AUTOBUS 15 sati smije vozit, onda 9 sati ugaen -> voza pauza nakon 4,5 sata 45 min.

DAN PRIJE: Zvat e me iz agencije otii po papire Nazvati vozaa nakon toga i potvrdit informacije Poslati hotelu mail da dolazimoPUTOVANJE1. DAN Doi 35 min ranije Voza dolazi 30min ranije Upoznati se, rei mu da zatvori druga vrata Staviti popis sjedenja na vrata Provjeriti bus koevi i je li ist Kako tko doe, rei mu gdje sjedi i da se toga pridrava te kriati koji su uli Ako netko kasni zvati koordinatora Kada krenemo pozdravni govor:

Potovani putnici, dobro jutro!elio bih vas pozdraviti u ime putnike agencije Alga travel i zahvaliti vam na ukazanom povjerenju te vam poeljeti dobrodolicu na trodnevno novogodinje putovanje u Sarajevo.Ja sam Marino Mihalj i bit u va turistiki pratitelj tijekom ovog putovanja. Takoer, elio bih vam predstaviti i naeg vozaa, to je g. wz.Prije svega, zamolio bih vas da provjerite imate li svi svoje putovnice/osobne, jesu li vae i jesu li vaee.Nae odredite na ovom putovanju je Sarajevo. Do tamo je pred nama oko 400 kilometara, to bi znailo otprilike 6 do 7 sati vonje. Stajat emo svaka 2/2,5/3 sata, kako bi napravili pauze za WC, kavu i odmor. Prva pauza je u Sl. Brodu, gdje e nam se pridruiti jo putnika. Ako se pojavi potreba za eim stajanjima, svakako doite i recite.Dolazak u Sarajevo se oekuje u prijepodnevnim satima. Danas emo razgledati strogi centar Sarajeva, to jest Baariju i smjestiti se u hotel oko 17 sati.Nadam se da ste se svi udobno smjestili, ako ima bilo kakvih pitanja, slobodno pitajte u bilo kojem trenutku. G. xx (voza) i ja smo tu za vas tijekom itavog putovanja i slobodno pitajte sve to vas zanima.Vremenska prognoza je oko -10, tako da nas oekuje hladno i oblano vrijeme, ali bez padalina. Nadam se da e vam ovo putovanje ostati u lijepom sjeanju. elim nam svima sretan i ugodan put! Hvala!

Stajanje u Sl.Brodu, stajalite Zovko 15min pauze rei koliko je sad i u koliko se kree Rei gdje je wc ako je zakljuan, nek trae klju na blagajni trgovine Pozdraviti putnike koji tamo ulaze pokazati im gdje sjede i prekriit ih Upozoriti ostale kad je polazak Pripremiti dokumente Na granici dati popis, moda budu ulazili unutra

GOVOR: Pustiti muziku himna? Neki bednovi/pjevai

Mea Selimovi: Bosna je teka teretna zemlja, i ako ste u njoj samo centimetar vii od prosjeka, nee vam biti lako. Meni je sluaj dao taj centimetar i osuen sam na ispatanje

Pametni su ovo ljudi. Primaju nerad od Istoka, ugodan ivot od Zapada; nikuda ne ure, jer sam ivot uri, ne zanima ih da vide ta je iza sutranjeg dana, doi e to je odreeno, a od njih malo ta zavisi; zajedno su samo u nevoljama, zato i ne vole da esto budu zajedno; malo kome vjeruju, a najlake ih je prevariti lijepom rijei; ne lie na junake, a najtee ih je uplaiti prijetnjom; dugo se ne osvru ni na to, svejedno im je to se oko njih deava, a onda odjednom sve pone da ih se tie, sve isprevru i okrenu na glavu, pa opet postanu spavai, i ne vole da se sjeaju nieg to se desilo; boje se promjena jer su im esto donosile zlo, a lako im dosadi jedan ovjek makar im inio i dobro. udan svijet, ogovara te a voli, ljubi te u obraz a mrzi te, ismijava plemenita djela a pamti ih kroz mnoge pasove, ivi i nadom i sevapom i ne zna ta nadjaa i kada. Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni i sve izmeu toga. A povrh svega moji su i ja njihov, kao rijeka i kaplja, i sve ovo to govorim kao o sebi da govorim.

A mi nismo niiji, uvijek smo na nekoj mei, uvijek neiji miraz. Zar je onda udno to smo siromani? Stoljeima mi se traimo i prepoznajemo, uskoro neemo znati ni tko smo, zaboravljamo ve da neto i hoemo, drugi nam ine ast da idemo pod njihovom zastavom jer svoje nemamo, mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odsluimo, najtuniji vilajet na svijetu, najnesretniji ljudi na svijetu, gubimo svoje lice a tue ne moemo da primimo, otkinuti a ne prihvaeni, strani svakome i onima iji smo rod, i onima koji nas u rod ne primaju. ivimo na razmei svjetova, na granici naroda, svakome na udaru, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi istorije, kao na grebenu. Sila nam je dosadila, i od nevolje smo stvorili vrlinu: postali smo pametni iz prkosa.

ta smo onda mi? Lude? Nesrenici? Najzamreniji ljudi na svijetu. Ni s kim istorija nije napravila takvu alu kao s nama. Do juer smo bili ono to elimo danas da zaboravimo. Ali nismo postali ni neto drugo. Stali smo na pola puta, zabezeknuti. Ne moemo vie nikud. Otrgnuti smo, a nismo prihvaeni. Kao rukavac to ga je bujica odvojila od majke rijeke, i nema vie toka ni ua, suvie malen da bude jezero, suvie velik da ga zemlja upije. S nejasnim osjeanjem stida zbog porijekla, i krivice zbog otpadnitva, neemo da gledamo unazad, a nemamo kamo da gledamo unaprijed, zato zadravamo vrijeme, u strahu od ma kakvog rjeenja. Preziru nas i braa i doljaci, a mi se branimo ponosom i mrnjom. Htjeli smo da se sauvamo, a tako smo se izgubili, da vie ne znamo ni ta smo. Nesrea je to smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i neemo iz nje. A sve se plaa, pa i ova ljubav. Zar smo mi sluajno ovako pretjerano mekani i pretjerano surovi, raznjeeni i tvrdi, veseli i tuni, spremni uvijek da iznenadimo svakoga, pa i sebe? Zar se sluajno zaklanjamo za ljubav, jedinu izvjesnost u ovoj neodreenosti? Zar bez razloga putamo da ivot prelazi preko nas, zar se bez razloga unitavamo, drukije nego email, ali isto tako sigurno. A zato to inimo? Zato to nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno, znai da smo poteni. A kad smo poteni, svaka nam ast naoj ludosti!

BiH je jedna od zemalja koja trajno pati od vika povijesti, od ubrzanog tempa i stalnih promjena, koje su u pravilu bile s nesretnim zavretkom. Proivjela je jedva desetinu svoje prolosti u miru. Ono to joj je uvelike odreivalo sudbinu jest njen geografski poloaj. Kroz nju su prolazili narodi iz Europe kad su ili prema istoku te narodi s istoka kad su ili prema Europi.

POLITIKO UREENJEto se tie politikog i administrativnog ureenja, BiH je jedinstvena u svijetu. Nezavisnost je stekla 5. travnja 1992., nakon to se referendumom o nezavisnosti odvojila od SFRJ, iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Prema odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. i raznim odlukama mjerodavnih domaih institucija, BiH je podijeljena na dva entiteta (Republiku Srpsku i Federaciju BiH) te Brko distrikt. Federacija zauzima 51% povrine, a Republika Srpska 49%. Distrikt Brko pripada podjednako i jednom i drugom entitetu i pod upravom je drave BiH. Federacija je podijeljena jo na 10 kantona. Na elu drave je predsjednitvo koje ine tri lana bonjak, srbin i hrvat. Predstavnik se izmjenjuje svakih 8 mjeseci. Najvie predstavniko tijelo je Parlamentarna skuptina koju ini Zastupniki dom i Dom naroda.ZASTAVAJedina zemlja u 20.st koja je mijenjala zastavu 4x.Sadanja zastava Bosne i Hercegovine prvobitno je nametnuta politikim putem 1998. i nema nikakvo kulturno-povijesno utemeljenje. Zamijenila je staru zastavu koja je bila koritena od nezavisnosti do tada jer se smatrala previe bonjaki orijentiranom. Prva zastava neovisne BiH usvojena po proglaenju neovisnosti 1992.god. bila je bijela sa titom s ljiljanima koji je preuzet od prvog bosanskog kralja iz 14.st. Tvrtka Kotromania. Zastava s ljiljanima se i danas koristi (neslubeno) u naseljima i dijelovima naselja s bonjakom veinom te na svadbama Bonjaka.Zastava se sastoji od tamno plavog polja s jednakokranim pravokutnim utim trokutom te devet bijelih petokrakih zvijezda. uti trokut predstavlja geografski izgled BiH, a zvijezde predstavljaju europsko okruenje BiH. Tri kuta trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda BiH: Bonjake, Srbe i Hrvate, a zvjezdice predstavljaju Europu.Grb je sastavni dio zastave BiH. Kao dravni simbol stupio je na snagu 1998.god., zamjenjujui dotadanji grb Republike Bosne i Hercegovine sa ljiljanima, koji je i dalje ostao ukorijenjen kao nacionalni simbol Bonjaka. Grb je po grafikim elementima vrlo slian zastavi BiH podijeljen na gornji uti te donji plavi dio. Uz granicu sa utim poljem nalazi se sedam bijelih petokrakih zvijezda - obje boje imaju uporite u bosanskoj nacionalnoj historiografiji i mogu korespondirati sa dotadanjim nacionalnim simbolima Bosne i Hercegovine kao to su zlatni ljiljani i plava podloga bosanskog grba tokom 1990ih godina. Stilizirano predstavlja Bosnu i Hercegovinu u njenim povijesnim granicama (Una, Sava, Drina, Dinara) ime u prvi plan dolazi do izraaja njen povijesni kontinuitet. Njegove tri stranice tri konstitutivna naroda, a sama uta boja Sunce. Plava boja simbolizira nebo, ili pak meunarodne organizacije (UN ili Europsku uniju), a zvijezde su takoer simbolika poveznica sa zastavom EU.HIMNA Polovicom'98. raspisuje se natjeaj za himnu. Zastupniki dom je odluio da INTERMEZZO bude nova himna no Dom naroda nije usvojio tekst. Budui da tekst nije prihvaen u parlamentarnoj proceduri, zakon propisuje glazbu, ali ne i tekst tako da je himna BiH bez teksta. Skladatelj Duan esti.Time je zamijenjena dotadanja Jedna jedina koja se neslubeno koristila i jo uvijek se koristi na nogometnim utakmicama, skupovima, svadbama - za razlog se spominje navodno ne spominjanje Hrvata i Srba u tekstu iako sam tekst ne spominje niti jedan bosanskohercegovaki narod.

GEOGRAFIJASmjetena je na jugoistonom dijelu Europe, u centralnom dijelu balkanskog poluotoka. Povrina je 52 tisue kilometara kvadratnih. Granii s Hvratskom, Srbijom, Crnom Gorom. Ima izlazak na Jadransko more kod Neuma, cca 20km. Preteno je planinska zemlja s brojim dolinama i kotlinama, a manji dio uz rijeku Savu je ravniarski. Najvii vrh je na planini Magli i iznosi 2386m. Veina planina pripada Dinaridima. Klima je kontinentalna. Ljeta su topla, a zime duge i hladne. Podruja sa velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge estoke zime. Primorje i jug zemlje mogu se pohvaliti blagim kiovitim zimama. Rijeke pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu. Najpoznatije su Bosna, Drina, Neretva, Vrbas, Una, Sava. Prirodna jezera su Borako, Plivsko, Prokoko, a umjetna Jablaniko, Ramsko, Zvorniko. Reljef je preteno breuljkast i planinski. Najvie nizinskih povrina je na sjeveru i u podruju donje Neretve. Zapadna Bosna je krki i planinski kraj, a takav se nastavlja i u Hercegovini. Srednja Bosna je planinsko podruje, ispresijecano naseljenim rijenim dolinama tokova Drine, Bosne, Vrbasa.

STANOVNITVOSlubeni jezici Bosne i Hercegovine su bosanski, hrvatski i srpski. Prema popisu iz 1991. godine, Bosna i Hercegovina je imala 40% muslimana, 31% pravoslavaca, 15% katolika, te 14% pripadnike ostalih vjeroispovijesti. 18.9% stanovnitva je mlae od 14 godina starosti, 70,6% je izmeu 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti. Prosjena starost stanovnika zemlje iznosi 35,9 godina. Za mukarce je ona 35,5 a za ene 36,2 godina. Stanovnitvo raste otprilike 0.45% godinje.Religijska podjela je slina nacionalnoj: 99% Hrvata su katolici, 90% Bonjaka su muslimani i 95% Srba su pravoslavci. Podaci su se otad znatno promijenili, jer je u ratu poginulo izmeu 100.000 do 250.000 ljudi, a gotovo polovina stanovnitva zemlje promijenila je mjesto boravka. Prema podacima amerike agencije CIA iz 2000. godine, u BiH je ivjelo 48% Bonjaka, 37.1% Srba, 14.3% Hrvata i 0.6% Ostalih. Prema procjenama iste agencije iz 2004. godine, Bosna i Hercegovina ima otprilike 4.007.608 stanovnika. Prema domaim procjenama u Federaciji Bosne i Hercegovine ivi 2.517.972 ljudi, a u Republici Srpskoj 1.490.993.Najpopularnije ensko ime u 2013. bilo je Lamija, a muko Amar.

