Akvaristika 1

Sadraj:UvodOpenito o akvaristicito je akvarijVrste akvarijaPoloaj akvarijaDijelovi akvarija-Akvarijodravanje akvarija-Filtervrste filtracija(bioloki, mehaniki, kemijski, UV sterilizacija,RO/DI)usporedna tablica kanistarskih filteraodravanje filtera-Grija(odravanje grijaa)-Rasvijetauvodvrste rasvijete i odravanjeusporedna tablica flouroscentnih cijevi-Podlogavrste podloge-Vodakemijske vrijednosti vodetvrdoa (GH, KH),kiselost (pH), ugljini-dioksid CO2, Kisik O2, Klor i Kloramin, FosfatiDuik i duikovi spojevi, BIOLOKOFUNKCIONIRANJE AKVARIJA Sindrom novog akvarija

Mjerenja parametara vodeVanost periodine izmjene vode Ribe-bioloka klasifikacija i taksonomija-izbor i nabava-transport-ishranaArtemiaTubifexProtozoaGrindal crviDaphniaCiklopsiKine glisteGovee, puree srce-bolestitablica simptoma, uzrocka i lijeenja bolestilijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin,Antibiotici, Sera i Tetra lijekoviBiljkeRazmnoavanjeOdabir biljaka i nabavaNutrientiBioloka dekalcifikacijaIzrada akvarijskog scenarija (aquascaping)Algevrste algi i nain uklanjanjaOstali slatkovodni organizmipueviraiiZakljuaktest-pitanja za provjeru znanjatoni odogovori testa

AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica2

free e-bookverzija 1.0 beta pdfgodina 2003

autor licprelom dobriilustracije karin

to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding whileI've been working on this book...

to many friends from aquatica's forum


Uvod

Nedostatak odgovarajueliterature na hrvatskom jezikunajvea je prepreka kod akvaristapoetnika. Sve do sada objavljeneknjige su ili starijeg datuma izastarjelog koncepta ili loi inejasni prijevodi knjiga saengleskog govornog podruja.Ovdje neete nai fotografijeprekrasnih ribica i opise stotinavrsta ribica, za to vam preporuamneke od jednostavnih atlasa (npr.Dr. Axelrod's Atlas of freshwateraquarium fishes).

Takoer, poetnici e biti moda razoaranikompliciranim inzistiranjem na "nekimdosadnim duikovim spojevima", meutimako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo eim biti odskona daska da sami istraujuono to ih zanima uz ovo prvotnopoznavanje nekih osnova.

Promatrao sam kroz nekoliko godina tisue itisue pitanja koje akvaristi postavljaju, paje ovaj tekst nastao na uzastopnomponavljanju nekih elemenata koje ak iiskusniji akvaristi, ponekad zanemare.Slatkovodna tropska akvaristika jenajjednostavnija za poetnike, stoga je onanajvie zastupljena i ovdje opisana.


Openito o akvaristicito je akvarij?

Akvarij je zatvoreni komadi prirode, bioloki sustav u kojem se dogaajuprocesi bitni za bioloku ravnoteu. Dakle, na cilj je simulacija prirodnihprocesa kakvi se dogaaju u okoliu iz kojeg potjeu nai organizmi uakvariju. to vie uspijemo pribliiti akvarijske uvjete onima u prirodi,

postajemo bolji akvaristi.

to je akvaristika?Akvaristika trai neprestan ovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje.Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i uenja.Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovnaznanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanjeakvaristike. Akvaristika potie iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko usvijesti razvijen jo od 10. stoljea. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljajuprirodna kruenja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija ureenja ivotnogprostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo ifunkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbolivota i istoe, unosi svjeinu i odrava optimalnu koliinu negativnih iona koji suneophodni za zdravlje i dobro raspoloenje ovjeka. Poetkom 18. stoljea prviakvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujuiotpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao to su dvodihalice (npr. Macropodusopercularis) koje mogu izdrati duga putovanja sa vrlo malo kisika i veimtemperaturnim oscilacijama poinje irenje akvaristike po svim kontinentima, anajvei procvat doivljava s tehnolokim razvojem nakon Drugog svjetskog rata.Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdjese prije svega uz pomo tehnolokog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da seuz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspjeno dratiakvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u poetku intenzivno donosile iz prirodnogokolia, gdje je pri tome tek malen broj preivljavao zbog neadekvatnog prijevoza,a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U dananje vrijeme kada jevelik broj prirodnog okolia uniten ili se jo vie unitava u ope globalizacijskompokretu, akvaristika se sve vie trudi koristiti znanje za uzgoj riba i odravanjeakvarija, pa tako i ouvanje prirode. Tehnologija nam je samo pribliila prirodu ipokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijenitipretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna to znai poremeenekoloki sustav i koliko se truda treba uloiti da se vrati u normalu, a i esto sveode u nepovrat. Pokuajte samo zamisliti to bi znaila aica nafte u akvariju, zbogtoga uvajte prirodu, jer o njoj ovisi i va akvarij. Akvariju je potrebna voda, istavoda koju je teko dobiti unato sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji FengShui, akvarij u domu donosi sreu i novac, ako je pravilno postavljen...s toga punosree i novca


Vrste akvarijaAkvarije moemo podijeliti na nekoliko vrsta.Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boati (brakini) akvariji.Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji setakoer dijele po vrsti organizama koje drimo, pa tako susreemo biotopne ilizemljopisne akvarije koji sadre odreene vrste organizama sa jednog biotopnogpodruja (npr. akvarij podruja Amazone sadri biljke i ribe amazonskog sliva, auvjeti su odreeni svojstvima kao i u prirodnom okoliu). A druga su vrsta drutveniili zajedniki akvariji koji sadravaju organizme bez obzira na njihovo prirodnoporijeklo i kojima su potrebni slini uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji inajraireniji meu akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijaliziraniakvariji: Karantenski akvarij ima namjenu lijeenja i preventivne karantene kodunosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji slue za mrijest,razmnoavanje i uzgoj mladih riba.Poloaj akvarijaPrije nego to nabavite akvarij morate znati gdje ete ga postaviti. Funkcionalni i

sigurnosni zahtjevi kod poloaja su na prvi pogled beznaajni, ali morateznati da akvarij veliine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjenmoe teiti i preko 500kg. Dakle, povrina na kojoj e stajati mora bitivrsta, bez vibracija i za vee akvarije je potrebno napraviti statistiki

proraun vrstoe poda. Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobiajenom kretanju poprostoriji. U akvariju izloenom direktnoj sunevoj svjetlosti razvijaju se neeljenealge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se moe kupiti uspecijaliziranim prodavaonicama akvarijskeopreme. Ako ga izraujete sami voditerauna o vrstoi materijala. Takoer jevano da se postolje oslanja o pod na tovie dodirnih toaka, kako ne bi opteretilipod samo na manjem dijelu povrine.Podloga na koju lijee dno akvarij treba bitipuna cijelom povrinom i amortizirajui takoda upija neravnine i sprjeava savijanje dnaakvarija. Najee se koristi stiropor, pluto ilifilc od pjenaste gume.


Dijelovi akvarija

AkvarijKonvencionalni akvariji se najee izrauju od stakla, lijepljeni suspecijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da priblino duina budeduplo vea od irine i visine (npr. 100x50x50).Uz standardne oblike imamo i krune, esterokutne, zaobljenih prednjihstranica, kutne...

Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sadeklariranom "nosivou" Veliina akvarija slijedi pravilo: "to vee, to bolje".U velikom akvariju promjene se dogaaju sporije, tako moete reagirati na mogueprobleme, a organizmi ih tada lake podnose.Poetnicima su idealne veliine od 80L do 180L. Sve manje od toga trai vieiskustva, te pravi probleme u odravanju konstantne kvalitete vode.Vei akvariji od 200L postaju skuplji za ureenje. Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veliina vam nijeogranienje, pokuajte nabaviti akvarij duine 120 cm, to je idealno zbog duineneonskih cijevi, a dui akvariji su estetski dojmiljiviji.U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno laki,prozirniji i vri, te ih je lake savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine.Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lake nego na staklu. Akril sepreporua za izrazito velike akvarije.

Odravanje staklenog akvarijaAkvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da biprovjerili spojeve i vrstou, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene algekoje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se moe kupiti u specijaliziranimakvaristikim trgovinama ili britvicom (iletom) paljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpunoprazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna,octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakvasredstva za pranje, ve samo istu vodu.


