Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail Čekić
-
Upload
bosnamuslim-media -
Category
Documents
-
view
244 -
download
2
Transcript of Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail Čekić
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
1/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
2/578
S M A I L ^ E K I ]
AGRESIJA NA REPUBLIKU
BOSNU I HERCEGOVINU
- PLANIRANJE, PRIPREMA, IZVO\ENJE -
Sarajevo, 2004.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
3/578
IZDAVA^I:
Institut za istra`ivanje zlo~ina protiv~ovje~nosti i me|unarodnog prava, SarajevoKULT/B, Sarajevo
ZA IZDAVA^A:Prof. dr Ismet Dizdarevi}
UREDNIK I REDAKTOR:Prof. mr Muharem Kreso
RECENZENTI:
Prof. dr Mustafa Imamovi}Prof. dr Norman CigarProf. dr Nijaz Durakovi}Prof. mr Muharem Kreso
NASLOVNA STRANA:KULT/B, Sarajevo
LEKTOR I KOREKTOR:Azra Fi{er
REGISTRI:Azra Fi{er
DTP:Meldijana Arnaut
[TAMPA:[tamparija Fojnica, Fojnica
ZA [TAMPARIJU:[ahzija Buljina
TIRA@:1.000
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
4/578
AGRESIJA NA REPUBLIKU
BOSNU I HERCEGOVINU
- PLANIRANJE, PRIPREMA, IZVO\ENJE -
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
5/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
6/578
S A D R @ A J
UVODNE NAPOMENE ................................................................. 9
K NJ I G A P R V A
I
UDAR NA USTAVNI KONCEPT ODBRANE SFRJ
1. Ustavno odre|enje Oru`anih snaga SFRJ ................................... 172. Razbijanje ustavnog koncepta odbrane SFRJ ............................. 343. Ilegalni [tab Vrhovne komande ................................................. 714. Smanjenje Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine ............... 875. Razoru`anje Teritorijalne odbrane Bosne i Hercegovine ............ 1176. Od antifa{isti~ke do velikosrpske vojske .................................... 148
II
SRPSKI VELIKODR@AVNI PROJEKAT IPLANIRANJE ZLO^INA
1. Obnova i eskalacija Velikosrpskog pokreta ................................ 1752. Metodi, mehanizmi i postupci planiranja i pripremanja zlo~ina ... 194
III
VELIKOSRPSKI POKRET I PREDSJEDNI[TVO SFRJDO MARTA 1991.
1. Predsjedni{tvo SFRJ i njemu paralelna neformalna grupa .......... 2332. Neuspjeh uvo|enja vanrednog stanja i
dogovorenog vojnog udara marta 1991. .................................... 272
757
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
7/578
IV
OME\AVANJE GRANICA VELIKE SRBIJE
1. Ratni plan RAM ...................................................................... 3252. Realizacija ratnog plana RAM ................................................ 3733. Neuspjeh mobilizacije i njena nadoknada .................................. 449
V
KONSTITUISANJE VELIKOSRPSKE PETE KOLONEU BOSNI I HERCEGOVINI
1. Petokolona{ka aktivnost i organizovana destrukcijavlasti u Bosni i Hercegovini ........................................................ 477
2. Krizni {tabovi srpskog naroda - organi okupacione vlasti ......... 5233. Velikosrpski strate{ki ciljevi u Bosni i Hercegovini ................... 547
VI
NEPOSREDNE PRIPREME ZA AGRESIJU
1. Naoru`avanje pete kolone .......................................................... 5772. Objedinjavanje komandovanja na okupiranim teritorijama ....... 6593. Zauzimanje polaznih pozicija ..................................................... 695
K NJ I G A D R U G A
VII
ORU@ANE FORMACIJE VELIKOSRPSKOG AGRESORA INJIHOVA LOGISTIKA
1. Jugoslovenska narodna armija / Vojska Jugoslavije ................ 7652. Dobrovoljci i dobrovolja~ke jedinice JNA ................................. 795
758
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
8/578
3. Oru`ane formacije Srpske demokratske strankeBosne i Hercegovine ................................................................ 802
4. Vojska Srpske Republike BiH ............................................... 8365. Ostale oru`ane formacije i grupe iz Srbije,
Crne Gore i Hrvatske ................................................................ 8716. Oru`ane formacije Saveza komunista
Pokreta za Jugoslaviju ........................................................... 8997. Strani pla}enici ......................................................................... 9018. Logisti~ka podr{ka i poja~anja u ivoj sili ................................ 906
VIII
UKLJU^IVANJE REPUBLIKE HRVATSKE U AGRESIJU NAREPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU
1. Hrvatska nacionalisti~ka ideologija .......................................... 9352. Dogovori u Kara|or|evu i Gracu ............................................. 9423. Velikohrvatska peta kolona u Bosni i Hercegovini ................... 9504. Zauzimanje dijela Republike Bosne i Hercegovine .................. 972
a) Prikrivena agresija (novembar 1991. januar 1993.) .... 973b) Otvorena agresija (januar 1993. mart 1994.) ............ 1018
5. Logisti~ko obezbje|enje kolaboracionisti~kih
jedinica Hrvatske vojske ........................................................... 1075
Z A K LJ U ^ A K
Z A K LJ U ^ A K....................................................................... 1119I Z V O R I I L I T E R A T U R A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1139S K R A ] E N I C E ............................................................ 1161R E G I S T R I
- Registar li~nih imena ....................................................... 1173- Registar geografskih naziva ............................................ 1237- Registar relevantnih dr`avnih, vojnih i ostalih pojmova .. 1287
759
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
9/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
10/578
AGRESIJA NA REPUBLIKU
BOSNU I HERCEGOVINU
- PLANIRANJE, PRIPREMA, IZVO\ENJE -
KNJIGA DRUGA
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
11/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
12/578
VII
ORU@ANE FORMACIJEVELIKOSRPSKOG AGRESORA
I NJIHOVA LOGISTIKA
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
13/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
14/578
1. Jugoslavenska narodna armija - Vojska Jugoslavije
Rukovodstvo Velikosrpskog pokreta se, u cilju realizacije i prikrivanjasrpskog velikodr`avnog projekta, orijentisalo na konkretnu saradnju
sa predstavnicima srpskog naroda i sa srpskim narodom u cjelini,posebno sa srpskim narodom u Bosni i Hercegovini, u poku{ajima daga prika`u subjektom sukoba. Time je osiguralo da, za vrijeme agresijena Hrvatsku, vr{i manevar i pokrete snagama JNA preko Bosne iHercegovine, {to je za JNA bilo od vitalnog zna~aja. To mu je,
pored ostalog, omogu}ilo da mobilizacija u srpskim dijelovimaBosne i Hercegovine bude vrlo uspje{na. Na taj su na~in rje{avalii barem donekle, ubla`ili probleme u JNA, izazvane neuspjehommobilizacije u drugim dijelovima zemlje.1
Srpski narod u Bosni i Hercegovini je, po ocjeni tog rukovodstva,
posebno vojnog, bio jedan od kamena temeljaca formiranja zajedni~kedr`ave svih Srba. Stoga je general Kadijevi} smatrao da bez Jugoslavijene}e biti nikakve jedinstvene dr`ave Bosne i Hercegovine (... da ne}ebiti jedinstvene Bosne i Hercegovine van jugoslovenske dr`ave...).2
