezina

primjena u obrazovanju. Okosnicu rada predstavlja empirijsko istraživanje koje je provedeno na

uzorku od 583 studenta Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku. Anketom su bili obuhvaćeni

studenti u dobi od 18 do 43 godine. Istraženo je „vladanje“ pojedinim informatičkim vještinama

(obrada teksta, izrada prezentacija, rad u tabličnim kalkulatorima, korištenje internetskih

preglednika, služenje elektroničkom poštom, rad u programima za crtanje, korištenje statističkih

i matematičkih paketa, obrada slike i videa, rad s bazama podataka, programiranje i izrada web

2

stranica), informatička pismenost, znanje stečeno tijekom redovitog obrazovanja, putem

seminara, tečajeva, uz pomoć prijatelja te samostalno. Sve varijable prezentirane su u radu

tablicama i grafikonima i pokazuju različite aspekte korištenja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija među studentima. Osim toga, u okviru analize izračunati su i osnovni pokazatelji

deskriptivne statistike.

3

2. Informacijska i komunikacijska tehnologija

2.1. Definicija informacijske i komunikacijske tehnologije

Informacijska i komunikacijska tehnologija - ICT (eng. Information and Communication

Technology) je pojam koji objedinjuje komunikacijske uređaje: radio, televizija, mobiteli,

računala, mreže hardvera i softvera, satelitski sustavi, kao i razne aplikacije povezane s njima

(videokonferencije i učenje na daljinu). Također se pojavljuje i u poduzetništvu. Gotovo svako

veće poduzeće koristi informacijsku tehnologiju kao osnovu svoga poslovanja. Upravo nam to

ukazuje na činjenicu da postoji ogromna količina podataka i poslovni procesi te da je bez

informacijske tehnologije današnje poslovanje gotovo nemoguće. Informacijske i

komunikacijske tehnologije (ICT) danas imaju veliki utjecaj na život i rad čovječanstva. Ne

samo da tehnologija motivira za stjecanjem osnovnih vještina već služi i za cjeloživotno učenje.

Informacijska i komunikacijska tehnologija u vrlo kratkom razdoblju postala je temelj za

izgradnju modernog društva. Ukoliko si želimo predočiti određen vremenski okvir trajanja,

možemo reći da informacijsko doba traje i danas. Njegova obilježja, ponajprije uporaba ICT-a i

interneta, pojavljuju se u svim sferama našeg života, od globalne politike i ekonomije pa sve do

svakodnevne komunikacije između pojedincima te u samom obrazovanju. Možemo reći da je

informacijska i komunikacijska tehnologija postala nezaobilazan dio našeg života, ali i naša

budućnost.

4

2.2. Informacijska i komunikacijska tehnologija u obrazovanju

Veliku važnost u obrazovanju ima ICT, gdje se učenici susreću sa novim načinom rada i

prezentiranja nastavnog sadržaja. Prije se nastava održavala tradicionalno ili bolje rečeno učitelj

je pričao, a učenici zapisivali i slušali. U današnje vrijeme se sve više koristi napredna

tehnologija te je došlo do toga da se nastava održava preko računala, bez prisutnosti nastavnika.

Često si postavljamo pitanje: Koje je danas pravo i najprikladnije obrazovanje? Što se tiče

osnovnih vještina koje bi se trebale steći kroz obrazovanje to su one vještine koje će pojedincu

osigurati temelj za život i daljnji rad. Dakle, podrazumijevaju se strukovne i tehničke vještine te

osobne i društvene sposobnosti koje će ljudima dati mogućnosti zajednice, uspješnosti te sreću u

daljnjem životu i radu.