GOSPODARSTVOVic: Zato je recesija dola u Bosnu? Vratila se kui da umre!Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina je bila najsiromanija republika u socijalistikoj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Tri godine ratovanja unitile su bosanskohercegovako gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 41%. Najzadnji podaci o plai govore da prosjena neto plaa iznosi 838km (oko 3300kn, hrvatski neto je oko 5500kn), a bruto 1281km. Mirovine su razliite, ali nekakva prosjena bila bilo oko 300km.Valuta je konvertibilna marka. Jedna marka je oko pola eura ili oko 4kn. Manja jedinica marke je fening. Jedna marka ima 100 feninga. U Posavini se uzgajaju itarice i industrijske biljke, a od domaih ivotinja uglavnom perad i svinje. Na poljima koja su smjetena kod Neretvinog donjeg toka, zahvaljujui toploj mediteranskoj klimi, uzgaja se vinova loza, razno povre i maslina, ipak, klementine, mandarine, limun (dodue znatno manje od mandarina i klementina) te ostalo voe. U breuljkastom dijelu uzgajaju se ljive, jabuke i slino voe, te povre. U gorsko-planinskom zaviaju esto se uzgaja tek malobrojno povre i voe, no stoarstvo je veoma razvijeno.Razvijeni su planinski, vjerski, ljetni, seoski i zdravstveni turizam. U vee poznate planine ubrajaju se Igman, Vlai, Bjelanica, Treskavica itd. Termalni izvori smjeteni su u Tenju, Kiseljaku, Laktaima, Viegradu i drugim naseljima. U Hercegovini se nalaze Neum koji izlazi na Jadransko more te Meugorje koje je poznato po Gospinom ukazanju.

U okviru osobne prtljage mogu se unijeti sljedei proizvodi u propisanim koliinama uz oslobaanja od plaanja carine:

a) duhan i duhanski proizvodi: do 200 cigareta ili 100 cigarilosa (cigare teine do 3 g po komadu) ili 50 cigara ili 250 g duhana za puenje, odnosno, srazmjerna kombinaciju navedenih koliina duhanskih proizvoda;b) alkohol i alkoholna pia: destilirana i estoka alkoholna pia s udjelom alkohola veim od 22 %, etilni alkohol s udjelom alkohola od 80 % i vie(1 litra) ili destilirana i estoka alkoholna pia, aperitivi iz vina ili alkohola i slina pia s udjelom alkohola 22 % i manje te pjenuava i desertna vina do 2 litre te ostalo vino (2 litre), odnosno, odgovarajua srazmjerna kombinacija koliine navedenih pia;c) parfemi do 50 ml i toaletne vode do 25 ml;d) lijekovi i medicinski proizvodi u koliini neophodnoj za putnikove osobne potrebe, uz predoenje osobne medicinske dokumentacije - povijest bolesti (prema miljenju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi neophodnim lijekovima smatra se koliina potrebna najdue za jednomjesenu uporabu);e) homeopatski proizvodi (ajevi, tinkture, kapljice, ampule, kapsule, masti, kreme i sl.): najvie jedno pakovanje.

POVIJEST Ostaci iz starijeg kamenog doba u BiH su pronaeni u Varvari (strugalice, iljci, orue, oruje) i u pilji u Badnju (gravura koja prikazuje napadnutog konja), a iz mlaeg kamenog doba u Zelenoj peini, Ravlia peini, Lisiiima i Butmiru gdje su naene zemunice, ostatci kostura, glinene figure itd. Meu najznaajnije lokalitete iz metalnog doba ubrajaju se Donja Dolina i prostor Oania. U prvim stoljeima nove ere, Bosna je bila dio Rimskog Carstva pokrajina Ilirik. Nakon pada carstva, Bosnu su svojatali Bizant i zapadni nasljednici Rima. Slaveni su se naselili u 7. stoljeu. Slavenska sila bila je toliko nemilosrdna da je lokalno stanovnitvo bilo prinueno prihvatiti njihov jezik kako bi prividnom asimilacijom privolili slavenske horde da potede ivote stanovnitva. Rimski povjesniar Procopius u zapisima iz 550. godine, oznaio je Slavene kao neviene divljake i najveu opasnost po civilizaciju, dajui precizne podatke o svim njihovim pokoljima Ilira i Traana. Meutim, veina bosanskih povjesniara smatra da je Bosna samostalna drava jo od 9. vijeka. S druge strane srpski i hrvatski povjesniari smatraju da Srednjovjekovna bosanska drava stie svoju nezavisnost oko 1200. godine, zasnivajui svoje teze na osnovu nepotvrenih dokumenata katolike i pravoslavne crkve, te da se u ovom periodu razvija njen autohtoni bonjanski narod. U poetku vladari Bosne su banovi, prvi imenom poznati ban Bosne bio je ban Bori, zatim poznati Kulin Ban (Teritorijalno irenje, privreda, meunarodno respektiranje -> s Dubrovnikom sklapa trgovaki ugovor). Poslije krunidbe Bana Tvrtka I Kotromania 1377. godine vladari Bosne postaju kraljevi. Nezavisnost Bosna zadrava sve do dolaska Osmanlija 1463. godine.

Osmanlijsko carstvo Tokom osmanlijske vladavine u Bosni, mnogi Bonjani odbacuju kranstvo i prelaze na Islam. Istovremeno, Vlasi, odnosno kasniji Srbi se po prvi put pojavljuju u nekim dijelovima tadanjeg Bosanskog ejaleta, dok se mnogi Bonjani iseljavaju u pravcu zapada i sjevera. Ovaj razvitak demografije, je korijen dananjih naroda Bosne i Hercegovine. Mnogi Bonjaci pripadali su bonjakom plemstvu, tako da su ve u prvoj polovini 16. vijeka mnogi begovi i vojskovoe u osmanlijskoj Europi upravo porijeklom iz Bosne (npr. Mehmed-paa Sokolovi ili Gazi Husrev-beg).U 16. i 17. vijeku, Bonjaci su bili sastavni dio osmanlijske vojske, dok su najvanije uloge vlade Bosanskog ejaleta najee pripadali Bonjacima. Mnoge od bonjakih porodica koje su rano prele na Islam su bile vrlo mone, to u Bosni dugo vremena zadrava i feudalne odnose izmeu Bonjaka i drugih naroda.Osmanlijski neuspjesi protiv druge regionalne velesile u ovom dijelu Europe, Austrije, pomiu granicu izmeu Osmanlijskog carstva i ostatka Europe, koja sad ponovo stie pred same kapije Bosne, ime se opa situacija u zemlji pogorava. S konstantnim napadima i ekonomskom krizom iri se nezadovoljstvo, tako da u prvoj polovini 19. vijeka, sultan nekoliko puta pokuava izvriti reforme, ali ovome kapetani u Bosni odgovaraju pobunama. Najuvenija od njih je pobuna Huseina kapetana Gradaevia 1831. godine. Nakon to su poraeni od strane Osmanlija, vojni otpor Bonjaka se zavrava, dok carstvo i dalje slabi. Istovremeno srpski odnosno hrvatski nacionalni pokreti vre jak pritisak na Bonjake tako da se mnogi Bonjaci na osnovi vjere ili neeg drugog odvaja u srpski odnosno hrvatski nacionalni korpus te broj Srba i Hrvata u Bosni raste.

Austro-ugarsko doba Godine 1877. Rusija, zajedno s Austrijom, proglaava rat Osmanlijskom carstvu i ve poetkom 1878. godine Rusi dolaze skoro do Istanbula, poslije ega dolazi do primirja, gdje su Rusi bili ti koji su diktirali uvjete, koji su, naravno, ili puno vie njima u prilog, nego njihovim saveznicima Austrijancima. Po ovome sporazumu Rusija osigurava Bugarskoj da se znatno proiri i dobije gotovo punu autonomiju od Osmanlijskog carstva. Bosna, pak, je po tome dogovoru ostala dijelom Osmanlijskog carstva, uz velike reforme. Ova situacija je bila prilika za Bonjake da ponovo pokrenu pitanje autonomije Bosne, to je u meunarodnim krugovima navodno shvaeno kao opasnost od novih sukoba, tako da ovaj mirovni sporazum biva korigiran iste godine, na uvenom "Berlinskom kongresu" gdje je odlueno da Bosna, iako teoretski i dalje pod osmanlijskom okupacijom, bude pod upravom Austro-Ugarske i tako postaje sastavni dio Dvojnog kraljevstva Austro-Ugarske. Paralelno se u susjednim dravama razvijaju slavenski nacionalni pokreti, koji su radili na ujedinjenju svih Junih Slavena na jugoistoku Europe.Povod za Prvi svjetski rat bio je atentat u Sarajevu ljeta 1914. godine, kojeg je izveo Gavrilo Princip, pripadnik revolucionarnog omladinskog pokreta "Mlada Bosna". On je pucao na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu noseu suprugu, koji su tom prilikom i ubijeni. Povod za prvi veliki sukob svjetskih razmjera bio je time pronaen.

Doba Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije Poslije Prvog svjetskog rata Bosna je ukljuena u kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca koje e kasnije postati Kraljevina Jugoslavija. U to vrijeme politiki ivot u Bosni je obiljeen socijalnim i ekonomskim sukobima oko problema vlasnitva posjeda, te stvaranjem vie politikih partija. Dominantni ideoloki sukob jugoslavenske drave je bio izmeu Hrvatskog regionalizma i Srpskog centralizma, dok su etnike grupe iz Bosne tome prilazile u zavisnosti od ukupne politike atmosfere. Uspostavljenje Kraljevine Jugoslavije 1929. godine donijelo je ponovno povlaenje granica u banate koji su navodno zaobilazili sve etnike i historijske linije, ipak su izbrisale svaki trag Bosanskog entiteta.

BiH u okviru NDH i Drugi svjetski rat Ubrzo nakon to su nacistike snage osvojile Jugoslaviju, itava Bosna i Hercegovina je stavljena pod kontrolu profaistike Nezavisne drave Hrvatske. Tokom rata vlasti NDH su sistematski protjerivale i ubijala idovsko i Srpsko stanovnitvo. To je ponukalo mnoge Srbe da se pridrue etnikom pokretu, koji je osim poetne borbe protiv okupatora, poeo vriti zloine nad Bonjacima, veinom u istonoj Bosni.Poetkom 1941. Jugoslavenski komunisti, s Josipom Brozom na elu, su organizirali multietniki pokret otpora jednostavno nazvani Partizani. Osim borbe protiv nacistikih snaga, partizani su bili protivnici etnicima. 25. novembra 1943. Antifaistiko vijee Jugoslavije je u Jajcu uspostavilo Bosnu i Hercegovinu kao republiku unutar Jugoslavenske federacije, s povijesnim granicama koje su datirale jo iz Osmanlijskog doba. Od 1943. godine i Saveznici poinju podravati partizane, a etnici od tada gube svaku vanjsku podrku. Od tada partizani ostvaruju nekoliko vojnih uspjeha, i na kraju bivaju najuspjenija protugerilska grupa koja e do kraja rata osloboditi itavu Jugoslaviju. Zavretkom rata, ve 1946. se usvaja novi ustav koji slubeno priznaje Bosnu i Hercegovinu kao republiku u novoj Jugoslavenskoj dravi.

Doba socijalistike BiH u okviru Jugoslavije Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definirana kao srpska, hrvatska i bonjaka (tada muslimanska) zajednika teritorija, nedjeljiva po principima povijesnih injenica postojanja bosanske drave definirana je drava Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalistike Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistika Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao dananju Bosnu i Hercegovinu u okvirima dananji granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazliitija republika u okviru Jugoslavije.Imala je svoj specifikum jer je u svom sastavu imala tri glavna slavenska naroda i ostale svoje graane. Josip Broz je esto naglaavao da je "Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska". Na tim principima Bosna i Hercegovina postoji i danas i svi njeni patrioti se bore za nedjeljivu jedinstvenu BiH gdje je mogu suivot njenih naroda kao Bosanaca i Hercegovaca. Svoj najvei industrijski procvat je doivjela ba u ovom periodu. Zbog tog su se i na njenom grbu nalazili tvorniki dimnjaci kao simbol moderne BiH temeljene na industrijskom razvoju. Iako je ovo bio teak period za BiH kao dravu s dalekosenom bosanskom tradicijom, to su uivale ponajvie Srbija i Hrvatska, ipak je ovo bilo veoma pozitivno vrijeme za BiH jer se nikad nije razmiljalo o njenoj podjeli, pa makar unutar SFRJ, nije imala kompliciranu administrativnu podjelu, jednostavno je bila podijeljena na opine kao i ostale jugoslavenske republike.

Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu i obrambeno-oslobodilaki rat Od svih zemalja agresora na Bosnu, najvie izmiljotina na raun Bosne su proizveli Hrvatska i Srbija, izmiljajui "povijesno pravo" na Bosnu. Najagresivniju politiku modernog doba prema Bosni i Hercegovini vodila je Srbija.Nakon odranog referenduma, dana 1992. godine, koga bosanski Srbi bojkotiraju, Bosna i Hercegovina proglaava nezavisnost, nakon ega Srbija preko JNA i paravojnih trupa uz svesrdnu pomo bosanskih Srba kree u otvorenu agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Neto ranije JNA je totalno unitila selo Ravno u trebinjskoj opini. Kao sluben datum agresije uzima se 5. aprila 1992. godine, kad je ubijena Suada Dilberovi od strane srpskih snajperista na Vrbanja mostu zajedno sa Olgom Sui, za vrijeme mirnih protesta na ulicama Sarajeva, iako je faktiki agresija mnogo ranije zapoela. Republika Hrvatska se ukljuuje u agresiju na Bosnu i Hercegovinu i ubija i zlostavlja Bonjake, a i Srbe, o emu nedvosmisleno svjedoe stenogrami Franje Tumana o podjeli Bosne i Hercegovine, koji su dokazni materijal Hakog tuilatva.Jugoslavenska Narodna Armija, zajedno sa paravojnim vlastima bosanskih Srba, opkoljava glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, i dri ga u opsadi preko 1300 dana, to je najdua opsada u povijesti ratovanja. Mnogi bosanski gradovi su okupiranu na samom poetku agresije: Foa, Viegrad, Bijeljina, Banja Luka, Prijedor, Doboj, a u njima srpske vojne formacije masovno ubijaju i zlostavljaju Bonjake i Hrvate. Istovremeno na teritoriju pod kontrolom HVO-a dolazi do terora hrvatskih snaga nad Bonjacima, pogotovo u Mostaru, Travniku, Livnu, Ljubukom, apljini, Gornjem Vakufu. Pred kraj agresije na Bosnu i Hercegovinu, srpska vojska je uz direktnu pomo Beograda i specijalne jedinice MUP-a Srbije pod nazivom "korpioni", kao i drugih formacija DB-a Srbije, u Srebrenici poinila genocid nad nevinim civilnim bonjakim stanovnitvom. 12.000 ljudi se vodi kao nestalo, a spisak ubijenih koji nije konaan danas broji 8.106 imena.Rat je okonan 21. novembra 1995. godine, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

KULTURAIako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki utjecaj na ostale zemlje Balkana, a katkad i na cijeli svijet. Bosna i Hercegovina je uz Maarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala vie od jednog dobitnika prestine Nobelove nagrade: Vladimir Prelog dobio ju je za kemiju, a i Ivo Andri za knjievnost. Glavni grad Sarajevo je bio domain 14. Zimskih olimpijskih igara, koje su bile ne samo druenje mladih sportaa iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

ArhitekturaArhitektura Bosne i Hercegovine je jedinstvena i specifina arhitektura zahvaljujui mnogim okolnostima a prije svega injenicama da se BiH tokom svog postojanja nala pod utjecajem razliitih kultura i civilizacija te injenici da je tokom dugog perioda svoje historije predstavljala svojevrsnu granicu izmeu zapadnog i istonog (orijentalnog) utjecaja poprimajui i zadravajui specifinosti oba utjecaja to je u konanici rezultiralo raznovrsnom arhitekturom koja predstavlja znaajno naslijee Bosne i Hercegovine. Sarajevo je jedini grad pored Jeruzalema, koji ima pravoslavnu crkvu, damiju i katoliku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih.

MuzikaMuzika Bosne i Hercegovine ima dugu i slavnu povijest. Tradicionalna muzika Bosne je mjeavina raznih balkanskih utjecaja, u kojoj se susreu najrazliitiji motivi i anrovi. Najuvenija je ipak sevdalinka, ljubavna pjesma karakteristinog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantini tekst melankolinog ugoaja. To ni ne udi, jer je u osnovi arapske rijei "sevdah" - ljubav. U bivoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina se izdvajala itavim nizom veoma uspjenih pop i rock formacija, meu kojima su: Divlje Jagode, Bijelo dugme, Indexi, Teka industrija, Plavi orkestar, Crvena jabuka, Zabranjeno Puenje. Osim vokalno-instrumentalnih sastava treba spomenuti i pjevae zabavne muzike, koji i danas pripadaju samom vrhu domae zabavne muzike kod nas. Tu se ubrajaju: Kemal Monteno, Zdravko oli, Davorin Popovi, Seid Memi Vajta, Neda Ukraden, Jadranka Stojakovi, Mahir Palo, Jasna Gospi, Alma ardi, a meu novim zvijezdama istiu se: Fuad Backovi Deen, Mija Martina, Selma Bajrami, Igor Vukojevi, Boris Reak, Al Dino, Tinka Milinovi i drugi. Iz Bosne i Hercegovine porijeklo vuku i: Dragan Stojni, Ibrica Jusi, Krunoslav Slabinac, Bisera Veletanli, Senka Veletanli, Ivo Fabijan, Boris Novkovi, Ivan Mikuli, Romana, Ruica avi. Bosna i Hercegovina je i jedna od prvih zemalja alternativne i urbane kulture u regiji, koja se moe pohvaliti veoma kreativnom i mladom scenom. Narodna i tradicionalna muzika, te folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orijentalne muzike ine bosansku muziku scenu jo raznovrsnijom i unikatnijom. Prvu ligu pjevaa narodne i tzv. novokomponirane muzike ine: Halid Beli, Halid Muslimovi, Haris Dinovi, Hanka Paldum, emsa Suljakovi, Fahreta Jahi alias Lepa Brena, Ferid Avdi i drugi, koji uivaju u velikoj popularnosti, ne samo kod nas, nego i u svim zemljama regije.

KnjievnostTokom osmanlijskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se Alhamijado knjievnost (knjievnosti nabosanskom jezikukoja je pisana arapskim pismom, "arebicom").Ivo Andri je najznaajniji predstavnik domae bosanske knjievnosti i dobitnik Nobelove nagrade za knjievnosti 1961. godine za "kompletan knjievni opus o povijesti jednog naroda". Vrhunac tog rada je bio roman "Na Drini uprija". Uz njega, cijela generacija slavnih pisaca obiljeila suvremenu bosansku knjievnost. Meu njima se svakako istiu Mehmed Mea Selimovi, Hasan Kiki, Isak Samokovlija, Knjievnik Mea Selimoviamil Sijari, Dervi Sui, Vitomir Luki, Skender Kulenovi, Branko opi. Oni pripadaju uvjetno nazvanoj ratnoj i poratnoj knjievnosti, s obzirom obzirom na to da je u njihovim djelima esto kao motiv bio prisutan 2. svjetski rat.Poslije njih slijedi "poslijeratna generacija", koje su znaajni predstavnici Mehmedalija Mak Dizdar, Hamza Humo, Tvrtko Kulenovi, Abdulah Sidran, Nedad Ibriimovi, Nura Bazdulj-Hubijar, Irfan Horozovic, Knjievnik Aleksandar HemonDevad Karahasan, I nai najmlai predstavnici Aleksandar Hemon, Miljenko Jergovi, Semezdin Mehmedinovi

FilmPosebno znaajan dio kulturnog stvaralatva Bosne i Hercegovine otpada na bosansko-hercegovaki film. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljea nakon Drugog svjetskog rata obraivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obraivale najznaajnije teme iz NOB-a, ukljuujui tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaih izdajnika (Filmovi Kozara, Sutjeska, Bitka na Neretvi (nominiran za Oscara), Valter brani Sarajevo). Ipak, prvi pravi uspjesi domaeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obraivali socijale teme, ne rijetko i kao socijalnu kritiku na raun socijalistikog drutva, a povremeno bi se nalo mjesto i za suvremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaeni autori iz drugih centara. Takoer treba spomenuti da Bosna i Hercegovina ima i dva oskarovca i to: Danisa Tanovia (2001) i Duana Vukotia (1961).Prvi dobitnik Amerike filmske akademije, nagrade Oscar roen je u Bosni i Hercegovini 7. februara 1927. godine u Bilei, dobio je Oscara za film "Niija zemlja" u kategoriji najbolji strani film. Duan Vukoti (1927-1998.), redatelj, scenarist, crta, animator, dobio je Oskara 1961. godine za kratki animirani film "Surogat" (Ersatz).

MedijiU Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banjoj Luci. Dnevni Avaz je najtiraniji list u zemlji i mjeavina dnevnika i tabloida, Osloboenje batini bogatu tradiciju politikog novinarstva kod nas, dok su banajluke Nezavisne novine jedinstven glas angairanog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmini politiki magazini, meu kojima su BH Dani, Slobodna Bosna, Ljiljan, Start i drugi.

SportBosna i Hercegovina je zemlja mnogih svjetskih poznatih sportaa, od kojih su mnogi nastupali u momadima bive Jugoslavije. Najvaniji meunarodni sportski dogaaj na prostoru BiH bile su 14. zimske olimpijske igre odran u Sarajevu od 7.-19. veljae 1984.g. Neki od poznatih olimpijaca su: Tomislav Knez i Velimir Sombolac (nogomet), Mirsad Fazlagi (nogomet), Abaz Arslanagi, Milorad Karali, Neboja Popovi, ore Lavrini, Dobrivoje Sele (rukomet), Mirza Delibai i Ratko Radovanovi (koarka), Zdravko Raenovi, Zlatan Arnautovi (rukomet) i Anto Josipovi (boks).Rukometni klub Borac iza Banja Luke osvojio je sedam prvenstava rukometa u Jugoslaviji, a 1979.g. bili su i Europski klupski prvaci u rukometu. Koarkaki klub Bosna iz Sarajeva osvojio je Europsko klupsko prvenstvo u koarci 1979. enski koarkaki klub Jedinstvo Aida iz Tuzle osvojio je Europsko klupsko koarkako prvenstvo u Firenci. Karate klub Tuzla-Sinalco osvoji je etiri Europska prvenstva u karateu i jedno svjetsko prvenstvo.Najpopularniji sport u BiH je nogomet, neki od biih poznatih igraa su Josip Katalinski, Duan Bajevi, Miroslav Blaevi, Ivica Osim, Safet Sui, i Mirsad Fazlagi, a od danaanji su: Edin Deko, Zvjezdan Misimovi, Vedad Ibievi, Emir Spahi, Asmir Begovi, Miralem Pjani i mnogi drugi.

UmjetnostBosanskohercegovaku umjetnost svojim djelima naroito su obiljeili slikari: Umjetnik Gabrijel Jurki, Lazar Drljaa, Voja Dimintrijevi, Eckert Ivan, Hozi Arfan, Ibrahim Ljubovi, Mersad Berber, Devada Hozo, Afan Rami, Ismar Mujezinovi Zulfikar "Zuko" Dumhur , umjetnik Slobodan Braco Dirmitrijevi i mnogi mnogi drugi.