765
1 V. Kadijevi}, MOJE VI\ENJE RASPADA - VOJSKA BEZ DR@AVE,Beograd 1993, str. 147.
2 Isto, str. 146; D. Domazet, ULOGA JNA KAO SRPSKE IMPERIJALNESILE U BOSANSKOHERCEGOVA^KOM RATU, Hrvatski vojnik, velja~a 1998,str. 6. S tim u vezi, on je ulagao velike napore da rukovodstva Bosne i Hercegovinei prije i poslije vi{estrana~kih izbora, izmijene svoj odnos prema Jugoslaviji i dashvate da bez Jugoslavije ne}e biti nikakve jedinstvene dr`ave Bosne iHercegovine. Na taj je na~in general Kadijevi} nastojao, koriste}i i vojna sredstva, dadijelu bosansko-hercegova~kog rukovodstva, uglavnom, Bo{njacima, naturi konceptbudu}e jugoslovenske dr`ave, tj. Velike Srbije. Pri tome je isklju~ivao svaku pomisaona postojanje jedinstvene dr`ave Bosne i Hercegovine (V. Kadijevi}, nav. dj., str. 146).
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
15/578
General Kadijevi} je, u skladu sa takvim ocjenama, 29. jula 1991.uputio prijete}e pismo Predsjedni{tvu Republike Bosne i Hercegovine,
tra`e}i da se odmah povu~e Odluka o neupu}ivanju julske partije regrutau komande, jedinice i ustanove JNA izvan teritorije Bosne i Hercegovine.3
Na sastanku sa rukovodstvom Bosne i Hercegovine 24. decembra1991. u Sarajevu general Kadijevi} je iznio stavove o ulozi JNA u aktuelnoj
politi~koj situaciji u Jugoslaviji.4 Te je stavove on konkretnije razradiou odnosu na Bosnu i Hercegovinu, nagla{avaju}i, izme|u ostalog,kako Armija ne}e re{enja diktirati upotrebom oru`ja, ne smese dozvoliti bilo kakvo formiranje oru`anih sastava van snagaMUP-a i JNA. Svaki poku{aj formiranja paravojnih formacijamora se najenergi~nije spre~iti, Bosna i Hercegovina je du`nada izvr{ava sve obaveze prema Jugoslovenskoj narodnoj armiji,po~ev od regrutovanja, pa do finansiranja
, itd.5
Po{to je zapazio da su stavovi iz izlaganja rukovodilaca Bosnei Hercegovine neuskla|eni i sukobljeni, savezni sekretar je, na osnovu
766
3 ARHIV INSTITUTA ZA ISTRA@IVANJE ZLO^INA PROTIV OVJE^NOSTII ME\UNARODNOG PRAVA U SARAJEVU (u daljem tekstu: AIIZ), inv. br. 2-1372; Isto, inv. br. 2-2817, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Br. 694-1, 29. juli1991, Beograd Predsjedniku Predsjedni{tva Republike Bosne i Hercegovine.
4 AIIZ, inv. br. 2-2818, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Kabinet SSNO,
Beograd, 26. decembar 1991, ZABELE[KA iz izlaganja saveznog sekretara zanarodnu odbranu generala armije Veljka Kadijevi}a na sastanku sa rukovodstvom SRBosne i Hercegovine, odr`anom u Sarajevu 24. decembra 1991. godine.
Kadijevi}evi stavovi o ulozi JNA u aktuelnoj politi~koj situaciji u zemlji nisuodgovarali stvarnom stanju u Jugoslaviji. Naime, radilo se o izno{enju praznih fraza,kao {to su, na primjer, ocjene da JNA ne}e upotrebiti silu radi nametanja politi~kihre{enja i da su osnovni zadaci Jugoslovenske narodne armije u tada{njem trenutkuspre~avanje daljeg {irenja me|unacionalnih sukoba i obezbe|enja uslova za {tomirniji rasplet jugoslovenske krize (Isto).
5 Isto. Konkretnija razrada tih i drugih Kadijevi}evih stavova u odnosu naBosnu i Hercegovinu predstavljala je, na`alost, najobi~niju podvalu, i to iz vi{e razloga.On je govorio o me|unacionalnim sukobima, a jedinice pod njegovom komandomsu uni{tavale Bosnu i Hercegovinu. Sramotno je i la`no najenergi~nije spre~avanje svakogpoku{aja formiranja paravojnih formacija u vrijeme kada su u Bosni i Hercegoviniupravo regularne jedinice JNA masovno naoru`avale i stvarale srpske formacije.Infantilan je zaklju~ak o neophodnosti istra`ivanja zlo~ina na ratom zahva}enomprostoru Bosne i Hercegovine i vo|enja krivi~nih postupaka protiv izvr{ilaca.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
16/578
stavova iznijetih tokom rasprave, formulisao vi{e zaklju~aka i zadataka,koji nisu odgovarali ~injeni~nom stanju.6
Rukovodstvo Velikosrpskog pokreta je, procjenjuju}i dalji razvojdoga|aja, smatralo da, nakon napu{tanja Hrvatske, u Bosni i Hercegovinitreba imati jake snage JNA.7 To je navodno odgovaralo svakoj realnoj
767
6 Isto. Formulisani u vrijeme zaklju~enja mira u Hrvatskoj i preno{enju sukoba uBosnu i Hercegovinu ti su zaklju~ci i zadaci u cjelosti glasili :
1) Klju~na ta~ka za ukupno smirivanje stanja u zemlji je prekid rata i stvaranjeuslova za razre{enje jugoslovenske krize mirnim putem. Prekid rata je i osnovnipreduslov za dovo|enje mirovnih snaga Ujedinjenih nacija na krizna podru~ja.Pouke iz rata koji se vodi upozoravaju da po svaku cenu treba spre~iti irenje
ratnih sukoba na druge delove zemlje.2) Vrhunski princip svake vojne organizacije je da vojska uvek mora imatikomandanta. Jugoslovenskom narodnom armijom }e i dalje komandovati Vrhovnakomanda i Predsednitvo SFRJ kao Vrhovni komandant. Autonomno nismo delovalini ranije, niti smo prihvatili takvo delovanje iako je na tome, na odre|eni na~in,insistirala i Evropska zajednica. JNA ne}e preuzimati obavezu i odgovornostinstitucija politi~ke vlasti za donoenje politi~kih odluka.
