AKO IZGUBIMO JEZIK IZGUBI]EMO I ZEMLJU I DU[UP ariska asocijacija Azbuka je uru~ila priznanja –...
Transcript of AKO IZGUBIMO JEZIK IZGUBI]EMO I ZEMLJU I DU[UP ariska asocijacija Azbuka je uru~ila priznanja –...
P
ariska asocijacija Azbuka je uru~ila
priznanja – Povelju i ikonu svetog
kneza Lazara, uglednim li~nostima
koje su pomagale u o~uvanju i negovanju
srpskog jezika i }irilice u inostranstvu.
“Ako izgubimo jezik, izgubi}emo i
zemlju i du{u. Gde odzvanja na{a re~ kao
stari zlatnik, to je na{a dr`ava bez obzira ko
u njoj vlada. Carevi se smenjuju, dr`ave
propadaju, a jezik i narod su ti koji ostaju”,
ka`e profesorka srpskog jezika Jovanka
Djordjevi} i nastavlja: “Znamo da postoje
razli~ite veze, spone i mostovi do otad`bine
ali, na{i ve~era{ji gosti dobitnici priznanja su
na~inili neraskidive niti koje nemaju rok tra-
janja. “ Od knjiga Isidore Bjelice mo`emo
na~initi dvorac kada bi ih poredjali. Sve
~ega se dodirne na{a Isidora, postaje jedno
lepo ~udo, a re~i biseri koji su se dokotrl-
jali do nas. Njene knjige kao poklon srpskim
djacima su postale mera uspeha.
^ovek ~ijom smo se zaslugom
uverili da je Srbija i na{a ku}a je doktor
Predrag Toji}- dr`avni sekretar Ministarstva
za dijasporu. Zajedno sa dr Toji}em na
braniku otad`bine ~uvaju se
nacionalne tekovine.
Bratislav Braca
Petkovi} je primaju}i priznan-
je poru~io mladim Srbima
kroz re~i kralja Milana iz
predstave “Cvetovi Zla” :
“Morate biti svoji... Kakvi
francuski vodvilji i
kupleti...Bi}ete evropski ono-
liko koliko ste svoji...”
Priznanje je dodel-
jeno profesoru doktoru
Radivoju Mitrovi}u- dr`avnom
sekretaru Ministarstva pro-
svete, koji je svojim znanjem i
iskustvom u struci dao
podr{ku u re{avanju ovog
pitanja od nacionalnog
zna~aja.
Ovom prigodom se govorilo o
ulozi medija koji putem emisija i reporta`a
predstavljaju ubojito koplje u borbi za srp-
ski jezik i }irilicu u dijaspori. Glavnoj
urednici “Ogledala” gospodji Slavici
Petrovi} iz ^ikaga povelju i ikonu svetog
kneza Lazara }emo uru~iti u prigodnoj
prilici. Priznanja su dobili princeza
Jelisaveta Karadjordjevi}, knji`evnik
Milovan Danojli}, doktor Dobrosav
Nikodinovi}, profesor Djordje Vid
Toma{evi}, profesor Jasmina Vuji} i Jelena
Nik Raji}.
Bele`imo i izjave prisutnih: Lidija
Dimitrijevi} ka`e: “Ministarstvo za dijas-
poru kojem ja pripadam }e uvek podr`ati i
pomagati u svakom pogledu rad na{ih
udru`enja u dijaspori u o~uvanju srpskog
jezika i negovanju }irilice.”
Miloje Popovi} – generalni sekre-
tar udru`enja evropskih nov-
inara Srbije, ~estitaju}i dobit-
nicima priznanje posebno je
naglasio potsticajni zna~aj
medija naglasiv{i da su emisije
i reporta`e novinskih i televiz-
ijskih ku}a doprinele pozi-
tivnom efektu asocijacije
Azbuka iz Pariza.
Pro~itano je i poz-
dravno pismo pod naslovom
“Pariz u Beogradu” koje su
poslali: Sini{a Blagoje-
vi}-predsednik skup{tine dijas-
pore Francuske i Vidoje Viktor
Puri} – predsednik saveta
Azbuke sa juga Francuske.
Pro~itan je i deo poeme Ilije
Trifunovi}a “Vrata Srbije”. U
umetni~kom delu programa
u~estvovali su dramski umetnici Bo`idar
Bole Sto{i} i Dobrila Ili}.
