Agresivno ponašanje
-
Upload
obiteljski-centar -
Category
Documents
-
view
2.859 -
download
6
description
Transcript of Agresivno ponašanje
AGRESIVNO PONAŠANJE
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Obiteljski centar Virovitičko-podravske županije
Sandra Matošina Borbaš, prof.
“SLUŽBENA” DEFINICIJA AGRESIJE
fizički ili verbalni oblik ponašanja koji ima namjeru povrede osobe ili objekta.
namjerno ponašanje s ciljem nanošenja fizičke ili psihičke boli
bilo koji oblik ponašanja učinjenog s namjerom da se povrijedi neka osoba ili objekt
razne definicije imaju dvije dodirne (najvažnije) točkenamjera +ponašanje (?)
DIJAGNOSTIKA AGRESIVNOG PONAŠANJA
različitost definicije zapravo utječe na činjenicu kako se agresija tretira
vodit ćemo se dijagnostičkim kriterijima objavljenim u DSM-IV – dijagnostičkom i statističkom priručniku američke psihijatrijske udruge VAŽNO JE da ti oblici ponašanja direktno utječu na
socijalne i obiteljske odnose i radne zadatke VAŽNO JE trajanje ponašanja, da ono nije jednokratno
i reaktivno
termin – poremećaji u ponašanju
POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV)POREMECAJ OPHODJENJA (F 91.8)
tiraniziraju, prijete i zastrašuju druge iniciraju tuču koriste oružje koje može izazvati ozljede fizička okrutnost prema ljudima i/ili životinjama krađa bez / uz suočavanje s žrtvom prisiljavanje na seksualnu aktivnosti podmetanje požara namjerno uništavanje tuđe imovine provala u kuću, automobil, zgradu… laganje (nasamarivanje) drugim ljudima ostajanje dugo vani u dobi do 13 godina bježanje od kuće preko noći markiranje prije 13 godine
POREMECAJI U PONAŠANJU (DSM-IV)POREMECAJ S PRKOŠENJEM I SUPROSTAVLJANJEM
(F 91.3) često se razbjesne često se svađaju s odraslima aktivno se suprotstavljaju i odbijaju pokoriti
zahtjevima namjerno ometaju druge ljude okrivljuju druge za svoje pogreške često se uzrujavaju i osjetljivi su na postupke
drugih česta ljutnja ili srdžba česta zloba i osvetoljubivost
AGRESIVNOST I SPOL
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
agr. ponašanje uništavanje krađa kršenje pravila
Čestina simptoma poremećaja ophođenja
dječaci djevojčice
AGRESIVNOST I DOB
0
0,5
1
1,5
2
2,5
3
agr. ponašanje uništavanje krađa kršenje pravila
Čestina simptoma poremećaja ophođenja
osnovna škola srednja škola gimnazija
RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBDOJENAČKA DOB mala djeca nemaju
objektivnu percepciju drugoga (egocentrizam mišljenja), pa ne mogu ni planirati ponašanja s namjerom činjenja štete drugome
FRUSTRACIJA se javlja oko 6/7 mjeseca života
agresija oko 1 godine je INSTRUMENTALNA – namijenjena cilju (najčešće očuvanja i/ili uzimanja igračaka)
RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBRANO DJETINJSTVO izljevi bijesa – nerazmjer
želje i mogućnosti – najjači je između 3 i 5 godine
fizička agresija se smanjuje – samoregulacija, mogućnost izražavanja riječima, posljedice
agresija je usmjerena odraslima i vršnjacima, više nije pretežno instrumentalna, nego reaktivna
RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBSREDNJE DJETINJSTVO
spolne razlike prepoznaju namjere veće kognitivne
sposobnosti jače i važnije
vršnjačke veze
RAZVOJ AGRESIJE KROZ DOBMLADENAČKA DOB razvoj agresije ide u dva
suprotna smjera
RIZIČNE SKUPINE jačanje agresije, agresivnih
oblika ponašanja, ulazak u delikventna ponašanja
kolektivno nasilje - agresija kao oblik socijalne dominantnosti
NERIZIČNE SKUPINE smanjenje agresivnih
oblika ponašanja, učenje asertivnosti
AGRESIJA JE DRUŠTVENO NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE S NAMJEROM NANOŠENJA
ŠTETE OSOBI I/ILI IMOVINI ALI važna je i osobna, subjektivna definicija
agresivnosti NAJVAŽNIJA stavka vezana uz agresivno ponašanje,
bilo djeteta, bilo odrasle osobe je činjenica
DA JE AGRESIVNO PONAŠANJE VRLO KORISNO PONAŠANJE!