FilterFiltere dijelimo po nainu funkcioniranja na mehanike, kemijske i biolokefiltere i po smjetaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima uloguodravanja kvalitete vode i njene istoe optimalnom za ivot organizama.Najee se sastoje od odreenog filtrirajueg medija i pumpe koja tjera

vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoa populacijeorganizama u akvariju.Mehanika filtracija ima zadatak oistiti vodu od sitnogotpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Zamehaniki filter kao medij se najee koriste sintetikaspuva i vata.Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranjeodreenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenihkemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koristeaktivni ugljen, zeolit, treset.Bioloka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranjeakvarija. Da biste razumjeli princip bioloke filtracijeproitajte dio o biolokom funkcioniranju akvarija. Kaomedij za bioloki aktivan filter koristimo upljikavu poroznukeramiku, sintetiku spuvu, "bio kuglice", poroznokamenje, siporax i slino.Spomenut u jo i intervalne filtere (wet-dry) koji koristeprincip isprekidanog prelijevanja vode preko biolokiaktivnog medija. Tim postupkom omoguava se boljeprozraivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj jepotreban kisik koji se topi u vodi kada pulsirapreko medija u filteru. Ovakav sistem koristenapredniji visei i kanistarski filteri. Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najvienapredovali zbog jednostavnosti upotrebe ikvalitete filtriranja. Radi toga se poetnicima preporuanabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera.Prednost ovih filtera je mogunost odabiramedija, pa tako i naina filtracije.Jednostavnost odravanja, snaga filtriranja inezauzimanje prostora u akvariju.esto poetnike od izbora ovog tipa filteraodbije neto vea cijena, ali se kroz nekovrijeme pokae kao vrlo ekonomina ifunkcionalna filtracija. Neadekvatan filter upoetku donese puno vie "tete" negokoristi. Poznati proizvoai kanistarskih filtera suEheim (serije classic, eco, professinel,profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena(FilStar)


Visei filter

Kanisterski filter

Jeftinija varijanta vanjskih filtera su visei ("hang-on", power filters) filteri koji sevjeaju na vanjsku stranicu akvarija.Visei filteri esto su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan padvode kao povrat vode iz filtera u akvarij.Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teko montirajuzajedno s poklopcem.Poznati proizvoai viseih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems(Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters)Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manjeakvarije.Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvareestetsku sliku akvarija, oteano je s njima ienje i malije kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutnifilteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previe odvanjskih kanistarskih filtera.Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjegvolumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih.Unutarnji filteri najee koriste bioloku filtraciju i moguse sastojati samo od sintetike spuve i vanjske pumpeza zrak.Poznati proizvoai unutarnjih filtera su Hagen (FluvalPlus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera,AquariumSystems (Duetto), Tetra- Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnjifilter i sastoji se od vie reetkastih ploa koje se spajaju i povezuju na jednu ili viecijevi ispod akvarijske podloge.Cijev se spaja na protonu pumpu (powerhead) velike protonosti i snage, buduida je povrina medija, zapravo cijelo dno akvarija.Pumpa tjera vodu isisavajui je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu.Kvalitetne protone pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkuliravodu, tjerajui tok vode ispod podloge prema povrini. Na taj nain obogaujemopodlogu kisikom i pospjeavamo bioloku aktivnost.Podloga postaje bioloki filter i ujedno je obogaujemo tvarima koje kasnijeiskoritavaju biljke za hranu.Miljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracijakomplicirana i problematina, drugima je ovo idealan oblik filtriranja.Mane su, potreba za podlogom odreene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm),jer sa sitnim se ljunkom ovakav sistem moe zaepiti, a sa prekrupnim ljunkomgubi mo filtriranja.Istodobno, ovakav filter ne moemo lako oistiti, jer trai "raskopavanje"kompletnog akvarija, pa ukoliko doe do problema (npr. kod zaepljivanja) postajeprava bakterijska bomba.Meutim odlino se pokazuje u akvarijima s gusto zasaenim biljem, gdje sepospjeuje prozraivanje korijenja i neprestano dovoenje "svjeeg" otpada kojegbiljke koriste kao hranu. Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama istiti.


Unutarnji filter

Ovakav tip filtracije preporuam naprednim akvaristima i onima s iskustvom.Mogue je odravati akvarij i bez filtracije, meutim u tom sluaju se moramo dratistrogih pravila.Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem bioloke filtracije. Akvariji mora imati odlinu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljinog-dioksida (CO2) i manji broj odreenih riba. Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.

Odravanje vodeUz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodina izmjena jednog dijela vode!

O ovom najvanijem pravilu opirnije u rubrici voda, bioloko funkcioniranje akvarija.


ProizvoaModel Veliinaakvarija

[l]

Protok[l/h]

Volumen

filtera[l]

Snaga[W]

*

EHEIMclassic 2213 250 440 3 8classic 2215 350 620 4 15classic 2217 600 1000 6 20classic 2250 1000 1000 12 28classic 2260 1500 1900 18 50ecco 2231 100 300 1,6 5ecco 2233 200 480 2,4 5ecco 2235 300 600 3,2 8professionel 2222 150 500 2,3 8professionel 2224 250 700 3 8professionel 2226 350 950 4,9 25professionel 2228 600 1050 7,3 25professionel 2322 150 500 2,3 8 + 150 termo filter (integrirani grija)professionel 2324 250 700 3 8 + 150 termo filter (integrirani grija)professionel 2326 350 950 4,9 25 +180 termo filter (integrirani grija)professionel 2328 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grija)professionel 2227 350 1050 4,9 25 intervalni filter (wet/dry)professionel 2229 600 1050 7,3 25 intervalni filter (wet/dry)

professionel 2327 350 1050 4,9 25 + 180intervalni filter (wet/dry) + integrirani

grija

professionel 2329 600 1050 7,3 25 + 210intervalni filter (wet/dry) + integrirani

grijaproffesionel II 2026 350 950 4,9 25proffesionel II 2028 600 1050 7,3 25proffesionel II 2126 350 950 4,9 25 + 180 termo filter (integrirani grija)proffesionel II 2128 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grija)

HAGENFluval MSF 104 100 480 3,2 7 MSF (multi stage filter)Fluval MSF 204 200 680 4,6 7 MSF (multi stage filter)Fluval MSF 304 300 1000 6,6 12 MSF (multi stage filter)Fluval MSF 404 400 1300 8,5 12 MSF (multi stage filter)Fluval 103 100 390Fluval 203 200 420

Fluval 303 300 840SACEMMarathon 100 100 350 1,5 6

Marathon 300 200 350 1,8 6Marathon 500 300 800 4,7 12Marathon 1000 500 1000 5,5 16Marathon 1500 800 1600 8,5 23

Marathon 2000 1000 1850 10 31RENAxP1 180 750 4,4 13

xP2 300 1050 6,3 16xP3 600 1350 9,1 19

HYDORPrime 10 150 300 1,5 10Prime 10 250 600 3 22Prime 10 400 900 5 30


UV sterilizatoriOsim klasine filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubiasta)sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (poto UV sterilizatorinisu filteri i trebaju pred-filtraciju) uinkovito unitava bakterije, gljivice, alge iviruse.Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubiastog zraenja navalnoj duini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih unitava ilisprjeava njihovu daljnju reprodukciju.Energija lampe od 30 mWs/cm2 unitava oko 99% svih uobiajenih vrsta bakterijau vodi.UV lampe se sastoje od kuita u kojem oko lampe prolazi voda u cjevicama odkvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h.

Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je uporastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogunost jepredoziranja i nikakvih tetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik jespektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba injihovih nametnika, uinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo nekeprednosti ovakvog tipa proiavanja vode.Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora bitioiena i bistra sa to manje estica, a nakon izlaska je preporuljivo da prolazikroz bioloki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme.-UV lampe su zatiene u neprozirnom kuitu, jer trajno oteuju vid i kou, zbogtoga itajte pozorno upute proizvoaa!


UV sterilizator

Obrnuta Osmoza i DeionizacijaRO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije(hiperfiltracija) vode openito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, ve zapripremu vode.)

Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i poinje se primjenjivatitek krajem ezdesetih u civilne svrhe, omoguavajui teoretski iz bile koje vrstevode bilo ona morska ili slatkovodna i oneiena, dobivanje pitke i iste vode.Prvi je dio RO, koji moe biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistemosmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika dokrajnjih dijelova listova.U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni

medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona(najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se odceluloznog acetata, poliamida i drugih materijala i imaju odreeni vijek trajanja.Kvaliteta i koliina proiene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane.Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu oienu od nekih monovalentnih iona(npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), vie-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO42-) i organskih tvari do 99%.Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivaki filter) koji slui dekarbonizaciji(deionizaciji) vode.Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoa.Nusprodukt je mala koliina ugljine kiseline.Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je ista i ona koja setroi kao tehniki neista voda je u najboljem sluaju 1:3.RO/DI sistemi su ovisno o mogunostima i kapacitetu ipak prilino skupi, pa ih koriste naprednijiakvaristi i uzgajivai.


Pojednostavljeni princip rada RO filtracije

Odravanje filteraVeina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod ienja pripremite sve da bi vrijemeobustavljanja rada filtera bilo to krae. Takoer kod prvog putanja biolokog filtera u pogon unovom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekuini za startanje akvarija. Tako e filterprije "sazrijeti" za bioloku filtraciju. Tekuinu moete kupiti u specijaliziranim akvarijskimtrgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere seupotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok veinu obnavljamo ispiranjem u vodi.Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne estice i krhotine.Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobruuinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loi su bogati fosfatima ipodiu pH vrijednost vode. Vrlo je vano, da medij koji se koristio za bioloku filtraciju paljivooperemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi unitila. Nikako ne ispirite vruom vodom ilidodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju.

Primjer pranja sintetike spuve:U istu, praznu posudu prikladne veliine za pranje spuve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spuvu izfiltera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spuvu i lagano stiite spuvu dokprljavtina ne izae iz rupica. Vratite spuvu u filter i pustite ga to prije u pogon. Nikada pretjeranone istite spuvu ili druge medije koji slue bakteriolokoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnimbakterijama za funkcioniranje filtracije.


GrijaZa toplovodne je akvarije grija neophodan.Najee se koriste potopni grijai u staklenoj epruveti s ugraenimtermostatom.

Uz grija je obvezan akvarijski termometar pomou kojeg kontroliramo inamjetamoeljenu temperaturu vode. Snaga grijaa uvjetovana je volumenomakvarija i prosjenoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grija uakvariju moe izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnojtemperaturi potreban je grija jakosti 10-20%W vie od volumena akvarijau l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grija od 120W). Za vee akvarijebolje je koristiti dva grijaa. Za akvarije u kojima je zasaeno puno biljakakoriste se i "grijui kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge.Na taj nain se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada jekorijenje hladnije od vode, to usporava rast biljaka. U nekim su filterimave ugraeni grijai, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Nekiod proizvoaa grijaa su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...