Jovanka Djordjevi}
saradnica iz Pariza
11www.serbianmirror.com
O D N A [ E G D O P I S N I K A
Decembar 2009.
Povelje za o~uvanje jezika
AKO IZGUBIMO JEZIK
IZGUBI]EMO I ZEMLJU I DU[U
Jovanka \or|evi} i prim. dr. Predrag Toji}
Miloje Popovi}
12 Decembar 2009.
B I Z N I S
13www.serbianmirror.com
B I Z N I S
Decembar 2009.
Za va{ novi izgled i novi imid` preporu~ujemo Le French Twist
Sigurno }ete biti zadovoljni kreacijom frizure
i svojim novim izgledom.
Pored odli~nog servisa La French Twist vam nudi:
- Najkvalitetnije nema~ke boje, koje }e osve`iti
va{e lice i dati prirodan sjaj va{oj kosi.
- Dogradjivanje kose u raznim nijansama.
- [minka.
- A za specijalne prilike Kompletan servis za va{ sve~ani izgled.
LE FRENCH TWIST
Tel 847.965.9003
Pozovite jo{ danas i uverite se
u kvalitetan rad tima
LE FRENCH TWIST-a
Pomenite Ogledalo i dobi}ete
specijalan popust 20%
do kraja decembra.
Na novoj lokaciji u novom izdanju!
814 Civic Center Dr. u Nilesu.
Raskrsnica Oacton i Waukeegan ulica
SRE]NA NOVA 2010. GODINA!
Decembar 2009.14
D R U [ T V O
S
rpsko-ameri~ka privredna komora iz
^ikaga (SAPK) bila je doma}in
skupa “^ika{ki izvoznici – Poslovna
saradnja sa Srbijom”, koji je bio odli~na
prilika za promociju Srbije, prednosti ula-
ganja u na{u zemlju, kao i upoznavanje sa
ameri~kim investitorima. Skup je odr`an u
partnerstvu sa Privrednom komorom
^ikaga, Internacionalnim poslovnim
klubom i Ameri~kim komercijalnim servi-
som, a ~iji je generalni sponor Agrobanka.
O ovom zna~ajnom skupu za Ogledalo
govori predsednik SAPK Zoran Golubovi}.
Ovakvi skupovi mogu da budu
od velike koristi. Kakvi su rezultati pve
konferencije?
Glavni cilj ove konferencije je bio
pre svega povezivanje Srpsko-ameri~ke
privredne komore sa relevantnim organi-
zacijama i institucijama u ^ikagu. Kroz
pripremu i zaista uspe{nu realizaciju ovog
dogadjaja mi smo u oblasti interna-
cionalnog biznisa u~inili na{u organizaciju
prepoznatljivom u gradu i van srpske dijas-
pore. To }e nam biti veoma va`no za
budu}e projekte promovisanja srpske
privrede. Drugi va`an cilj je bio
informisanje o atraktivnostima ulaganja u
Srbiju. U~esnici skupa su mogli o ovome
da vi{e saznaju kroz prezentaciju gospodje
Vesne Peri}, direktorke agencije SIEPA
(Serbian Investment and Eyport Promotion
Agency), koja je doputovala iz Beograda
specijalno za ovu priliku. Takodje, drugi
uva`eni gost iz Beograda, gospoding Igor
Nestorovi}, direktor sektora za razvoj
poslovanja sa dijasporom u Agrobanci, je
kroz svoju prezentaciju dao informacije o
bankovnim uslugama koje Agrobanka nudi
pojedincima i firmama u Americi za
poslovne i privatne bankovne transakcije sa
Srbijom. Agrobanka je bila i generalni
sponzor ove konferencije.
Ovom dogadjaju su prisustvovali
brojni zvani~nici i biznismeni iz Amerike
i matice. Koga bi ste izdvojili?
Svi predhodno najavljeni uva`eni
gosti i u~esnici su do{li na konferenciju.
Na{ ambasador, gospodin Vladimir Petrovi}
je specijalno za ovu priliku doputovao u
^ikago iz Va{ingtona. Bila je na{a ~ast i
privilegija {to su princ Aleksandar i
princeza Katarina uveli~ali skup svojim
prisustvom. Glavni govornik na konferenci-
ji je bila kongresmenka Melisa Bean, kojoj
smo uru~ili priznanje za doprinos u razvoju
malog biznisa. Ovo priznanje sam od srca
predao Melisi imaju}i u vidu i njenu vrlo
zna~ajnu podr{ku srpskom narodu i van
poslovnog domena.