U okviru cilja o obnavljanju definicije osnovnih vještina navode se tri izazova

obrazovanog društva:

1. Opremanje škola za korištenje Interneta i multimedijalnih resursa

2. Obuka učitelja

3. Korištenja školskih mreža

Da bi se ostvario željeni cilj, prvo je učenicima potrebno osigurati dovoljno opreme kako

bi se internetom mogli koristiti na najbolji mogući način. Zatim je potrebno osigurati primjeren

obrazovni sadržaj te prilagođene pedagoške okvire. Što se učitelja tiče, ne radi se samo o

dodatnoj obuci da nauče ono što do sada nisu znali, već i o prilici da usvoje vještine kako bi

mogli informacijsku i komunikacijsku tehnologiju uklopiti u svakodnevni rad te stvoriti veću

zainteresiranost za znanjem kod ljudi s kojima rade. Glavni, ali prilično i osnovi ciljevi su

opremanje škola dodatnom opremom koja je potrebna za daljnji rad, osposobljavanje učitelja za

obrazovnu upotrebu ICT-a, nabava i stvaranje digitaliziranih programa te korištenje Interneta.

Sve više se nastoji učenicima pružiti dovoljno znanja tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, a

pogotovo da na kraju školovanja budu potpuno osposobljeni koristiti se informacijskom i

komunikacijskom tehnologijom. Tijekom osnovnog obrazovanja učenici se moraju naučiti služiti

računalom i koristiti usluge mreže računala jer u život bez takvog znanja ne mogu dobro proći.

ICT u obrazovanju omogućava upotrebu efikasnih nastavnih metoda kao i njezinu organizaciju

koja bi bila jedan novi oblik nastave, naravno u granici prihvatljivosti za to područje. Klasične

učionice i oblici rada se ne izbacuju nego se dodaje nova tehnologija koja mijenja položaj

učenika i nastavnika u namjeri povećanja aktivnog sudjelovanja učenika u nastavi i stalnoga

5

praćenja njegovog napredovanja. Informacijska pismenost učenika ostvaruje se pomoću ICT

kroz 4 etape istraživačkog procesa: objavljivanje, preradu, razmjenu i prikupljanje. Uloga samog

učitelja u razvoju informacijske pismenosti je stvaranje prilika u kojima učenici koriste različite

komunikacijske i informacijske tehnologije tijekom svih etapa istraživačkog procesa.

Informacijska i komunikacijska tehnologija javlja se u okviru nastavnih sadržaja kao nastavni

predmet i kao nastavna tehnologija. Nastavni ciljevi i zadaci nastavnog predmeta informatike

često se mijenjaju i dopunjuju upravo zbog brzog razvoja informacijske i komunikacijske

tehnologije. Zastarijevanje sadržaja puno je veće nego u nekim drugim znanstvenim područjima.

Korištenje ICT-a u obrazovanju od ogromnog je značenja, ali ga treba savjesno

primjenjivati te kombinirati s ostalim sredstvima i tako kvalitetno stjecati i prenositi znanje.

6

3. Rezultati empirijskog istraživanja

U ovom poglavlju izloženi su rezultati empirijskog istraživanja o korištenju

informacijskih i komunikacijskih tehnologija među studentima Sveučilišta J.J.Strossmayera u

Osijeku.

3.1. Opis uzorka

U anketi je ukupno sudjelovalo 583 studenta u dobi od 18 do 43 godine. Od ukupnog

broja ispitanika 224 je bilo muških, a 359 ženskih.

Tablica 1. Razdioba studenata prema spolu i dobi

Dob Spol

Ukupno Muški Ženski

18 0 3 3

19 41 75 116

20 63 69 132

21 38 53 91

22 24 30 54

23 33 88 121

24 13 22 35

25 8 10 18

26 4 5 9

27 0 1 1

34 0 1 1

36 0 1 1

43 0 1 1

Ukupno: 224 359 583

7

3.2. Analiza provedene ankete

Anketa je, osim osnovnih pitanja o ispitanicima, sadržavala skupinu pitanja koja se

odnose na predispozicije ispitanika za sudjelovanje u procesu e-learninga:

Ocjena „vladanja“ pojedinim informatičkim vještinama

Ocjena informatičke pismenosti

Ocjena znanja o korištenju računala stečeno tijekom redovitog obrazovanja

Ocjena znanja o korištenju računala stečeno izvan redovitog obrazovanja

Ocjena znanja o korištenju računala stečeno uz pomoć prijatelja

Ocjena znanja o korištenju računala stečeno samostalno

3.2.1. Ocjena „vladanja“ pojedinim informatičkim vještinama

U ovom poglavlju obratit ćemo pozornost na studentsko poznavanje osnovnih programa

koji se koriste u operativnom sustavu Windows te znanje iz programa koji im koriste u daljem i

trenutnom školovanju. Pri obradi rezultata studenti su podijeljeni na muške i ženske radi boljeg

prikaza podataka te usporedbe.