Odravanje grijaaGrija nemojte nikad ukljuivati izvan vode i kod izmjene vode u akvarijuobvezno ga iskljuite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi

sprijeili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijaa.Eventualno ienje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operiteblagim rastvorom kiseline).

Primijetite li napuknue na epruveti ili ''roenje'' unutranjeg djela stakla epruvetezamijenite odmah grija za novi.


RasvjetaZa poetak, to je svjetlost?Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra izmeu ultraljubiaste iinfracrvene valne duine. Jaina svjetla mjeri se u lumenima (L), aefektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potroak odreujemo jainom

dobivene svjetlosti na potroenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu,odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (K). Ovdje dolazi dozbunjujueg psiholokog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veutemperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obine arulje ima npr. 3200Kdok dnevno sunevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH arulje ima oko10000K.

manja temperatura svjetla vea temperatura svjetla

Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom urasponu od 1 do 100. CRI izraava raspon spektra u svjetlosti. Sunevo svjetlo imaCRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.

CRI=20 CRI=60 CRI=100

Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskogbiotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se takoer ne mogu odvijatibez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunevog svjetla nisu isti na svim dijelovimazemaljske kugle. U veini prirodnih okolia tropskih riba trajanje dnevnog svjetla jeoko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Duinu trajanjamoemo regulirati runo ili vremenskom sklopkom (timer) mehanikom ilielektronskom. Vremenske sklopke su jeftini ureaji koji uvelike olakavaju posaoritmikog paljenja i gaenja, a organizmi u akvariju se lake naue na toan ritamdana i noi. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veliini(dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "istoa" akvarijske vode ima presudan utjecaj nakoliinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vodeve se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna neistoe i obojena(ukasta, mutna) gubitak se oituje ve u prvih desetak centimetara stupa vode.Ukoliko sami izraujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogunosti i mjesta zadodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jainom svjetlosnogintenziteta. U poetku su akvariji esto skromno zasaeni biljkama, pa prejakasvjetlost loe utjee na ponaanje riba koje su esto plaljive u takvom okruenju.


Kasnije, kada biljke izrastu i ponu praviti sjenovite dijelove, pojaate svjetlostaktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomae i kod mogueg pojavljivanja algikoje su esto indikator loe rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najee najskuplji dioopreme, zato to imaju kratak vijek trajanja tako da esto, ovisno o tipu, moramokupovati nova rasvjetna tijela.

Vrste akvarijske rasvjeteU slatkovodnoj tropskoj akvaristicidanas se najvie koriste flourescentnecijevi za rasvjetu, pa emo stoga njimanajvie i posvetiti panje. Flourescentarasvjeta radi na principu katode kojaje na jednom kraju dugake staklenecijevi ispunjene vakuumom i ivinomparom i anode na drugom kraju cijevi.Elektrina energija ionizira ivinu parui ona poinje zraiti ultraljubiastimspektrom. Na unutranjim stjenkamastaklena cijev obloena je fosforom

(fosforni prah) koji potaknut zraenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost.Mjeavinom i aditivima u fosforu dobivamo eljeni raspon spektra, CRI. Nakonodreenog vremena rada katoda se "potroi" i proizvodi sve manje korisnog svjetla,pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigunica(balast). Flourescentne cijevi su najea i najpopularnija rasvjeta, prvenstvenozbog male cijene potronje elektrine energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosuna snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omoguavapravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij.Kombinacijom odreenih cijevi razliite temperature svjetla dobivamo vei CRI.Vijek trajanja odreuje proizvoa, a kree se oko 2500-10000 radnih sati, svakakobi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budui da ljudsko oko ne moezamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvoai flouroscentnih cijevi suHagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips...MH lampe, odnosno metal-halidne (jo ih zovu i quartz-halogen ili tungsten-halogen) su skuplji, ali i snaniji izvor svjetlosti. Rade na principu ivne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij,bromin...) koji odreuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (HalideQuartz Jod)Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnojakvaristici.To je najsnanija vrsta rasvjete gdje prigunica pulsira naponom u lampi veim od5000V stvarajui jak izvor svjetla slian sunevom.Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijimasa puno biljaka. To je najljepa i suncu najslinija rasvjeta. Odsjaji prelamanjapovrine vode reflektiraju se na dno akvarija inei dojmljiv prizor igre svjetla isjene.Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni zabiljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla.


Flouroscentne cijevi sa prigunicom

Montiraju se najee bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju bitiodmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju.Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila iventilatori koji izbacuju vrui zrak iz kuita poklopca. Takoer su potrebneprigunice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvihlampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL(mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odline suza intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektoraprigunica. Halogene lampe se ne trebaju mijeati sa MH lampama, jer rade napotpuno drugom principu (halogeni ciklus pomou volframove ice). Isijavaju punotopline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlostikao to su obine arulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu uakvarijima sa biljem.


Model (upotreba)

Veliina [Cm]

Diametar*

Snaga[W]

temperatura [K]

Interval izmijene[h]

AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rastbiljaka) 30.48 T5 8 5400 3000

38.1 T8 14 5400 5000

45.72 T8 15 5400 5000

60.96 T8 20 5400 7500

76.20 T8 25 5400 7500

91.44 T8 30 5400 7500

106.68 T8 40 5400 10000

121.92 T8 40 5400 10000

SUN-GLO (dnevno svijetlo) 30.48 T5 8 4200 3000

38.1 T8 14 4200 5000

45.72 T8 15 4200 5000

60.96 T8 20 4200 7500

76.20 T8 25 4200 7500

91.44 T8 30 4200 7500

106.68 T8 40 4200 10000

121.92 T8 40 4200 10000

MARINE-GLO (morski akvarij) 38.1 T8 14 4200 5000

45.72 T8 15 4200 5000

60.96 T8 20 4200 7500

76.20 T8 25 4200 7500

91.44 T8 30 4200 7500

121.92 T8 40 4200 10000

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka) 45.72 T8 15 2400 5000

60.96 T8 20 2400 7500

91.44 T8 30 2400 7500

121.92 T8 40 2400 10000

POWER-GLO (za koralje i biljke) 30.48 T5 8 5400 3000

38.1 T8 14 5400 7500

45.72 T8 15 5400 7500

60.96 T8 20 5400 9000

76.20 T8 25 5400 9000

91.44 T8 30 5400 9000

106.68 T8 40 5400 20000

121.92 T8 40 5400 20000

LIFE-GLO (dnevno svijetlo) 38.1 T8 14 4200 7500

45.72 T8 15 4200 9000

60.96 T8 20 4200 9000

76.20 T8 25 4200 9000

91.44 T8 30 4200 9000

106.68 T8 40 4200 20000

121.92 T8 40 4200 20000


PodlogaPodloga u akvariju ima vie funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskogbiotopa, izboru riba i biljaka.Ribe se osjeaju sigurnije, lake pronalaze hranu i skrovita.Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, privruju se korijenjem i pomou

nje se razmnoavaju.U podlozi se odvijaju procesi vani za bioloko funkcioniranje akvarija.Ovisno o izboru riba, ureenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti,granulacije i oblika podloge.Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poeljan je krupniji ljunak i kamenje, kakone bi previe mutile vodu. (npr. neki ciklidi).Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni ljunaki pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi).ljunak ne smije biti otrih rubova (mljeveni) ve rijeni, zaobljeni, da se neke ribene bi ozlijedile kopajui po njemu u potrazi za hranom.Veina junoamerikih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjeaju smirenije.U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bimijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode.Ribe koje ive u mekim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenakogpodrijetla koje se otapa u vodi podiui joj tvrdou.

Nasuprot njima, ribama kojima pae tvrda voda, ne odgovaraju humus i treset u podlozi, a koji pak sputaju pH vrijednost vode. Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija odreujemo oponaanjem prirodnogokolia riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping.Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta zaskrivanje i svoj zamiljeni teritorij.Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem,sa potopljenim korijenjem.Ovdje je rije i o pitanju dobrog ukusa akvarista, alise preporua to vie oponaati prirodu, tako da sukoljke, koralji i upljikavo kamenje najblaereeno nepotrebni u tropskom slatkovodnomakvariju.Takoer tu spadaju i razne figurice potopljenihbrodova, kule od plastike i plastino bilje, kojeakvaristi najee ne ele previe komentirati.


Sera floradepot

Ve gotove podloge se prodaju kao obian ljunak odreene boje i granulacije, dospecijaliziranih mjeavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot,Dupla K, Sachem Flourite...).Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji slojkoji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima.Ovakav nain podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubineakvarija. Takoer na prednjem dijelu sadimo niskorastue biljke koje imaju manje iplie korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastue i vee biljke koje imaju jaekorijenje. Uzdizanje podloge se moe napraviti i stepenasto (terase).Debljinu sloja podloge odreuje veliina akvarija, a minimum je 4cm na prednjemdijelu stakla.Puno biljaka trai bogatu podlogu, ako su gusto zasaene onda poseemo zasloenijom mjeavinom podloge, odnosno gnojenjem.esto se prodaju razliita gnojiva za akvarijsko bilje, ali veinom su ona tekua islue za dodavanje hranjivih tvari iskljuivo preko nadzemnih dijelova biljaka.Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo upodlogu.Ako elimo akvarij gusto zasaen biljkama tad podloga treba biti deblja i sloenija.U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj eljezom.

Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni ljunak slianboksitu (boksit je toksian u akvariju zbog aluminija kojim jebogat), crvene boje i siromaan humusom, a veinom ganalazimo u tropskim predjelima nataloenog u terasama iliuljebima. Laterit je takoer dostupan kao podloga i prihrana(npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teko moe kupiti.Takoer, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednostlaterita je to zadrava eljezo koje biljke iskoritavaju uneaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospjeuje

oksidiranje eljeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi sekod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena jeglina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja slui lakemukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podlogestavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena(kada drvee i ostale biljke trunu i raspadaju se u movarama taloi se kao organskimaterijal u stajaoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset takoer blago sputa pH(ini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji jenajbolji za mijeanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odlian izbor je ljunakvulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura inije efikasnom u procesu biolokog funkcioniranja. Tamno smea boja lave odgovaraveini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu moemo dodati i glinu. Glina sadrimalo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je eljezom i kompaktna. Glinase moe dodati kao oblikovane isuene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvupodlogu stavljamo zavrni sloj ljunka. Ve gotove vrste gnojiva za podlogu koje semogu pronai u naim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga zaakvarije u kojem e biti zasaeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenjaveinom je samo od sloja sitnog ljunka. Takvi akvariji oponaaju biotopestjenovitih afrikih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo


paljivo postaviti da ne bi dolo do pomicanja i uruavanja. Ukoliko elimo postavitikompliciranije dekore od stijena potrebno je komade uvrstiti (npr. silikonskimkitom), a takoer postavljamo stijene na amortizirajuu podlogu (stiropor) tako dase pritisak rasporedi jednolino na povrinu dna.Primjeri sastava podloga

Biotop pH P2O3ppmK2Oppm

Mgppm

Feppm

Mnppm

Cuppm

Znppm

Cryptocoryne affinis (Malaysia) 5,7 3 4 8 1366 814 3,3 4,0

C.zewaldiae, Barclaya(Malaysia) 5,8 3 3 6 58,4 103,8 1,0 1,5

C.cordata (Thailand) 5,6 1 2 15 212 8,0 1,4 2,1

Barclaya longifolia (Thailand) 4,4 2 2 3 164,5 12,6 0,8 1,1

Cryptocoryne albida (Thailand) 4,9 2 4 4 78,0 10,7 0,5 0,9

kvarcni ljunak, nekoriten 4,5 1 1 1 0 - - -


VodaAkvarijska voda je najvaniji dio akvarija. U njoj ive ribe i biljke koje suse prilagoavale takvom okoliu milijunima godina, i radi toga bilo kakvenagle i velike promjene najee uzrokuju teke posljedice za organizme.Ovdje u objasniti i moda najvaniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je

kruenje duika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su vani zarazumijevanje tih procesa...Voda ima osobine koje dijelimo na fizike i kemijske. Fizike osobine sutemperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizamakoje drimo i najee se kree u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23C do 26C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5C. Nie temperature od 18Ctropske ribe ne mogu dugo izdrati, budui da su ribe hladnokrvni organizmi. Veatemperaturna variranja negativno utjeu na organizme i oni su podloniji bolestima,a i za razmnoavanje mogu imati loe posljedice. Temperatura takoer utjee i nakemijske osobine vode (koliina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazateljikemijske kvalitete vode. Boja vode moe biti i pokazatelj biolokih procesa uakvariju. Miris vode moe biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (mirisna pokvarena jaja) sugerira poveano raspadanje organskih tvari, takav akvarijtreba hitno dobro oistiti i vei dio vode promijeniti. Kemijske osobine vodenajee odreuju tvrdoa (karbonatna i nekarbonatna), pH (lunatost/kiselost),koliina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Veina ovihosobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem koliine jednih, utjeemo nadruge. Tvrdoa vode u akvariju utjee na razvoj organizama, jer odraava koliinusoli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma irazmnoavanje. Osmotska razmjena tekuina svih organizama u vodi ovisna je otvrdoi. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoi vode, s obzirom na morskeribe (more ima veliku vrijednost tvrdoe), a pogotovo neke tropske ribe koje ive uvrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmuriba ima velik znaaj u razvoju riblje mlai, a neke ikre pojedinih vrsta riba seuope ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ilikarbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdou koja dolazi od hidrogen karbonatakalcija i magnezija). Ukupna tvrdoa (GH-General Hardness) izraava se jedinicomdH (njemaki stupanj, 1 dH = 17.8 ppm CaCO3. to je manja vrijednost ukupnetvrdoe (manja koliina soli) takvu vodu nazivamo mekom, a vea vrijednost jeodreuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoa je vana, jer djeluje kao svojevrsnikondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet,koji odraava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ililuina.


ppm dH

0 50 0 3 vrlo mekana

50 - 100 3 6 mekana

100 - 200 6 12 srednje tvrda

200 300 12 18 tvrda

300 450 18 25 vrlo tvrda

450+ 25+ ekstremno tvrda

Mikrosiemens Karbonatna tvrdoa Ukupna

37,5 15 ppm 25 ppm60 24 ppm 40 ppm75 30 ppm 50 ppm100 40 ppm 66 ppm150 60 ppm 100 ppm375 150 ppm 250 ppm

Kiselost i lunatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednou, a mjerimokoliinu vodikovih iona. Poveanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednostiodnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da seradi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znai 10x kiselijuvodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima viestruke negativne utjecaje. Ribekoje su naviknute na odreenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u razliitojokolini od one prirodne. Najee nastaju problemi sa lunatim vodama, dok blagokisele vode odgovaraju veini akvarijskih organizama. U lunatim vodama duinispojevi su opasniji, a veina riba je sklonija parazitskim i gljivinim bolestima.). pHizravno ovisi o karbonatnoj tvrdoi i ugljinom-dioksidu (CO2). Podeavanje pH, KH iGH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko elimo "tvrdu" vodu omekatinajlake moemo s ionoizmjenjivakim smolama. Mijeanjem demineralizirane ilidestilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, moemo takoer smanjititvrdou vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0DH trebamo zasmanjenje eljene vrijednosti.


mlvode0DH

eljenatvrdoa

tvrdoavode DH 6 7 8 9 10 11 12

3 10001333166620002333266630004 500 750100012501500175020005 200 400 600 8001000120014006 0 166 333 500 666 83310007 0 0 142 222 429 571 7148 0 0 0 125 250 375 500

Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. koliini karbonatnetvrdoe KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode moemo koristitiprofiltriranu kinicu, a vodu koju omekavamo treba prokuhati. KH smanjujemododavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Takoer omekavanje vode moese vriti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postie se dodavanjemCO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalnasredstva su veinom na bazi fosforne kiseline i podiu koliinu fosfata u vodi kojipogoduju pretjeranom rastu neeljenih algi. Puno lake je podizati tvrdou u vodi, ai u prirodi puno ee nalazimo tvre vode nego meke. KH poveavamo pomouNaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja e istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcijkarbonatom CaCO3.Takoer tvrdou moemo poveati filtracijom kroz usitnjene morske koralje istijene.


Ugljini-dioksid CO2Zato je potreban CO2 u akvariju? CO2 je neophodan za ivot biljaka, a ima vanu ulogu u procesu kruenja duika iodravanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za koliinukarbonatne tvrdoe. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja inidijelove biljaka. Biljke za ivot trebaju hranu koju crpe najee iz korijena. Zatakav nain hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreu svjetlost zaenergiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju.Dva vitalna procesa omoguuju ivot biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokreesvjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne moe odvijati. Prilikom fotosinteze biljkeuzimaju CO2 (koji izdiu ribe), a isputaju O2, odnosno kisik (koji ribe udiu).Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najvie hrane i tada se razvijaju.

Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:

2612622 6OO6HC O6H6CO ugljini dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik

Biljke koriste klorofil koji odreeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju zaproces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i dogaa se obrnutiproces fotosinteze, tada biljke "udiu" kisik, a isputaju CO2. Otprilike, jednu petinuasimiliranog ugljinog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne koliineCO2 u akvariju je vrlo vano, jer prevelika koliina uzrokuje smrt riba i promjenu pHvrijednosti vode. Koncentracija ugljinog dioksida vee od 50mg/L uzrokuje guenjei smrt riba, dok koliina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe diupomou krga koje rade na principu razliite koliine plinova u vodi i krvi. Unormalnim uvjetima, koliina ugljinog dioksida vea je u krvi koja dolazi u krge, amanja kisika. Kad se povea koliina ugljinog dioksida u vodi iznad one u krvi, tadaCO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje poveane koliineCO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Vea prisutnost ugljinog dioksida izaziva ipadanje pH vrijednosti vode.

Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:

3222 COH OHCO ugljini dioksid + voda ugljikovodina kiselina

Ipak, sa ugljinim dioksidom ne moemo potpuno regulirati tvrdou vode, jer ondjeluje samo na karbonatnu tvrdou vode. Koliinu ugljinog dioksida u vodimoemo izraunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoa)vrijednosti vode.


