Amira Seminarski
-
Upload
selma-ahmetbegovic -
Category
Documents
-
view
237 -
download
0
Transcript of Amira Seminarski
-
7/28/2019 Amira Seminarski
1/21
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA PRIMJENJENU EKONOMIJU
MENADMENT I MARKETING MALIH I SREDNJIH PREDUZEA
Seminarski rad
RIZICI U MEUNARODNOM POSLOVANJU
Mentor: Prof.dr Pajo Pani
BANJA LUKA, novembar 2012.god. Amira Huremovi
-
7/28/2019 Amira Seminarski
2/21
SADRAJ
UVOD...............................................................................................................................................3
1. Meunarodni trgovaki rizici .......................................................................................................42. Problem iznalazenja realne velicine rizika ...................................................................................5
3. Osiguranje od rizika......................................................................................................................6
4. Vrste rizika ...................................................................................................................................7
4.1 Robni rizici ..............................................................................................................................7
4.1.1 Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe ................................................................................8
4.1.2 Transportni rizici ..............................................................................................................8
4.1.2.1 Rizici atmosferskih uticaja ......................................................................................9
4.1.3 Rizik rata, trajka i djelovanje vise sile .............................................................................9
4.1.4 Trini rizici ......................................................................................................................9
4.2 Finansijski rizici............................................................................................................... 12
4.2.1 Rizik cijene...................................................................................................................... 12
4.2.2 Rizik izvoznog kredita..................................................................................................... 13
4.2.3 Politicki rizik................................................................................................................... 13
4.2.4 Rizik finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla..................................................... 13
5. Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i zemlje kupca ........................................ 14
5.1 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika .......................................................... 14
5.2 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje kupca ............................................................... 15
6.Uticaj banke na spoljnotrgovinske poslove................................................................................... 15
ZAKLJUAK................................................................................................................................ 16
LITERATURA ............................................................................................................................... 17
-
7/28/2019 Amira Seminarski
3/21
UVOD
Spoljnotrgovinsko poslovanje predstavlja jednu od najvaznijih grana ekonomije i osnovurazvoja i napretka svake zemlje. Drave, njihova ekonomija u cjelini i preduzeca unutar nje biljee
svoj rast i razvoj zahvaljujui prije svega meunarodnoj trgovini. Predmet spoljnotrgovinsko
poslovanje predstavlja istrazivanje razlicitih kretanja u meunarodnoj trgovini, odnosa izmeuposlovnih subjekata koji se nalaze u razliitim dravama, kontinentima , pravnim okvirima i
tehnikama.
Trgovinu, u kojoj predmet kupoprodaje naputa teritorijui carinskopodrujezemlje prodavcai proizvoaa, i pri tome do krajnjeg korisnika prolazi kroz jednu ili vie drava nazivamo
MEUNARODNO POSLOVANJE POSLOVANJE.
Spoljnotrgovinsk poslovanje moguce je podijeliti na dva dijela: Uvozni poslovi iIzvozni poslovi.
U ovome seminarskom radu pokusat cu obraditi pitanje rizika u meunarodnom poslovanju
iz perspektive preduzeca ,te cu ukazati na rizike prilikom izvoza, sa kojima se preduzeca susrecukao i probleme na koje nailaze.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
4/21
1. Meunarodni trgovaki rizici
Prilikom spoljnotrgovinskog poslovanja predmet kupoprodaje prelazi iz teritorijalnog i
carinskog podrucja prodavca kroz jednu ili vise drzava.U danasnje vrijeme kada globalizacijane zaobilazi ni jednu poru ekonomije, tesko je ne primjetiti da ona utice na spoljnotrgovinsko
poslovanje.Mada globalizacija u sustini znatno olaksava spoljnu trgovinu, takodje joj i na neki
nacin odmaze. Osnovni cilj globalizacije je prosirenje medjunarodne robne razmjene i ona
djeluje u pravcu integracije svjetskog trzista, a to uveliko pomaze spoljnotrgovinskomposlovanju.Sve zemlje svijeta teze prilagodjavanju svojih ekonomskih politika globalizaciji, paje tako, Bosna I Hercegovina jedna od tih zemalja koje su prihvatile vec zatabani put
globalizacije. Postavlja se pitanje; Da li nam put globalizacije pruza punu zastitu i da lidobivamo zeljene rezultate?
U sustini svako poduzimanje nekog poslovnog poduhvata treba imati odredjeni
ekonomski efekat, bilo da se radi o zadovoljenju odredjenih potreba ili ostvarenja zarade.
U danasnjem vremenu globalizacije kada bi nam trebala biti otvorena strana trzista,nasekompanije uopste ne pokazuju dovoljno zelje za izlaskom na strano trziste ili je taj broj
preduzeca neznatan. Da li se BH kompanije plase rizika koji im prijeti i koje su to vrste rizika
vidjet cemo u nastavku.
Osnovni problem predstavlja nacin sagledavanja dogadjaja koji se mogu desiti, zatim
uzrok tih dogadjaja i posljedice koje njegovim djelovanjem mogu nastati po ucesnike
poslovnog poduhvata. Ukoliko se uspije otkriti uzrok, tada postoji veliki broj nacina i mjera zaublazavanje i samootklanjanje nezeljenog djelovanja takvih dogadjaja.Za ovaj problem od
ogromne vaznosti je predmet kupoprodaje u spoljnotrgovinskom poslu.