3.2.1.1. Obrada teksta

Programi za obradu teksta namijenjeni su korisnicima da bi na jednostavan način

uređivali, oblikovali i ispisivali tekst. Oblikovanja sežu od jednostavnih promjena vrsta i veličina

slova do izrade dokumenata s tablicama i slikama. Mnogo je i dodatnih mogućnosti kao provjera

gramatike i pravopisa, izravno slanje dokumenta elektroničkom poštom i ostalo. Danas postoje

mnogi programi za obradu teksta čije su mogućnosti slične, no najviše pozornosti privlači

Microsoft Word iz paketa Microsoft Office i Writer iz OpenOffice.org programskog paketa.

8

Grafikon 1. Grafički prikaz odgovora muških studenata na pitanje: Ocijeni svoje znanje iz

obrade teksta

Grafikon 2. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje Ocijeni svoje znanje iz obrade teksta

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

9

Tablica 2. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na pitanje: Ocijeni svoje

znanje iz obrade teksta

Anketa je pokazala da većina studenata, bez obzira na spol, svladala obradu teksta te

svoje znanje ocjenjuju ocjenama vrlo dobar i odličan.

Ocijeni svoje znanje iz obrade teksta

Spol Broj studenata Minimum Maksimum Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 4,2411 0,82283

Ženski 359 1,00 5,00 4,5125 0,62466

Ukupno 583 1,00 5,00 4,4082 0,71896

10

3.2.1.2. Izrada prezentacija

Prezentiranje je način prenošenja ideja i informacija grupi ljudi. Dobra prezentacija

trebala bi sadržavati osnovne elemente: sadržaj, strukturu, dobra pripremljenost te ljudski

element doprinosa izlaganju. Sve više učenici, studenti koriste Microsoft PowerPoint jer na takav

način nastava postaje zanimljivija.

Grafikon 3. Grafički prikaz odgovora muških studenata na pitanje: Ocijeni svoje znanje iz

izrade prezentacija

Grafikon 4. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje iz izrade

prezentacija

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

11


znanje iz izrade prezentacija

Studenti svoje znanje ocjenjuju s vrlo dobrim jer na većini fakulteta koriste prezentacije

kao način izlaganja seminara i sličnih aktivnosti.

Ocijeni svoje znanje iz izrade prezentacija

Spol Broj

studenata Minimum Maksimum

Aritmetička

sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 4,0313 1,01730

Ženski 359 1,00 5,00 4,2841 0,76044

Ukupno 583 1,00 5,00 4,1870 0,87601

12

3.2.1.3. Rad u tabličnom kalkulatoru

Veliki broj ljudskih aktivnosti zahtijeva obradu velikih brojčanih podataka. Radi se o

izračunu niza vrijednosti pri čemu se koriste osnovne matematičke operacije i jednostavni

postupci. Za ovu namjenu koriste se posebni programi koji se nazivaju tablični kalkulatori

budući da se koriste za izračunavanje vrijednosti u tablicama. Microsoft Excel trenutno je

najbolji i najčešći u uporabi.

Grafikon 5. Grafički prikaz odgovora muških studenata na pitanje: Ocijeni svoje znanje rada u

tabličnom kalkulatoru

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

13

Grafikon 6. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje rada u

tabličnom kalkulatoru


znanje rada u tabličnom kalkulatoru

Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da studenti i studentice podjednako

ocjenjuju svoja znanja u korištenju tabličnog kalkulatora.

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje rada u tabličnom kalkulatoru


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 3,4330 1,11853

Ženski 359 1,00 5,00 3,4457 1,04466

Ukupno 583 1,00 5,00 3,4408 1,07271

14

3.2.1.4. Internetski preglednici

Internetski preglednik je program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i

multimedijalnih sadržaja vezanih uz njih. Najpoznatiji preglednici su: Firefox, Mozilla, Opera,

Internet Explorer i Google Chrome.