CO2pH 6,0 6,2 6,4 6,6 6,8 7,0 7,2 7,4 7,6 7,8 8,0KH previe optimalno premalo0,5 15 9,3 5,9 3,7 2,4 1,5 0,93 0,59 0,37 0,24 0,151,0 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,0 1,86 1,18 0,74 0,47 0,301,5 44 28 17,6 11,1 7,0 4,4 2,8 1,76 1,11 0,70 0,442,0 59 37 24 14,8 9,4 5,9 3,7 2,4 1,48 0,94 0,592,5 73 46 30 18,5 11,8 7,3 4,6 3,0 1,85 1,18 0,733,0 87 56 35 22 14 8,7 5,6 3,5 2,2 1,4 0,873,5 103 65 41 26 16,4 10,3 6,5 4,1 2,6 1,64 1,034,0 118 75 47 30 18,7 11,8 7,5 4,7 3,0 1,87 1,185,0 147 93 59 37 23 14,7 9,3 5,9 3,7 2,3 1,476,0 177 112 71 45 28 17,7 11,2 7,1 4,5 2,8 1,778,0 240 149 94 59 37 24 14,9 9,4 5,9 3,7 2,310 300 186 118 74 47 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,015 440 280 176 111 70 44 28 17,6 11,1 7,0 4,420 590 370 240 148 94 59 37 24 14,8 9,4 5,9

Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima razliite vrijednosti. Ujutrose smanjuje zbog poveane koncentracije ugljinog dioksida i tokom dana se laganopoveava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je naina dobivanja CO2 u akvariju.Za koliinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala bitipriblina vrijednost za prosjenu kemijsku kvalitetu vode:

100

13 x litrama)(u akvarijaVolumen Koliina mjehuria u minuti

Najjeftiniji nain dobivanje CO2 zamanje akvarije je iz procesa vrenjakvasca "uradi sam" sistemom. Ovajsistem radi na principu mijeanjasuhog kvasca kojeg koristimo udomainstvu koji se mijea savodom i pri dodatku eera dolazido vrenja kojem je produkt - CO2.Reaktor je plastina boca od 1,5L. Ubocu dodamo 1L mlake vode, 1punu liicu suhog kvasca ili 1/3kocke sirovog, 6 lica eera i liice sode bikarbone kojausporava prebrzu reakciju kvasca. Kada se eer otopi smanji sepritisak povrine vode i djelovanjemvrenja nakon 30-60 minutaoslobaa se CO2, koji pomougumenog crijeva dovodimo dobrojaa mjehuria.


Vano je da ne pretjeramo u koliini kvasca i eera da reakcija ne bi bila preburnai nekontrolirana. Broja mjehuria je plastina boca od 0.25L i slui istodobno kaobroja mjehuria i osiguranje u sluaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. Ubroja mjehuria dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora.Izlazno crijevo mora biti iznad povrine vode i ono vodi do difuzora (rasprivaa) uakvariju. Postoji vie vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa obinim kamenimrasprivaem zraka kakav se koristi za dovod kisika.

Ovdje je prikazan difuzor koji se moe napraviti pomou fine mreice iplastine prozirne cijevi. Umjesto cijevi moe posluiti plastina

boca od 0.25l koja je vra, a treba joj odrezati dno. Sa gornjestrane cijevi zalijepimo finu mreicu sa to sitnim rupicama iliensku najlonsku arapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodicrijevom i nakuplja na mreici, gdje se polagano topi, pa je takovea iskoristivost dovedenog CO2. U sluaju nagomilavanja CO2 udifuzoru, viak e izai na dnu cijevi. Na difuzoru moemoprobuiti rupu sa strane na odreenoj visini pomou koje moemo

regulirati koliinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice,viak e poeti izlaziti. Visokotlanim i niskotlanim sistemima, iz boca punjenimCO2 plinom po tlakom su odlini za vee ili vie akvarija, a osim poetne veeinvesticije ovo je i najjeftiniji sistem za vee akvarije. CO2 se moe kupiti u malenimjednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo zamanje akvarije.Visoko tlani sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora.Niskotlani sistem je skuplji i rjee se koristi (sputa se pritisak pomouniskotlanih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajua (elina,aluminijska), s odgovarajuom zakonskom potvrdom da je prola atest. Budui dasu boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objanjavati koliko je vanoimati svaki ureaj ispravan i testiran.


CO2 komplet

Tetra jednokratna CO2boca

Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2,meutim ako se drimo pravila, teko moe doi do problema.

itajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestrunog rukovanja!

Za CO2 nabavite to manju bocu budui da je potronja jako mala s obzirom nakapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilino jeftino.Nakon boce regulator tlaka je najvaniji dio ovog sistema i on treba biti izrazitokvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najee napravljeni za koritenjenepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna preciznaregulacija sa laganim isputanjem CO2.Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori.Jednostupanjski regulatori nemaju mogunost fine regulacija, pa ga koristimo sapomonim igliastim ventilom pomou kojega precizno reguliramo pritisak.Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu sputamo pritisak iz boce nanekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije slui za preciznu regulaciju tako dadobivamo nekoliko mjehuria u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost moemonakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igliasti ventil. Na ulazni ventil odregulatora potrebno je prikljuiti filter, koji e skupljati mogue neistoe prijeulaska u regulator koje bi ga mogle otetiti. Na izlazni otvor spajamo gumenocrijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najeeugraeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora.Takoer je mogue spajanje magnetskih ventila koji pomou elektronskog pHkontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.


CO2 regulator

Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za koritenje, ne zauzima prostor imogue ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom navodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom ploom proizvodi CO2. Budui, je ovaj sistempotpuno elektronski, prilino je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve ureaje.Nedostatak je to su jo prilino neraireni meu akvaristima, pa tako i skupi kao iugljini blokovi za punjenja. Najpoznatiji ureaj je Carbo-plus CO2 System.


Eheim CO2 komplet

Carbo-plus CO2 system

Kisik O2Svi organizmi u akvariju za ivot trebaju kisik. Veliki potroai kisika su bakterije imikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Veina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osimpojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesufotosinteze, meutim ta koliina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik sedodaje pomou zranih pumpica, koje pomou gumenog crijeva i rasprskivaautiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protone pumpe imajuugraene mogunosti dodavanja kisika pomou venturijeve cijevi na ispustu filtera.Takoer prilikom mijeanja i razbijanja povrine vode atmosferski kisik se topi uvodi, pa nam kod veine dananjih filtera zrana pumpica nije stalno potrebna.Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemogu, budui dase uvijek uspostavlja ravnotea atmosferskog kisika i onog u vodi, meutim kodpoveanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete moe doido pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba moemo ustanoviti smanjenjekisika, tako to plivaju prema povrini i gutaju "zrak" sa povrine (pomanjkanjekisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponaanju!). esto pomanjkanje kisika sedogaa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do poveanja koliine amonijakakoji na sebe vee kisik u procesu razgradnje. Takoer se u prvim danim naglorazvijaju bakterije koje su veliki potroai kisika. U ljetnim mjesecima kada voda izrak postanu topliji kisik bre hlapi, pa upravo tada najee dodajemo kisik.Koliina rastopljenog kisika do zasienja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentracijinekih rastopljenih soli.

Tablica preporuene koliine kisika:

C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32O2

mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3

U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika koliina kisika i aeracije vodeuzrokuje poveano hlapljenje ugljinog-dioksida to ne odgovara biljkama i mijenjapH vrijednost vode. Akvarijske zrane pumpice su prilino jeftin dio akvarija,poznatiji proizvoai su Hagen, Tetra, Sera...


Klor i KloraminKlor se nalazi u vodovodnoj vodi, te slui za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe,

jer uzrokuje nagrizanje i nadraaje sluznica krga, oiju i koe, sreombrzo hlapi iz vode, pa obino akvaristi prije dodavanja u akvarij vodustave da "odstoji" obino 24h da bi klor ishlapio. Takoer postojepripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...).Naalost klor koji se lagano uklanja vie se ne koristi u vodovodu ve gaje zamijenio kloramin. Kloramin je puno tetniji i tee ga je odstraniti izvode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokujeporemeaje u krvotoku riba slino kao nitrit (methemoglobinemia).Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcimaza pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina

je to pripravci za uklanjanje razgrauju kloramin na klor i amonijak, klor brzoispari, ali ostaje amonijak.

FosfatiFosfati se ubrajaju u vane elementa u ishrani biljaka, meutim najee ih imamoprevie. Fosfati nastaju naalost prije nego to dou u na akvarij, u vodi koja jesve zagaenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom poveavajukoliinu fosfata. Previe fosfata uzrokuje razvoj neeljenih algi koje uzimaju hranuza biljke. Fosfati se najee unose loom kvalitetom vode i prekomjernimhranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana loije kvalitete jebogata fosfatima. Prilikom ienja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva zapranje u domainstvu, jer veina ih takoer sadre fosfate.


Duik i duikovi spojevi

Duikovi spojevi su iznimno bitni za bioloko funkcioniranje akvarija i njegovubioloku filtraciju. U duinom kruenju uz pomo mikroorganizama i bakterijaotpad i otrovne tvari sastavljene od duikovih spojeva prelaze u fazama iznepoeljnih i toksinih do iskoristivih i manje toksinih spojeva.

Kruenje duika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaa zrak, vodu i tlo.U akvariju pokuavamo uspostaviti bioloku filtraciju i zbog toga su vei akvarijipogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruenja imaju manje negativneuinke i sustav je stabilniji to je biomasa bakterija vea. Duik je zastupljen uzraku oko 70%, a u otpadnim produktima i vie od 60%. Unoenjem organizama uakvariju zapoinje kruenje duika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedenehrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije jeamonijak.

Amonijak NH3Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konano kao NH4+ (ionizirani NH3).

Pojednostavljeni princip: OHNH OHNH 423

Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. to je voda kiselijai hladnija NH3 lake prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je veaopasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupnevrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti veod 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost vea od teje smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode mogue je biolokom filtracijom ili


Bioloko funkcioniranjeakvarija

sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedei korak ine bakterijeporodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonasbakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik.