Faktori koji mogu u velikoj mjeri uciniti robni promet slozenijim a samo odvijanje posla
delikatnijim i odgovornijim su izmedju ostalog: razliciti jezici, stepen kulture, razlicite religije,drustveni i ekonomski sistem, trgovinski obicaji i navike,ukus, moda, podneblje i klima,
saobracajne mogucnosti prilikom transporta robe i nacin prenosenja obavjesti.
Razliciti privredni finansijski i valutni sistemi u zemljama ugovornih partnera predstavljajuozbiljne poteskoce u okoncanju spoljnotrgovinskog posla na ugovorene nacine.
Poteskoce se javljaju neovisno od stava i mogucnosti ucesnika u razmjeni, jer su njihovi
poslovni akti podredjeni interesima i mogucnostima drzave koja regulise ovu materiju.
Prilikom izvrsenja spoljnotrgovinskog posla, od trenutka kupoprodaje, preuzimanja
robe, njenog carinjenja u izvozu, tranzitu i uvozu, pracenju, uskladistenju i rukovanju robomuopste, placanju i drugim radnjama oko poslovnog poduhvata; ucestvuje veliki broj lica i
preduzeca, kako u samoj zemlji tako i u inostranstvu.U razlicitim fazama posla, pored domacihorgana, ucestvuju i njihovi korespodenti i poslovni partneri u inostranstvu ( spediteri,
preuzimaci, vozari, carinska sluzba i druge javne sluzbe, banke, posrednici i zastupnici).
Ucestvovanje velikog broja lica, preduzeca i raznih sluzbi u izvrsenju posla, prilikom cega svakood njih obavlja nuzne radnje, dovodi do povecanja vjerovatnoce greske u poslu.
Spoljnotrgovinski poslovi se odvijaju u sasvim drugacijim uslovima nego poslovi koji se izvrsavaju
-
7/28/2019 Amira Seminarski
5/21
na domacem trzistu.
Sistem odvijanja spoljnotrgovinskog posla u svim njegovim fazama trajanja, cak i pored vrhunske
paznje strucnjaka, ostavlja mogucnost pojave nezeljenih djelovanja na trgovinski posao. Ugovornesnage ne mogu direktno uticati na nepredvdjene dogadjaje i tako ih sprijeciti i umanjiti.
Opasnost od nezeljenog slucaja, koji moze uticati na odvijanje posla, javlja se u svakomspoljnotrgovinskom poslovanju u vidu rizika. Prema tome,Rizik se moze definisati kao prijeteca mogucnost da nastupe vremenski i prostorno neodredjeni
dogadjaji, koji prouzrokuju djelomicnu ili potpunu stetu za jednu ili obje ugovorne strane.1
Djelovanje trgovackog rizika po svom obimu, broju slucajeva i mjestu dogadjanja nije nicim
ograniceno. Pored rizika po poslovni rezultat, djelovanje trgovackih rizika moze utjecati i na
nastanak znatnih pa cak i totalnih steta.
2. Problem iznalazenja realne velicine rizika
Problem iznalazenja realne velicine rizika postavlja se prije poduzimanja bilo kakve mejre zastite
od njega.Preduzece koje se bavi spoljnotrgovinskim poslovima mora imati nacine za mjerenjeobima eventualno nastale stete.Cilj mjerenja rizika predstavlja teznju za pronalazenjem sto
realnijeg nacina osiguranja od moguce stete. Ovaj nacin predstavlja uslov neophodne
konkurentne sposobnosti preduzeca .2
Koja se treba izrazavati kroz visinu cijene predmeta kupoprodaje,koja je proizasla iz izvrsene
kalkulacije posla.Potrebno je pronaci mjeru koja ce na pravi nacin zadovoljiti uslov sigurnosti, ada pri tome nece opteretiti cijenu nerealnim stavkama rizika.Direktno odredjivanje visine rizika
koji moze uticati na poslovni poduhvat je gotovo nemoguce odrediti.Ova metoda se koriski radi
njegovog kalkulativnog obracunavanja i predstavlja sastavni dio metode dugorocnog pracenjakretanja rizika po nejgovim vrtama, intenzitetu i ucestalosti pojava. Ukoliko se proucavanju ovog
problema pridje sa vise sistema pracenja, onda se rjedje desavaju slucajevi gubitka iz nepoznatih
razloga.
Medjunarodna praksa je ustanovila jedno pravilo prema kojem se svi rizici ne mogu
otkloniti ugovorom i osiguranjem istog.Sama zastita od nezeljenih djelovanja na ugovoreni posao
mora imati znatno siri karakter.Upravo radi ove cinjenice svako preduzece, prilikom ulaska u spoljnotrgovinsko poslovanje,
moralo bi izvrsiti sto detaljnije uporedjivanje rezultata prethodne i konacne kalkulacije svakog
pojedinog izvrsenog spoljnotrgovinskog posla.
Slucajevi povecane stavke kod konacne kalkulacije su znak djelovanja nepovoljnih
okolnosti, koje u momentu kalkulisanja i zakljucenja ugovora nismo mogli predvidjeti.Znaci da
1Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.186
2Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str.187
-
7/28/2019 Amira Seminarski
6/21
postoji posredno djelovanje nekog nezeljenog faktora koji, utjece na promjenu ocekivanog
rezultata datog posla, ato je upravo taj element rizika, koji nije obuhvacen u pocetnoj
kalkulaciji ili je njegovo obuhvatanje bilo nerealno.U drugom slucaju; ukoliko je odgovarjucastavka u konacnoj kalkulaciji umanjena u odnosu na onu iz prethodne kalkulacije, ona nam
pokazuje da je u pitanju nerealno visoko zaracunavanje stopa rizika.
