Analitički hijerarhijski proces...
Transcript of Analitički hijerarhijski proces...
-
Transfer tehnologije
-
Transfer tehnologije
◼ Transfer tehnologije, koji podrazumeva
horinzontalni i vertikalni transfer, podrazumeva
novi vid prenošenja znanja i iskustava na način
svojstven savremenom dobu.
◼ ….danas se putem različitih oblika transfera
tehnologije zemlje uče da same koriste sve svoje
potencijale i poboljšaju svoj položaj
-
Tehnološka znanja, po svojoj prirodi, se
razvijaju kao svetski proces, a osobenost
tehnološkog znanja na kojoj počiva celokupni
društveni progres je njegova prenosivost i
sposobnost za neograničenu pokretljivost.
-
Proces izbora tehnologije
1. Definisanje proizvoda koji ce biti predmet
proizvodnje;
2. Ocena tržišta, veličina tržišta, predviđanja;
3. Modeli procene investicija u proizvodnju;
4. Preferirani način proizvodnje (repromaterijal,
oblici energije, kvalifikacije...);
5. Odgovarajući tehnološki procesi;
-
Proces izbora tehnologije
6. Potencijalni isporučioci tehnologije;
7. Alternativne tehnologije i odgovarajući tehnološki izvori;
8. Evaluacija atributa tehnologije (trgovački znaci,
patenti...)
9. Analiza podesnosti tehnologija, analiza rizika
tehnologija;
10. Preferirani oblik transfera tehnologije (zajedničko
ulaganje, licenca...);
-
Upravljanje transferom tehnologije
◼ Uspešno upravljanje transferom tehnologije
podrazumeva:
izbor tehnologije i oblika transfera,
pripremu uslova u organizaciji za njenu
uspešnu primenu.
-
Model upravljanja tehnologijom
-
Transfer tehnologije
◼ Vertikalni transfer tehnologije – aktivnosti
vezane za naučno – istraživački rad, od fundamentalnih
naučnih istraživanja, preko primenjenih i razvojnih do
tehnološki i tržišno verifikovanih proizvoda ili procesa –
inovacija;
◼ Horizontalni transfer tehnologije – prenos
tehnološkog znanja, opredmećenog i neopredmećenog u bilo
kojoj fazi vertikalnog transfera na nova područja ljudske
aktivnosti i nove geografske prostore.
-
Horizontalni transfer tehnologije
▪Proces prenošenja inostrane razvijenije tehnologije u
domaće preduzeće;
▪Proces difuzije tehnoloških pronalazaka između
domaćih preduzeća;
▪Proces transfera tehnologije iz domaćeg preduzeća u
inostrana preduzeća (prvenstveno u zemlje u razvoju);
▪Obrnuti transfer tehnologije koji se odnosi na odlazak
ljudi iz manje razvijene sredine u razvijenija područja.
-
Tipovi transfera tehnologije
◼ Direktan transfer – tehnologija se koristi u istu
svrhu (neizmenjena tehnologija – neizmenjena svrha
korišćenja);
◼ Indirektan transfer – korišćenje neizmenjene
tehnologije u nove i drugačije svrhe (neizmenjena
tehnologija – nova izmenjena svrha korišćenja);
◼ Nova primena – izmenjena tehnologija se
primenjuje u novoj oblasti i na drugačije probleme
(izmenjena tehnologija – različita svrha korišćenja).
-
Transfer tehnologije
Raznovrsni načini prenošenja tehnologije ostvaruju se kroz:
▪ Prodaju/kupovinu mašina, uređaja, opreme, instrumenata za
kontrolu kvaliteta i testiranje, kompjutera, komunikacionih
sistemi itd;
▪ Programe za razmenu stručnih kadrova, naučna i stručna
usavršavanja;
▪ Programe saradnje sa univerzitetima i privrednim
organizacijama - usluge vezane za osposobljavanje tehničkih
kadrova u organizacijama koje uvoze tehnologiju;
-
Transfer tehnologije
▪ Prodaju/kupovinu sastavnih delova (pogonske fabrike,
sklopovi, podsklopovi);
▪ Prenošenje proizvodnih postupaka, tehničkih rešenja i dizajna
putem prodaje ili ustupanja patenata i tehničke dokumentacije u
okviru ugovora o licencama i dr;
▪ Promovisanje tehnoloških inovacija putem seminara,
savetovanja, izložbi;
▪ Tehničku literaturu;
▪ Konsultantske i tehničke usluge.