Grafikon 7. Grafički prikaz odgovora muških studenata na pitanje: Ocijeni svoje znanje

korištenja internetskih preglednika

Grafikon 8. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje korištenja

internetskih preglednika

0

10

20

30

40

50

60

70

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

15


znanje korištenja internetskih preglednika

Na temelju danih odgovora vidimo da studenti svakodnevno koriste internetske

preglednike te da stalnom povezani na mrežu. U današnje vrijeme to je normalno i zbog toga su

ocijene vrlo visoke.

Ocijeni svoje znanje korištenja internetskih preglednika


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 4,5313 0,82501

Ženski 359 1,00 5,00 4,6267 0,69311

Ukupno 583 1,00 5,00 4,5901 0,74730

16

3.2.1.5. Elektronička pošta

Elektronička pošta, e-pošta ili e-mail (eng. electronic mail) prijenos je tekstualnih poruka

(moguće je prilagati i dokumente koji nisu tekstualni) putem komunikacijskih mreža, najčešće

Interneta.


korištenja elektroničke pošte

Grafikon 10. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje korištenja

elektroničke pošte

0

10

20

30

40

50

60

70

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

http://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik

17


znanje korištenja elektroničke pošte

Analiza pokazuje da se većina studenata zna i da koristi elektroničku poštu, kako za

studiranje tako i u svakodnevnom životu.

3.2.1.6. Programi za crtanje

U programima, slika se formira od elementarnih objekata kao što su linije, lukovi,

kružnice, krugovi, elipse. U programe za crtanje možemo svrstati i programe za dizajniranje uz

pomoć računala. Najpoznatiji programi su: CAD programi, CorelDRAW i AdobeIllustrator.


programima za crtanje

0

5

10

15

20

25

30

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje korištenja elektroničke pošte


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 4,5938 0,71509

Ženski 359 1,00 5,00 4,7521 0,55163

Ukupno 583 1,00 5,00 4,6913 0,62374

18


programima za crtanje


znanje rada u programima za crtanje

Rezultati pokazuju da studenti dobro vladaju programima za crtanje. Možemo istaknuti

studente tehničkih fakulteta jer oni više koriste navedene programe u sklopu svojih kolegija.

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje rada u programima za crtanje


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 3,0179 1,29838

Ženski 359 1,00 5,00 3,1783 1,21971

Ukupno 583 1,00 5,00 3,1166 1,25185

19

3.2.1.7. Statistički paketi

Statistički programski paketi, kako nazivamo softver za analizu podataka, postali su

neizostavni alat u obradi podataka. Neki od programa namijenjenih statističkoj obradi su

Statistica, SPSS, Statgraphics i razni drugi.


statističkim paketima


statističkim paketima

0

10

20

30

40

50

60

70

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

20


znanje rada u statističkim paketima

Analiza rezultata pokazuje da malo studenata zna raditi u statističkim paketima. Većina

njih možda nikada nije ni radila u takvim programima.

3.2.1.8. Matematički paketi

Matematički paketi su programi namijenjeni za rješavanje određenih matematičkih

problema. Postoje dvije vrste softverskih paketa: programi zasnovani na simboličkom rješavanju

i programi zasnovani na numeričkom rješavanju problema. Najpoznatiji su: Mathematica, Maple

i MATLAB.


matematičkim paketima

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje rada u statističkim paketima


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 1,5625 0,87600

Ženski 359 1,00 5,00 1,7632 0,97865

Ukupno 583 1,00 5,00 1,6861 0,94483

21


matematičkim paketima


znanje rada u matematičkim paketima

Iz priloženih rezultata možemo zaključiti da studenti više znaju raditi u matematičkim

paketima od studentica, ali sveukupno znanje je ocjenjeno s jedva dovoljnom ocjenom.