Pojednostavljeni princip: 8HNO OH2NH 224

Nitrit NO2 Nitrit je manje toksian od amonijaka, ali uzrokuje poremeaje u metabolizmu ikrvotoku riba unitavajui hemoglobin u krvi. Koliine vee od 0.5 ppm na duevrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome sline nedostatkukisika. Nitrit uklanjamo biolokom filtracijom i periodinom izmjenom jednog dijelavode. Slijedei korak ine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit uNitrat. Nitrobacter bakterije su takoer aerobne.

Pojednostavljeni princip: 2HNO OHNO 322

Nitrat NO3Nitrat je tek u velikim koliinama toksian za ribe, pa ga je poeljno imati u manjimkoliinama, jer slui kao hrana biljkama. Doputena koliina Nitrata ovisi o koliini ivrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika koliina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malogbroja biljaka uzrokuje razvoj nepoeljnih algi koje unitavaju biljke i nepovoljnodjeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodikom izmjenom jednog dijelavode. Nitrati se djelomino razgrauju u ne aerobnim dijelovima, najee podloge,dakle pomou bakterija koje se razmnoavaju i hrane bez prisustva kisika. Meutimu ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neeljenih produkata u obliku plinova(duik, hidrogen-sulfid).

esti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novogakvarija (new tank syndrome)Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran duik i njegovi spojevi. esto sedeava akvaristima poetnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijemeosposobiti akvarij. Radi se o pogreci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njegaodmah stave ribe, te tada poinje kruenje duika koje uzrokuju poveanje koliineduikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje koliine kisika. Nakon sedam danapoinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kadaje proces potpuno zavren. Taj period traje prosjeno 30 dana, ovisno otemperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima moe potrajati i due. Kruenje duikaje zavreno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. estou prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mlijeno-bijelu boju vode,to je pokazatelj poetka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekogvremena voda se potpuno razbistri.


Mjerenja parametara vodeMjerenja parametara vode kao to su tvrdoa, koliina nitrata i slino, vrlo su vaniza dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica,listia ili tekuine moete nabaviti u svakoj akvaristikoj trgovini, zasebno ili ukitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listia (lakmus papir)ili pak malih boica sa tekuinom koju mijeamo s akvarijskom vodom. Upotrebaindikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorakakvarijske vode u koju potom uronimo listi eljenogindikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji oitamokoliinu u mjerenom uzorku prema priloenoj skali ili ako seradi o tekuini postupak je isti osim to umjesto papiriaukapamo nekoliko kapi odreene tekuine. Najei testovikoje sadri kompleti su est testova kojima jednostavnokontroliramo:

tvrdou vode (GH) karbonatnu tvrdou vode (KH) kiselost vode (pH) koliinu nitrata (NO3) koliinu amonijaka (NH3) koliinu nitrita (NO2)

Sofisticiraniji i precizniji ureaji kao to su digitalni pH mjerai,konduktometri i slino, su bolji izbor, ali i skuplji.

Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH iNO3. Ostali testovi su potrebni i poeljni u sluaju "problema" tj.veih poremeaju u akvariju (povean broj nepoeljnih algi, slabrast biljaka, itd.) ili poetka i ambicioznijeg odravanja akvarija.

Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:

GH KH pH NH4 NO2 NO3 PO4 Fe6-16dH 3-10dH 6,5-8,5 0mg/l

Vanost periodine izmjene vodeIz svega dosad navedenog neophodnost periodine izmjene jednog dijela vode jevie nego oita. Nagomilavanje duikovih spojeva, fosfata i potronja nutrijenata uvodi ne moe zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode.

Zato samo jednog dijela vode?Prije svega, ako zamijenimo svu vodu, a ona je uvijek drugaije kvalitete odpostojee stare akvarijske vode, gotovo da smo na poetku prie o biolokomfunkcioniranju akvarija.

Uinkovitost izmjene jednog dijela vode ovisi o dva faktora: postotku izmijenjene vode vremenskom periodu izmjene

Postotak izmjene ovisi o razliitosti kvalitete vode, prije svega pH vrijednosti. Npr. Ako mijenjamo vodu od pH 6.5 s alkalnom vodom od pH 7.2, koliina vea od50% promijenjene vode moe poremetiti puferski kapacitet i to djeluje stresno naribe koje su podlonije moguim bolestima. Vodu koju planiramo koristiti u akvarijutreba pripremiti, a njenu vrijednost to vie pribliiti kemijskim vrijednostima stareakvarijske vode (uklanjanje kloramina, pH plus ili pH minus). Vremenski periodovisi o koliini nitrata, broju riba, kvaliteti filtracije, odnosno svemu to pridonosipotrebi za izmjenom vode. Preporuka i osnova je oko 25% vode svaka dva tjedna.Mjerenjem kvalitete vode i promatranjem moemo ustanoviti da li je to dovoljno.Koncentraciji nitrata iznad 25mg/l u vodi je potrebna djelomina izmjena vode.Izmjenom dijela vode uklanjamo nitrate, koji dolaze od raspadnutih dijelova biljaka,nepojedene hrane, ribljeg izmeta, uginulih riba, ali veinu toga moemo UKLONUTIPRIJE nego to se pretvore u nitrate. ienjem dna i pijeska, uklanjanjem otpalihlistova i rezanjem bolesnog bilja, poveavamo uinkovitost periodine izmjenevode. Za vrijeme periodine izmjene vode istimo i bioloke filtere.


Ribe

Bioloka klasifikacija i taksonomija1

Darwin je prvi istaknuo da bioloka klasifikacija tei da neka skupina(taxon ili svojta) obuhvati svo potomstvo zajednikog pretka. Tako se moe rei daje bioloka klasifikacija smiljeno grupiranje organizama u skladu s njihovimslinostima i u suglasju s njihovim podrijetlom. Najvia taksonomijska kategorija jeCARSTVO (lat. Regnum, engl. Kingdom). Ova podjela od 5 Carstava, Roberta H.Whittakera je najvie koritena teorija, mada su kasnije raene varijacije i raznekombinacije.

1. MONERA (bakterije),2. PROTOCTISTA (jednostanini organizmi),3. FUNGI (gljive i liajevi),4. PLANTAE (biljke),5. ANIMALIA (ivotinje)

Nama je interesantno kraljevstvo ivotinja u koje spadaju ribe.U slijedeoj grupaciji ribe se nalaze u grupama kimenjaka Phylum (Vertebrata).Sljedea podjela je na 8 klasa, a ribe su zastupljene u klasama Chondrichthyes iOsteichthyes. U prvoj klasi su zastupljeni mali broj riba (morski psi, rae itd.), dokje u drugoj vei broj poznatih riba. Klase se dijele prema redovima. Redovi se dijeleprema porodicama, koje se opet dijele na rod (genus) i vrstu (species) i podvrstu,rasu (subspecies).Porodice su akvaristima najbitnije i najpoznatije (cyprinidae ,cichlidae, characidae, poeciliidae .td), a neke su i vrlo brojne rodovima. Evo zaprimjer puno "ime i prezime" patuljastog ramireza:

Animalia Phylum Osteichthyes Perciformes Cichlidae Apistogramma RamireziCarstvo Grupa Klasa Red Porodica Rod Vrsta

Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su vane zadnje tri kategorije(porodica, rod i vrsta).

1 Taxon /gr. taksis - red, (bojni) red ili (vojnika) vrsta, mjesto u bojnom redu


Izbor i nabavaIzbor riba koje elimo drati ovisi o uvjetima u kojima ive i onom to im moemopruiti. Veliina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. esto trgovcibezobzirno prodaju ribe koje narastu i vee od 30 cm kupcima sa malim akvarijima.Zbog toga je potrebno dobro prouiti ribu koja nam se svia, njene potrebe, navike,kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlake se kod odabira drati prirodnogbiotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke.

to trebamo znati prilikom odabira riba:

Biotop u kojem ivi

Veliina akvarija

Veliina odrasle ribe

Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama

Vrsta ishrane

Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoa, pH)

Temperatura vode koju zahtijeva

Podruje u kojem se zadravaju u akvariju (dno, sredina, povrina)


Nabavljamo samo zdrave ribe, bez uroenih mana, koje su ivahne i prihvaajuhranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lake prilagoavaju novim uvjetima.Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih due vrijeme, ako su ribe nove, doite utrgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedicatransporta, jer su najee tada i podlone bolestima. Ribe mrijeene i odgojene uakvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti odreenvrsti akvarija i njegovoj veliini. Pojednostavljeni princip raunanja koliine riba utropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalnostavljamo 1cm duine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima koliina ribase moe udvostruiti zbog koliine kisika koji je u hladnijoj vodi u veoj koliini.Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij trai adekvatnu filtraciju.

Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) moemo drati ukupno 60cm "riba" ilinpr.:

12 ribica od 3 cm3 ribice od 4 cm1 ribicu od 12 cm

= 60 cm

Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju nemoemo drati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne itrebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Takoer malenih riba moemo drati ineto vie od ovog pojednostavljenog pravila. Duina ribe se mjeri od poetka vrhaglave do poetka repne peraje.Jo jednom napominjem da se ove formule treba drati uz odreenu rezervu iukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, ureenju akvarija itd.Uzgajivai esto dre velik broj matinih riba u malim akvarijima, s obzirom naveliinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlolagani za odravanje!