-
Oblici transfera
◼ Kupovina opreme;
▪ Kupovina licenci industrijske svojine (patenata i
žigova);
▪ Kupovina licenci know-how;
▪ Zajednička ulaganja (engl. joint ventures);
▪ Kooperacija.
-
Kupovina opreme
◼ Podrazumeva različite oblike: od transfera
tehnologije tipa ‘ključ u ruke’ do kupovine
opreme za pojedine delove - specifične
tehnološke postupke u okviru tehnološkog
procesa.
-
Kupovina opreme - prednosti
◼ Niski troškovi IR;
◼ Mali tehnički rizik;
◼ Mali finansijski rizik;
◼ Brzo dostizanje pune proizvodnje;
◼ Kupovina proverene i uspešne tehnologije.
-
Ključ u ruke - nedostaci◼ Primalac u odnosu zavisnosti prema preduzeću
snabdevaču;
◼ Ne podstiče razvoj IR aktivnosti kod primaoca;
◼ Ugovori često sadrže i obavezu kupovine sirovina i
poluproizvoda od nabavljača ili druge firme;
◼ Paketirani transfer koji sadrži usluge koje
primalac plaća, a nisu mu potrebne;
◼ Obuka kadrova moguća tek nakon početka
proizvodnje.
-
Prilikom kupovine opreme:
◼ Vršiti selekciju i optimalan izbor opreme, imajući
u vidu svestrani razvoj proizvodnje;
◼ Kupovati neophodni minimum opreme kada je
moguće, uz neprekidni razvoj sopstvenog IR rada,
kako bi se izbegle skupe kompletne usluge;
-
Prilikom kupovine opreme:
◼ Zajednički istupati u pogledu nabavke opreme i
snabdevača, barem u pripadnim granama i
grupacijama preduzeća;
◼ Pripremati uslove za prihvatanje opreme i
optimalno eksploatisanje;
◼ Razvijanje IR u pravcu usavršavanja kupljene
opreme.
-
Kupovina licenci industrijske svojine i know-how
◼ Licence su pravo na korišćenje tehnologije koja ima: zaštićene delove u obliku industrijske svojine: patenata,
žigova, robnih marki, modela, uzoraka, i
nezaštićene delove koji podrazumevaju znanja, iskustva i tehničke veštine koji doprinose uspešnoj primeni tehnologije, ali nisu formalno zaštićeni.
Know-how je skup praktičnih znanja i stečenih iskustava koji se mogu primeniti u procesu rada.
-
Kupovina licenci - prednosti
◼ Niski troškovi IR;
◼ Obuka kadrova pre početka proizvodnje;
◼ Brzi prelazak na proizvodnju punog obima;
◼ Male finansijske potrebe;
◼ Kupovina proverene tehnologije.
-
Važni podaci prilikom kupovine licence:
◼ Datum prve prijave licencnog proizvoda za njegovu
patentnu zaštitu;
◼ Stav prodavca licence u pogledu vlasništva nad njom po
isteku važnosti ugovora;
◼ Namere prodavca da i sam proizvodi licencni proizvod
uporedo sa kupcem;
◼ Usluge koje je prodavac spreman da pruži kupcu;
◼ Ograničenja, restriktivne klauzule, u uslovima koje nudi
prodavac licence.
-
Zajednička ulaganja
◼ Veći stepen partnerstva;
◼ Partneri osnivaju posebnu zajedničku firmu u
kojoj se ostvaruje saradnja u IR, proizvodnji,
marketingu, ili osnivaju zajedničku istraživačku
organizaciju;
◼ Ulaganja: materijalna i nematerijalna;
◼ Dobit i gubici se dele u zavisnosti od uloga;
◼ Zajedničko upravljanje, strategija, ciljevi...