3. Osiguranje od rizika
Preduzece se od rizika osigurava na tri nacina:Samoosiguranjem
Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera i
Prenosenje rizika na trece lice.
Samoosiguranje kao oblik osiguranja od rizika u spoljnotrgovinskom poslu,ogranicava
se na one vidove ugrozavanja materijalnih rizika,koji se mogu pouzdano izraziti, a da pri tome
ne prijete totalnim rizikom.Posto se osiguranje kod osiguravajuce ustanove i ugovaranjemodgovarajuceg postupka, u odnosu na rizik, sa poslovnim partnerom odnosi na nabrojane
vidove rizika , najcesce je nemoguce nabrojati sta se sve moze nezeljeno dogoditi i doprinjeti
steti. Osiguravajuce ustanove osiguravaju poslovne poduhvate samo od odredjenih kategorijarizika(transportni,politicki rizici), dok ostale vrste rizika ne prihvataju i u tom slucaju ne
osiguravaju. Ostali rizici postaju, takozvani, neobuhvaceni rizici , koji mogu prouzrokovati
postojanje razlike izmedju odgovarajucih stavki prethodne i konacne kalkulacijespoljnotrgovinskog posla. Pri razmatranju najprihvatljivijeg rjesenja pitanja osiguranja
spoljnotrgovinskog poslovanja neophodno je imati u vidu jos jednu karakteristicnu osobinu
svih rizika iz koje proizilazi njihova podjela na :
Pretezno prenosive rizike i u njih se ubrajaju: valutrni rizici,riziciizvoznog kredita,transportni rizici, ratni rizici, politicki i djelomice rizik
cijene.
Pretezno neprenosive rizike u koje spadaju: rizik izgleda i kvaliteta robe na putu iskladistu, rizik smanjenja vrijednosti robe pod dejstvom trzisnih okolnosti,rizik
izvoza,rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora,rizik cijene prodaje kod izvoza i nabavke
kod uvoza.Obezbjedjenje od rizika kod pretezno neprenosivih rizika najcesce se sprovodiputem samoosiguranja.
Prevaljivanjem rizika na poslovnog partnera je stvar sporazuma ugovornih strana
prilikom zakljucenja kupoprodajnog ugovora.Ovakva situacija se tekstualno odredjuje krozklauzulu o paritetu isporuke,osiguranju,mjestu i nacinu placanja.U zavisnosti od sticanjakonkretnih uslova u izvrsenju nekog trgovackog posla ,ugovorne strane predmet rizika tretiraju
onako kako im date okolnosti diktiraju.Sustina stvari je u tome da duzina prenosa tereta rizika
na ugovorenog partnera traje sto je moguce duze tokom izvrsenja trgovackog posla. Razlika usadrzaju klauzula FOB,CIF,CFR- u pogledu podnosenja rizika u toku prevoza robe do odredista
je u tome ko od ugovornih stranaka i dokle snosi rizik( luka ukrcaja, odredisna luka i slucaj kad
je osiguranje robe stvar kupca od trenutka njenog prelaska ograde broda pri utovaru i pod
-
7/28/2019 Amira Seminarski
7/21
uslovom da se isporucilac prema njoj odnosi kao dobar i brizljiv privrednik).3
Ovaj slucaj je primjer prevaljivanja rizika u odnosu na robu.
Prenosenje rizika na trece liceje cesto primjenjivan kao sistem obezbjedjenja odpojedinihvidova rizika.Ovaj nacin osiguravanja od rizika obicno se primjenjuje kod intenzivnijih rizika i
onih koji se povremeno pojavljuju,ali njihovo dejstvo trajno postoji.Da bi trece lice (osiguravajucedrustvo), pod odredjenim uslovima prihvatila teret garancije rizika,preduzece mora uplatitiodredjenu premiju u dogovoru sa osiguravaocem na osnovu ugovora o osiguranju.Visina premije
se najcesce odredjuje empirijski dobivenim rezultatom izmedju intenziteta, tj.ucestalosti desavanja
nezeljenog dogadjaja i vjerovatnoce koja je u pitanju.Iznos premije,u nacelu,tereti kalkulacijutrgovackog posla.
4. Vrste rizika
Rizici s kojima se susrecemo u toku jednog spoljnotrgovinskog posla razvrstavaju se prema
uzrocima koji ih izazivaju i vrsti stete koju mogu prouzrokovati.Rizici su najcesca posljedica zbogudesa, nastanka neophodnih okolnosti koje mogu otezavati ili omesti dalje izvrsenje posla ili uticati
negativno na kvalitet i prirodu svojstva robe.4Posebne karakteristike djelovanja pojedinih vrsta
rizika i uslova njihovog nastajanja namecu i razlicite protumjere i sisteme obezbjedjenja trgovackog
posla. Svi rizici se mogu svrstati u dvije osnovne grupe:
Robni rizici
Finansijski rizici.
4.1 Robni rizici
U robne rizike ubrajamo:
Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe Transportni rizik Rizik atmosferskih uticaja Rizik rata, strajka i dejstva slucaja vise sile Trzisni rizik Rizik ispunjenja kupoprodajnog ugovora Rizik isporuke Rizik preuzimanja robe Rizik izrade.
3Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 18
4Milorad TESIC,Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija , Beograd 1996. Str. 189
-
7/28/2019 Amira Seminarski
8/21
4.1.1 Rizik kvaliteta i fizickog izgleda robe
Ova vrsta rizika tice se one kategorije robe koja podlijeze uticaju promjenetemperaturnih i klimatskih uslova,te poljoprivredne, industrijske i zanatske proizvode kod kojih je
od bitnog uticaja ukus potrosaca i trenutna moda u oblasti potrosnje.Neophodno je obezbjeditiuslove da roba po ugovorenom kvalitetu, izgledu, ukusu I u tacno odredjeno vrijeme bude namjestu koje je ugovorom predvidjeno.
Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni postoji mogucnost nastanka rizika kvarenja robe, gubljenja
kvaliteta, a iz njih mogu proizaci rizici improvizovane prodaje takve robe jer ona vise nije istog
kvaliteta kao sto je bila prvobitno.Od ovakve vrste rizika moguce se zastititi prije svega detaljnjimpoznavanjem trzista prodaje i nabavke, te na trziste plasirati onoliko robe koliko trziste moze
podnijeti i ono sto je veoma bitno a to je pridrzavanje rokova prilikom isporuke robe.
Rizik kvarenja robe moze djelomicno ili u potpunosti oduzeti uobicajena svojstva robi, gdjeprilikom gubljenja ovih svojstava roba gubi i samu trzisnu vrijednost.Prijevoz i skladistenje date
robe zahtjeva ispunjenje odredjenih tehnickih uslova, postojanja odgovarajuce tehnicke opreme istrucnorukovanje robom, kako na putu, tako i u skladistu.
Kod duzeg transporta ili skladistenja pokvarljive robe ona, cak i pored svih obezbjedjenih
uslova vremenom izgubi svoj kvalitet.Slikovit primjer za ovu tvrdnju moze se uzeti sezonsko
voce i povrce koje je svjeze i upotrebljivo tacno odredjeno vrijeme i ukoliko se ne iskoristi u tomvremenu ono ima izvan upotrebnu vrijednost. Da bi se uspjela umanjiti ovakva vrsta rizika
neophodno je za robu nabaviti odgovarajuca uvjerenja ( sanitarna, veterinarska,fitopatoloska i
uvjerenja drugih nadleznih organa).Ono sto je najbitnije jeste da obim isporuke robe budeprilagodjen mogucnostima njenog plasmana u zadatom roku i bez opasnosti po njen kvalitet.
4.1.2 Transportni rizici
Transportni rizik obuhvata citav niz oblika stete koja moze nastati na robi prilikomprevoza ili fizickog premjestanja na drugo mjesto u zemlji ili inostranstvu. Ovi oblici stete su
posljedica razlicitih uzroka u koje mozemo ubrojati: nesrece, nepaznju odgovornog osoblja
kao sto je kradja, pozar, lom, havarija, gubljenje robe te druge vrste ostecenja , nepravilno inestrucno rukovanje robom ili koristenje neodgovarajuceg vozila. Obim stete koji moze nastatidjelovanjemovog rizika krece se od neznanih ostecenja robe pa cak i do totalnog unistenja
robe.Obezbjedjenje od ovakve vrste stete se vrsi pri davanju dispozicije za otpremu robe,
izdavanjem naloga i samim osiguranjem od transportnih rizika. Prilikom osiguranja nalogodavacdaje izjavu od kojih sve rizika zeli osigurati robu.Odredjuje se visina premije osiguranjakoja raste u zavisnosti od obima osiguranja transportnih rizika.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
9/21
4.1.2.1 Rizici atmosferskih uticaja
U posljednje vrijeme u spoljnotrgovinskom poslovanju zbog razlicitih djelovanja i
posljedica koje ostavljaju na robu, ovi rizici dobivaju sve znacajniju poziciju. Nagle i
neuobicajene promjene temperatura (mrazevi, viskoa temperatura i toplotni udari..) ipovisena vlaznost zraka mogu imati veliki uticaj na uredno ostvarivanje pojedinih faza posla.
Ovakva vrsta rizika moze imati znacajan uticaj prilikom prevoza poljoprivrednih proizvoda i niza
drugih industrijskih proizvoda; kao i na tok izvodjena investicionih radova na gradilistima.Prenosenje rizika na poslovnog partnera putem tzv. prevaljivanja na bazi ugovorene klauzule o
paritetu isporuke je siroko primjenjivan vid obezbjedjenja od djelovanja ovakve vrste rizika.
4.1.3 Rizik rata, trajka i djelovanje vise sile
Rizici rata, strajka i djelovanja visih sila prate izvrsenja spoljnotrgovinskog posla odnjegovog samog pocetka pa do konacne finansijske likvidacije.Obim nastanka stete krece se od
obicnih i prostih poteskoca i ometanja urednog izvrsenja ugovora pa sve do nemogucnosti
sprovodjenja posla,ostecenja ili cak gubitka robe nastalih usljed djelovanja ovakvih vrsta rizika.
Obezbjedjenje od rizika vrsi se osiguranjem kod osiguravajucih drustava. Premiju za riziksacinjava jedna unaprijed odredjena velicina cije je vrijednost izrazena prema obimu osiguranja
posla i predstavlja stavku trosenja u trgovackoj kalkulaciji.