Ovaj dogadjaj je organizovan u
perfektno tehni~ki opremljenim i elegant-
nim prostorijama
“ M e a d o w s
Convention Centra”
u Rolling Mead-
ows-u. ^ak je i
gradona~elnik ovog
grada do{ao da
li~no pozdravi go-
ste. Poseta je bila
odli~na, pogotovu
imaju}i u vidu da je
ovo prakti~no bio
celodnevni dogadjaj koji se odvijao tokom
radnog dana u ponedeljak. Do sada su se
~ule samo re~i pohvale.
Koji su slede}i koraci predstavl-
janja srpske privrede ameri~kim investi-
torima?
Najve}i projekat koji ve} plani-
ramo za slede}u godinu }e biti “Sajam
srpske privrede u ^ikagu”. O tome smo
ve} zapo~eli razgovore sa relevantnim
organizacijama u Srbiji. Ovo }e biti
izuzetno slo`en projekat koji }e zahtevati
dosta vremena i sredstava za uspe{nu real-
izaciju. O~ekujemo podr{ku i od strane
na{ih partnera sa kojima smo organizovali
dogadjaj 9. novembra. U svakom slu~aju
od najve}e va`nosti su raspolo`ivi i kvali-
fikovani resursi unutar same na{e organi-
zacije. Ja se nadam da }e se ovoj organi-
zaciji priklju~iti svaka firma i pojedinac
koji ili ve} ima, ili planira neki biznis sa
Srbijom. Ova organizacija }e pomagati
konkretne projekte. Vi{e informacija o
na{im aktivnostima i budu}im planovima
mogu se na}i na http://serbianamerican-
chamber.org/indey.php.
“Bilo je fantasti~no prisustvovati
skupu na kome se u ^ikagu okupilo oko
100 poslovnih ljudi, koji su govorili o
Srbiji. Mnogi su postavljali pitanja,
interesovali se za uslove, naro~ito ih je
zanimalo da li i koliko dr`ava Srbija
poma`e ulaganja u mala i
srednja preduze}a.
Nastojala sam da im
odgovorim da funkcija
na{e agencije upravo i
jeste da poma`emo
takvim finansijerima, jer
znamo va`nost zapo{lja-
vanja novih ljudi i
pove}anja izvoza.
Mnogo je va`an redovan
kontakt, a po{to smo mi
dr`avna institucija i
imamo pristup svim
va`nim informacijama,
nastoja}emo da te infor-
macije potencijalnim
investitorima i stavimo
na raspolaganje i naprav-
imo dobar poslovni
odnos. Srbija zaslu`uje
status zemlje u koju se
investira, u kojoj se
mogu koristii pogodnosti koje dr`ava
nudi, a ve} jasno vidimo i promenu
imid`a Srbije na bolje, pa zato verujem
da su ovakvi skupovi veoma va`ni i da
kontakti mogu uroditi plodom”- rekla je
Vesna Peri}.
Zoran Golubovi} i Melisa Bean Luburich
Predsednik SAPK Zoran Golubovi}, gen. konzul Desko Nikitovi} i
biv{i predsednik SAPK Vlado Bjelopetrovi}
POSLOVNA SARADNJA SA SRBIJOM
15Decembar 2009. www.serbianmirror.com
P R E D S T A V L J A M O V A M
Restoran @UPA u potpuno novom izdanju
i tradicionalnom srpskom ruhu!
Vlaznik Dule Go{i} uvek ima prijatna iznenadjenja za svoje
goste, a ovaj put vam nudi prelep ambijent koji podse}a na na{e
nekada{nje srpske ku}e. Sigurno }ete se ose}ati lepo i prijatno.
Pored tradicionalne srpske kuhinje i proverenih specijaliteta
poznatog kulinara Jove, od sada u @upi svakodnevno doru~ak,
ru~ak i ve~era. Na ~uvenim muzi~kim ve~erima ~etvrtkom
nastupaju svi lokalni muzi~ari iz ^ikaga i okoline, a petkom i
subotom tako|e muzika u`ivo “Dolar bend” i Marina \ukovi}.