GastronomijaSarajevo idealan grad da svoju duu i tijelo poastimo pravim gospodskim specijalitetima. Ima jedna stara izreka koja kae: Ljudi jedu da bi mogli piti. Drugi jedu da bi mogli ivjeti i raditi. A Bosanci i Hercegovci rade i ive da bi mogli jesti.Razliite kulture i tradicije su dominirale na tlu BiH i ostavile su trag na nain pripremanja hrane, ali i njenog posluivanja, a vremenom su uklopljeni u domau gastronomiju i nastao je vrlo zanimljiv spoj.Sarajevo je vjekovna raskrsnica istoka i zapada i mnoge kulture su se u njemu preplele, a svaka je ostavila peat na neko svoje vrijeme. Navike i ukusi su se mijenjali i prilagoavali kroz vjekove, a ovim promjenama bila je zahvaena i sarajevska kuhinja. BiH je bila pod 500-godinjim utjecajem osanskog carstva tako da je jako slina turskoj kuhinji, ali neka vas ne udi akou toj kuhinji naemo i maarskog, grkog, talijanskog, a zahvaljujui vladavini Austrije u bosanskoj gastronomiji ima dosta i centralno europskog utjecaja, okusa i mirisa.Sarajevo je stoljeima gradilo i izgradilo svoj specifian ukus u kulinarstvu, koji se malo gdje moe sresti. Recepti su se prenosili sa koljena na koljeno, uglavnom usmenim putem.Veina bos. jela je lagana jer se priprema s dosta vode, a posebnost ove kuhinje je to se vrlo malo koristi zaprka od brana - veina jela se kuha u vlastitom soku uz dodatak mesa i ono to daje jelima karakteristian i odlian okus je usklaeni odnos povra, mesa i zaina. Tipini sastojci bos.jela: paradajz, krumpir, crni i bijeli luk, paprika, bamija.Jela se pripremaju polako, bez mnogo urbe, s puno strpljenja i ljubavi to je i razvilo karakteristinu za BiH umjetnost konzumiranja jela i pia tj. mezu- druenje obitelji i prijatelja uz razgovor, hranu i pie koje traje i po cijeli danKada je rije o batini iz tur.razdoblja i danas u BiH postoje mnoge tzv. AINICE tj. restorani gdje se u samom uslunom dijelu radi i odreena dorada jela dokuhavanjem i sipanjem te oblikovanjem jela u sahane (tanjuri).Od pia u BiH se razvila posebna kultura pijenja kave koja se kuha u malim bakrenim dezvama i posluuje u fildanima (male porculanske alice) - uz kavu se slui rahat-lokum to na arapskom znai naslada za grlo Vrste kava: razgalica prva jutarnja, razgovorua neto kasnija jutarnja, uz drutvo i razgovor, sikterua posluuje se na kraju sijela gostima i znak je da je vrijeme da se drutvo razie.NAPOMENA: najea je praksa da se u buregdinicama i evabdinicama ne slui alkohol i zabranjeno je puenje. Slatko je zaista slatko, jako slatko.Ulazi hrvat u kafanu u Sarajevu:-Molim vas jednu kavu!-Nema!-Kako nema, pa sta piju svi ovi ljudi?!-Kahvu!-Pa zar to nije isto?!-Jel isto da ja tvoju zenu POVALIM il POHVALIM?!U Neumu moete probati prstace, koji su u Hrvatskoj zabranjeni.JAPRA= sarme u vinovoj lozi KLEPE= ravioli s mesom uz umak od vrhnja i enjaka BAMIJA=variva, juhe DOLME= povra punjena s mesom, sitni luk, krumpir, paradajz SITNI EVAP= gula od kockica mesa BOSANSKI LONAC= tradc.jelo, nekada radniko (rudarsko): junetina, janjetina, krumpir, luk, enjak, paprika, patlidan, rajica, sol, papar, kupus... BEGOVA ORBA= toplo predjelo u vidu klasine juhe s povrem i pileim mesom TUFAHIJA= jabuke s orasima i lag KADAIF= rezanci od tijesta, kao baklave, zaliveno sa slatkom vodom BUREK S MESOM -> PITA SIRNICA, PITA ZELJANICA, PITA KROMPIRUAKupio Mujo burek za poneti. Izae iz pekare i samo to je probao burek, vrati se i upita buregdiju: Je li, bolan, gde ti dri meso?Ovaj ga zbunjeno pogleda i odgovori: U friideru, gde bi drugoMujo e na to: Pa stavi malo i u burek, matere ti!

EVAPI prave se od istog mesa od prednjeg dijela junetine i mrvica soli. Fini su zato to su isto meso.Nema gladnih, samo manjka novca za plaanje rauna

BOSANSKI BROD za vrijeme NDH Slavonski i Bosanski Brod bili Brod na Savi, Rafinerija vana za gospodarstvo Bos. Broda, zagaivanje, oteena u radu teta oko 160 milijuna dolara, rijena luka DERVENTA oduvijek poznata po proizvodnji i prodaji zbog povoljnog geografskog poloaja i povezanosti, u osamdesetima uspon u industriji, folk pjevai Mile Kiti i Dara Bubamara, nogometa Vedran orluka roen ovdje DOBOJ- od davnina naseljen ue Usore i Spree u Bosnu; najvei eljezniki vor u BiH i jedan od najveih na Balkanu; sajam DOBOJEXPO, rudnik uglja, termomineralne vode, kvarcni pijesak i ljunak; u krugu od 100m moe se nai katolika crkva, pravoslavna crkva, idovska sinagoga i muslimanska damija; poznati: glumac Enis Belagi (emso u Naoj maloj klinici)

Uz rijeku Bosnu poplave 2014.

FEDERACIJA BiH EPE- prvi privatni autobusni kolodvor u ovom dijelu svijeta, 1990. godine; erif Zovko benzinske crpke, restorani, osiguranje, hotel, PAUZA 20min naglasiti kada smo stali i kad kreemo ZENICA- industrijski grad (gvoe, elik, rudarstvo), visoki neboderi starog tipa s jeftinim stanovima za radnike, zatvor podrum Isusovaa, torture izmeu dva svjetska rata omekavanje -> muenje hladnom vodom (sveu ih lancima i posipaju vodu), Tarik Filipovi, Sandra Bagari; Dani Kulina Bana manifestacija o povijesti BiH VISOKO prvo sveuilite u BiH 1175., stari grad Visoko na brdu Visoici iz 14.stoljea; poznato po piramidama brdo Visoica je jedna Piramida Sunca, ostale dvije su Piramida mjeseca i Piramida bosanskog zmaja veina odbacuje tu ideju

SARAJEVOSarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, njena metropola i njen najvei urbani, kulturni, ekonomski i prometni centar, glavni grad Federacije Bosne i Hercegovine i sjedite Sarajevskog kantona.

Prema popisu iz 1991. grad je imao 416.497, a prema procjeni iz 2008. 304.614 stanovnika, dok podruje metropole grada Sarajeva ima 421.289 stanovnika, ukljuujui sve opine Sarajevskog kantona. Kroz grad protjee rijeka Miljacka, a u neposrednoj blizini grada je i izvorite rijeke Bosne, s popularnim izletitem Vrelom Bosne. Oko grada su olimpijske planine: Jahorina, Bjelanica, Igman, Treskavica i Trebevi, koji su posebno tokom zimskih mjeseci omiljena izletita Sarajlija i turista iz cijeloga svijeta.

Sarajevo je relativno mali grad u usporedbi sa svjetskim metropolama, ali je njegovo ime kroz bogat duhovni, historijski i prirodni izgled poznatije od imena nekih veih svjetskih gradova. 1914. godine u Sarajevu su ubijeni austrougarski prestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sophie, ime je zapoeo Prvi svjetski rat. Sedamdeset godina kasnije, 1984. godine u gradu se odravaju 14. Zimske olimpijske igre. Tokom ranih 1990-ih godina ime grada je esto bilo na naslovnicama dnevnih novina u cijelom svijetu, jer se tu vodio jedan od najkrvavijih ratova u novijoj europskoj povijesti. Grad je 1.425 dana bio pod stalnom opsadom srpskih snaga. U napadima je 11.541 ljudi svih nacionalnosti izgubilo ivot, od toga 1.601 dijete, a skoro 50.000 ih je bilo povrijeeno. Danas, u vremenu poslijeratne izgradnje, Sarajevo je najbre rastui grad u Bosni i Hercegovini . Turistiki vodi Lonely Planet svrstao je 2006. godine Sarajevo na 43 mjesto najljepih gradova svijeta, a 2009. je Sarajevo jedno od deset gradova koje je vrijedno posjetiti.

LEGENDA: Prije se Sarajevo zvalo Zlatni Do, prije no to su ga Turci osvojili; bilo je lijepo i bogato zlatom

Sarajevo je povijesno ime grada, koje po jednoj od teorija potie od kovanice Saray Ovas to znai Dvor i polje oko dvora. LEGENDA: Kada su Turci osvojili zimi Sarajevo, vojnici su vojskovoi Isa-begu Ishakoviu pripremili jednu kolibu, skromnu, a vojnici su bili u atorima. Oni su mu se ispriali zbog izgleda kolibe, na to im je on rekao da je to sad njegov saraj (dvor).Sarajlije svoj grad najee zovu eher (tur. ehir; per. ahr), imenom koje je gradu dao njegov osniva Isa-beg Ishakovi. Zbog svog orijentalnog izgleda nazivano je i imenom Damask sjevera, a idovi su ga nazvali Mali Jeruzalem.

GEOGRAFIJA, KLIMASarajevo se nalazi gotovo u samom geografskom sreditu Bosne i Hercegovine i zaprema povrinu od 141,5 km2. Centralni dijelovi grada smjeteni su u kompozitnoj Sarajevskoj kotlini koja se prua od istoka prema zapadu i zavrava u Sarajevskom polju, okrueno planinama Bjelanicom i Igmanom na jugozapadu, Trebeviem na jugoistoku, te srednjim planinama i meudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Najstariji dijelovi grada (Vratnik, Bistrik, Hrid, Kovai, Alifakovac) su na padinama okolnih bregova. Klima u Sarajevu je sa jakim utjecajima kontinentalne klime. Prosjena godinja temperatura iznosi 12.5 C, najtopliji mjesec je kolovoz, a najhladniji sijeanj. Najnia zabiljeena temperatura je -21,8 C (23. sijenja 1963.), najvia 41,0 C (8. kolovoza. 2012.).Miljacka je rijeka, koja najveim dijelom protjee kroz Sarajevo od istoka prema zapadu. Duga je 35,9 kilometara. Nastaje od nekoliko vrela u podnoju planina Romanije i Jahorine. Dalje Miljacka tee na zapad, u Sarajevo, odakle nastavlja svoj put prema rijeci Bosni u koju se ulijeva.

U zapadnom dijelu Sarajevskog polja, na podruju prigradskog naselja Ilida, izvire jedna od najveih rijeka u Bosni i Hercegovini, Bosna, koja nastaje od tridesetak manjih izvora u podnoju planine Igman, stvarajui jedinstven park prirode -Vrelo Bosne.

POVIJESTPovijest prvih ljudskih naselja na podruju Sarajeva see do mlaeg kamenog doba. Nakon perioda neolita, ilirske i rimske vladavine, u 7. stoljeu ovdje se naseljavaju Slaveni. U povelji iz 13. stoljea podruje Sarajeva je dio bosanske samostalne drave Vrhbosna. O ovom vremenu svjedoe nadgrobni spomenici jedinstveni u svijetu - steci. Nedaleko od Sarajeva, u selu Hrea pronaeno je 30 steaka. Najljepi krase vrt Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Slaveni su doli u Bosnu u 7. vijeku, ali detalji o njihovim pokretima ostali nepoznati. Neki slavenski artefekti su ostali od tog vremena. Izvjesno je da su se Slaveni smjestili i sarajevsku kotlinu. Uzimalo se da je Katera jedan od dva originalna bosanska grada, kojeg je spomenuo Konstantin VII Porfirogenet u djelu De Administrando Imperio, smjeten na podruju Sarajeva u Kotorcu. Arheoloka istraivanja to nisu dokazala.

Podruje dananjeg Sarajeva je bilo dio upe Vrhbosna pored tradicionalnog centra kraljevine koji se nalazio na podruju Visokog. Poetkom 15. vijeka na ovom podruju pominje se "Tornik". Meutim, prema svim pokazateljima, Tornik je bio veoma malo trno mjesto okrueno proporcionalno malim naseljima i nije bilo vano dubrovakim trgovcima. Papinski dokumenti navode da je 1238. izgraena katedrala svetog Petra u Vrhbosni. Uzevi u obzir vanost svetog Pavla, to je trebala biti jako vana katedrala, iako jo niko nije siguran gdje se nalazi.

LEGENDA: prema predaji i legendama, na podruju Sarajeva neko su ivjeli pravoslavci. Pred Sarajevom, turskoj vojsci je jedan vidovnjak rekao da svaki turski vojnik uzme tri baklje kako bi se ovi u gradu preplaili da ih ima vie nego njih. Oni su to posluali, a pravoslavci su bez borbe pobjegli. Dolaskom Turaka 1435. i padom utvrde Hodidjed, na obalama Miljacke nastaje grad Sarajevo. Osnivaem Sarajeva smatra se Isa-beg Ishakovi, koji je 1462. izdao naredbu o formiranju grada, sagradio prvu damiju, dvor, most i nekoliko javnih ustanova. 1507. grad se prvi put spominje svojim dananjim imenom (ime od Saraj-ovasi, polje oko dvora). Intenzivni razvoj zanatstva i trgovine brzo su od Sarajeva stvorili bogat grad, raskrsnicu religija i kultura, trgovakih puteva i putnika. U 16. vijeku to je bio jedan od najbogatijih gradova u ovom dijelu Europe, kada su izgraene i neke kapitalne graevine koje i danas predstavljaju bisere arhitekture i civilizacije tog doba. Tada je u Sarajevu, kao zadubina vezira Gazi Husrev-bega otvorena i Visoka kola Kurumli-medresa, koja je podsjeala na univerzitete u drugim velikim gradovima Evrope. 1531. izgraena Gazihusrev-begova damija najpoznatija je graevina starog Sarajeva i jedan od najveih sakralnih spomenika islamske arhitekture na Balkanu. Iz ovog vremena su Imaret, bezistani i hamami. Tih godina je izgraena i Stara pravoslavna crkva. Zlatno doba prekinut e poar 1697., kada je austrijski princ Eugen von Savoyen sa samo 8500 vojnika uao u grad i do temelja ga zapalio. Od 1850. je Sarajevo glavni grad Bosne, provincije Osmanlijskog carstva. U grad se doseljavaju idovi Sefardi, poslije izgona iz panije, grade sinagoge, a istovremeno nastaju pravoslavne, katolike i evangelistike crkve i Katedrala Srca Isusova. Sarajevo je na malom prostoru nalo mjesta za sve etiri velike svjetske religije, kulture i civilizacije. Dugotrajni suivot je stvorio posebnu kulturu i multinacionalni duh, koji je izdrao mnoge historijske izazove.