3) Organi MUP-a Bosne i Hercegovine i Organi bezbednosti JNA treba zapar dana da utvrde broj, ja~inu i lokaciju paravojnih formacija na prostoru BiHi preduzmu efikasne mere za njihovo razoru`avanje. Uspenom realizacijomovog zadatka stvori}e se pretpostavka za mirno razreenje problema u Bosni iHercegovini.
4) Jugoslovenska narodna armija }e, u okviru svoje nadle`nosti, pru`iti pomo}u organizaciji povratka iseljenih lica, ne samo na prostor isto~ne Hercegovine, ve}na sva podru~ja sa kojih je izvreno iseljavanje.
5) Neophodno je istra`iti zlo~ine na ratom zahva}enom prostoru Bosne iHercegovine, a protiv njihovih po~inilaca povesti zakonski postupak.
6) Potrebno je da Vlada Bosne i Hercegovine, Vojnoprivredni sektor i Sektorpozadine SSNO formiraju zajedni~ku radnu grupu (tim) koja }e se najneposrednijebaviti pitanjima ukupne ekonomske saradnje.
7) Organi Bosne i Hercegovine i organi bezbednosti JNA utvrdi}e me|usobneobaveze i razreiti sporna pitanja u vezi realizacije Odluke Predsednitva SFRJ oobezbe|enju saveznih robnih rezervi od strane JNA na prostoru ove republike(Isto).
7 V. Kadijevi}, nav. dj., str. 147. S tim u vezi, general Veljko Kadijevi} tvrdi daje ta procjena bila prijedlog vojnog rukovodstva, s kojim se Predsjedni{tvo SFRJslo`ilo i prijedlog usvojilo (Isto, str. 148). Me|utim, to nije bila orginalana procjenavojnog, ve} rukovodstva Velikosrpskog pokreta, na ~elu sa Milo{evi}em, ~ije jeprocjene i prijedloge vojno rukovodstvo u praksi sprovodilo.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
17/578
mogu}oj politi~koj opciji razvoja doga|aja u Bosni i Hercegovini,kao i potrebi postojanja gotovih i jakih snaga na granici prema Srpskoj
Krajini, radi garancije da }e i Hrvatska po{tovati Vensov plan.8Jedan od zadataka JNA, poslije njenog poraza u Sloveniji,
odbrane srpskog naroda u Hrvatskoj i izvla~enja njenih garnizonaiz te republike, sastojao se i u zauzimanju Republike Bosne iHercegovine.9 U tom su cilju nakon neuspjele agresije (avanture) uSloveniji, dva korpusa JNA sa teritorije Slovenije predislocirana,uglavnom, u Bosnu i Hercegovinu, posebno na podru~je uz granicu
prema Hrvatskoj. Jedna brigada je preba~ena u Zenicu, na ~ijoj jeregiji velikosrpski agresor skoncentrisao velike potencijale u ljudstvui tehnici. U {iri rejon Bile}e stigle su snage JNA iz Slovenije iHrvatske, sa ogromnom koli~inom tehnike, posebno artiljerijskih i
protivoklopnih oru|a i municije (dijelovi Rije~kog korpusa stigli suu Bile}u i Kalinovik).10
U septembru 1991. iz Srbije i Crne Gore dva korpusa JNA (U`i~kii Podgori~ki) su upala u jugoisto~nu Bosnu i Hercegovinu.11 Na
768
8 Isto, str. 147-148.9 V. Kadijevi}, nav. dj. str. 93. Taj se zadatak, po Kadijevi}u, sastojao u punoj
kontroli Bosne i Hercegovine, sa krajnjim ciljem da se odbrani srpski narod injegova nacionalna prava (Isto). Navedenom odbranom srpskog naroda i njegovihnacionalnih prava, ustvari, Veljko Kadijevi} vje{to prikriva tihu okupaciju Bosne iHercegovine i otvorenu agresiju koja je kasnije izvr{ena. Srpskom narodu u Bosni iHercegovini nije bila potrebna nikakva odbrana niti za{tita, jer mu apsolutno nijeprijetila nikakva opasnost.
10 DNEVNI IZVJE[TAJ O AGRESIJI I TERORIZMU PROTIV REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE, Ured za informisanje Vlade Republike Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Dnevni izvje{taj), br. 74, 7. juli 1992.; AIIZ, inv. br. 2-175,Vojnapo{ta 5027 Sarajevo, Pov. br. 32/205- 28, 08. april 1992. - Vojnoj po{ti 8248 Knin idrugima; Isto, inv. br. 2-510; Isto, inv. br. 2-793; Isto, inv. br. 2-2129; Oslobo|enje, 5.april 1992.; RATNI ZLO^INI U BOSNI I HERCEGOVINI, Izvje{taji AmnestyInternationala i Helsinki Watcha, (u daljem tekstu: RATNI ZLO^INI U BOSNI IHERCEGOVINI), Antiratna kampanja Hrvatska, Centar za mir, nenasilje i ljudskaprava, Biblioteka Dokumenti, br. 2, Zagreb 1993, str. 199.
11 AIIZ, inv. br. 2-2128; Isto, inv. br. 2-2809, Izjava na~elnika [taba 216. brdskebrigade potpukovnika JNA Asima D`ambasovi}a.