ŠTO SE TIČE DIJAGNOSTIKE…
UZROCI AGRESIJE
biološki faktori psihički faktori socijalni faktori
društvoškola, uža okolinašira obitelj, prijateljiuža obiteljpojedinac
BIOLOŠKI FAKTORI
genetika hormoni
povišen testosteron neurotransmitori
snižen serotonin snižen noradrenalin
evolucija ozljede (amigdala, hipothalamus, limbički
sustav) epilepsija
PSIHIČKI FAKTORI
kognitivna oštećenja (mentalna retardacija) alkohol / droga temperament nedovoljna regulacija frustracije iskrivljena percepcija okolnih događaja nedovoljna empatičnost
SOCIJALNI FAKTORI - OBITELJ
starost majke (majke tinejdžerke imaju veću šansu da imaju agresivnu djecu)
alkoholizam u obitelji (samo otac) antisocijalno ponašanje i kriminalitet roditelja psihijatrijske bolesti roditelja (depresija,
anksioznost, OKP, shi) rastavljeni roditelji nesklad u obitelji
SOCIJALNI FAKTORI – OBITELJSKI ODNOSI
manjak roditeljskog nadzora
nedovoljna kompetentnost roditelja
zanemarivanje zlostavljanje odgojni stilovi nedovoljna
emocionalna potpora i prihvaćanje roditelja
SOCIJALNI FAKTORI - UŽA OKOLINA
odsutnost socijalne potpore
status u vršnjačkoj grupi
direktne posljedice ponašanja
SOCIJALNI FAKTORI - ŠIRA OKOLINA
socioekonomski status
nezaposlenost roditelja
pretjerana zaposlenost roditelja
društveni stav spram nasilja i agresivnih oblika ponašanja
012
34
56
789
10
nisko srednje visoko
ozb
iljn
ost
kri
min
aln
ih r
ad
nji
do
30.
g.
preferencija gledanja nasilja na TV u dobi od 8 g.
AGRESIJA I GLEDANJE TELEVIZIJE
LJUTNJA – EMOCIJA KOJU POSEBNO NE VOLIMO… ljutnja se vrlo često povezuje s agresijom jedina emocija koja sa sobom nosi energiju ono s čim društvo i mi imamo poteškoća je
što iskazivanje ljutnje često nije socijalno prihvatljivo
agresija je samo jedan od načina iskazivanja ljutnje
NE MIJENJAJU SE LJUDI IZ ODLUKE, NEGO IZ MUKE!
J.Pregrad
VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE
edukacija o emocijama presudna je u razvoju emocionalne inteligencije
da bi znali “baratati” emocijama, moramo ih znati imenovati, prepoznati – tek tada možemo razmišljati što da radimo s njima
VAŽNOST EMOCIONALNE EDUKACIJE pogrešna percepcija osjećaja / facijalne
ekspresije druge osobe može biti jedan od okidača za agresiju
empatija kao osobina nužna za smanjenje agresije javlja se kod ljudi koji prihvaćaju, prepoznaju, imenuju i kontroliraju svoje emocije
u društvu gdje nije dobro biti emocionalan, zaboravljamo na važnost emocionalne edukacije
SAMOPROCJENA emocionalnih reakcija
SAMOPROCJENA da li se osjećam
ugodno? koliko mi je to
koristilo s obzirom na ono što sam želio/željela?
da li sam bliži / bliža s ljudima oko mene?
da li su drugi zadovoljni mojim postupcima?
da li sam ja zadovoljan / zadovoljna svojim postupkom?