LEGENDA: Predskazanje udnovati crvi napali su voke i unitili ih, a zatim preli i na ostalo te ispleli pauinu po dijelu grada. Neki su se morali i seliti zbog toga. Sarajlije vjeruju da je to bio predznake nesree.1878. dolaskom Austro-Ugarske uprave na ove prostore, Sarajevo je upravni centar Kondominiuma. Uz svoj dotad orijentalni, dobiva i drugi, evropski izgled. Austro-ugarski period je vrijeme snanog prodiranja srednjoevropske kulture, naina privreivanja, obiaja i drugih civilizacijskih vrijednosti. Grad dobiva suvremene tvornice, a brojne kole zapadnog tipa i kulturne institucije obogauju glavni grad Bosne i Hercegovine. U ovo se vrijeme grade Zemaljski muzej, gradska Vijenica, Gimnazija, sud, zgrada Narodnog pozorita, pota, bolnica, trnica, banke, vile na Marijin dvoru i dr. Gradi se uskotrana pruga prema sjeveru, jugu i istoku. Pod velom europeizacije, austrougarski carski inovnici i vojnici crpe dotad malo koritena privredna i prirodna bogatstva Bosne. Austo-Ugarska je voljela ovdje isprobavati stvari prije no to ih je pustila u pogon u ostalim dijelovima. Tako su ovdje, iako postoje i druga istraivanja, no sarajlije vjeruju u ovo, ovdje isprobali i prvi tramvaj 1885. na konje, a 1895. na struju.

28.juna 1914. godine, pripadnik Mlade Bosne, Gavrilo Princip je u Sarajevu izvrio atentat na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, to je posluilo kao povod Austrougarskoj Monarhiji da napadne Kraljevinu Srbiju, ime je otpoeo Prvi svjetski rat. Poslije Prvog svjetskog rata, grad ulazi u sastav jugoslavenskih dravnih zajednica: Kraljevine SHS, a potom i Kraljevine Jugoslavije. Sarajevo je izloeno snanim utjecajima Beograda, pa ipak ostaje uglavnom na margini interesa tadanjeg reima i dinastije Karaorevia. Arhitektonska slika grada ostaje gotovo nepromijenjena, industrija nazaduje, drutvena nezadovoljstva radnika rastu i Sarajevo, kao grad, izmeu dva svjetska rata, uglavnom stagnira i privredno i ekonomski nazaduje .Letargiju u koju je grad zapao prekidaju protesti i trajkovi radnika i napredne sarajevske inteligencije.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. grad je pripadao Nezavisnoj dravi Hrvatskoj, gdje je bio upravno sredite Velike upe Vrhbosna. Nakon kraja rata 1945. Sarajevo postaje upravni, kulturni i ekonomski centar SR Bosne i Hercegovine, jedne od ukupno est republika SFR Jugoslavije. U gradu se razvija industrija, ekonomija, a kolstvo i kultura ine ga glavnim gradom. Osniva se Univerzitet, Akademija nauka i umjetnosti, brojni muzeji i galerije, naune institucije, radio-televizija. Broj stanovnika grada raste na vie od 500.000. Takvom kosmopolitskom i modernom gradu Meunarodni olimpijski odbor povjerava organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara, koje su sa velikim uspjehom odrane 1984.

Drutvene i politike promjene u tadanjoj Jugoslaviji dovele su do prvih politikih izbora 1992. na kojima je izabrano Predsjednitvo BiH. Predsjednik predsjednitva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi, raspisao je graanski referendum o samostalnosti BiH. To je dovelo do stvaranja nezavisne i suverene drave Bosne i Hercegovine. Neslaganjem vojnog vrha JNA i etverolanog Predsjednitva SFRJ s veinskom odlukom naroda BiH, dolazi do izbijanja meunacionalnih sukoba, stvaranja nacionalnih paravojnih formacija i agresije na Bosnu i Hercegovinu, a posebno na njen glavni grad, Sarajevo. Sam grad Sarajevo, bio je pod fizikom blokadom 3,5 godine, u neprestanim vojnim akcijama pretrpio je ogromna materijalna razaranja i brojne ljudske gubitke. Snajperskom i artiljerijskom vatrom velikosrpskih snaga ubijeno je 10.615 ljudi, meu kojima je bilo 1.601 dijete, a skoro 50.000 stanovnika Sarajeva bilo je ranjeno. Spaljena je gradska Vijenica u kojoj je bila smjetena Narodna i Univerzitetska biblioteka, a mnogi kulturno-historijski, stambeni i vjerski objekti u gradu su oteeni.

RELIGIJAKonfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Europi, a zbog njene raznolikosti grad se nerijetko usporeuje s Jeruzalemom. Sarajevo je sjedite Reisu-l-uleme, poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini, sjedite Dabrobosanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve, te sjedite Vrhbosanske nadbiskupije rimokatolike crkve u Bosni i Hercegovini.Najstarije nekropole crkve bosanske, bogumilske, pravoslavne i katolike i islamska mezarja razasuta su gradom. Steci, monumentalni kameni blokovi i jedinstveni nadgrobni spomenici iz srednjevjekovnog perioda mogu se nai nedaleko od Sarajeva u selu abii kod Trnova i selima Dolovi i Lukomir na obroncima Bjelanice.

Gradsko groblje Bare je sa 33 ha povrine, jedno od veih u Europi, a po konfiguraciji terena i poloaju jedno je od interesantnijih i ljepih groblja na Balkanu. Na groblju Bare su grobljanske povrine za pripadnike svih religija: muslimane, pravoslavne, katolike, idove, evangeliste, adventiste, starokatolike, kao i ateiste.

Novo gradsko groblje Vlakovo je izgraeno u septembru 1985. godine nedaleko od Sarajeva, u vrijeme kada je groblje Bare bilo gotovo popunjeno. Groblje se protee na 25 ha, na kome se obavlja najvei broj sahrana.

Stadion je zbog svog nastanka groblje jedinstveno u svijetu. ivotnom nudom, za vrijeme opsade Sarajeva, 199295. godine kada su, uslijed svakodnevnih artiljerijskih i snajperskih napada na grad sa okolnih brda, mnoga groblja bila nedostupna, a broj civilnih rtava rastao, jedan nogometni stadion pretvoren je u groblje.

KULTURASarajevo se moe pohvaliti dobro ouvanim starim trgovakim dijelom grada, Baarijom, koja je nastala u periodu osmanlijske vladavine u Bosni i Hercegovini. Ovaj dio grada obiluje jedinstvenim arhitektonskim ostvarenjima osmanlijske gradske arhitekture, meu kojima su brojne potkupolne damije, te tradicionalne forme orijentalne arhitekture poput: konaka, hanova i bezistana. Nakon barbarskih razaranja tokom proteklog rata, Baarija je ponovo obnovljena na opu radost Sarajlija i njihovih gostiju.

Ratna unitavanja, kao i rekonstrukcija, brojnih unitenih kulturnih i vjerskih objekata, kao to su Gazi Husrev-begova biblioteka, Nacionalna biblioteka, Orijentalni institut i Muzej olimpijskih igara 1984, doveli su do donoenja zakona o zatiti kulture i kulturnih institucija.

Kulturne institucijeUz nekoliko nacionalnih i gradskih pozorinih kua, muzeja i kulturnih institucija, Sarajevo je i vano mjesto na kulturnoj mapi ovog dijela europskog kontinenta. Druge kulturne institucije ukljuuju Sarajevski kulturni centar, Sarajevsku biblioteku, Umjetniku galeriju BiH i Bonjaki institut.

Sarajevska muzika scena se razvila u gradu izmeu 1961 i 1991. Ova vrsta muzike je poela sa grupama poput Indexa, Bijelog dugmeta i pjevaa i tekstopisca Jadranke Stojakovi i Kemala Montena. Nastavila je u 1980im, s Plavim orkestrom, Zabranjenim puenjem, Valentinom i Crvenom jabukom. Nakon rata, irska rock grupa U2 je bila prva strana grupa koji je odrala koncert u gradu.

Najpopularniji sportovi su nogomet, koarka i rukomet.Sportski ivot se prvenstveno odvija kroz nekoliko sportskih drutava, SD Sarajevo, SD eljezniar i SD Bosna. Sportska drutva imaju sekcije u vie sportskih grana. Meu velikim brojem sportskih kolektiva u gradu se istiu fudbalski klubovi eljezniar i Sarajevo, rukometni klubovi eljezniar i Bosna, muki koarkaki klubovi Bosna, evropski prvak 1979 i Spars. Aeroklub Sarajevo je osnovan 1946. godine.

Grad je bio domain Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Vuko, maskota XIV Olimpijskih igara 1984. godine

FestivaliSvake je godine grad na rijeci Miljacki domain niza kulturnih festivala meunarodnog karaktera, meu kojima su najznaajniji: Sarajevski filmski festival od 1995. (SFF), Sarajevski jazz festival, ljetni kulturni festival "Baarijske noi", teatarski festival novih produkcija "MESS", "Sarajevska zima" i Svjetski televizijski festival orijentalne muzike.

Poznate osobeSarajevo je grad brojnih poznatih bosanskih pjesnika i mislilaca. Nobelovac Ivo Andri je dio svog ivota proveo u Sarajevu, kao i pjesnici i knjievnici Silvije Strahimir Kranjevi, Isak Samokovlija, Mak Dizdar, Duko Trifunovi i drugi. Slikari Mersad Berber, Safet Zec, kao i reiser Oskarovac Danis Tanovi. Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju Vladimir Prelog roen je u Sarajevu, kao i reiseri Jasmila bani, Benjamin Filipovi, Pjer alica, Ademir Kenovi i Emir Kusturica.

USPUT O: OSLOBOENJE VISOKA PLAVA ZGRADANovinarska kua Osloboenje, osnovana 1943. RTV DOMTelevizijska kua Bosansko-hercegovaka, neko RTV Sarajevo OLIMPIJSKI BAZENOtvoreni 2008.godine, prvi olimpijski bazen u Sarajevu. U svrhu odravanja plivakih natjecanja i afirmacije plivaa u Sarajevu. CRKVA PRESVETOG TROJSTVAZavrena 1906. u samo 6 mjeseci rada. Interijer - Za to su se pobrinuli sarajevski obrtnici, specijalizirane austrougarske tvrtke, te vrhunski hrvatski umjetnici (slike na oltarima djelo su Otona Ivekovia). CRKVA SVETOG PREOBRAENJA Sagraena 1940.godine. Projekt crkve prvobitno je namijenjen za grad Split, ali igrom sluaja crkva je sagraena u Sarajevu. Radi toga crkva ima izgled poput bogomolja na jadranskom primorju. UNISOVI TORNJEVIUNITIC poslovno upravne zgrade (prije UNIS-ovi tornjevi) a izgraeni su 1986. Visoki su 97 metara. U principu objekt podrazumijeva 2 povezana blizanca nebodera od 25 katova.U narodnom govoru tornjevi su bili poznati kao "Momo i Uzeir", narodni likovi iz popularnog zabavno-humoristikog programa "Cik-cak" Radio Sarajevo. Vizualna slinost i nemogunost razlikovanja tornjeva blizanaca naglaavala je kulturnu raznolikost i ravnopravnost kao osnovnu arhitektonsku kvalitetu projekta. Dva blizanca su teko oteena u ratu nakon to su granatirani od strane poloaja JNA koje je izazvalo masivni poar, a koji je sagorio sve osim osnovne betonske strukture zgrade. Sistem za gaenje poara na alost nije radio budui je rezervoar vode koji se nalazio na krovu bio ispranjen da bi se potkrijepile potrebe vode lokalnog stanovnitva.Neboderi su danas potpuno renovirani. AVAZ TWIST TOWERNeboder je sjedite novinsko-izdavake kue Avaz. Neboder je visok 142 metra ali zajedno sa 30 metara visokom antenom, ukupna visina nebodera iznosi 172 metra. Napravljen je od staklene fasade koja se uvija. The Avaz Twist Tower je drao rekord najvie zgrade na Balkanu te jednog od najinteresantnijih nebodera Evrope. Meutim, s rekonstrukcijom Avala TV tornja u Beogradu, krajem 2009. god. izgubio je status najvieg tornja na Balkanu SKENDERIJASportsko-kulturno-poslovni centar sagraen 1969. god. Skenderija je ime dobila po Skender-pai koji je na ovom prostoru 1499. godine sagradio trgovaki centar sa 11 duana i dvorAjfelov most ili eljezni Skenderija most - Prvobitni most izgraen u 15.st. po nalogu Skender-pae da bi povezivao graevine na obalama Miljacke. 1893. godine izgraen je most sa eljeznom ogradom uzvodno od prvobitnog. Navodno je projektiran u birou Gustava Eiffela, graditelja uvenog Ajfelovog tornja u Parizu ali ne postoji dokument koji to potvruje. LIKOVNA AKADEMIJA I MOSTObjekt dananje Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu je prva i jedina Evangelistika crkva u vrijeme austrougarske uprave. Izgraena je 1899. po nacrtima arhitekte Karla Parika u romaniko-bizantskom stilu kao centralna kupolna graevina. Festina lente (Pouri polako) je novi most preko rijeke Miljacke u Sarajevu izgraen 2012. godine. Most spaja etalite Obale Maka Dizdara ispred Akademije Likovnih umjetnosti u Sarajevu i Radievu ulicu. Idejni projekat za most su uradili studenti Akademije likovnih umjetnosti, smjera produkt dizajn. NARODNO POZORITE Narodno pozorite (prvobitno "Drutveni dom") u Sarajevu je sagraeno 1897. godine po projektima Karla Parika. Sveano otvorenje je bilo 1899. godine predstavom "Medeja" Franza Grillparzera, austrijskog dramatiara koji je spajao formalno naslijee austrijskog baroka i idejne elemente njemake klasike. Izvedba je bila povjerena Hrvatskom narodnom kazalitu iz Zagreba, a poela je prologom Silvija Strahimira Kranjevia - "Vili prosvjete". Za svo vrijeme austrougarske uprave to e prvenstveno biti "Vereinshaus" ili "Herrenclub" ili "Clubhaus" sa salom u kojoj se mogu odravati pozorine predstave, tzv. "Saaltheater". 1922. godine dom je pretvoren u Narodno kazalite.