4.1.4 Trini rizici
Ovakva vrsta rizika predstavlja neizvjesnu mogucnost ostvarenja namjeravane trgovacke
operacije. Trzisni rizik ( rizik izvoza i rizik uvoza ) u spoljnotrgovinskom poslovanju jeposljedica dvojakih razloga.Jedni predstavljaju subjektivnu slabost u organizaciji i sistemu
rada, dok drugi cine posljedicu djelovanja faktora nezavisnih od preduzeca , na koje ono nije u
mogucnosti da utjece ili da umanji i otkloni njihovo djelovanje. Otklanjanje subjektivnih
poteskoca u radu trgovackog preduzeca postize se prije svega, odrzavanjem nacina I sistemau radu na savremenom nivou,kako u pogledu strucnosti kadrova , tako I neophodne tehnicke
opreme I materijalnih uslova za uredno poslovanje.6Drugu grupu objektivnih uzroka nastajanjatrzisnog rizika, koji djeluju nezavisno i van domasaja preduzeca , predstavljaju mjere regulisanja
robnog i platnog prometa sa inostranstvom, koje propisujunadlezni drzavni organi u zemlji iinostranstvu.U ove uzroke ubrajamo razlicita ogranicenjauvoza,izvoza i tranzita odredjenih
kategorijarobe, razna devizna ogranicenja ,usmjeravanje izvoza mjerama deviznog rezima i
manjkavo funkcionisanje platnog prometa sa odredjenom zemljom ( deficit ).Smanjenje djelovanjaposljedica koje nastaju pod utjecajem ove vrste rizika mozemo vrsiti primjenom
samoosiguranja na bazi trajnog pracenja posljedica ovakvih pojava.Na primjeru firmi u Bosni i
-
7/28/2019 Amira Seminarski
10/21
Hercegovini, postoji rizik da neka od nadleznih institucija svojim radom utice direktno na njihovo
poslovanje i na konacnu cijenu ugovora.Tako je na primjer svojevremeno Vanjskotrgovinska
komora BiH uvela vise namete na uvoz i izvoz proizvoda.Svi privredni subjekti su obavezni daizdvoje na ime rada Komore 0.1% na vrijednost uvezene robe i 0.05% na vrijednost izvezene robe i
usluga.Pored toga, svi pravni subjekti duzni su uplatiti komori 0.2% na masu isplacenih placa
radnicima. Sve ovo predstavlja velika opterecenja za preduzeca koja se bave spoljnotrgovinskimposlovanjem.Razlog za zakljucivanje jednog kupoprodajnog ugovora uvijek je ostvarivanje odredjenog
ekonomskog efekta.Neizvrsenje ugovorne obaveze, od strane kupca ili sa strane prodavca
prouzrokuje odredjenu materijalnu stetu.
Posmatrajuci ovaj vid rizika sa gledista ucesnika u poslovima kupoprodaje
razlikujemo:
Rizik isporuke robe
Rizik preuzimanja robe i
Rizik izrade robe.
Rizik isporuke robepodrazumjeva nastanak odredjenih neizvjesnosti u pogledu urednog i
potpunog ispunjenja ugovora od strane prodavca.
Problem predstavlja pitanje da li ce prodavac u cjelosti isporuciti ugovorom predvidjenu kolicinurpbe, odgovarajuceg kvaliteta i u ugovorenim rokovima isporuke.
Rizik preuzimanja robe od strane kupca ima dalekoseznije posljedice.Ovaj rizik
predstavlja jednu od najcescih pojava na trzistu.Desava se da kupac iz odredjenih razloga ne zeli,izbjegava ili odbija preuzeti robu / koja predstavlja predmet odredjenog kupoprodajnog ugovora /
spremnu za isporuku , koja se nalazi u toku isporucivanja i dopremljenu na ugovoreno mjesto
odakle ce kupac njome, pod odredjenim uslovima moci raspolagati.
Prvi slucaj predstavlja mogucnost da kupac ne preuzme robu pripremljenu za isporuku na
ugovorenom mjestu.U tom slucaju mogu nastati dvije situacije; prva je ona gdje samim
neisporucivanjem robe izostaje realizacija ocekivanog efekta iz posla tj. Profit. Druga mogucnost,koja je mnogo teza i komplikovanija od prethodne, nastaje ukoliko kupac ne preuzme robu koja
odgovara ugovorenoj i koja je dopremljena na odredjeno mjesto. Postoji mogucnost da ce kupac
reklamirati robu cak i za odstupanja u kvalitetu koje fransiza iskljucuje.Ako je roba makar malokasnije isporucena, tvrdit ce da se on u medjuvremenu prema svojim kupcima morao pokriti robom
iz drugih izvora, tako da ta roba nije vise interesantna za njega.
Takodjer, postoji mogucnost da ce kupac prigovarati i na druge razne faktore, kao npr. da
ugovor nije stupio na snagu i da prema tome nema obavezu da preuzme robu.Ovaj slucaj je mogucposebno ako je reklamiran kvalitet.Prodavac moze zapasti u ovakvu situaciju jedino ako kod
isporuke po ugovoru primjeni jedan od dva nedovoljno sigurna vida naplate robe.Prvi nacin jeste
ako se roba otpremi otvoreno ili drugi nacin placanje-akceptom uz prijem dokumenata o
otpremi robe. U prvom slucaju kupac moze raspolagati robom ,ako to njemu nalazu interesi na
trzistu. Komplikacija nastaje u onom trenutku kada kupac raspolaze robom i prije placanja ,pa
-
7/28/2019 Amira Seminarski
11/21
se pored rizika preuzimanja robe, nadovezuje i rizik naplate robe.
Ako se roba otpremi pod uslovom placanje-akceptom uz prijem dokumenata o
otpremi robe situacija je jednostavnija u toliko sto kupac ne moze robom raspolagati bezsuglasnosti prodavca osim ako ne plati robu ili otkupi dokumenta.U ovakvim slucajevima moze se
desiti nesmotrenost pa prodavac dolazi u istu situaciju kao da je roba poslana otvoreno, ukolikose napalta dokumenata ne vrsi posredstvom banke nego salju postom direktno kupcu u ruke.Uovom slucaju, po prijemu dokumenata, kupac moze raspolagati robom nezavisno od toga da li je
ona placena ili nije.