PSIHOLOŠKE INTERVENCIJE
razumjeti termin i način dijagnostike početak je ulaska u priču tretmana agresivnosti
zavisno od teorijskog pristupa agresivnosti, određuje se način intervencije
neki pristupi kombiniraju teorijske pristupe
istraživanja su pokazala nesumnjivu uspješnost psiholoških intervencija , bez obzira na pristup
PROGRAM POTKREPLJENJA
baziran na Skinnerovom učenju operantnim uvjetovanjem – pozitivno se potkrepljuju poželjna ponašanja, a negativno nepoželjna ponašanja.
definira se način vođenja djece do poželjnih ponašanja (token sustav)
KOGNITIVNO –BIHEVIORALNI PRISTUP
analiza ponašanja – slično samoprocjeni
PROGRAMI UČENJA SOCIJALNIH KOMPETENCIJA
svebuhvatni programi koji uključuju uključivanje i uvježbavanje niza vještina, usvajanje znanja, igranje uloga
opsežni, dugotrajni programi program razumijevanja atribucija vježbe samoopažanja i samoprocjene vježbe samoverbalizacije učenje rješavanja problema vježbe kontrole ljutnje
komunikacija
rješavanjeproblema
samoverbalizacija
samoopažanje
kontrola ljutnje
atribucije
tudje stajalište
emocije
PROCESNI MODEL (PETERMANN)
NAČIN RADA
analiza ponašanja, igranje uloga, uočavanje uzroka / posljedica suočiti se s agresivnim ponašanjem razlikovati poželjna i nepoželjna rješenja sukoba predvidjeti posljedice, analizirati učiti se verbalizirati emocije drugoga, vlastite
emocije, povezati s ponašanjem tehnike relaksacije, opuštanja, smirivanja uspostaviti vezu s djetetovom svakodnevicom
INTERVENCIJE
kombiniraju različite teorijske pristupe kombiniraju različite načine učenja holistički pristup dugotrajnije kombiniraju individualni i grupni pristup uče samoprocjeni uključuju razne socijalne strukture oko djeteta fleksibilne – prilagođavaju se djetetu
ŠTO UMJESTO AGRESIJE?
ASERTIVNOST> asertivnost je sposobnost ili vještina osobe da se zauzme za sebe i da efikasno ispunjava vlastite potrebe.
asertivnost ne podrazumijeva uspjeh pod svaku cijenu otvorenost u komunikaciju pod svaku cijenu ustrajnost do kraja pod svaku cijenu
analogija s terminima Jespera Juulasuradnja - - - - - - - - - - - - integritet
OČEKIVANJA
početni stav s kojim prilazimo drugoj osobi (kolega, partner, učenik, učenikovi roditelji)
uzrok i početak nesporazuma realnost / nerealnost očekivanja od drugih
naša očekivanja su bazirana na našem vrijednosnom sustavu
pozicija NEZNANJA I ZNATIŽELJE
ZNATIŽELJA oko stava roditelja o problemu oko prijedloga za promjenu problema
NEZNANJE•oko okolnosti u kojima živi učenik, roditelji, cijela obitelj •oko načina komunikacije, discipliniranja u obiteljskom domu
KAKO DOCI DO TOGA?
SKRBNE NAVIKE
SLUŠANJE
OHRABRIVANJE
KOMPROMISI
PREGOVARANJE
PRIHVAĆANJE
PODRŽAVANJE
VJEROVANJE
POŠTOVANJE
UBOJITE NAVIKE
KRITIKA
POTKUPLJIVANJE
KAŽNJAVANJE
PRIJETNJA
PRIGOVARANJE
JADIKOVANJE-ŽALJENJE
OPTUŽIVANJE
prva želja kod učitelja – stvaranje dobrog odnosa s učenikom i s njegovim roditeljem
KLJUC STVARANJA ODNOSA - KOMUNIKACIJA
- Komunicirajući stvaramo ili uništavamo odnose.
- Što nam je bolji odnos s drugom osobom, veće su šanse da će se naš savjet poslušati.
- NE POSTOJI NAČIN da drugoga natjeramo da učini ono što mi želimo – ako je druga osoba voljna snositi posljedice.
HVALA!