U “ NOVOJ” @upi bi}ete srda~no do~ekani i uslu`eni.
Ono {to vam ovaj restoran pru`a, ne mo`ete odbiti.
Ovaj ambijent autenti~ne srpske ku}e, koja uz proverenu
nacionalnu kuhinju mo`e da ugosti do 120 osoba, najbolje je
mesto za va{e porodi~ne i druge proslave. Isplanirajte datum,
pozovite restoran @upu, a sve ostalo je njihova briga.
Do~ek Nove 2010. godine
DOLAR BEND i MARINA \UKOVI].
Konzumacija od $70.00 po osobi uklju~uje rasko{nu ve~eru,
{ampanjac u pono} i odli~an provod.
Broj mesta je ograni~en, za rezervaciju pozovite
{to pre: 708.442.7812
7921 W. Ogden Ave.
Lyons IL 60534
708.442.7812
B I Z N I S
Decembar 2009.16
B I Z N I S
17Decembar 2009. www.serbianmirror.com
B I Z N I S
18 Decembar 2009.
B I O G R A F I J E
19www.serbianmirror.comDecembar 2009.
@
ivot joj je ostao prekriven velom
tajne. Njeno delo u dvanaest knjiga
ukra{ava srpsku knji`evnost. ^ini je
stilski lep{om, tematski raznovrsnijom i
misaono bogatijom. U njenim nedrima je
ime prili~no retko za na{e podneblje –
Isidora.
Za Isidoru Sekuli} je zapisano da
je ro|ena u Mo{orinu, u Ba~koj, 16. febru-
ara 1877. u domu Ljubice i Danila op{tin-
skog bele`nika. Krstio ju je otac Zolja, brat
\ure Dani~i}a, a kum bio urednik
novosadske „Zastave” dr. Milan \or|evi},
svi veliki po{tovaoci knjige i lepe re~i.
Pa tako i Isidora. Ne samo da je
knjigu po{tovala ve} je i unapredila njene
sadr`aje.
Detinjstvo je provela u Zemunu,
gde joj je otac izdavao paso{e za prelaz
preko Dunava i Save u Beograd. Svakom
prolazniku je zavidela jer je u aus-
trougarskom ropstvu ~eznula za slobodom.
[kolovala se dugo i temeljno.
Poha|ala Vi{u `ensku {kolu u Novom
Sadu, pa u~iteljsku u Somboru, zatim Vi{i
pedagogijum u Pe{ti. Prosvetarstvo je
zapo~ela u Pan~evu, na prelasku jednog
veka u drugi. U novom stole}u sti~e i novo
zvanje- postaje upraviteljica Vi{e devoja~ke
{kole. Potom slu`buje u [apcu, a 1909.
dolazi u Beograd.
Najzad je u prestonici koju
odlikuju kaldrmisane ulice i u~estali balovi
dobrotvornih udru`enja. Knji`evnici i
glumci su zaposeli kafane, a pozori{te je
bilo uvek puno.
Isidoru ne zanimaju izlasci i
vi|enja sa dru{tvom. Slobodno vreme str-
pljivo provodi za pisa}im stolom. Izrasla je
u savremenu intelektualku, savladala
mnoge jezike, prevodila i krenula putem
literature. Godine 1913. iza{la je njena prva
knjiga “Saputnici”.
Na nesre}u, balkanski ratovi traju.
Vreme kada je Jovan Skerli} zabranio
Srbiji suze.
Egzoti~na knjiga Isidore Sekuli}
pristigla je u najnezgodniji ~as za nju. Prvi
knji`evni kriti~ar ~itao je knjigu i
sedamnaest strana o glavobolji u vozu koji
pristaje na stanicama punih ranjenika.
Kritika je bila nepredusretljiva, naravno.
Ali Isidora nije zamerila. Odlazi u
Norve{ku. Tamo na krajnjem severu ona
nalazi mir i u zemlji fantazija i bajki
provodi svoje najlep{e dane. O~arana je
{umama i fjordovima. Divi se ljudima i
irvasima. U bundi je i na skijama. Uz toplu
pe}, knjiga joj je i dalje najbolji prijatelj.
Raduje se snegu i vetrovima.
To je doba njene bra~ne sre}e.