Upad rezervista iz Srbije i Crne Gore izvr{en je 19. septembra 1991, kada je naAerodrom Mostar stigla crnogorska mje{ovita brigada sa kompletnim ljudstvom itehnikom u punom formacijskom sastavu. Brigada je bila mje{ovitog sastava, sa
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
18/578
podru~je Mostara stiglo je oko 10.000 naoru`anih vojnika.12
Ta su dva korpusa, uz u~e{}e vi{e srpskih i crnogorskih oru`anihformacija, 30. septembra otpo~ela napad na Dubrovnik.13
Dio jedinica JNA iz Hrvatske je krajem 1991. dislociran na podru~jeBosanske krajine. Vojne snage JNA sa jednog dijela hrvatskog fronta (dioHrvatske progla{en za ru`i~aste zone) su, uz mirovno posredovanjeUN-a, predislocirane u Bosnu i Hercegovinu, posebno u Tuzlu, Derventui Br~ko. Tako|e, dio jedinica JNA je, nakon postizanja dogovora onapu{tanju Makedonije (po~etkom marta 1992.) predislociran u Bosnui Hercegovinu. Pored toga, u Bosni i Hercegovini se uo~i agresije nalazioi veliki broj rezervista i dobrovoljaca iz Srbije i Crne Gore.14
769
ljudstvom iz sjeverne Crne Gore, te susjednih mjesta isto~ne Hercegovine. Njihovaspoljna obilje`ja bila su ~etni~ka (kokarde, {ajka~e, kame i dr.) AIIZ, inv. br. 2-2130.
Podgori~ki i U`i~ki korpus ~inili su Operativnu grupu, na ~elu sa generalomJevremom Coki}em (na~elnik [taba bio je general Pavle Strugar). Komanda OG bilaje u Trebinju, a U`i~kog korpusa u Nevesinju. Komandant U`i~kog korpusa 1991. bioje general Milan Torbica (AIIZ, inv. br. 2-5325 i 2-2130).
U`i~ki korpusje po~etkom 1992. dislociran na podru~je Fo~e, Gora`da, Vi{egradai Bratunca, sa komandom u Vi{egradu. Du`nost komandanta od Milana Torbicepreuzeo je general Ojdani}, a Torbica je, umjesto generala Ratka Mladi}a, imenovan zakomandanta Kninskog korpusa (AIIZ, inv. br. 2-5325).
12
Isto. Upad jednog broja sastava JNA titogradskog i titovou`i~kog korpusa,u ~ijem sastavu je veliki broj rezervista iz SR Crne Gore, izazvao je uslo`njavanjepoliti~ko-bezbjedonosnog stanja u Hercegovini. Pona{anje jednog broja pripadnikarezervnog sastava JNA iz Crne Gore, pored nepravilnog vojni~kog izgleda (neobrijani,bez kompletne opreme, nevojni~kog dr`anja, u pijanom stanju i sl.) najprije za vrijemeprevo`enja kroz naseljena mjesta, zatim na logorskoj prostoriji i u gradskim sredinama(^apljina i Stolac), naro~ito drskim i bahatim pona{anjem i odnosom, izazvalo jerevolt i reagovanje stanovnika hrvatske i muslimanske nacionalnosti koji su u ve}ini`ivjeli na tim dru{tveno-politi~kim zajednicma. Tako je, na primjer, bilo slu~ajevaotvorenog nacionalisti~kog pona{anja i pjevanja ~etni~kih pjesama, otvaranja vatre izvatrenog oru`ja, ulaska u prodavnice i ne pla}anju artikala kupljene robe i dr. (AIIZ,inv. br. 2-2456).
13 AIIZ, inv. br. 2-2129.14 Dnevni izvje{taj, br. 74, 7. juli 1992.; AIIZ, inv. br. 2-175, Vojna po{ta 5027
Sarajevo, Pov. br. 32/205- 28, 08. april 1992. - Vojnoj po{ti 8248 Knin i drugima; Isto,inv. br. 2-510; Isto, inv. br. 2-793; Isto, inv. br. 2-2129; Oslobo|enje, 5. april 1992.; RATNI ZLO^INI U BOSNI I HERCEGOVINI, str. 199.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
19/578
Neposredno uo~i i na po~etku agresije na Bosnu i Hercegovinu(krajem 1991. i po~etkom 1992.) na njenoj teritoriji su, u okviru tri
vojne oblasti (Druga, Prva i ^etvrta), stacionirani sljede}i korpusi JNA :a) mati~ni korpusi u organizacijsko-formacijskoj strukturi u
Bosni i Hercegovini: 4. (Sarajevski), 5. (Banjalu~ki) i 17. (Tuzlanski);
b) izvr{enom predislokacijom komandi, jedinica i ustanova JNAiz Slovenije i Hrvatske u organski sastav 2. vojne oblasti u{li su inovoformirani korpusi: 13. (Rije~ki, pa Bile}ki), 10. (Biha}ki), dijelovi9. (Kninskog) i 5. korpus RV i PVO;
c) te dijelovi mariborskog, kninskog, zagreba~kog, podgori~kog,u`i~kog, valjevskog i novosadskog, kao i odre|ene snage ratnogvazduhoplovstva i protiv-vazdu{ne odbrane i Vojno-pomorske oblasti.15
Od ukupno sedamnaest korpusa JNA na teritoriji Bosne iHercegovine djelimi~no ili u cjelini bilo je stacionirano ~etrnaest,koji su izvodili ofanzivna borbena dejstva, protiv Republike Bosne iHercegovine, vr{e}i brojne zlo~ine, uklju~uju}i i genocid nad Bo{njacima.Po brojnom stanju i ratnoj tehnici najja~i su bili Biha}ki, Banjalu~ki,Kninski i Tuzlanski korpus, ~iji su dijelovi, pored ostalih, u~estvovali
770
15 AIIZ, inv. br. 2-169, Vojna po{ta 5027 Sarajevo, Inv. br. 25/142-760, 16. april1992. - Na li~nost komadanta; Isto, inv. br. 2-2870, Komanda Bile}kog korpusa, Str. pov. br. 32, 19. april 1992, Bile}a Svim artiljerijskim jedinicama, Zapovijest zaartiljerijska dejstva; Isto, inv. 2-793 /Informacija General{taba Armije Republike Bosne iHercegovine/, Efektivi agresorskih snaga na rati{tu Bosne i Hercegovine; Isto, inv. br. 5352, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.; Kazivanja potpukovnika JNA AsimaD`ambasovi}a data autoru; N. Durakovi}, PROKLETSTVO MUSLIMANA, Sarajevo1993, str. 253; A. Draganovi}, nav. dj., str. 5; M. Kreso, ^INJENICE KOJE UKAZUJUNA AGRESIJU NA REPUBLIKU BOSNU I HEDRCEGOVINU OD STRANESAVEZNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE I NJENIH POMAGA^A (rukopis),Sarajevo 1993, str 6, 8. i 14; I. Radakovi}, BESMISLENA YU RATOVANJA,Beograd 1997, str. 126-127; J. Divjak, JEDINSTVENI U OCENI GLAVNIHKRIVACA ZA RAT u: F. Ademovi}, JNA BEZNA\E ZLA, Sarajevo 1997, str. 259;D. Domazat, nav. dj., str. 11-12 i 14, nap. 21; Z. Suljevi}, POLITI^KO-VOJNASITUACIJA UO^I AGRESIJE NA BOSNU I HERCEGOVINU (rukopis), str. 84-85 i 91-92. U skladu sa dostupnim dokumentima nije mogu}e utvrditi ta~an brojkorpusa i drugih snaga JNA, niti ta~an broj agresorskih vojnika, kao ni broj i vrstuoru|a i oru`ja koje su Srbija i Crna Gora anga`ovale u agresiji na Republiku Bosnu iHercegovinu. To }e biti jedino mogu}e tek kada bude dostupna sva originalna gra|asvih komandi, jedinica i ustanova JNA.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