BAARIJA

VIJENICAGradska vijenica predstavlja najljepi i najreprezentativniji objekt iz austrougarskog perioda graen u pseudo-maurskom stilu. U ovom stilu raena je veina objekata to ih je u Sarajevu ostavila austrougarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zatitni znak tog vremena. Projekt za izgradnju je izradio Alexandar Wittek. Kao uzor u izradi ovog projekta posluila mu je damija u Kairu. Kako je Witek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvrio samoubistvo, te nije doekao zavretak njegovog projekta koji je povjeren 1894. god. irilu M. Ivekoviu.Objekt gradske vijenice poinje s radom 1896. god.Kroz stoljea ova prostorija je bila vienamjenska tj. prvobitno je Vijenica bila zgrada tadanje gradske uprave i gradske administracije Sarajeva. Nakon Drugog svjetskog rata kao zgrada Okrunog suda Sarajeva i sjedite Bosanskohercegovakog sabora. Nakon toga Vijenica postaje Gradska biblioteka, odnosno Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Za vrijeme srpske opsade Sarajeva od 1992-95. godine Vijenica je bila vie puta granatirana od strane JNA. Dana 25. na 26.kolovoza 1992. god. zapaljena je zgrada Vijenice, a u poaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 80% knjinog fonda i dokumenata koji svjedoe o povijesti BiH. Unutranjost vijenice je gotovo potpuno uniten u poaru koji je uslijedio nakon granatiranja.Radno vrijeme: 10-17, 2km ulaz

EHER EHAJINA UPRIJAeher-ehajina uprija nalazi se na Miljacki u povijesnom sreditu Sarajeva, u neposrednoj blizini Vijenice. eher-ehajina uprija je danas nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Prvi most sagraen u osmanskom razdoblju, vjerojatno je bio izgraen na mjestu starijeg srednjovjekovnog prijelaza rijeke. Malo se zna o izgradnji mosta. Prema jednom natpisu u Mostarskom gradskom arhivu, uprija je moda bila izgraena ve 1585./1586. godine. Samo ime mosta navodi na tumaenje da ga je podigao neki eher-ehaja Sarajeva. Po nekim izvorima most je izgraen 1620. godine. Postoji i jedan drugi historijski naziv za most, "Mustafa-pain", koji se spomenuje u Sarajevskim novinama 1881. godine.Po jednoj poznatoj prii, osniva mosta je Hadi Husein Hodi koji 1610. godine bijae eher-ehaja Sarajeva. Po toj prii, odluio je izgraditi most kad mu je jedini sin, Mustafa, otiao u Carigrad i odluio da se ne vrati. Hadi Husein je uskoro umro, pa je gradnja obustavljena. No, nakon to je uo vijesti o smrti njegovog oca, Mustafa se vratio i zavrio gradnju mosta. Prema prii, taj Mustafa Hodi bijae pokopan na Alifakovicu pored svoje ene.

UTA TABIJAFascinantan se pogled prua sa ove kule, ostatka nekadanjeg odbrambenog zida izgraenog tokom osmanske vladavine. Tokom svetog muslimanskog mjeseca Ramazana, upravo sa ute tabije u sumrak puca top, koji oznaava da je doao trenutak da se prekine sa postom.

INAT KUABila sam na onoj strani, ali preoh vamo iz inataInat kua je prvobitno izgraena na mjestu gdje je trebala biti izgraena Gradska vijenica a trenutno stoji na drugoj strani rijeke Miljacke. U cilju izgradnje objekta Gradske vijenice bilo je neophodno sruiti dva hana i jednu privatnu kuu. Hanovi su srueni, dok je vlasnik kue zahtijevao da mu se kao naknada isplati vrea dukata, a uz to da kua bude prebaena, cigla po cigla, na drugu obalu Miljacke, nasuprot Vijenice. Tako je i napravljeno, a zbog inata vlasnika kua je prozvana Inat kuomDanas inat kua se koristi kao restoran sa tradicionalnom bosanskom kuhinjomIako Inat kua slijedi osnovne tokove i prepoznatljive detalje bosanske arhitekture osmanlijskog perioda itav niz neobinih detalja ini ovu kue veoma jedinstvenom i interesantnom gradnjom.

ALIFAKOVAC (iza Inat kue)Poznato muslimansko groblje. Obiaj nalae da se ondje pokapaju stranci i gosti koji su umrli u Sarajevu. Ime je dobilo po Ali Ufaki ili malom Aliji, nepoznatom ovjeku.

BRUSA-BEZISTANSagradio ga je 1551. godine veliki vezir Rustem-paa koji se pored dravnikih poslova bavio i proizvodnjom svile. Krov bezistana sainjava 6 velikih i 2 male kupole, a meu svodovima su se nalazile dvije male prostorije-dva trezora u kojima su sarajevske esnaflije drale svoju arhivu. Ovaj objekat od 2003. godine otvoren je kao muzej.

KUA SEVDAHAZnaaj autohtone sevdalinke za razvoj bosanskohercegovake kulturne batine po prvi put je potvren otvaranjem stalne muzejske postavke u Art kui sevdaha. Inicijativu za obnovu Velikih daira, gdje je smjetena Art kua sevdaha pokrenulo je Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo. Rekonstrukcija ovog zahtjevnog objekta trajala je punih osam mjeseci da bi 8. maja 2005. Kua sevdaha bila zvanino otvorena u sklopu manifestacije Dani Kantona Sarajevo 2008. Art kua sevdaha nalazi se u samom srcu sarajevske Baarije i raspolae sa ukupno 270 m2 zatvorenog prostora i unutranjim centralnim dvoritem povrine 144 m2. Sve ovo predstavlja jedinstvenu kompoziciju i ambijentalnu cjelinu. Unutranji prostor je osmiljen tako da ima protok kroz historijski prikaz razvoja sevdaha, od njegovih poetaka pa do suvremenih sadraja, poput multimedijalnih prostora posveenih autorima, interpretatorima i velikanima sevdalinke. Dio prostora je planiran za organiziranje tematskih, naunih i strunih skupova posveenih sevdalinci, a u svakoj od tematskih soba obezbijeen je multimedijalni, audio-vizualni sadraj u kome se mogu presluavati sevdalinke i gledati video sadraji vezani uz sevdah.

BAARIJAStara sarajevska arija te povijesni i kulturni centar grada. Danas je Baarija glavna turistika atrakcija grada Sarajeva. Baarija se nalazi na sjevernoj obali rijeke Miljacke, u opini Stari Grad Sarajevo. Rije baarija potie od rijei BA= tur.znai glavna a arija znai ulica -> glavna arija tj.ulica. Izgraena je u 15.st. kada je Isa-beg Isakovi osnovao HAN (prenoite za putnike i karavane) a pored njega brojne duane. U to doba veina stanovnika Sarajeva je ivjela u okolini Careve damije. Zato je Isa-beg Ishakovi izgradio most preko Miljacke i tako povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baariju.Baarija je svoj najvei uspon dostigla u drugoj polovini 16. vijeka. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organiziranih u jake cehovske organizacije. arija je bila podijeljena po ovim zanatima tako da su u svakoj ulici bili duani za jedan ili vie srodnih zanata (npr. ulice Kovai, Kazandiluk, Sarai). Kako se veliki broj zanatlija udruivao u cehove, tako se i sama arija dijelila na ulice u kojima su prevladavale srodne zanatlijske radnje. Ulice po zanatima dobile imena kao: Sarai, Kovai, Kazandiluk... U to doba je, prema nekim procjenama, bilo oko 12000 duana. U ovom periodu izgraen je itav niz trgovakih objekata, poput bezistana, hanova, i karavan saraja Sarajevo je bio vaan centar trgovine na Balkanu, a imao je ak tri bezistana (danas jo uvijek postoje Gazi Husref-begov Bezistan i Bursa Bezistan). Zbog velikog poara u 19.vijeku, dananja Baarija je dvostruko manja nego to je nekad bila Dolaskom Austro-Ugarske na ovo podruje pojavila se i potreba stranih arhitekata da od Sarajeva naprave evropski grad. To im je polo za rukom nakon velikog poara koji je unitio sve, osim ovog dijela arije koji i danas postoji. Tako na kraju ulice Ferhadija nastaje i granica izmeu starog i "modernog" dijela grada.Komunistike vlasti su je htjele potpuno unititi 1940-ihgodina, smatrajui da staro trgovako sredite nema ulogu u modernom gradu, ali su odustale od tog plana. Na njoj se nalazi nekoliko vanih povijesnih objekata kao to je Gazi Husref-begove damije i sahat-kula, bezistan, baarijska damija.

Zanati: Kazandije: Kazandijski zanat je dio ceha kojem pripadaju i kalajdije. jjedni izrauju predmete od bakra, a drugi ih prevlae klajem (kositar). Budui da se predmeti od bakra, naroito posue, nije samo kalajisalo, nego i ukraavalo ornamentima i gravurama, to je davalo i umjetniku dimenziju ovim proizvodima. Posao ukraavanja su uglavnom radile ene, a naziva se savaenje To je vrsta ukraavanja, tipina za Sarajevo, koja se odrala do danas. Zanat je u Bosnu i Hercegovinu doao sa dolaskom Osmanlija i od 16. stoljea, na istom mjestu gdje se nalazi i danas, locirana je Kazandijska arija.

Filigrani Kujundije: Obrada i iskoritavanje metala je zauzimala znaajno mjesto u zanatskoj proizvodnji. Meu zanate koji su se bavili obradom metala spadaju: kovai, tufekije, sabljari, zildije, bravari, kazandije i kujundije. Finom, umjetnikom obradom metala bavili su se: kazandije i kujundije. Kujundije su majstori koji su izraivali nakit od zlata i srebra Kujundijska arija nastala je u prvoj polovini 16. stoljea na mjestu dananje Gazi Husref-begove ulice i Malog Kujundiluka. Danas u tim ulicama veinom rade zlatari. Filigranski zanat je nastao u okviru kujundijskog, a vremenom su se majstori filigrani usavravali i pojedini osamostalili. U poetku su kujundije izraivali komade nakita, dok su filigrani pravili ispune savijajui i pletui od srebrene ice precizne ornamente, kojima su se punile praznine na komadima nakita ili su se samo lijepili po povrini. Sama rije filigran je latinskog porijekla i znai neto precizno. Pretpostavka je da je filigransko umijee u nae krajeve dolo preko Dubrovana.

Sarai: (sedlari) spadaju meu najstarije i jedne od najznaajnijih zanatlija. Pojavljuju se ve u 15.st i opstaju do danas. Ranije su se bavili proizvodnjom konjske opreme, opreme za putnike, kao i proizvodnjom nanula i opanaka. Danas su vie okrenuti proizvodnji opreme za pse, kone galanterije, a od tradicionalnih proizvoda proizvode: zembilja (ceker, torba), nanule i papue. Pored toga bave se i popravkama proizvoda od koe.