Jedini put, tada na severu, ona priznaje da
ima mu`a. Sama sebi ponekad je gospo|a-
Stremnicka. Svoju ~eznju za lepotama
Skandinavije, Isidora }e pretvoriti u knjigu
„Pisma iz Norvr{ke”, koja }e se pojaviti u
izlozima beogradskih knji`ara 1914.
godine.
U poslednjoj kritici uo~i izne-
nadne smrti opet gre{i tako retko pogre{ivi
Jovan Skerli}. U oceni zbirke pesama
Milutina Boji}a, poete vrele krvi, kako ga
naziva, kao suprotan primer navodi i opisu-
je „na{u skandinavsku spisateljicu sa ledom
u srcu, maglom u glavi i mrtvom frazom
na usnama.”
Mudra Isidora ni ovo ne uzima za
zlo. Naprotiv. U nekoliko navrata, o
godi{njcama prerane smrti slavnog kriti~ara
Skerli}a, ispisa}e blistave stranice divljenja
njegovoj veli~ini i neprolaznosti.
Pro{ao je prvi svetski rat. Isidorin
mu` je umro, a ona ostala sama u dru{tvu
u~estale glavobolje. Preostao joj je samo
rad, do iscrpljenja. Usamljenost i pridosle
bolesti. Osve`avaju je jedino letnja puto-
vanja. Njene evropske stanice su Rim, Be~,
Prag, Pariz i London.
Odbranila je doktorat u Berlinu.
Saradnik je brojnih ~aspoisa, izlaze joj
zna~ajne knjige.
„\akon Bogorodi~ine crkve”, „Iz
pro{losti”, „Hronika palana~kog groblja”...
Sve je to dobar argument, ina~e
starom Bogdanu Popovi}u da je predlo`i u
Srpsku akademiju nauka. Jo{ stro`ija prema
sebi, Isidora se iskreno zahvaljuje. Prilikom
druge dve kandidature neki akademici se
bune, lupaju pesnicama o sto i izjavljuju:
„Ne}emo `ene u Akademiju!”
Ipak je u{la u hram besmrtnika. I
to na glavna vrata i postala prva `ena
akademik. Zahvalila se pristupnom bese-
dom, a oni {to su protestvovali, sada su
aplaudirali. Zadovoljstvo je bilo slu{ati
njene re~i.
Drugu okupaciju, Isidora je prov-
ela u ku}i na sretanju Senjaka i Top~idera
u Beogradu. @ivela je skromno, gotovo
isposni~ki. Umela je da provede dan na
komadu hleba i ~asi vode. Nije se ni
odmarala. Otoman joj je slu`io da po
njemu rasturi spise, kao {to i u ostavi na
policama umesto zimnice stoje knjige
koje je kupovala novcem od penzije.
Honorare je vra}ala ili poklanjala.
Udru`ena sa nesanicom sve vreme je
provodila u ~itanju i pisanju. Prevodila je
sa devet jezika i kucala sama na pisa}oj
masini.
U`ivala je u muzici i volela decu.
A goste je ispra}ala kroz ba{tu do kapije.
Mladim literatima je savetovala: „^uvajte
se slave. Ljudi nisu do{li na svet da budu
slavni, ve} da rade.”
Nije volela ni da se fotografi{e.
Nije volela ni publicitet.
„Od mog rada osta}e samo ono
{to vredi, ako uop{te ne{to vredi”, govorila
je.
Takva je bila i o osamdesetom
ro|endanu. Zasmetalo joj je cve}e i po~asti,
zaradovala je jedino prijateljska pa`nja. Taj
dan je ustvari bio njeno poslednje izla`enje
u javnost.
Umrla je 5. aprila 1958. u
osamdeset drugoj godini i skromno sahran-
jena na top~iderskom groblju. Po{to nije
imala naslednika, imovina je pripala op{tini
Savski venac. Knjige, pisa}i {to i jo{ neke
ku}evne stvari sme{tene su u beogradskoj
Univerzitetskoj biblioteci. Me|u njima je i
starinski zidni sat. Klatno mu jo{ uvek
otkucava vreme.
PRO[LOST I SAPUTNI[TVO
ISIDORE SEKULI]
Isidora Sekuli}
Rubriku priprema: Aleksandra Miti}
V E L I K E L J U B A V I N A [ I H P I S A C A
20 Decembar 2009.
V E R A I T R A D I C I J A
P
osebno je na Vladiku Nikolaja delo-
vao drevni Ohrid, kolevka slovenske
pismenosti i kulture na Balkanu –
“ovaj sve{teni grad, sa svojom velikom
plodotvornom pro{lo{}u i dosta sku~enom
sada{njo{}u”, kako je sam Vladika govorio.