20/578
i u agresiji na Republiku Hrvatsku. Njihovi efektivi su bili: preko100.000 naoru`anih vojnika, starje{ina i pitomaca; oko 900 tenkova;
preko 1.000 oklopnih transportera i drugih borbenih vozila; zatimnekoliko hiljada razli~itih artiljerijskih sredstava za podr{ku; odre|enibroj borbenih aviona (oko 100) i helikoptera (oko 50); vi{e raketnihpukova, te druge tehnike, kao i ogromne koli~ine ratnih rezervi. Tako je na teritoriji Bosne i Hercegovine JNA imala mo}nu vojnu silu iogromni ratni i sna`ni vojnoindustrijski potencijal, gdje je izvr{enavelika koncentracija `ive sile i materijalno-tehni~kih sredstava. Svimtim ljudskim i materijalnim sredstvima, kojima je izvr{ena tiha okupacijaRepublike, direktno je rukovodio i komandovao General{tab Oru`anihsnaga SFRJ u Beogradu, koji je bio u slu`bi Velikosrpskog pokreta,
pod vo|stvom Slobodana Milo{evi}a.16
JNA je izvr{ila i manevar dijela avijacijskih jedinica, prebacivanjemsa aerodroma u Bosni i Hercegovini na aerodrome u Srbiju i CrnuGoru. Zapadno od rijeke Drine avijacijske jedinice su ostale naaerodromima Banja Luka, Glamo~, Prijedor i Udbina. Sistem VOJINzadr`ao je svoj raspored na teritoriji Bosne i Hercegovine onakavkakav je bio prije po~etka agresije, aktivirao ga u potpunosti i
pripremio rezervne polo`aje za manevar mobilnih sistema. Sistemu protiv-vazdu{ne odbrane oko Banja Luke poklonjena je naro~itapa`nja. Objedinjen je, oja~an i potom aktiviran. U punu funkciju sustavljena sva dotada{nja raspolo`iva komandna mjesta i centri veze.17
Pored ogromnih koli~ina savremenog naoru`anja, municije,opreme i drugih materijalno-tehni~kih sredstava kojima je raspolagalaJNA, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu i Savezni sekretarijat zaunutra{nje poslove su, u vrijeme razbuktavanja ratnog po`ara uHrvatskoj i uo~i agresije na Bosnu i Hercegovinu, iz Libana uvezliogromne koli~ine naoru`anja i opreme. Naime, sredinom 1991. je uLuku Bar prispjelo sedam brodova sa 15.000 tona naoru`anja ivojne opreme. Taj arsenal mogao bi, prema nekim procjenama, opskrbitiarmiju osrednje zemlje od sto hiljada vojnika.18
771
16 Isto.17 Z. Suljevi}, nav. dj., str. 84-85.
18 Oslobo|enje, 27. februar 1992. Po{iljalac navedenog tereta je sa Kipra, atovar je ukrcan u Bejrutu.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
21/578
Navedeni ljudski potencijal, uklju~uju}i i mnoge srpske oru`aneformacije, kao i materijalno-tehni~ki efektivi JNA su, po odluci vojnog
i policijskog rukovodstva SFRJ i politi~kog i dr`avnog vrha Srbije iCrne Gore, nakon prikrivene (tihe) okupacije, stavljeni u funkciju agresijena Bosnu i Hercegovinu. Tako je na teritoriji Bosne i Hercegovineizvr{ena najve}a koncentracija vojne sile na svijetu na tako uskom prostoru.Istovremeno, JNA je pod svoju komandu stavila i sve militantne,fa{isti~ke formacije iz Srbije i Crne Gore, uklju~uju}i i vojne formacije
petokolona{ke Srpske demokratske stranke Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini su postojali i sna`ni kapaciteti vojneindustrije, va`ne strategijske komponente vojne mo}i. Na njenoj teritoriji
je, polaze}i od vojnih procjena da je Republika Bosna i Hercegovina
bila predvi|ena kao centralno podru~je za vo|enje odsudne odbrane ueventualnoj agresiji na SFRJ, poslije Drugog svjetskog rata izgra|eni brojni strate{ki vojni infrastrukturni objekti, radio-relejna ~vori{ta,ratna komandna mjesta, skladi{ta municije, pogonskih goriva,osnovnih i intendantskih sredstava i druge opreme, zatim skladi{taratnih rezervi SFRJ, te najve}i dio namjenske vojne industrije.19
772
Mnogo je bilo nejasno}a u vezi sa tim kako i za{to se taj opasni teret na{ao uJadranskom moru, posebno da li mu je odredi{te bila luka Bar ili neka od sjevernihluka. Danima su brodovi sa libanskim oru`jem bili usidreni u vodama Crnogorskogprimorja, jer su, po rije~ima direktora Savezne uprave carina dr Radoslava Sekuli}a,
prije njihovog iskrcavanja morali biti obezbje|eni i papiri o skladi{tenju u luci Bar odnadle`nih saveznih organa. Polaze}i od ocjene da je biv{i vlasnik navodno izgubioprava na raspolaganje, jer nije opasni materijal u predvi|enom roku preuzeo, a s obziromna to da su rokovi uskladi{tenja krajem 1991. istekli (do tog datuma va`ile su dozvoleSaveznog sekretarijata za inostrane poslove, Saveznog sekretarijata za unutra{njeposlove i Savezne uprave carina) ~ime su se, ispunili svi uslovi da ono (oru`je) pre|eu vlasni{tvo dr`ave Jugoslavije (Isto).