Papudije: Gledano kroz povijest noenje obue je u uskoj vezi sa kulturom stanovanja. Jo u drevnim civilizacijama Starog istoka, gdje nastaju prvi gradovi (urbane sredine), bila je odvojena vrsta obue po namjeni. Strogo je bila odvojena obua koja se nosila vani i ona koja se nosila unutar kue ili hrama. Smatralo se bogohuljenjem ui u hram ili kuu sa obuom koja se nosila van ovih prostora. Takav odnos prema kui i hramu se zadrao kroz povijest. Papue tako postaju obua koja se nosila iskljuivo u kui i oko kue. Dolaskom Osmanlija u Bosnu zapoinje proces urbanizacije zemlje osnivanjem gradova tzv. levantskog tipa, gdje je jasno odvojen privredni od porodinog ivota u mahali. Papue su dakle sinonim za kulturu stanovanja u gradu ili za gradsku kulturu. Zanatlije ovog ceha su bile smjetene u posebnu ariju koja se zvala izmedijska arija, mada je bilo radionica i u drugim dijelovima arije. Same radionice su se nalazile iznad duana gdje su papue i prodavane. Najsiromanije zanatlije su svoju robu izraivali po kuama i papue prodavali stranim trgovcima po hanovima ili domaim trgovcima. Zanatlije izmedijskog esnafa su bili skromnog imovnog stanja

Rukaviari: se bave izradom rukavica od prvoklasne koe. Rade se runo i mainski, razliitih modela i boja

Tkanje ilima: Tkanje ilima na razboju su od davnina radile ene za potrebe kue i domainstva. Predivan spoj boja i ara, na prirodan nain bojene vune, postali su umjetnost koja u svakom ilimu, serdadi ostavlja dio mate, ornamentike, duboko utkane u svijest tkalje

Sahadijski zanat: je jedan od rijetkih starih zanata koji e nam biti uvijek potreban. U narodu se kae: "Dok je ljudi mjerie se i vrijeme." Naravno, tehnoloki napredak u izradi satova uvelike ograniava sahadije u njihovom poslu, jer je dosta satova danas nemogue popraviti.

Kaligrafi: Kaligrafija se s pravom smatra jednom vrstom umjetnosti. Razne vokacije i poruke ispisane do savrenstva dovedenim arapskim pismom, predstavljaju prava remek-djela. Ovi natpisi su izraivani na papiru, drvetu, koi, metalu i sl. Danas se izrauju levhe (uokvirene slike, izvezene na platnu) i razni ukrasni predmeti sa kaligrafskim natpisima

BAARIJSKA DAMIJAIzgraena je u 16. Unutranjost damije karakterizira izvrsno rjeenje osvijetljenosti dnevnim svjetlom i jako dobra akustika. Rekonstruirana je poslije Drugog svjetskog rata. Podignuta je u sreditu tadanjeg privrednog centra sarajevske arije i imala je veliki znaaj za njen ekonomski razvoj. Vie dobrotvora, veinom trgovaca, zavijetalo je svoja imanja za odravanje propovijedi u ovoj damiji. Damija je proglaena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2006. god.

SEBILJ Sebilj na arapskom ima znaenje "put", ali kao termin oznaava dobrotvornu, vrlo staru instituciju, fontanu posebnog oblika na trgovima na kojoj je sebiljdija zahvatao vodu iz korita i besplatno napajao edne. Sebilj na Baariji je jedini objekta te vrste u Sarajevu, izgraen u 19.st., po nacrtu ekog arhitekte Aleksandra VitekaSebilj, kojeg je podigao u 18.st. bosanski vezir Mehmed-paa Kukavica, izgorio je u poaru sredinom 19.st., a nalazio se neto nie od dananjeg

GAZI HUSER BEGOVA DAMIJALEGENDA: Turski car je naruio gradnju damije u Sarajevu jednu sebi, a drugu Husrev Begu. Ovaj ga je posluao te je traio arhitekta kojima je postavljao pitanje to treba prvo sagraditi prije damije. Prvi nije znao odgovor, drugi je rekao kuhinju da se ljudi mogu napojit i obojica su dobili odmah otkaz. Trei je rekao da treba napraviti nunik da ljudi ne obavljaju svuda nudu i taj odgovor se Begu svidio. Kad je car nauo da je jedna damija ljepa od druge, pomislio je da je beg sebi izradio ljepu i naredio mu da onu koju je sebi napravio, da da njemu, a onu koju je njemu napravio dao stavi sebi. Car je zaboravio da je ovaj skroman i da je odmah ljepu namijenio njemu tako da je careva damija preko puta manja i manje ljepa od ove. Gazi Husrev-begova damija ili samo Begova damija u Sarajevu je zbog svoje veliine i privlanosti jedan od najznaajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu. Izgraena je 1530. godine u Sarajevu. Damiju je sagradio arhitekta Ajem Esir, jedan od najveih istambulskih arhitekata, ali pod patronaom Gazi Husref-bega, a gradili su je dubrovaki majstori. Damija je etvrtastog oblika, a kupola je visoka 26 m. Interijer damije zrai nesvakidanjom umjetnikom atmosferomUz damiju se nalazi adrvan za abdest ritualno pranje, ija voda slui za ritualno umivanje prije molitveU sjeni damije i stoljetnih lipa su dva turbeta u kojima je pokopan Gazi Husrev-beg i njegov zatoenik i kasnije prijatelj, dalmatinac Murad-beg TardiU 16.st. kada je izgraena, Begova damija predstavljala je objekt od izuzetne vanosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznaajnijih objekata iz bogate ostavtine Gazi Husrev-bega.To je prva damija u svijetu koja je dobila elektrino osvjetljenje 1898.god.

HUSREV BEG LEGENDEUtjecajan, ali izrazito skroman pred sudom dao sve svoje naslijee u dobrotvorne svrhe. Sarajlije vjeruju da je Sarajevo uspjeno trgovako sredite zbog Husrev Begovog blagoslova: tko je u opancima uao, u izmama je izaao

SAHAT KULA Sahat-kula je kula karakteristina za bosanske arije ali i za druga mjesta koja su bila pod vlau ili utjecajem Osmanlijske imperije. Naime sahat-kule su graene iskljuivo u europskom dijelu Osmanskog carstva, to je bila islamska varijacija na zapadnoevropsku formu zvonika te je sahat-kula simbolina graditeljska osobina Bosne i Hercegovine.Raene su zbog potreba obavljanja pet dnevnih namaza pa su na kule postavljeni veliki javni satovi na jednom ili vie lica objekta kako bi to vei broj stanovnika mogao itati vrijeme Sarajevska sahat-kula je jedna od najviih, a zbog svoje vitkosti, jedna i od najljepih u Bosni i Hercegovini.Sagraena je u 17. vijeku, a obnavljana je poslije poara krajem 17.st., kao i sredinom 18.st. Graditelj kule je Gazi Husref-beg. Sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona, sat marke Gillett & Johnston, izraen 1873. u Londonu. Kula i danas pokazuje vrijeme a la turca (lunarni sat) i pretpostavlja se da je jedini na svijetu koji pokazuje vrijeme po lunarnom kalendaru. Ovaj sat pono pokazuje tono u momentu zalaska sunca u Sarajevu. Kada u toku islamskog svetog mjeseca posta ramazana sat na kuli otkuca 24 sata, vrijeme je iftaru. Poslije prvog otkucaja na Begovoj se damiji pale kandilji (staklena posudica s uljem i fitiljem koji gori i osvjetljava), a nakon toga s Bijele tabije (tvrava na obroncima Sarajeva iz 16.st.) tradicionalno puca top, koji oznaava kraj posta2006. god. Sarajevska sahat-kula proglaena nacionalnim spomenikom BiH

MEDRESA Gazi Husref-begova Medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini, i jedna od rijetkih u svijetu, koja u kontinuitetu radi oko 470 godina. Osnovana je 1537.god. njen osniva je Gazi Husref-beg, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne. Zahvaljujui begovoj mudroj i dalekovidoj oporuci da se u koli, pored duhovnih i tradicionalnih znanosti, izuava "i drugo to bude potrebno s obzirom na obiaj i mjesto", Medresa je cijelo vrijeme svoga postojanja bila u punom znanstveno-pedagokom dosluhu s prilikama i vremenom u kojem je djelovala. Medresa danas djeluje kao srednja struna kola. kolovanje traje etiri godine Medresa je kola internatskog tipa i, u pravilu, svi redovni uenici stanuju u internatu. To njezinim uenicima i uenicama, pored redovne nastave, omoguava raznovrsne vannastavne aktivnosti kroz razliite sekcije, klubove i kruoke. Medresa djeluje kao jedinstvena kola, s mukim i enskim razredima

MORIA HANU 16.st., koje se jo naziva zlatno doba Sarajeva, postojalo je preko 50 hanova koji su pruali utoite i gostoprimstvo trgovcima i putnicima. Jedini od njih, do danas sauvan koji je zadrao svoj gotovo nepromijenjen izgled, je Moria han sagraen sredinom 16.st. u ulici SaraiTrgovci sa istoka i zapada, iz srednje Evrope i Sredozemlja, mogli su osim prenoita, tu nai kupce i prodati svoju robu, bez direktnog izlaska na pijacu. U dvoritu i prizemnim prostorijama nalazile su se tale, a prostorije na prvom katu ukraavale su duge, drvene grede. Han je stradao u poaru i obnavljan je u vie navrataTo je mjesto na kom su se podizale bune.LEGENDA: Braa Morii revolucionari, pokretai buna, neuhvatljivi. Uhitili su ih tijekom molitve na atmejdanu i svezali lancima, odveli na kulu i zadavili. Zato ljudi kau Ako ide uzbrdo ide i nizbrdo. Njihova majka se, nakon to je saznala za smrt sinova, zatvorila u sobu i odluila na post dok ne umre. Nakon 7 dana je izala i rekla Pritee glad jadLEGENDA: Dobro je ponekad biti nitko i nita

GAZI HUSER BEGOV BEZISTANSagraen sredinom16.st. Protee se du Gazi Husref-begove ulice u duini od 109 m, gdje se licem ove zgrade nie duan za duanom. Iz ove ulice u unutranjost Bezistana vode dva velika, svodovima natkrivena ulaza. Bezistan je veoma masivna kamena graevina bazilikalnog tipa kod koje je sredinji dio unutranjeg prostora natkriven izduenim bavastim svodom. Tu se s obje strane, nie ukupno 70 duana. Prva robna kua veliine nogometnog igralita. Pod je slian onome na stradunu, radili su ga dubrovani. Ovdje su, kao i danas, bile 52 trgovine koje su se otvarale i zatvarale u isto vrijeme tako da je trite bilo regulirano

KATEDRALAKatedrala u Sarajevu je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije , nalazi se u opini Stari Grad na zanimljivoj lokaciji jer sve glavne gradske ulice i etnice vode upravo prema njoj. Nadbiskup Josip Stadler i arhitekt Josip Vanca zasluni su za podizanje nove katedrale u Sarajevu , koja je otvorena u XIX. stoljeu. Graena je po uzoru na katedralu Notre Dame u Dijonu ,njezina duina iznosi 42 metra dok je iroka 21 metar te je izvedena u neogotikom stilu. Katedrala ima tri kule, srednja zavrava polukrunom elipsom dok je untranja dekoracija napravljena po uzoru na katedralu u akovu. Tijekom gradnje arhitekt je kombinirao elemente romanike i gotike dok su zidovi izgraeni od vapnenca iz okolice Sarajeva.Na ulaznoj strani katedrale nalaze se dva tornja jedan sa zvonom i drugi sa pet manjih zvona, koja su dar slovenskog naroda. Glavni oltar katedrale je dar grada Zagreba dok su zidne plohe oslikali poznati splitski umjetnici.Katedrala moe primiti 1200 ljudi i u njoj se nalazi grobnica Josipa Stadlera, vrhbosanskog nadbiskupa s poetka XX.stoljea koji je inicirao izgradnju objekta.Poseban doivljaj je posjeta Katedrali na Badnje vee , gotovo da ne postoji Sarajlija koji nije uao u katedralu i osjetio tu sveanu atmosferu, zagledan u prizor slike na kojoj su uz Franju Asikog i sv. Dominika prikazani Bosanac i Bosanka koji klee s djetetom u rukama dok se u pozadini vidi pogled na Sarajevo s Vratnika.Katedrala Srca Isusova je 2005. godine proglaena nacionalnim spomenikom.