Na Nikolaja je ve} bila izvr{ila dobar uti-
caj pravoslavna Rusija sa svojim svetinja-
ma i svetim podvi{nicima.
Sada je taj uticaj nastavio i upot-
punio pobo`ni Ohrid i susedna mu Sveta
Gora, koju je Deda-Vladika svakog leta
redovno pose}ivao. Sveta Gora i dela
Svetih Otaca, koja je u ovo vreme Nikolaj
naro~ito mnogo ~itao i prou~avao, izvr{ili
su na njega poslednji i trajni pravoslavni
uticaj. Mo`e se s pravom re}i da se upra-
vo ovde i sada u Nikolaju desila duboka i
korenita unutra{nja promena, koja se od
tada izra`avala i vidljivo i bila je neposred-
no zapa`ena od prostih i pobo`nih ljudi.
Ovaj se duhovni prelom ogledao i spolja u
svemu: u Nikolajevom govoru, pona{anju,
~ak i odevanju. Raniji mladi jeromonah dr
Nikolaj Velimirovi} nastojao je da oko
sebe sve impresionira, privu~e i o~ara.
Obu~en u blistavu mantiju, negovane kose
i pona{anja, re~it i rasko{an u govorni{tvu,
to je bio Nikolaj iz “preohridskog” perio-
da. Takvoga ga vidimo u “Re~ima o
Sve~oveku”, jednoj od retko umnih i
dubokih knjiga novijeg srpstva, ali mahom
samo misaonoj i filosofskoj, no jo{ uvek ne
dovoljno duhovnoj i pravoslavnoj, kakva su
njegova dela od Ohrida i @ice pa nadalje
(Omilije, Ohridski prolog, Misionarska
pisma). Takav je i sav njegov dalji pastirs-
ki duhovni rad sa pravoslavnim narodom,
bogomoljcima i mona{tvom.
U ovom drugom periodu svoga
`ivota, Nikolaj otura od sebe i svog naro-
da razne oblike tu|in{tine i povr{nog
zapadnja{tva. Njega u celini obuzimaju i
pro`imaju tople struje Pravoslavlja,
odu{evljava ga i pleni prekrsni i spasonos-
ni lik Hristov i crkveno-narodna delatnost
Svetoga Save. Svetska slava mu postaje
ni{tavna, ljudske pohvale otu`ne, preterano
negovan knji`evni izraz li~i mu na
praznoslovlje, a svetsko mudrovanje na
duhovno ubo{tvo i prosja{tvo. Ovo ne
zna~i da se Vladika “uprosta~io”, nego da
se produhovio i pojednostavio. Za njega
Hristove re~i: “Ja sam Put, Istina i `ivot”
postaju sve i sva. On se od svega okre}e
sebi i svome bogo`ednom narodu. U njemu
se zbiva istinski unutra{nji preporodjaj,
novo rodjenje i za~etak svetog @itija.
Hristos je onaj koji njega di`e i koji njega
iznova preporadja. Od Nikolaja genija
zapo~inje Nikolaj svetitelj. I upravo je to
bilo ono {to je ljude njemu privla~ilo i oko
njega okupljalo i dr`alo. Na `alost, ni tada
Nikolaj nije bio bez ~estih neprijatelja,
klevetnika i podmeta~a. No on je i tada,
kao i kasnije, sve to prevazilazio svojim
otvorenim i jasnim `ivljenjem i delanjem
pred licem Bo`ijem i licem svoga naroda.
