AHP Metoda olucivanja

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

V A R A Ž D I N

Roko Labrović

RJEŠAVANJE PROBLEMA ODLUČIVANJA AHP

METODOM

PRISTUPNI RAD IZ KOLEGIJA TEORIJA ODLUČIVANJA

Varaždin, 2015.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

V A R A Ž D I N

Roko Labrović

Broj indeksa:

Redoviti student

Smjer: Informacijsko i programsko inženjerstvo

Diplomski studij

RJEŠAVANJE PROBLEMA ODLUČIVANJA AHP

METODOM

PRISTUPNI RAD IZ KOLEGIJA TEORIJA ODLUČIVANJA

Varaždin, lipanj 2015.

Sadržaj

1. AHP metoda............................................................................................................................4

2. Razvijanje hijerarhijskog modela problema odlučivanja........................................................5

3. Uspoređivanje kriterija i cilja..................................................................................................6

4. Uspoređivanje alternativa i kriterije........................................................................................7

5. Izračunavanje težina kriterija, podkriterija i alternativa.......................................................14

6. Analiza osjetljivosti..............................................................................................................19

1. Uvod

AHP (eng. Analytical Hiearchy Process) je jedna od najpoznatijih i najkorištenijih

metoda za višekriterijsko odlučivanje u čijoj se hijerarhijskoj strukturi u samom vrhu nalazi

cilj, a na nižim razinama kriteriji i podkriteriji, te na dnu alternative. U svrhu rješavanja

pristupnog rada AHP metodom koristit će se softverski alat Expert Choice.

2. Razvijanje hijerarhijskog modela problema odlučivanja

Cilj hijerarhijskog modela problema odlučivanja je „Odabir gitariste“ koji se postavlja

na vrh tog modela. Sveukupno model sadrži 6 kriterija i 8 podkriterija.

Slika 1. Cilj, kriteriji, alternative i konačan model

Na slici 1. prikazan je konačan hijerarhijski model s definiranim težinama kriterija i

podkriterija, te izračunatim prioritetima alternativa.

3. Uspoređivanje kriterija i cilja

Prvo što je napravljeno je uspoređivanje kriterija s obzirom na definirani cilj, a za to korišteno

je relativno upoređivanje važznosti sa glavim ciljem.

Slika 2. Relativna procjena važnosti sveukupnih kriterija „Odabir gitariste“

Iz slike 2. je vidljivo da tehnike imaju najveći težinski koeficijent i kao takve predstavljaju

najvažniji kriterij pri odabiru najboljeg gitariste, a najmanji težinski koeficijent ima sluh.

Slika 3. Relativna procjena važnosti podkriterija „Tehnike“

Iz slike 3. vidljivo je da su svi podkriteriji jednako ocijenjeni odnosno važni.

4. Uspoređivanje alternativa i kriterije

U narednih par slika može se vidjeti usporedba alternativa sa pojedinim kriterijima.

Slika 4. Alternative prema kriteriju „Teoretsko znanje“

Slika 4. prikazuje usporedbu alternativa prema kriteriju „Teoretsko znanje“ i prema njoj se

vidi kako Andy, Guthrie, Tony imaju podjednaku razinu znanja iz tog područja dok Jess nešto

slabiju, te John i Alex najslabiju. Teorija je temelj muzike. Ona sadrži teoriju koja nam je

potrebna kako bi smo razumjeli ono što sviramo. Bitna je za napredovanje svakog muzičara.

Obuhvaća poznavanje nota, skala, akorda, ključeva, progresiju itd.

Slika 5. Alternative prema kriteriju „Improvizacija“

Nadalje prema kriteriju „Improvizacija“ Andy i Guthrie su podjednani i najbolji, dok Tony,

Alex, Jess i John podjednaki i lošiji (Slika 5.). Ako bi muzičku improvizaciju uspoređivali s

situacijom u svakidašnjem životu onda bi ona bila jednaka snalaženju u priostoru.

Slika 6. Alternative prema kriteriju „Sluh“

U odnosu na kriteriji „Sluh“ Guthrie i John su se pokazali najbolji. Iako je sluh kod početnika

jako bitan, kod uspoređivanja profesionalaca težina ovog kriterija je uzeta kao slaba jer sve

alternative su je morale jako dobro svladati kako bi došle do mjesta gdje su danas.