19 I. Radakovi}, nav. dj., str. 127. U Bosni i Hercegovini su egzistirala sljede}apreduze}a vojne industrije: Pretis, Pobjeda, Slavko Rodi}, Slobodan Princip Seljo,Igman,Bratstvo,Rudi ^ajavec,Famos,Zrak, Soko Vazduhoplovstvo i remontni zavodiOrao,Had`i}i,Kosmos i Travnik(AIIZ, inv. br. 2-2727, Zajednica industrije naoru`anjai vojne opreme Jugoslavije, Br. 3-29, 25. januar 1993. - Vladi Republike Srpske,
INICIJATIVA ZA STVARANJE PREDUSLOVA FUNKCIONISANJA INDUSTRIJENVO U REPUBLICI SRPSKOJ.
U Novom Travniku se nalazila fabrika za proizvodnju artiljerijskog naoru`anja; uVogo{}i, Gora`du, Konjicu i Bugojnu preduze}a za proizvodnju municije i minsko-eksplozivnih sredstava; u Vitezu fabrika za proizvodnju eksploziva; u Sarajevu
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
22/578
JNA je u Bosni i Hercegovini izgradila i komandnu infrastrukturu,sposobnu da djeluje i u uslovima nuklearnog rata. Na podru~ju Sarajeva
je postojalo komandno mjesto za operativno-strategijsko komandovanje,a oko Han Pijeska (ispod planine @ep) komandno mjesto za strategijsko-operativnu komandu. U Fo~i i Konjicu podignuti su pod zemljomobjekti za rad vojnih ili saveznih institucija. U rejonu Bjela{nice izgra|en
je centar veze velikih mogu}nosti, povezan sa manjim centrima i TVrelejima i repetitorima. Izgra|ena je i mre`a aerodroma sa radarskim idrugim instalacijama aerodromi kod Biha}a i Mostara (sa podzemnimhangarima), Tuzle, Banja Luke i aerodrom za civilno vazduhoplovstvokod Sarajeva.20
U planiranju i pripremanju zlo~ina i u~e{}u u agresiji na Republiku
Bosnu i Hercegovinu anga`ovano je najvi{e vojno rukovodstvo i visokikomandni kadar JNA :
- savezni sekretar za narodnu odbranu, general Veljko Kadijevi}(ro|en u Imotskom, Hrvatska, Jugosloven);
- na~elnik General{taba Oru`anih snaga SFRJ i zastupniksaveznog sekretara za narodnu odbranu, general Blagoje Ad`i}(ro|en u Gacku, Bosna i Hercegovina, Srbin);
- komandant 2. vojne oblasti, generalpukovnik Milutin Kukanjac(ro|en na Zlatiboru, op{tina ^ajetina, Srbija, Srbin);
- komandant 4. (Sarajevskog) korpusa, generalmajor Vojislav
\ur|evac (ro|en u Pe}i, Kosovo, Srbija, Srbin);- komandanti 5. (Banjalu~kog) korpusa, generali Nikola
773
fabrike za proizvodnju sklopova za tenkove, transportere, opti~ke i druge instrumente;u Mostaru fabrika {kolskih i borbenih aviona i helikoptera; u Banja Luci fabrika zaizradu elektronskih ure|aja i instrumenata; u Had`i}ima, Travniku i Banja Luciremontni zavodi za odr`avanje i opravku raznih vrsta borbenih sredstava, a u Rajlovcu(kod Sarajeva) Zavod za potrebe RV i PVO (I. Radakovi}. nav. dj., str. 127).
Januara 1993. na podru~ju kolaboracionisti~ke Republike Srpske nalazila su sesljede}a preduze}a koja su radila vojnu proizvodnju: Pretis, Rudi ^ajavec, Famos
(lokalitet Pale i Hrasnica), zatim remontni zavodi Orao,Had`i}i iKosmos (AIIZ, inv.br. 2-2727, Zajednica industrije naoru`anja i vojne opreme Jugoslavije, Br. 3-29, 25.januar 1993. - Vladi Republike Srpske, INICIJATIVA ZA STVARANJE PREDUSLOVAFUNKCIONISANJA INDUSTRIJE NVO U REPUBLICI SRPSKOJ).
20 I. Radakovi}, nav. dj., str. 127.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
23/578
Uzelac (ro|en u Hrvatskoj, Srbin) i Vladimir Vukovi} (ro|en u Srbiji,Srbin);
- komandant 10. (Biha}kog) korpusa, generalmajor [piroNikovi} (ro|en u okolini Bara, Crna Gora, Crnogorac);
- komandant 5. vazduhoplovnog korpusa, pukovnik Branko[ovagovi}, ro|en u Zagrebu, Hrvatska, Srbin);
- komandanti 17. (Tuzlanskog) korpusa, generali Savo Jankovi}(ro|en na Cetinju, Crna Gora, Crnogorac) i Milan Nedeljkovi} (ro|enu okolini Ni{a, Srbija, Srbin);
- komandanti 9. (Kninskog) korpusa generali Savo Kova~evi}(Crnogorac) i Ratko Mladi} (ro|en u selu Bo`inovi}i, op{tina Kalinovik,Bosna i Hercegovina, Srbin);
- komandant 13. korpusa (Bile}e), generalmajor Mom~ilo Peri{i}(ro|en u Gornjem Milanovcu, Srbija, Srbin);
- komandant 4. vojne oblasti (Podgorica), general-pukovnikPavle Strugar (ro|en u okolini Pe}i, Kosovo, Srbija, Crnogorac);
- komandanti 37. (U`i~kog) korpusa, generali Milan Torbica(ro|en u Lici, Hrvatska, Srbin) i Dragoljub Ojdani} (ro|en u TitovomU`icu, Srbija, Srbin);
- komandant 2. (Podgori~kog) korpusa, general Radomir Eremija(ro|en u Hrvatskoj, Srbin);
- komandanti Republi~kog {taba Teritorijalne odbrane SRBosne i Hercegovine: generali Milo{ Baj~eti} (ro|en u Gacku, Bosnai Hercegovina, Srbin) i Drago Vukosavljevi} (ro|en na Sokocu, Bosnai Hercegovina, Srbin);
- na~elnikPje{adijskog {kolskog centra Mar{al Tito u Sarajevu,general Milo{ Baro{ (ro|en u Bosanskom Grahovu, Bosna i Hercegovina,Srbin);
- starje{ine na du`nostima komandanata brigada i op{tinskih{tabova Teritorijalne odbrane i mnogi drugi, koji su imali posebno mjestoi zna~aj u pripremi i izvo|enju agresije.21
O~igledno je da su na sva klju~na mjesta u strukturi JNA uRepublici Bosni i Hercegovini imenovani oficiri koji su, osim generala
774
21 Dnevni izvje{taj, br. 7, 1. maj 1992.; AIIZ, inv. br. 2-2643, Komanda 5.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
24/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
25/578
Jedinice Kninskog, Bile}kog i Podgori~kog korpusa uspje{no izvodeb/d. Takti~ka grupa 17, zajedno sa kolaboracionisti~kim jedinicama