Ukoliko se dogodi da kupac, iz bilo kog razloga ne preuzme robu moraju se poduzetidvostruke mjere :zastita robe i obezbjedjenje prava prema prvobitnom kupcu.
Prodavcu stoje na raspolaganju tri mogucnosti:
Da robu vrati natrag u svoju zemlju
Rasprodaja robe u zemlji prispjecaNagodba o preuzimanju s prvobitnim kupcem!
Ako roba od starne prodavca nije bila osigurana ( Incoterms 2000, CFR ) ili da je kupac po
ugovoru snosio rizik ili osiguranje za robu na putu, prodavac mora da je osigura cim primisaznanje da kupac ne zeli preuzeti robu.Vracanje lako pokvarljive robe je po zakonima nekih
zemalja zabranjen, a i ako postoji ta mogucnost preduzece se izlaze dodatnim troskovima
transporta, osiguranja , rukovanja tom robom ,rizika...
Rizik izrade robe sastoji se u neizvjesnosti proizvodjaca i cinjenici da li ce kupacpreuzeti specijalno poruceni predmet kupoprodaje.Samo prihvatanje porudzbine za izradu neke specijalne masine, postrojenja ili bilo kakvog
drugog proizvoda posebnih karakteristika ( projekta, konstrukcije ili recepture ), koji nisu
standardno uobicajeni ili su odraz posebnih potreba i ukusa, povezana je sa navedenim rizikom.Prodavac se moze obezbjediti od ove vrste rizika na taj nacin sto ce stupanje na snagu ugovora i
pocetak izrade robe povezati sa prijemom sto je moguce veceg avansa. Moguce se i
osigurati i prijemom bankarske garancije odgovarajuceg teksta, u kojoj se kupac obavezujepreuzeti poruceni predmet kupoprodaje pod ugovorenim uslovima..U suprotnom proizvodjac
moze prodati predmet kupoprodaje za racun porucioca,a nastale razlike u cijeni ili ukoliko robu ne
moze da proda, banka- garant ce isplatiti na osnovu postojece garancije.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
12/21
4.2 Finansijski rizici
Finansijski rizik predstavlja ometanje izvrsenja finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla na
ugovoreni nacin i u ugovorenom roku sa ocekivanim poslovnim rezultatom.U ove rizike ubrajamo:
RIZIK CIJENE RIZIK TRANSFERA ZLATNA KLAUZULA RIZIK IZVOZNOG KREDITA RIZIK KONVERTOVANJ DOLARSKA KLAUZULA POLITICKI RIZIK KURSNI RIZIK KLAUZULA CVRSTIH VALUTA RIZIKI FINANS. LIKVIDACIJE DEVIZNI RIZIK UGOVARANJE PROD.CIJENE U VALUTI ZEMLJE IZVOZNIKA UGOVARANJE PRODAJNE CIJENE U VALUTI ZEMLJE KUPCA
4.2.1 Rizik cijene
Uzroke koji mogu izazvati promjene u cijeni predmeta kupoprodaje, od zakljucenja ugovora do
dana isporuke, mozemo podijeliti u dvije razlicite kategorije.Prva kategorija jeste posljedicaizvjesnog odstupanja od ugovornih klauzula tokom izvrsenja odredjenog posla.U toku
izrade porucenog predmeta kupoprodaje moze se desiti da kupac naknadno zahtjevaodredjene pogodnosti koje nisu u skladu sa ugovorom. U takvim i slicnim slucajevima prodavac
nastoji udovoljiti zahtjevima kupca, ali do odredjenih granica koje sam postavi.
Obicno se ta granica krece do nivoa uobicajenog poslovnog rizika ( neobuhvaceni rizik-
samoosiguranje).Pod ovaj rizik moze se svrstati i neblagovremeno preuzimanje robe od strane kupca, koja se onda
mora, uz dodatne troskove skladistiti.Naplate robe je povezana sa prodajom kupcu,pa svako
dodatno ulaganje predstavlja imobilizaciju obrtnih sredstava prodavca,sto dovodi do poskupljenja
robe usljed naknadnih troskova.Druga kategorija uzroka jeste promjena trzisnih okolnosti u zemlji
prodavca.Naime, u toku izvrsenja kupoprodajnog ugovora, narocito ako se radi o obimnoj i
dugorocnoj isporuci, postoji vjerovatnoca da ce doci do trzisnih promjena u zemljiprodavca , kao sto je promjena u cijeni materijala,plata izrade te drugih troskova proizvodnje.U
takvim situacijama kada kpac ili prodavac ne bi preizimali nikakve mjere zastite, bili bi izlozeni
veoma znacajnom riziku cijene.Za zastitu od ovakve vrste rizika postoji tzv. rezerva na ugovorenucijenu robe unosenjem u kupoprodajni ugovor klauzule o reviziji cijene.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
13/21
4.2.2 Rizik izvoznog kredita
U oskudici sredstava iz vlastite akumulacije koja su neophodna za intenzivniji privredni
razvoj, nedovoljno razvijene zemlje imaju potrebu za koristenjem dodatnih izvora u vidusrednjorocnih i dugorocnih robnih i drugih kredita, obicno iz inostranstva.Davanjem takvog kredita
izvoznik je izlozen mogucnosti djelovanja rizika naplate.