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje rada u matematičkim paketima


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 1,8259 1,09669

Ženski 359 1,00 5,00 1,6992 0,94767

Ukupno 583 1,00 5,00 1,7479 1,00850

22

3.2.1.9. Programi za obradu slike i zvuka

Multimedijsko računalo mora imati priključene uređaje i instalirane programe kako bi

moglo prikazivati i obrađivati multimedijske sadržaje. Video obrada je proces uređivanja

pokretnih segmenata video snimke, specijalnih efekata i zvuka. Programi za obradu slike mogu

poboljšati kontraste, boju, spojiti više slika te imaju i druge mogućnosti. Najpoznatiji programi

su: Adobe Photoshop, Corel Photo-Paint i Pinnacle Studio.


programima za obradu slike i videa

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

23


programima za obradu slike i videa


znanje rada u programima za obradu slike i videa

Postoji mnogo programa koji su korisni za stvaranje zanimljivog sadržaja. Rijetko se uči

raditi u nekom od tih programa, ali samostalnim radom i pretraživanjem interneta puno toga se

može naučiti. Ocjena ispitanih studenta je zadovoljavajuća.

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje rada u programima za obradu slike i videa


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 2,5804 1,15319

Ženski 359 1,00 5,00 2,8774 1,17541

Ukupno 583 1,00 5,00 2,7633 1,17486

24

3.2.1.10. Rad s bazama podataka

Baza podataka je organizirana zbirka podataka. Svaki se zapis za bolji povratak i

razvrstavanje obično prepoznaje kao skup elemenata podataka. Za danu bazu podataka tipično

postoji strukturni opis vrste činjenica sadržanih u toj bazi podataka: taj opis naziva se shema.

Shema opisuje predmete koji su prikazani u bazi podataka, te odnose među njima.

Grafikon 19. Grafički prikaz odgovora muških studenata na pitanje: Ocijeni svoje znanje rada s

bazama podataka

Grafikon 20. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje rada s bazama

podataka

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

5

10

15

20

25

30

35

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

25


znanje rada s bazama podataka

Na temelju dobivenih odgovora može se zaključiti da nema prevelike zainteresiranosti za

rad s bazama podataka. Rijetki su oni kojih to zanima i koji se odluče baviti tim djelom

informatike.

Ocijeni svoje znanje rada s bazama podataka


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 2,2857 1,18608

Ženski 359 1,00 5,00 2,3287 1,18087

Ukupno 583 1,00 5,00 2,3122 1,18204

26

3.2.1.11. Programiranje

Programiranje je pisanje uputa računalu što i kako učiniti, a izvodi se u nekom od

programskih jezika. Programiranje je umjetnost i umijeće u stvaranju programa za računala.

Stvaranje programa sadrži u sebi pojedine elemente dizajna, umjetnosti, znanosti, matematike.

Osoba koja stvara program zove se programer.


programiranja

Grafikon 22. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje programiranja

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

27


znanje iz programiranja

Slično kao i kod baza podataka, postoje rijetki studenti koji se bave programiranjem.

Prema provedenoj anketi muški studenti pokazuju veću zainteresiranost.

3.2.1.12. Izrada web stranica

Web stranica je HTML dokument koji omogućava prezentaciju teksta i poveznica, a

dostupan je preko svoje URL (web) adrese. Na web stranici se osim teksta mogu prikazati i

multimedijski elementi (resursi) kao što su slike u digitalnom formatu flash i shockwave

animacije, zvuk i slično.

Grafikon 23. Grafički prikaz odgovora muških studenata na pitanje: Ocijeni svoje znanje izrade

web stranica

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje iz programiranja


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 2,0134 1,13438

Ženski 359 1,00 5,00 1,7994 1,11811

Ukupno 583 1,00 5,00 1,8816 1,12823

28

Grafikon 24. Grafički prikaz odgovora studentica na pitanje: Ocijeni svoje znanje izrade web

stranica

Tablica 13 Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na pitanje: Ocijeni svoje

znanje izrade web stranica

Mali broj studenata upućen je u izradu web stranica. Nešto više muških studenata

relativno dobro izrađuje web stranice.

0

10

20

30

40

50

60

1 2 3 4 5

Post

ota

k

Ocjene

Ocijeni svoje znanje izrade web stranica


sredina

Standardna

devijacija

Muški 224 1,00 5,00 2,0670 1,24561

Ženski 359 1,00 5,00 1,7883 1,14325

Ukupno 583 1,00 5,00 1,8954 1,19032

29

3.2.2. Kako ocjenjujete svoju opću informatičku pismenost?

Kako ocjenjujete svoju opću

informatičku pismenost?