srpske Teritorijalne odbrane i policije, zaposjela je sve vitalne objekteu Bosanskom [amcu. Dio snaga 17. korpusa je 17. aprila dr`ao Bosanski[amac, a artiljerija je posela polo`aje u cilju spre~avanja prelaskaSave iz Republike Hrvatske.24
Jedinice JNA su, zajedno sa kolaboracionisti~kim srpskim oru`animformacijama, zaposjele predajnike RTV Sarajevo na Kozari, Plje{evici,Majevici, Vla{i}u, Vele`u i drugim mjestima. Time je krvotok Republi~keradio i TV mre`e bio presje~en, pa je informisanje, uglavnom, svedeno nasarajevsko-zeni~ki bazen. JNA je (do sredine maja 1992.) zauzela~vori{ta i druge izdvojene objekte veze, blokirala i isklju~ila veze MUP-
a i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine, te iskop~ala i presjeklatelefonske i po{tansko telegrafske komunikacije, radio i TV signala.25
Sa kru`ne osnovice blokiranih gradova agresor je otpo~eo napaddejstvom iz svih oru|a i oru`ja, uklju~uju}i oklopno-mehanizovanesnage i avijaciju, kao i upotrebu bojnih otrova, po svim objektimainfrastrukture u naseljenim mjestima, u cilju paralisanja `ivota ljudi,nano{enja masovnih gubitaka, izazivanja panike i prisiljavanja postoje}evlasti na kapitulaciju.26
Jedinice JNA su neposredno u~estvovale u planiranju ipripremanju zlo~ina, te direktno u agresiji i drugim oblicima zlo~ina u
Bosni i Hercegovini. Tako je, primjera radi, JNA prilikom napada
776
24 AIIZ, inv. br. 2-1239, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/43-460, 6. april1992. Komandi 2. vojne oblasti i dr, Izvje{taj o stanju u zoni korpusa; Isto, inv. br. 2-1260,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-1987, 5. april 1992. General{tabu Oru`anih snaga SFRJ Operativni centar; Isto, inv. br. 2-169 i 1279, Vojnapo{ta 5027, Sarajevo, Int. br. 25/25/142-760, 16. april 1992, - Na li~nost komandanta;Isto, inv. br. 2-1274, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br. 10/36-2298, 17. april 1992. Operativnom centru General{taba oru`anih snaga SFRJ, vrlohitno; Isto, inv. br. 2-1245, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/4-3, 17. april 1992. Komandi 2. vojne oblasti (Operativnom centru), Izvje{taj o stanju na teritoriji.
25 AIIZ, inv. br. 2-2547, Komanda 30. part/izanske d/vizije, Str. pov. br. 174-140,16. maja 1992. Komandi 1. partizanske brigade; S. ^eki}, AGRESIJA NA BOSNUI GENOCID NAD BO[NJACIMA 1991. - 1993, Sarajevo 1994, str. 32-33.
26 Agresija..., str. 22; AIIZ, inv. br. 2-793; N. Durakovi}, nav. dj., str. 279-280.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
26/578
na Kozarac (343. motorizovana brigada iz Prijedora), samo u toku27. maja likvidirala 800 ljudi i li{ila slobode 1.200.27 Tim jedinicama je,
po naredbi generala Momira Tali}a, komandovao major Radmilo Zeljaja.28General Momir Tali} je 1. juna 1992. naredio da se formira logor
na Manja~i za 2.500 ljudi, za {to je trebalo izvr{iti sve pripreme. Zakomandanta logora postavljen je penzionisani potpukovnik Bo`o Popovi}.29
Teritorija Srbije i Crne Gore je, za svo vrijeme u kome je JNA,pod rukovodstvom Vrhovne komande, u~estvovala u agresiji na Sloveniju,Hrvatsku i posebno Bosnu i Hercegovinu, bila njena strategijska osnovicai pozadina sa kompletnom logisti~kom podr{kom. Na tome su anga`ovanevlade i drugi organi tih republika, bezrezervno i nesebi~no poma`u}i
777
27 ME\UNARODNI KRIVI^NI SUD ZA BIV[U JUGOSLAVIJU (u daljemtekstu: ICTY), Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 57-58; Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 17. O tom je zlo~inu bilo govora 27. maja 1992, na referisanju kod komandanta 1. kraji{kog korpusa u Novoj Gradi{koj (zgrada Kazneno-popravnog doma, Hrvatska), kada je pukovnikDragan Mar~eti} (na~elnik operativno-nastavnog organa komande korpusa, de`urnirukovode}eg tima za taj dan u korpusu), izvijestio generala Momira Tali}a (komandantakorpusa) da je tog dana u Kozarcu ubijeno 800 i zarobljeno 1.200 ljudi. Tom jeprilikom do{lo do malog incidenta pri izno{enju te informacije, jer je pukovnik OsmanSelak (komandant 993. pozadinske baze JNA) bio jedini Musliman na tom sastanku. Naime, kada je general Momir Tali} ~uo informaciju o broju ubijenih Bo{njaka podsvjesno je usmjerio pogled ka Osmanu Selaku i upitao pukovnika DraganaMar~eti}a: Valjda misli{ da je poginulo 80 ljudi i tako napi{i u izvje{taju. Na`alost,~injenica je da je tog dana ubijeno /i zarobljeno/ preko 2000 Muslimana uKozarcu. Te je zlo~ine, kao i u Prijedoru, izvr{ila 343. motorizovana brigada JNA, sanovoformiranim srpskim ratnim brigadama (AIIZ, inv. br. 2-2559, Pismo pukovnikaJNA O. S. Muharemu /Krzovi}u/; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijalsvjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni 1996, str. 57-58).
28 ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 59-60. Po imenu tog komandanta kasnije je Kozarac preimenovanu Radmilovo.
29 AIIZ, inv. br. 2-2563, Radna zabilje{ka pukovnika JNA O. S., 18. maj 1992,str. 238; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNAO. S., 5. juni 1996, str. 7 i 26, Slobodna Bosna, 19. juni 2003, str. 19. General MomirTali} je 28. maja naredio da paravojne formacije moraju napustiti Manja~u (ICTY,Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijal svjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni1996, str. 7 i 26).