Kreditna sposobnost (bonitet) kupca nije jedini faktor sigurnosti posla.Kreditni rizik jeuslovljen i povezan sa citavim nizom drugih uzroka koji djeluju nezavisno od volje kupca.Bitniuzroci za nastajanje ovakvog rizika su elementi:politicka situacija u zemlji i svijetu, privredna
situacija u zemlji kupca,moguce promjene(politicke,privredne...),djelovanje vise sile i sl.
Pored toga sto djeluju nezavisno od volje ugovornih strana njihovo djelovanje najcesce je
nemoguce predvidjeti unaprijed,te izvoznik kao i zemlja izvoznica nisu u mogucnosti da
preuzmu rizik na sebe i da ga podnesu.Zbog ovakvih problema dolazimo do Nacela podjele rizika, kao jednog od uslova za prihvatanje i uspjesno okoncavanje kreditnih izvoznih poslova.
Nacelo podjele rizika treba shvatiti iz dva ugla, kao podjelu rizika izmedju izvoznika i
njegove zemlje i kao podjelu rizika u teritorijalnom smislu. Osiguranje izvoznog kreditnog posla
ostvaruje se na molbu izvoznika koji podnosi nadleznoj instituciji, uz prezentaciju svihneophodnih dokumenata i podataka o samom poslu.Drzava ne preuzima rizik na sebe u cjelosti
nego najvise do 80%, dok ostatak pokriva sam izvoznik.Sve zemlje znacajniji izvoznici imaju
specijalizovane drzavneili poludrzavne ustanove za garantovanje izvoznog kredita:COFACE Francuska; Belgija:Ducrior; Njemacka: HERMES AG; Velika Britanija : Export Credit Gaurantee
Department.
4.2.3 Politicki rizik
Politiki rizik je rizik promjena odluka i aktivnosti lokalnih i regionalnih vlasti. Moe
nastupiti na dva naina - uvoenjem novih ili poveanjem postojeih poreza odnosnoeksproprijacijom imovine.
4.2.4 Rizik finansijske likvidacije spoljnotrgovinskog posla
Ovi rizici javljaju se kao popratni oblik djelovanja nekih drugih rizika(trzisni, politicki ili
kreditni).Ispoljavaju se u vidu smetnji, prepreka da kupac na ugovoreni nacin i u ugovorenom rokuispuni svoje obaveze prema prodavcu, koje ima po kupoprodajnom ugovoru.U ovu grupu rizika
spada jos i rizik transfera,rizik konvertovanja, kursni rizik i valutarni rizik.
RIZIK TRANSFERA-(mogucnost doznacavanja valute u inostranstvo).Ovaj rizik je
posljedica mjera drzavne vlasti u zemlji kupca, usljed cijeg djelovanja se kupac ometa,ogranicava ili onemogucuje da u svemu ispuni svoju obavezu prema prodavcu.Ovdje se ne radi o
zloj volji kupca vec o okolnostima koje stoje izvan njegovih uticaja.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
14/21
RIZIK KONVERTOVANJA-(pretvaranje jedne valute u drugu). Nastaje usljed nepostojanjamogucnosti kod ziro-centrale u bilateralnom klirinskom obracunu da pretvara naloge u domacim,nacionalnim valutama u ugovorenu valutu placanja radi isplate dospjelih obaveza u korist
prodavaca.
KURSNI RIZIK- Pri zakljucenju ugovora, ugovrne strane sporazumno utvrdjuju valutu u kojoj
ce biti ugovorena cijena predmeta kupoprodaje.U istoj valuti ce biti fakturisana isporuka
robe ili usluge i kupac je obavezan da u toj valuti plati fakturisani iznos. Strankama pri izboruvalute stoje na raspolaganju tri vrste valuta koje su zasebni rizici za svaku od njih:
- Valute sa potpuno varijabilnim kursevima razmjene
- Valute sa ograniceno varijabilnim kursevima
- Valute sa zvanicno odredjenim stabilnim kursevima.
VALUTNI RIZIK- Valutni rizik (engl. foreign currency risk, exchange risk, njem.
Whrungsrisiko) je rizik da e neka valuta imati manju (ili veu) vrijednost na tritu u
budunosti. Najee je vezan uz promjenu vrijednosti neke valute (devalvacija ili
revalvacija). Pojavljuje se u meunarodnim transakcijama izraenim u nestabilnoj valuti(izbjegava se u praksi primjenom tzv. valutne klauzule).Valutni rizik nastaje onda kada su
priljevi ili odljevi denominirani u vie valuta odnosno kada su priljevi denominirani u jednoj,
a odljevi u drugoj valuti. U tom sluaju promjena intervalutarnog kursa smanjit e ili poveatisposobnost projekta da servisira dug. Ako su, dakle, prihodi koje ostvaruje projekt
denominirani u KM na primjer, a obveze u eurima, i ako se promijeni odnos KM za euro
tako da za jedan euro treba isplatiti vie KM, servisiranje duga uz nepromjenjenu prodajnukoliinu i/ili cijenu je oteano. Rizik se smanjuje tako da se obveze ugovaraju u istoj valuti u
kojoj se ostvaruju prihodi, i to u uslovima stabilnih cijena.
5. Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika i zemlje kupca
5.1 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje izvoznika
Kada je mjesto placanja ugovoreno izvan zemlje izvoznika ili kod banke kupca, postoji mogucnostizmjene intervalutarnog kursa u vremenu od dana deponovanja odgovarajuce protuvrijednosti od
strane kupca kod svoje banke do dana prispjeca deviznog iznosa i odgovarajuceg konvertovanja
predmetnog iznosa u domacu valutu izvoznika. Ako u medjuvremenu dodje do devalvacije
ugovorene valute, a mjesto placanja bude ugovoreno u inostranstvu , tada ce izvoznik biti ostecenjer ce on dobiti u ugovorenoj valuti samo fakturni iznos, koji je ocekivao po svojoj izvoznoj
kalkulaciji.Ali, ako se ugovori mjesto placanja kod neke banke u zemlji izvoznika i tako domicilira
akreditiv ili doznaka, onda se sve navedene opasnosti po izvoznika time otklanjaju .Sav riziksmanjenja vrijednosti valute tada snosi kupac.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
15/21
5.2 Ugovaranje prodajne cijene u valuti zemlje kupca
U ovome slucaju izvoznik se mora nuzno obezbjediti odgovarajucom Valutnom klauzulom: zlatna,
dolarska I klauzula cvrstih valuta.
6.Uticaj banke na spoljnotrgovinske poslove
Saradnja izvoznika i uvoznika sa poslovnom bankom ostvaruje se na veoma sirokom planu,a vremenski se prostire od prvih koraka u konceptiranju namjeravanog posla do njegovog potpunog
okoncavanja i likvidacije. Usluge poslovnih banaka su neophodne u svim fazama izvrsenja
spoljnotrgovinskog posla, sve do njegovog potpunog okoncanja ili likvidacije interesa, kako klijenta
tako i svog licnog.
Ulogu poslovne banke moguce je sazeti u nekoliko osnovnih aktivnosti:
Davanje svih poslovnih informacija i podataka o bonitetu partnera,Ucesce u kreditiranjunamjeravanog posla na osnovu prethodno pribavljene saglasnosti banke i u okviru uslova koje ona
utvrdi,Izdavanje razlicitih bankarskih garancija za racun i po nalogu izvoznika uvoznika,Bankaostvaruje sve radnje u vezi sa platnim prometom s inostranstvom po nalogu domacih ili inostranih
komitenata ( doznake,akreditivi,inkaso-poslovi, garantni polozi i izjave),Platni promet i obracun sa
domacim kooperantima i ucesnicima u poslu,Kao organ kontrole platnog prometa s
inostranstvom, poslovna banka ce na osnovu predocene dokumentacije i postojecih propisaobracunati i likvidirati sve razlike pod djelovanjem instrumenata rezima spoljnotrgovinske
razmjene ( carine, premije i porezi ), Vrsenje svih drugih usluga bankarske prirode neophodnih u
trgovackom prometu po nalogu komitenta ili zajednickim ucescem u poslu.
Radi unapredjenja odnosa saradnje s poslovnom bankom ,svako privredno preduzece, a
posebno spoljnotrgovinsko, uspostavlja sto dugorocnije odnose poslovne veze sa ovakvominstitucijom, koju odabere kao najpvoljniju i najpodobniju. Poslovna banka sa vremena na
vrijeme, ostvaruje nuzni uvid u stanje kapitala i rezultate poslovanja svojih komitenata na
odgovarajuci nacin u zelji da tako bude u toku stanja njihove kreditne sposobnosti ; za sto je ona
posebno zainteresovana. Odnosi banka komitent se, u nekim slucajevima regulisu posebnimmedjusobnim ugovorom, sporazumom o poslovnoj saradnji.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
16/21
ZAKLJUAK
Spoljnotrgovinsko poslovanje utice na ekonomska kretanja u zemlji i u svijetu. Poslovanje sainostranstvom prate brojni rizici koji mogu nepovoljno uticati na konacan uspjeh
spoljnotrgovinskog posla.Osnovni cilj za ucesnike u spoljnotrgovinskom poslu je nastojanje da serizici predvide, izvrsi adekvatna zastita od posljedica koje mogu nastati njihovim dejstvom, te da seumanje gubici usljed eventualno nastalog stetnog dogadjaja.Dio ukupnog rizika odnosi se na robne
rizike koji nastaju kao posljedica poslovanja s robom (rizici izgleda i kvaliteta robe, transporta robe,
trzisni rizici i sl. ).Drugi dio cini grupa finansijskih rizika koji imaju uticaj na spoljnotrgovinskiposao od ponude i zakljucenja ugovora pa sve do njegove konacne finansijske likvidacije. Kao
zakljucak koji se izvaci iz seminarskog rada jeste taj, da svaki spoljnotrgovinski posao mora snositi
i susretati se sa razlicitim vrstama rizika,a kompanija koja je ucesnik u spoljnotrgovinskom poslu
uvijek mora biti spremna iznaci najbolje moguce rjesenje putem kojeg bi se taj rizik umanjio ili
eventualno izbjegao.
-
7/28/2019 Amira Seminarski
17/21
LITERATURA
1. Milorad TESIC, Spoljnotrgovinsko poslovanje , Savremena administracija ,
Beograd 1996
2. Enver BACKOVIC, Finansiranje spoljnotrgovinskih transakcija,Ekonomski fakultetSarajevo, 2007
3. Rijecnik marketinga, Masmedia Zagreb
4. Jelena KOZOMARA, Spoljnotrgovinsko poslovanje, Ars libri 2001
5. Milutin Cirovic, Bankarstvo , Bridge Company , Beograd 2001
6. http://www.komorabih.ba/ , Vanjskotrgovinska komora BiH
http://www.komorabih.ba/http://www.komorabih.ba/http://www.komorabih.ba/ -
7/28/2019 Amira Seminarski
18/21
-
7/28/2019 Amira Seminarski
19/21
-
7/28/2019 Amira Seminarski
20/21
-
7/28/2019 Amira Seminarski
21/21