TransportKupljene ribe je najbolje transportirati u istim PVC vreicama, bez otrih kutova nadnu.Obine vreice za domainstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pamogu biti tamo ozlijeene prilikom transporta. Kutove takvih vreica presavijemo izalijepimo ljepljivom trakom. Vreicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba bitiispunjen zrakom i vrsto zatvoren gumicom za domainstvo. Vreicu je dobroomotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Vano je da vodane promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vreica sa ribom stavlja u kutiju odstiropora ili kartona koji su dobri izolatori.


Putuju li ribe dalje, izvan nae kontrole, napiite na kutiji:PANJA! IVE RIBE - UVATI NA TOPLOM MJESTU!

I nemojte zaboravitiNOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!

Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda to slinija glavnomakvariju. Vreicu sa ribom uronimo u karantenski, manji akvarij dok se temperaturavode iz vreice polagano ne izjednai sa temperaturom karantenskog akvarija. Prvidan ribe ne hranimo jer ionako vjerojatno nee uzimati hranu poto su uplaene.Kada se priviknu, vjerojatno ve drugo jutro, ponite ih hraniti u malim obrocima.Ribe su potpuno priviknute kad povrate intenzitet boja i ivahno ponaanje. Ribetrebaju ostati u karantenskom akvariju barem 7 dana i za to vrijeme ih treba dobropromatrati, jer su tada najee podlone bolestima, a slabiji primjerci esto nepreive velike promjene.

IshranaVano je znati to nae ribe jedu u prirodnom okruenju!Po nainu prehrane dijelimo ih na:

BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane iskljuivo biljkama MESOJEDI (carnivori) koje se hrane hranom ivotinjskog podrijetla SVEJEDI (omnivori) koje se hrane biljkama i hranom ivotinjskog podrijetla,

ovisno o uvjetima u kojima se nalaze (u ovu grupu spada veina akvarijskihriba)

Ribe su veinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da e sve to stane unjihova usta najee biti pojedeno, tako da se ne zavaravamo izgledom nekih riba,jer odrasli skalar bez obzira koliko izgledao miroljubivo, rado e pojesti mladegupije ili neonke u akvariju.

Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.

Danas veina riba izmrijeenih u akvarijima dobro prihvaaju industrijskopripremljenu gotovu vakumiranu hranu. Takoer provjeravajte rok trajanjavakumirane hrane koju kupujete. Ribe trebaju proteine, masnoe i ugljikohidrate zarazvoj miia i energiju. Minerali i vitamini odravaju imunitet i kljuni su za vaanrazvoj kotane mase. Vitamine i minerala ribe crpe iz vode, i radi toga u destiliranojili vodi iz RO aparata ribe ne mogu dugo preivjeti. Ribe uzimaju proteine iz hrane ipotrebna im je visokoproteinska hrana, sa vrlo malo ugljikohidrata i masti. Previeugljikohidrata, pogotovo ribama mesojedima moe tetno utjecati na razvoj.Minerali i vitamini crpe se veim dijelom iz vode i dijelom iz hrane. Vanost


balansirane ishrane, uvjet je dobrog zdravlja ribe koja tada pokazuje dobroraspoloenje i rasko svojih boja. Industrijsku gotovu hranu treba birati po nainuprehrane riba i od provjerenih proizvoaa. Po obliku razlikujemo hranu upahuljicama, granulama, tabletama i tapiima. Ovisno o tipu riba i njihovoj potrebi izabiremo hranu, tako da npr. hrana utabletama bogata biljnim proteinima i algama brzo tone na dno gdje je najeeobrok ribama sa dna, algarima i somiima.

Najvanije je ostvariti RAZNOLIKOST U PREHRANI!

Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne moe pruiti potpune prehrambenezahtjeve veine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu esto obolijevaju od crijevnihbolesti i nametnika. Odlian i jednostavan izbor je svjee smrznuta hrana koja jepuno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se nai ve pripremljene mjeavine zaodreene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemijaraii...). Osim to su smrznute iste moemo i uzgajati ili pronai u prirodi.

Neke vrste ive hrane:

Artemia Salina

Artemia Salina -artemija je ipak danas najjednostavnija i najlake dobivena hranaza riblju mla. To su slanovodni raii koji polau jaja na pjeanim obalama. Tajaja se skupljaju, iste i vakumiraju, pa ih kao takva i kupujemo. Da bi se izleglelarve (naupliusi), kojima hranimo ribe trebamo u 1L vode dodati 2 liice morskesoli i na temperaturi od 28C jako mukati vodu (pomou pumpice za zrak).Nakon36 do 48 h izlegnu se mali raii-naupliusi. Najbolje je plastinu bocu od 1.5Lokrenuti naopake i kroz grlo provui crijevo za zrak sa rasprivaem i zatim donjustranu zaepiti, a na gornjoj probuiti rupicu za zrak. Ovakav nain ishrane jenajlaki i najsigurniji. Nemogue je rairiti zarazu, jer su jajaca hermetikizatvorena. Artemia je idealna hrana za riblju mla, a najhranjivija je u prvihnekoliko sati ivota dok nose umanjak. Artemia ivi vrlo kratko i teko ih jeodravati. Artemia se prodaje i zamrznuta.


Tubifex

Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm,crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smei). ive u sporo tekuimslatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najee kraj kanala otpadnihvoda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,alisu zbog veeg sadraja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davatiu kombinaciji sa laganom hranom. Zbog stanita u kojem ive moramo paziti da nezagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je vodakemijski zagaena i puna otrovnih tvari ,( to je naalost danas est sluaj) onda gaje bolje potraiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer suindustrijski oieni od organskog otpada. Koloniju tubifexa drimo u plitkoj vodi (uposudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) kojutrebamo to ee mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako e nam ostatidue ivi. ive crve moramo davati ribama u tolikoj koliini koju ribe mogu odmahpojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija poeli zavlaiti u pijesak ,razmnoavati i zamuivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogulake progutati. Vrlo su praktine plastine koarice za hranjenje, koje se mogukupiti kod nas u trgovinama. Plastina koarica ima na dnu rupice kroz koje ribeupkaju crve dok koarica pluta po povrini.

Protozoa (Infuzorije, rotatorije, amebe,...)Velika skupina jednostaninih organizama (planktoni) su nezamjenjivi u prehranisitne riblje mlai koja se tek izlegla iz ikre.

Dijelimo ih na vie grupa: biai (flagellata) korjenoci (rhizopodi) cilijai (ciliata) sporozoe (sporozoa)

Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlai, zbog svojeg sporog kretanja i velikehranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25C.Veliine su oko 80 mikrona. Razmnoavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da suse ve nakon 24h od izlijeganja iz jajaca sposobni razmnoavati. Hrane sebakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kinici i mekanoj vodi(moe posluiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola liice


eera i svaka 3-4 dana pola liice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu uodravanju bioloke ravnotee u akvariju. Rotatorije su najlake za uzgajanje iprihranu mladih ribica.Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papuica)

Do infuzorija moemo doi tako dau 1L vode dodamo komadie suhetrave ili uvenulog lia (moe i koraod banane).Zatvorimo posudu i stavimo nadnevno svjetlo na temperaturu od24-26C i za 5-6 dana kada sevoda zamuti od organskograspadanja i mikroorganizama,moemo poeti sa procjeivanjemkroz gazu ili vatu i hranjenjemribica. Dodavanjem svjee vode ipar kapljica mlijeka odravamokulturu infuzorija. Posudu sa

planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on e se zaneko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj nain moemo najlake skupljati.Meutim ovakav nain ima jedan nedostatak, a taj je da ne moemo dobiti istukulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, ve se mijea saostalim planktonima i bakterijama. isti paramecijum moemo dobiti samo izbiolokog labaratorija.

Grindal crvi (Enchytraeus sp.) Grindal crvi (Enchytraeus sp.) bijeli veoma maleni crvii (oko 10-15mm) pogodniza stalnu ishranu manjih riba (ivorotke, tetre, corydoras). Prednost je to se moguuzgojiti na relativno istoj podlozi tako da se smanjuje mogunost irenja bolesti izagaenja. Osim to se mogu uzgajati u tresetu ili zemlji, najlake ih je uzgajati uposudi sa spuvom koja je na vrhu valovita ili klupku sintetike page. Spuva ilipaga koja je navlaena potpuno se potpuno pokrije staklom (ili PVC prozirni, akrilkoji se moe blago savinuti). Ovakav "staklenik" je potrebno drati na temperaturiod 20C do 24C, a to je temperatura vea crvi se bre razmnoavaju. Kolonijacrva moe se hraniti komadiima pasiranog povra, peninim pahuljicama,peninim grizom, pireom od krumpira, hranom za pse ili make (u obliku kuglica),ali se dnevno trebaju oistiti od ostataka raspadnute hrane. Crvi izlaze po utorimavalovite spuve na staklo gdje ih lagano skupimo kistom te isperemo u istoj vodi itakvi su spremni za hranjenje. Prilikom hranjenja odlino moemo iskoristitiplutajue biljke (Riccia fluitans, Cabomba) gdje se crvii petljaju sa listiima i laganopadaju, tako da ih sve ribe mogu pojesti.