Slika 7. Alternative prema kriteriju „Kreativnost“

Prema kriteriju „Kreativnost“ vodeću (Slika 7) ulogu imaju Alex i John. Ovaj kriteriji ima

drugo mjesto po težini, razlog tomu jest to što je kreativnos jedna od odlika koja izdvaja

pojedince iz mnoštva.

Slika 8. Alternative prema podkriteriju „Sinkroniziranost ruku“

Slika 8. prikazuje podkriteriji „Sinkroniziranost ruku“ kriterija „Tehnike“, a iz nje možemo

iščitati kako su Jess i John najbolji po tom kriteriju. Kad spomenemo Sinkroniziranost ruku

misli se na sinkronizaciju lijeve i desne ruke za vrijeme sviranja.

Slika 9. Alternative prema podkriteriju „Vrijeme i osjećaj“

Slika 10 Alternative prema podkriteriju „Uporaba sekundarne frekvencije“

Slika 11 Alternative prema podkriteriju „Štopanje žica dlanom“

Slika 12. Alternative prema podkriteriju „Hammer on/Pull of“

Slika 13. Alternative prema podkriteriju „Legatto“

Slika 14. Alternative prema podkriteriju „Brzina“

Slika 15. Alternative prema kriteriju „Scenski nastup“

5. Izračunavanje težina kriterija, podkriterija i alternativa

Težinu pojdinog kriterija kao i podkriterija odabiremo unutar samog programa. Kao što je

vidljivo na slici 17 svi podkriteriji kriterija „Tehnike“ su jednaki. Razlog tome jest što svi svi

jedako bitni. Što se tiče težine kriterija oni su vidljivi na slici 1.

Slika 16. Koeficijenti kriterija s obzirom na kriteriji „Tehnike“

Slika 17. Prikaz rezultata alternativa prema cilju „Odabir gitariste“

Slika 18. daje konačan rezultat alternativa po kriterijima. Tako je Guthrie Govan gitarist koji

ima najbolje kvalitete, dok je Alex Hutching odmah ispod njega. Suprotno tome Jess Lewis

po ovim kriterijima najlošija. Sljedeće slike prikazuju rezultate alternativa po pojedinim

kriterijima (slike 19, 20, 21, 22, 23).

Slika 18. Prioriteti alternativa s obzirom na kriteriji „Teoretsko znanje“

Slika 19. Prioriteti alternativa s obzirom na kriteriji „Improvizacija“

Slika 20. Prioriteti alternativa s obzirom na kriteriji „Sluh“

Slika 21. Prioriteti alternativa s obzirom na kriteriji „Kreativnost“

Slika 22. Prioriteti alternativa s obzirom na kriteriji „Scenski nastup“

6. Analiza osjetljivosti

Analizu osjetljivosti u alatu možemo provesti putemo rubrike „Sensitivity Graphs“.

Slika 23. Dynamic analiza

Dinamičku analizu koristimo kako bi dinamički mogli mjenjati pojedine kriterije i vidjeti

kako se to odražava na trenutnu situaciju (Slika 24.)


Slika 25. prikazuje kako povećanjem teđine kriterija „Kreativnost“ mjenja sve sveukupni

rezultat alternativa i tako John postaje najbolja alternativa.


Povećanjem kriterija „Scenski nastup“ alternativa Alex postaje najbolja (Slika 16).

Slika 26. Head to head analiza

Head to head analizom možemo uspoređivati pojedine alternative. Tako uspoređivanjem

alternative Andy i Govan može se vidjeti koja alternativa je bolja po pojedinim kriterijima. U

ovom slučaju Guthrie je bolji po slugu, kreativnosti i tehnici od Andy, a Andy je bolji jedio po

nastupu. Sve ukupno Guthrie je bolji od Andy. Sljedeće slike prikazuju usporedbu pojedini

alternativa koje se čine zanimljivim.

Slika 31. Gradient analiza

Slika 32. Preformance analiza

Slika 33. prikazuje preformans analizu osjetljivosti kako se alternative ponašaju s obzirom na

kriterije. Os x prikazuje prioritet alternative do os y prikazuje težinu kriterija. Tako na os x

nalaze se kriteriji improvizacija, sluh, kreativnost, tehnika, nastup, teorija. Također mogu se

uočiti kretanja alternative i po pojedinim kriterijma, tako npr. prema kreativnosti najbolja

alternativa je John, dok najlošija Andy.

AHP Metoda olucivanja

Documents

Transcript of AHP Metoda olucivanja