SABORNA CRKVASaborna crkva u Sarajevu jedan je od najveih pravoslavnih hramova na Balkanu. Crkva se nalazi u samom centru grada, pored Ekonomskog fakulteta, s desne strane rijeke Miljacke. Saborna crkva u Sarajevu posveena je roenju Presvete Bogorodice. Gradnja zapoeta je sredinom 19.st. i trajala je 11 godina. Dozvolu za izgradnju crkve izdao je sultan Abdul Aziz kako bi ublaio kritike iz Evrope zbog vjerske netrpeljivosti. Sama crkva je izgraena dobrovoljnim prilozima graana Sarajeva i okolnih mjesta, kao i dubrovakih, beogradskih, transkih i bekih trgovaca. Postoji zapis da je i sam sultan bio jedan od onih koji su dali svoj prilog.Dananji izgled crkve malo se razlikuje od prvobitnog. Saborna crkva je graena od kamena. U osnovi je trobrodna bazilka i ima pet kupola. Prvobitno je bila prekrivena olovnim krovom, ali su u vrijeme Prvog svjetskog rata Austrijanci skinuli olovo, ukljuujui zvona i pokrili crkvu limom. Nakon toga je 1921. god. izvrena prva rekonstrukcija kada je u crkvu uvedena elektrina energija i kada su postavljena nova zvona te bakreni krov. Crkva poslije rata 1992-1995. za vrijeme rata crkva nije oteena meutim, zbog godina koje su prole, vanjska rekonstrukcija je ipak nakon rata obavljena, i to donacijom Grke. Takoer, u godinama poslije rata, srpska pravoslavna crkva pokuava da vrati u posjed zgradu Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, prostor koji je zajedno sa trgom kupljen za izgradnju Saborne crkve i pravoslavne bogoslovije sredinom 19.st. Spor je jo uvijek u toku.

DOM ARMIJESagraen 1881. god. Prvobitno objekt je sagraen kao oficirski kasino. Za vrijeme Jugoslavije nosio je naziv Dom JNA. Objekt se podie na neizgraenom prostoru na kome je bilo manje groblje. To je bilo sredite drutvenog ivota grada Sarajeva sve do kasnije izgradnje Drutvenog doma. Ovdje su se odravale izlobe, javna predavanja, a prvi koncert vojnike muzike odran je ve 1881. godine, a potom su filharmonijski i drugi koncerti uvedeni kao redovni, to se do novijeg vremena odralo kao tradicija u istom objektu i istoj Sali.

UMIRJA UPRIJAumur ugalj. Tu su kovai istresali pepeo i gar u Miljacku.

AKENAKA SINAGOGAAkenaka sinagoga je sinagoga u Sarajevu i trea po veliini u Evropi. Izgraena je 1902. godine. Oblik tog hrama je izgraen sa ugaonim kupolama na visokim tamburima, a presvuen je plitkom pseudomaurskom dekorativnom plastikom. Nalazi se nedaleko od Latinske uprije i Drvenije, na lijevoj obali Miljacke. Izgraena je po projektu Karla Parika. U posljednjem ratu 1992./1995. teko je stradala.idovi su se kao etnika vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz panije krajem 15. vijeka, kada su traei utoite doli u Bosnu (tada u sastavu Osmanlijske imperije).

DESPIA KUADespia kua je muzej-kua u Sarajevu Kua prikazuje kulturu stanovanja bogate, trgovake, pravoslavne porodice Despi. U vlasnitvu je Muzeja Sarajeva, kao njegov depandans. Kua je graena u nekoliko faza u 3 razliita perioda. Najstariji dio datira iz 17.st. Kua je pripadala imunoj, pravoslavnoj, porodici Despi koja je kuu poklonila gradu Sarajevu zajedno s jo jednim objektom u kojem je danas smjeten Muzej knjievnosti i kazaline umjetnosti Znaaj kue je u injenici da su se u njoj odigravale 1.klasine pozorine predstave tako da se ovaj objekat moe smatrati preteom suvremenog kazalita u SarajevuDespia kua je proglaena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2005. god.

AT MEJDAN- konjsko sajmiteSagraen 1913.god. na prostoru koji je vie puta u povijesti mijenjao svoj naziv i funkciju. Na ovom prostoru se u 17.st. nalazio hipodrom (otuda naziv ATMEJDAN) koji je 1878. godine pretvoren u Filipoviev trg (kasnije sagraena i Filipovieva kasarna iznad trga), a zatim je 1905. godine preureen u park Franje Josipa. Za vrijeme Jugoslavije zvao se park cara Duana, a danas nosi svoj prvobitni naziv Atmejdan Ovo je jedini muziki paviljon danas u Sarajevu, od nekadanja etiri paviljona. Muziki paviljon je sruen poetkom drugog svjetskog rata, a obnovljen je tek 2004. god.

MUZEJ SARAJEVOMuzej Sarajeva osnovan je 1949. godine sa zadatkom da prikuplja, prouava, uva, objavljuje i prezentira drutvenu, ekonomsku i kulturnu povijest Sarajeva od najstarijih vremena do danas1954. godine muzeju je dodijeljena zgrada bive Sudako-erijatske kole (u blizini Baarije) i u njoj je bio smjeten do 1993. Potom zgrada biva vraena vlasniku, a muzej i njegove postavke se smjetaju u vlastiti depandans prostor Starog hrama (gdje je ve bio smjeten Muzej idova BiH). Postoje naznake da bi muzej mogao dobiti prostor Brusa bezistana za postavu izlobi (ve i koristi privremeno taj prostor od 2000. godine) no za sada nema naznaka o dodjeli posebne (matine) zgrade za potrebe cijelog muzeja. Tokom agresije na BiH 1992-1995 svi eksponati muzeja su, zahvaljujui zalaganju njegovih radnika, spaeni i izmjeteni u prostor Starog hrama. U ovom depandansu se nalazi stalna izlobena postavka Sarajevo 1878-1918, dakle izloba prikazuje Sarajevo za vrijeme austro-ugarske vlasti.MUZEJ SARAJEVO 1878-1918 se nalazi u zgradi ispred koje je izvren atentat na Prijestolonasljednika i njegovu suprugu. Pored ovih tema u izlobenom prostoru su smjetene lutke koje prikazuju Franca Ferdinanda i Sofiju u prirodnoj veliini. Izvrio je atentat u 2 faze s jednog mjesta je bilo isplanirano uiniti, no nije uspio pa je odustao. Nastavio je s povorkom dalje niz cestu i kad je auto neplanirano skrenuo u ulicu, a on je naao na krianju iste ulice, iskoristio je priliku i pucao je. Tu su nekad bile i stope koje su nestale, kao i bista.Period austrougarske vlasti u BiH karakterizira i jedna nova suvremena administracija i uprava, zatim industrijalizacija i promet. Nova arhitektura uinila je Bosnu jednom od srednjoevropskih drava a Sarajevo gradom koji po svojoj arhitekturi nimalo nije zaostajao za Pragom ili Beom.Pored privrednog razvoja s industrijalizacijom su sauvani i tradicionalni zanati na taj nain to su osnovane radionice za tzv. umjetnike zanate. Napravljene su prve elektrane i izvrena je elektrifikacija. Uporedo s elektrinom rasvjetom, 1. maja 1895. godine, Sarajevom je krenuo kruiti i prvi elektrini tramvaj, koji je zamijenio dotadanji tramvaj na konjsku vuu. Prvi elektrini tramvaj imao je dvoje vrata, a mogao je ukupno primiti 24 putnika. Ovaj tramvaji imao je odvojene vagone za puae i nepuae, a ak je, u poetku, bilo i posebnih vagona za mukarce i ene. Vozai i kondukteri su imali pravila u oblaenju i odravanju higijene.Razvojem izdavatva i novih tamparija paralelno s razvojem kolstva i prosvjeenosti omoguit e razvoj i izdizanje nacionalne svijesti kod sva tri naroda (Srba, Hrvata i Bonjaka)Sve ove dogaaje i promjene koje su se desile za vrijeme austrougarske vlasti, obraene na muzeoloki nain, posjetioci Muzeja mogu vidjeti na izlobi

Kada je objavljeno da e nadvojvoda Franjo Ferdinand naslijediti prijestolje Austro-Ugarske te da e posjetiti Sarajevo u lipnju 1914. godine Dragutin Dimitrijevi, ef obavjetajne slube u srpskoj vojsci i elnik Crne ruke, poslao je tri ovjeka - Gavrila Principa, Trifka Grabea i Nedeljka abrinovia u Sarajevo da izvre atentat. Svakom je dao pitolj, dvije bombe i malu koliinu cijanida. Naime, bilo je im je nareeno da izvre samoubojstvo nakon to nadvojvoda bude ubijen jer je Dragutinu Dimitrijeviu bilo od izuzetne vanosti da nitko ne preivi kako bi time eliminirao svaku mogunost da priznaju kako je ubojstvo organizirano. Gavrilo Princip i Trifko Grabe patili su od tuberkuloze i bili su svjesni kako nee jo dugo poivjeti, te su stoga bili voljni dati svoj ivot za svoj politiki cilj - nezavisnost Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske. Po dolasku u Sarajevo zavjerenici su se pridruili ostalim sudionicima zavjere: Muhamedu Mehmedbaiu, Danilu Iliu, Vasi ubriloviu, Cvijetku Popoviu, Miku Jovanoviu i Veljku ubriloviu.

U subotu 28. lipnja 1914. godine Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek vlakom su stigli u Sarajevo. General Oskar Potiorek, guverner provincije Bosne i Hercegovine ekao ih je na kolodvoru kako bi ih odveo na primanje u Gradsku vijenicu. U prvom automobilu vozili su se Fehrim uri, sarajevski gradonaelnik i dr. Gerde, naelnik policije. Franjo Ferdinand i Sofija von Chotek bili su u drugom automobilu s Oskarom Potiorekom i grofom von Harrachom. Krov automobila bio je sputen kako bi okupljena gomila imala to bolji pogled na ugledne goste. Nekoliko pripadnika Crne ruke ekalo je du rute kojom e proi Franjo Ferdinand. Svakome od njih bilo je zapovjeeno ubiti Franju Ferdinanda kada doe do mjesta gdje se nalaze. Prvi zavjerenik Muhamed Mehmedbai, koji je stajao ispred zgrade Austro-maarske banke, nije pucao kada je nailo vozilo. Kasnije na suenju izjavio je kako je ispred njega stajao policajac te se bojao da e ga uhititi prije nego to ispali hitac. Naredni atentator bio je Nedeljko abrinovi. Oko 10:15 sati bacio je bombu na nadvojvodino vozilo. Meutim, voza, koji je vidio kako neto leti prema vozilu, je ubrzao te je bomba eksplodirala ispod kotaa narednog automobila. Tada su ozbiljno ranjene dvije osobe koje su se nalazile u automobilu iza vojvodinog - Eric von Merizzi i grof Boos-Waldeck. rapneli bombe pogodili su i desetak promatraa.

Nakon to je bacio bombu abrinovi je progutao cijanid i skoio u rijeku Miljacku. Meutim etiri ovjeka su ga slijedila (meu kojima i dva detektiva) i uspjeli su ga uhvatiti. Otrov nije djelovao pa je odveden u policijsku stanicu. Voza Franje Ferdinanda Franz Urban, nakon pokuaja atentata, provezao je veoma brzo pored ostalih zavjerenika te oni nisu pokuali napasti nadvojvodu. Nakon slubenog primanja u Gradskoj vijenici nadvojvoda se interesirao za osobe ranjene u atentatu. Kada su mu rekli da se jo nalaze u bolnici inzistirao je da ih posjeti. Pripadnik nadvojvodine svite barun Morsey rekao je nadvojvodi kako bi to moglo biti opasno, ali je Oskar Potiorek (koji je bio odgovoran za sigurnost kraljevskog para) odgovorio: "Zar vi mislite da je Sarajevo puno atentatora?" Ipak Potiorek je predloio da nadvojvotkinja Sofija ostane u Gradskoj vijenici. Meutim kada joj je barun Morsey to rekao ona se usprotivila: "Sve dok se danas nadvojvoda pojavljuje u javnosti i ja u biti s njim."

Kako bi bio to sigurniji da e nadvojvoda stii do bolnice Potiorek je odluio zaobii gradsko sredite, ali je to zaboravio rei vozau koji je u ulici Franje Josipa skrenuo desno. U to vrijeme na uglu je stajao Gavrilo Princip. Potiorek je tada shvatio da voza ide krivim putem rekavi: "to je ovo? Ovo je krivi put!" Voza je zakoio i krenuo unazad. Kako je to radio sporo Princip je imao vremena izvui pitolj i ispaliti nekoliko hitaca. Nadvojvoda je pogoen u vrat, a nadvojvotkinja u abdomen. Principov metak presjekao je vratnu ilu nadvojvode, ali je on prije nego to e izgubiti svijest uspio povikati: "Sofija, draga moja! Sofija, draga moja! Nemoj umrijeti! Preivi zbog nae djece!" Voza ih je odvezao u Konak, guvernerovu rezidenciju, ali iako su oboje bili ivi kada su stigli do Konaka ubrzo su podlegli ranama. Nakon to je izvrio svoj cilj Princip je uperio pitolj u sebe. Meutim ovjek koji je primijetio to je Princip uinio uhvatio ga je za desnu ruku i sprijeio ga u pokuaju samoubojstva. Ubrzo su stigla i dva policajca koja su uhitila Principa. Nakon sasluanja Principa i abrinovia, oni su odali svoje drugove u zavjeri koji su, osim Muhameda Mehmedbaia koji je uspio pobjei u Srbiju, uhvaeni i osueni za ubojstvo i izdaju. Prema vaeem zako