Paramecium caudatum, 206 m

Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe

Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim stanitima i postoji oko 450 poznatihvrsta. Prosjena veliina je od 0.2 do 3mm. Pomou snanih udaraca antena naglavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije kojufiltriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnoavajuu jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim sluajevima koristimo kao prirodnifilter za odravanje istoe vode. Ako su nam u akvariju razmnoene zelene alge,tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekolikotjedana oiste akvarij od algi i biljke poinju intenzivnije rasti, pa nakon togamoemo ubaciti ribe. Vodene buhe se takoer razmnoavaju partenogenetski iuspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju uakvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj koliini jer uzimaju ribamakisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mreama tamo gdje nema drugihriba, jer smo tada sigurni od nemogunosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe suvrlo vana karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama idrugim organizmima(Hydra) koji su takoer vani u odravanju ravnotee ivotnogstanita.

Cyclopidae (porodica Copepoda) - CIKLOPSI

Mali jednooki raii maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja.Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i pliacima sa vodenom buhom(Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih raia, preteito su veliki 0.5 do2mm, a najvea vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Veina ih serazmnoava partenogenetski (jaja se oplouju bez oplodnje). Hrane se, ovisno osvojoj veliini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici


(paraziti) na veim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlai, jer se moguparazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inae su odlina hrana za odraslemanje ribe, meutim teko ih je umjetno uzgajati due vrijeme, jer su osjetljive nabioloke promjene u vodi. Teko emo odravati vodu dovoljnim odnosomplanktona i ciklopsa. To je naporno i trai dosta vremena, tako da se ovom hranomisplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode.

Kine gliste (Eisenia foetida)

Kine gliste su odlina hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite iuzimajte ih sa istih podruja nezagaenim pesticidima i otpadnim tvarima.

Govee ili puree srce Govee ili puree sirovo srce je bogato proteinima i siromano masnoom. Najeeih dajemo krupnim ribama (ciklidi). Miljenja o ovoj vrsti hrane su podijeljena, padok neki akvaristi tvrde da je to odlina hrana, drugi je smatraju potpunoneprirodnom vrstom prehrane. U svakom sluaju bolje od bilo koje suhe hrane ulistiima za velik broj ciklida. Ovo je jedan od recepata koje koriste na "TheGwynnbrook Farm" velikom uzgajalitu diskusa.The Gwynnbrook Farm recept50% pureeg srca (oieno od ilica i masnoe)25% ribljih filetea npr. osli(svjee smrznuto)20% oienih kampa5% Premium Tetra Flake Food (Tetramin pro)

Kuhati ribu i kampe 10 do 15min. Ocjedite kuhane filete, kampe i srce, te ihsameljite posebno. Promijeajte sve skupa, dodajte Premium Tetra flake food isameljite jo jednom sve zajedno!!!Trpajte u plastine vreice istiskujui viak zraka i zamrznite.


BolestiAko ste se drali osnovnih pravila i veine gore navedenog, bolesti riba evam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "boljesprijeiti - nego lijeiti". Ribe u dobroj kondiciji bioloki i imunoloki suotporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogunost razvoja

patogenih organizama i bakterija.

za lake utvrivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe

Ukoliko imamo vie akvarija, moramo biti oprezni u sluaju pojave bolesti da je neprenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najee bolest donosimo(nesvjesno) u akvarij, s toga sprijeite problem sa malim karantenskim akvarijem ukojem e vaa nova riba nai mir nakon stresnog transporta i promjene okoline.Poseban problem predstavlja unoenje organizama i hrane skupljene u prirodi.Danas je posebno teko pronai istinski iste vode, tako da moramo biti vrlo paljivikod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijemeboravka u karanteni nee koditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da jepotpuno oporavljena (jede, ivahna je, ne boji se) stavite ju u zajedniki akvarij.Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stresje najvei uzronik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su veinom utrgovinama).


Ovdje u tablici je opisano nekoliko najeih bolesti, simptomi i nain lijeenja.Nadam se da vam nikada nee zatrebati:

Simtomi Uzrok Lijeenje*Sitne bijele tokice veliinezrnca soli (0.2mm)po cijelo tijelu i perajama, ribese eu od dijelove akvarija iskupljaju kod rasprivaa zazrak ili mjesta gdije je jaestrujanje, nervozno plivaju iubrzano diu,

Ichthyophthirius ili Ihtioftiriaza kojuuzrokuje nametnik IchthyopthiriusMultifilis (eng Ich, white spot)

- izmjena 30-50% vode,- odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij- poveajte temperaturu maksimalno koliko ribe

mogu izdrati sa snanom areacijom- tretman slane kratkotrajne kupke- tretman formalinom- TetraMedica ContraSpot po uputama- Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama

Upaljene peraje koje gube boju iraspadaju se od rubova premakorijenu

bakterijski raspad peraja (bakterijePseudomonas i Aeromonas)(eng. Fin Rot)

- izmjena vode 30%- odvajite zaraene ribe u karantenski akvarij- tretman slane kratkotrajne kupke- TetraMedica ili GeneralTonic po uputama- Sera Bactopur

Barunaste ute tukice podijelovima tijela, letargija,gubitak apetita, povremenoeanje po dijelovima akvarijai ubrzano disanje

Parazitsko oboljenje koeuzrokovano parazitom Oodiniumpillularis(eng. Velvet, Oodinium)

- tretiranje se mora sprovesti na cijelom akvariju- tretman slane kratkotrajne kupke- tretman formalinom- TetraMedica ContraSpot po uputama- Sera Oodinopur A po uputama

Sivi tanki slojevi po koi i oima,riba miruje na dnu i povremenose ee od dijelove akvarija

Parazitsko oboljenje uzokovanoparazitima Costia necatrix iIchthyobodo necatrix(eng. Costia)

- izmjena 30-50% vode,- odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij- poveajte temperaturu maksimalno koliko ribe

mogu izdrati sa snanom areacijom- tretman formalinom- TetraMedica ContraSpot po uputama- Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama

Sitne niti poput fine vate(plijesan) po dijelovima tijela ,najvie po perajima i glavinesto na nastaje na ranama

Bolest uzrokovana gljivinomplijesni Saprolegnia i Achlya(eng. Saprolegnia)

- izmjena vode 30%- tretman formalinom- TetraMedica FungiStop po uputama- Sera MyCopur po uputama

Sive fleke po glavi i krgama,upaljena usta i krge, oteano iubrzano disanje, estooboljevaju ivorotke, a bolestmoe dijelovati akutno,odnosno u nekoliko sati ribaugine, ili kronino pa je ribabolesna danima

Bakterijsko oboljenje uzokovanobakterijom Flexibacter columnaris(eng. Mouth Fungus)

- izmjena vode 30%- poboljajte kvalitetu vode- TetraMedica FungiStop po uputama- Sera Bactopur po uputama

Gubitak boje koe na bokovima iperajama, svijetle fleke po koi .Iako je prvenstveno poznatakao bolest neonki, ponekadoboljevaju ili prenose uzronikeribe porodice Characina iCyprinida

Parazitsko oboljenje uzokovanoparazitom Pleistophorahyphessobryconis(eng. Neon Tetra Disease)

- ova bolest se teko moe uspjeno izlijeiti, jer seprekasno uoe simptomi

- bolesne ribe treba odmah odvojiti- tretman slane kratkotrajne kupke- tretman formalinom- Tetra GeneralTonic

Riba tone i nepravilno pliva(esto okomito), gubitak apetita, letargija

Bakterijska upala plivaeg mjehura,bakterija Sphaerospora angulata

- Antibiotik GEOMYCIN

*u tablici je opisano vie naina lijeenja, kako i "prirunim" sredstvima tako inekim poznatim lijekovima


Lijekovi

UV SterilizacijaUV sterilizatori, njihov nain rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima.UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za mogue bolesti, jer unitavagotovo sve vrste parazita i veinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je tomoemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog uinka na bioloki sustav inegativne uinke. Negativna je, vea cijena, meutim ukoliko imamo vie akvarija,kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi.

SolSol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u lijeenjuriba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na bioloku filtraciju zarazliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo izakvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Uinkovita je kao dezinfekcijsko

sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod veine parazitskih oboljenja iolakava osmoregulaciju tjelesnih tekuina. Naime, ribe diu pomouosmoregulacije tj. razmjene molekula u tekuini. Poremeaj o osmoregulacijizovemo osmotiki ok i esto ostavlja teke posljedice ve za kratko vrijeme.Ovakav poremeaj moe doi od stresa, loe kvalitete vode, parazitskog ili virusnogoboljenja i esto kao popratna oteavajua okolnost. Tjelesne tekuine u organizmuimaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One veu molekulevode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Meutim, okolne vode imajurelativno malu koliinu topljivih supstanci - najvie neorganske molekule kao to jekalcij itd., i zato je vei broj slobodnih molekula vode uvuen u polu propustanorganizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlai uorganizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. mijeanje ili irenje bi se nastavilosve dok ne bi dosegnuli stanje ravnotee i dok tjelesne tekuine u organizmu ne biimale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi znailosigurnu smrt organizma guenjem (osmotiki ok). Kad se sol doda u vodu toprivlai molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tihotopljenih molekula u okolnim vodama prekorauje zbroj u tjelesnim tekuinama,tad e voda biti, difuzijom, izvuena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno otvrdoi vode. Tvrde vode e vezati vie molekula vode nego meke i zbog togaupotrebljavaju manji pritisak nego meke vode.Dugotrajni (preventivni) tretman:1 do 3g na 1l vodeKratkotrajne kupke:10 do 30g na 1l vode u vremenuod 3 do 30 min ovisno o koliinisoli u otopini, u karantenskomakvariju osigurajte snanu aeracijukisikom. Ako se lijeenim ribama"stanje" pogorava (teko disanje,okretanje na lea) tretmanprekinite.

Upute za koritenje soli:

-

Akvaristika 1

Documents

Transcript of Akvaristika 1