Spol

Ukupno

Muški Ženski

Nedovoljno 0,4 % 0,0 % 0,2 %

Dovoljno 2,7 % 4,7 % 3,9 %

Dobro 36,6 % 45,1 % 41,9 %

Vrlo dobro 41,5 % 41,8 % 41,7 %

Izvrsno 18,8 % 8,4 % 12,3 %

Aritmetička sredina 3,7545 3,6119 3,6209

Standardna devijacija 0,80217 0,71544 0,75667

Tablica 14. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na pitanje: Kako

ocjenjujete svoju opću informatičku pismenost?

Pojam informatičke pismenosti definira se kao sposobnost korištenja računala i

računalnih programa. Informacijski pismena osoba je ona osoba koja zna kako učiti jer zna kako

pronaći informacije koje su joj potrebne i kako preraditi i koristiti nađene informacije na način

da i drugi mogu učiti iz njih. Analiza je pokazala da studenti vrlo dobro ocjenjuju svoju

informatičku pismenost. Koliko god oni smatrali svoje znanje da je na vrhuncu, cjeloživotno

učenje ih ipak očekuje.

30

3.2.3. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli tijekom redovitog

obrazovanja

Ocijenite znanje koje ste o

korištenju računala

stekli tijekom redovitog

obrazovanja

Spol

Ukupno

Muški Ženski

Nedovoljno 8,9 % 2,5 % 5 %

Dovoljno 22,3 % 16,7 % 18,9 %

Dobro 38,8 % 42,3 % 41 %

Vrlo dobro 22,8 % 30,9 % 27,8 %

Izvrsno 7,2 % 7,6 % 7,3 %


Standardna devijacija 1,04770 0, 90609 0,97126

Tablica 15. Osnovni deskriptivni statistički pokazatelji koji se odnose na pitanje: Ocijenite

znanje koje ste o korištenju računala stekli tijekom redovitog obrazovanja

Tijekom obrazovanja studenti su stekli manje znanje nego je očekivano. To upućuje na

zaključak da bi trebalo izmijeniti način poučavanja i više pridonijeti određenim sadržajima

informatike.

31

3.2.4. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli putem seminara,

tečajeva i radionica organiziranih izvan redovitog obrazovanja.

Ocijenite znanje koje ste o korištenju

računala stekli putem seminara,

tečajeva i radionica organiziranih

izvan redovitog obrazovanja

Spol


Nedovoljno 33,0 % 30,6 % 31,6 %

Dovoljno 21,9 % 21,2 % 21,4 %

Dobro 28,1 % 23,7 % 25,4 %

Vrlo dobro 11,2 % 20,6 % 17 %

Izvrsno 5,8 % 3,9 % 4,6 %




znanje koje ste o korištenju računala stekli putem seminara, tečajeva i radionica organiziranih

izvan redovitog obrazovanja

Znanje koje su stekli ovim načinom manje je nego u samom obrazovanju. To nam govori

da bi takve oblike stjecanja znanja i vještina trebalo više koristiti.

32

3.2.5. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli uz pomoć

prijatelja

Ocijenite znanje koje

ste o korištenju računala

stekli uz pomoć prijatelja

Spol


Nedovoljno 5,4 % 3,3 % 4,1 %

Dovoljno 9,8 % 11,7 % 11 %

Dobro 33,5 % 37 % 35,7 %

Vrlo dobro 36,6 % 36,8 % 36,7 %

Izvrsno 14,7 % 11,2 % 12,5 %




znanje koje ste o korištenju računala stekli uz pomoć prijatelja

Temelj modernog društva je međusobna komunikacija i razmjena informacija. Većina ih

radi zajedno i pomažu si, što je vrlo pohvalno. Studenti smatraju da su uz pomoć prijatelja stekli

više znanja nego u okviru redovitog obrazovanja.