-
Pozitivni efekti ZU
◼ Angažovanje domaćeg kapitala;
◼ Angažovanje domaćih resursa;
◼ Osposobljavanje za konkurentnost na svetskom tržištu;
◼ Obučavanje stručnjaka;
◼ Obezbeđen priliv tehničkih informacija.
-
Dosadašnja praksa ZU
◼ Preduzeće primalac tehnologije je izvor jeftine
radne snage i sirovina, dok inostrani partner
zadržava uticaj na poslovni proces i IR;
◼ Inostrani partner svoju zaradu ostvaruje kroz
prodaju licenci industrijske svojine, know-how,
tehnološke dokumentacije, tako da ne snosi rizik.
-
Prevazići nepovoljne uslove u ugovorima o ZU
◼ Konsultovanjem sa drugim organizacijama u
zemlji prilikom sklapanja poslova;
◼ Postizanjem većeg tehnološkog nivoa u
proizvodnji radi ravnopravnosti u pregovaranju;
◼ Izbegavanjem mnoštva restriktivnih klauzula
(koje se i zakonski se zabranjuju), a u ugovorima
se multiplikuju u odnosu na ugovore o kupovini
opreme ili licenci.
-
Kooperacija
◼ Proizvodna saradnja većeg broja preduzeća;
◼ Rezultat je zajednički proizvod ili kompletiranje
asortimana proizvoda;
◼ Zasnovana na podela rada u bilo kojoj fazi –
pripremnoj, proizvodnoj ili prodajnoj;
◼ Visok stepen partnerstva.
-
Prednosti kooperacije
◼ Zajedničkim nastupom se povećavaju šanse za
dobijanje posla i njegovu uspešnu realizaciju;
◼ Zajedničkim nastupom se lakše prevazilaze teškoće i
smanjuje rizik od neuspeha;
◼ Podstiče se sopstveni IR.
Podizanjem tehnološkog nivoa težiti ovakvim oblicima
transfera tehnologije koji mogu obezbediti dugoročne koristi
svim zainteresovanim stranama.
-
Lizing novih tehnologija
Novi oblik transfera tehnologije
-
Direktni lizing
◼ Kada lizing zaključuju dve strane – davalac i
korisnik, radi se o direktnom lizingu
◼ Davalac lizinga (DL) je ujedno i
proizvođač/isporučilac tehnologije/predmeta
ugovora
◼ Najčešće se odnosi na lizing manje složene i
tehnologije manje vrednosti-npr., potrošna dobra
kao što su TV aparati, bela tehnika, automobili i sl.
-
Indirektni lizing
◼ Složeniji oblik kada davalac lizinga nabavlja/kupuje
tehnologiju od trećeg lica-proizvođača/isporučioca;
◼ Odnosi se na visoku, skupu tehnologiju;
◼ Davalac lizinga finansira posao i ima centralnu ulogu;
◼ Ova uloga znači da stupa u dvostruke odnose: sa
proizvođačem/isporučiocem i sa korisnikom lizinga;
◼ Naziva se još i trostrani lizing;
-
Interes tri strane u lizingu
◼ Proizvođač plasira tehnologiju kroz prodaju i šireći
tržište.
◼ Finansijer (davalac lizinga) otvara nove mogućnosti
oplodnje kapitala i zarade.
◼ Korisnik lizinga uspeva da dođe do nove, često skupe
i složene tehnologije, neophodne za obavljanje i razvoj
delatnosti.
-
◼ Fragmentacija se javlja u okviru transfera tehnologije i predstavlja
štetnu pojavu kada se transfer obavlja uz nedovoljnu zastupljenost
svih komponenti tehnološkog paketa koji su neophodni da bi se
tehnologija primenila u novoj sredini.
◼ Izolovano posmatranje funkcije menadžmenta tehnologije od
ostalih funkcija u preduzeću (kadrovske, finansijske, marketinga).
◼ Nastaje i kada se unutar te oblasti značajna pitanja odvojeno i
nezavisno posmatraju - Menadžment tehnologije se ne bavi
celinom pitanja relevantnih za tu oblast već se te oblasti odvojeno i
nezavisno posmatraju. Razdvajaju se:
tehnologija proizvoda, tehnologija procesa i informaciona
tehnologija.
FRAGMENTACIJA TEHNOLOGIJE