Mo`da bi, bez ovog ohridskog i
`i~kog preloma Nikolaj ostao samo veliki i
usamljeni genije u na{em narodu, kao bor u
planini, bez premca i takmaca. Ni nikada ne
bi postao narodni “Deda Vladika”, “Sveti
Deka” – Novi srpski Zlatoust. Zlatoust ne
samo po re~i i besedni{tvu, nego i po delan-
ju i pastirstvovanju, po apostolskom i mar-
tirskom svedo~enju Hrista radi. Nikolaj je,
kao nekada Sveti Sava, polako postajao
svetla i svega savest ~itavog srpskog naro-
da, i za svoje i za budu}a pokoljenja. Jer,
srpski veruju}i narod je nesumnjivo primio
i usvojio Vladiku Nikolaja kao svoga
duhovnog vo|u, kao Bo`jeg proroka i
svetitelja, i niko ga iz veruju}e narodne
du{e i srca ne}e istisnuti ni izbrisati. A {to
se ti~e izvesnih starijih i novijih napada na
njega, sam Vladika je jednom pokazao kako
na to treba gledati, Naime, posle napada i
te{kih uvreda nanetih mu od strane jednog
episkopa, Nikolaja je u @i~i posetio jedan
novinar “Politike” i zamolio ga da ne{to
ka`e tim povodom. “Episkop Nikolaj me je
dugo gledao, ne govore}i ni{ta. Taj pogled
i }utanje bili su mi jasniji odgovor nego
bilo koja re~enica”. (“Politika” br. 11344;
29. XII 1939).
Iz ovog perioda poti~u mnoga kap-
italna dela Vladike Nikolaja, o kojima }emo
progovoriti kasnije. Ovde treba makar
spomenuti i ona druga ne manje zna~ajna
pastirska, dobrotvorna i op{tenarodna dela
Vladike Ohridskog i @i~kog, kao {to su: nje-
gov rad sa pobo`nim na{im narodom i
posebno sa bogomoljcima, njegovo obnavl-
janje mnogih poru{enih, zapu{tenih ili
polupraznih manastira u Ohridsko-Bitoljskoj
i @i~koj eparhiji, njegovo obnavljanje i
podizanje grobalja, spomenika, ~esama i
drugih dobrotvornih narodnih ustanova i
zadu`bina. Naro~ito treba ista}i njegov rad
sa siroma{nom decom i |acima. Ostalo je i
do danas poznato njime osnovano i do rata
podr`avano skloni{te i hranili{te za
siroma{nu i sirotu decu, bez razlike nacija i
vera, u Bitolju – poznati Dekin “Bogdaj”,
koji je uspe{no vodila socijalna radnica
Nada Ad`i}, potonja igumanija u manastiru
Vra}ev{nici mati Ana. (Poznata je Vladi~ina
de~ja pesma iz “Bogdaja”: “Mi smo mali
Bitolj~ani /mali{ani sirotani/ ku}a nam je
ba{ na kraju /u Bogdaju ka’ u Raju/, u
Bogdaju”). Nikolaj je sli~na de~ja hranili{ta
otvorio i u Kraljevu, ^a~ku, Gornjem
Milanovcu i Kragujevcu, u kojima je bilo
sme{teno pred rat oko 600 sirote dece.
nastavi}e se
Napisao vladika Artemije (Radosavljevi})
@ivot svetog vladike Nikolaja Velimirovi}a (1880-1956) (~etvrti deo)
O SUDU I OSUDI
Koji Njega (Hrista) vjeruje, ne sudi mu se, a koji ne vjeruje ve} je
osu|en. (Jovan 3, 18)
Ne sudi se onome ko veruje Hrista Gospoda, jer on sam sebe sudi, i
ispravlja stope svoje prema svetlosti koja ide pred njim. Kao ~ovek u
dubokoj tami što podeš{ava korake svoje prema sve}i u ruci, tako i onaj
ko veruje Hrista, to jest ko se uputio za Hristom kao za svetloš}u u tami
`ivota.
A onaj ko ne veruje – ve} je osudjen. To jest onaj ko nema putovode
na nepoznatom putu, tek što je korac~o prvi korak, izgubio je put i zalu-
tao. Ko ne veruje Hrista osu|en je na neznanje, na nemo}, na gnev, na
teturanje po krivim i izukrš{tanim putevima, na porok, na o~ajanje,
mo`da i na samoubistvo. Osudjen je u dva sveta: u ovome svetu na
besmislenu, telesnu i varljivu egzistenciju, a u onom na ve~nu propast.
O kako je taman put dece neverovanja, i kako dubok bezdan izme|u
svakog njihovog prvog i tre}eg koraka!
Gospode svemilosni, zaista nemamo ni u koga i ni u š{ta verovati van
Tebe. Ti si naš{ Spasitelj od tame, greha i smrti. Tebi slava i hvala
vavek. Amin.
OD NIKOLAJA GENIJA ZAPO^INJE NIKOLAJ SVETITELJ