33

3.2.6. Ocijenite znanje koje ste o korištenju računala stekli samostalno.

Ocijenite znanje koje

ste o korištenju računala

stekli samostalno

Spol


Nedovoljno 1,3 % 0,8 % 1 %

Dovoljno 4 % 4,2 % 4,1 %

Dobro 17,9 % 30,7 % 25,7 %

Vrlo dobro 38,4 % 40,9 % 40 %

Izvrsno 38,4 % 23,4 % 29,2




znanje koje ste o korištenju računala stekli samostalno

Važno je samostalno učiti i proučavati. Predavači i učitelji trebali bi davati motivaciju

svojim učenicima i studentima jer se na takav način stječu određene vještine, navike, ali i znanje.

34

4. Zaključak

Tema rada je analiza ICT znanja i vještina studenata. Anketa je provedena među

studentima Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.

Provođenjem ankete susreli smo studente koji nisu bili upoznati s pojmom e-učenja.

Jednostavnim objašnjenjem shvatili su o čemu se radi. To je još jedan dokaz kako ICT napreduje

i svakodnevno treba biti u doticaju s novim informacijama. Znanje studenta možemo svrstati u

„zlatnu sredinu“. Ističu se u poznavanju programa za obradu teksta, izradi prezentacija,

korištenju elektroničke pošte i internetskih preglednika. Bolje rečeno, znaju ono što svakodnevno

koriste. Svi oni cijele dane provode za računalom, pretražuju Internet,komuniciraju međusobno,

tj. tipična su moderna mladež. Rad s bazama podataka, programiranje, izrade web stranica nisu

osnovne stvari koje bi jedan student npr. Pravnog fakulteta trebao znati. Većinom se takvi

programi rade na tehničkim fakultetima i njihovo je znanje zbog toga bogatije. Što se tiče

samostalnog rada i pretraživanja informacija, ni tu se baš nisu istakli. Moraju imati na umu, ne

samo oni, veći i svi mi, da se sve mijenja pa tako i informatika i svaki oblik komunikacije. U

bliskoj budućnosti cjelokupno obrazovanje će se odvijati preko računala i Interneta. Doći će

vrijeme kada više neće biti klasičnih predavanja i fizičkog kontakta s profesorima, već će se

znanja i vještine prvenstveno stjecati u virtualnom svijetu.

35

5. Literatura

Čop, M.; Topolovec, V.: Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) u

obrazovanju djece s posebnim potrebama 2008., http://hrcak.srce.hr/file/66291

(pristupljeno: 20.5.2012.)

Hutinski , Ž.; Aurer B. Informacijska i komunikacijska tehnologija u obrazovanju: Stanje

i perspektive 2009., http://hrcak.srce.hr/42347

(pristupljeno 20.5.2012.)

ICT, http://en.wikipedia.org/wiki/Information_and_communications_technology ,


ICT, http://searchcio-midmarket.techtarget.com/definition/ICT ,


Information and communication technology in education,

http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdf


Linardić J.; Sudarević D.; Šokac D. WWW INFORMATIKA. Zagreb: Profil, 2011.

Naidu, Som: E-LEARNING, 2003. http://cemca.org/e-learning_guidebook.pdf


Uzelac, A.: Utjecaj novih informacijskih tehnologija na kulturni razvoj: Uloga virtualnih,

doktorska disertacija, Zagreb, 2003.


http://hrcak.srce.hr/42347

http://cemca.org/e-learning_guidebook.pdf

36

Životopis

Rođena sam 19. kolovoza 1990. godine u Našicama. Osnovnu školu Ivana Gorana

Kovačića pohađala sam u Zdencima. Po završetku osnovne škole upisala sam srednju školu

„Stjepan Ivšić“ u Orahovici, smjer Opća gimnazija. Nakon srednje škole upisala sam Sveučilišni

preddiplomski studij fizike na Odjelu za fiziku, koji je u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku.

ANALIZA ICT ZNANJA I VJEŠTINA STUDENATA SVEUČILIŠTA …mdjumic/uploads/diplomski/BAK21.pdf ·...

Documents

Transcript of ANALIZA ICT ZNANJA I VJEŠTINA STUDENATA SVEUČILIŠTA …mdjumic/uploads/diplomski/BAK21.pdf ·...