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
27/578
svoju kolaboracionisti~ku tvorevinu.30 JNA je finansirana iz sredstavaSrbije i Crne Gore. Njeno materijalno obezbje|enje je, pored ratnih
rezervi, osiguravano iz njihovih resursa (gorivo, ishrana i drugo). Zanjene potrebe radila je i vojna industrija na teritoriji tih republika.31
I politi~ka podr{ka osvaja~kim ratnim dejstvima JNA iz Srbije iCrne Gore bila je intenzivna i svestrana. Na front i u oslobo|ena
podru~ja odlazili su ~lanovi Vrhovne komande, ministri republi~kihvlada, poslanici republi~kih skup{tina, predsjednici op{tina, lideri
politi~kih stranaka, predstavnici Srpske pravoslavne crkve i mnogi drugi.32
Vojska Jugoslavije je, nakon {to je JNA okupirala najve}i dio Bosnei Hercegovine, poslije maja 1992. (nakon deklarativnog povla~enjaJNA) obezbijedila ve}inu tehnologije i izvora potrebnih njenojkolaboracionisti~koj vojsci (Vojska Srpske Republike BiH). Ta je
pomo} i podr{ka bila sistematska i {iroka i sastojala se u: direktnom
778
30 S. ^eki} M. Kreso B. Maci}, GENOCID U SREBRENICI, SIGURNOJZONI UJEDINJENIH NACIJA, JULA 1995, Sarajevo 2000, str. 465-470. RepublikaSrbija je bezrezervno i nesebi~no pomagala Srpsku Republiku, pru`aju}i jojveliku pomo}.Ta je podr{ka, po Saop{tenju Vlade Republike Srbije od 11. maja1993, motivirana ~vrstim uvjerenjem (~vrsto vjeruju}i) da se u Republici Srpskojvodi pravedna borba za slobodu i jednakost srpskog naroda (Isto, str. 465-466).Istoga je dana i Vlada Savezne Republike Jugoslavije, analiziraju}i posledice koje
su nastale iz odluke Skup{tine Republike Srpske na Palama da ne prihvati Vens-Ovenov plan, izdala Saop{tenje u kome se, pored ostalog, navodi kako je Saveznavlada primorana da prilagodi svu budu}u pomo} Republici Srpskoj svojimobjektivnim ekonomskim mogu}nostima i da je ograni~i isklju~ivo na hranu ilekove (Isto, str. 467). Slobodan Milo{evi} je tog 11. maja 1993, u svojstvupredsjednika Srbije, pored ostalog, izjavio (TANJUG-u) da je Srbija pru`ila veomamnogo pomo}i Srbima u Bosni i da joj je te{ko da podnosi teret velike pomo}ikoja ide za Bosnu (Isto, str. 468-469).
O~igledno je da su 1993. relevantni faktori Savezne Republike Jugoslavije iSrbije priznali u~e{}e u agresiji i drugim oblicima zlo~ina u Republici Bosni iHercegovini. Slobodan Milo{evi} je izjavom da su Srbi u Bosni, zahvaljuju}i velikojpomo}i iz Srbije, postigli ve}inu onoga {to su `eleli eksplicite priznao da su timepostignuti ciljevi radi kojih je vo|en osvaja~ki rat protiv Bosne (Ve}ina teritorije ubiv{oj Bosni i Hercegovini sada pripada srpskim provincijama) Isto, str. 468-469.
31 I. Radakovi}, nav. dj., str. 168.
32 Isto.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
28/578
u~e{}u u agresiji (borbenim operacijama), vazduhoplovnoj iprotiv-vazdu{noj podr{ci, zatim komunikacionoj, obavje{tajnoj,
logisti~koj, kadrovskoj, finansijskoj i medicinskoj podr{ci.33Vojska Jugoslavije je snabdijevala svoje grupacije u Republici
Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, ne samo ratnom opremom,naoru`anjem i drugim materijalnim sredstvima, nego ih je popunjavalastarje{inama, vojnicima i kompletnim jedinicama, te finansiralacijeli taj personal. Organizacija, snabdijevanje i upotreba tih snaga protivRepublike Bosne i Hercegovine bila je u nadle`nosti General{taba ire`ima u Beogradu.34
Vojska Jugoslavije je, u sadejstvu sa njenim kolaboracionisti~kimformacijama (Vojska Srpske Republike BiH i Vojska RepublikeSrpska Krajina), bila neposredno uklju~ena u vojne operacije u Bosni iHercegovini, posebno u isto~noj Bosni (decembar 1992. - avgust 1995.),35zatim oko Sarajeva (u opsadi Grada, naro~ito u periodu oktobar 1993. -septembar 1994.),36 te zapadnoj Bosni (naro~ito juli-novembar 1994.).37
RV i PVO, kao jedinstveni sistem protiv-vazdu{ne odbrane VojskeJugoslavije i njene dvije kolaboracionisti~ke vojske, je bilo uklju~eno(u~e{}e `ive sile - piloti, tehnika - helikopteri, obu~avanje vojske i
borbenih pilota na aerodromima u Srbiji i dr.) u agresiju i drugezlo~ine u Bosni Hercegovini.38 U tom je cilju Vojska Jugoslavijekoristila i svoje tajne komunikacije i radio tehni~ko izvi|anje,
pru`aju}i i na taj na~in zna~ajnu pomo} Vojsci Republike Srpske, teobavje{tajni i sigurnosni sistem.39
779
33 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, TU@ILAC PROTIV SLOBODANAMILO[EVI]A, Hag (u daljem tekstu : ICTY, Predmet : Br. IT-02-54-T), 31. maja2002, paragrafi 406-407.
34 D`. [arac, SUROVA STRATEGIJA NASILJA u: F. Ademovi}, nav. dj., str. 122.
35 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 411-418.
36 Isto, paragraf 419.37 Isto, paragrafi 421-424 i 428-433.
38 Isto, paragrafi 434-435.
39 Isto, paragrafi 436-442.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
29/578
Brojne aktivne starje{ine (aktivna vojna lica) i radnici pripadniciVojske Jugoslavije bili su anga`ovani u Vojsci Srpske Republike
BiH. Oni su, posebno 1993, u pove}anom broju pojedina~no upu}ivalizahtjeve za rje{avanje statusa u Vojsci Savezne Republike Jugoslavije.40
Oficiri Savezne Republike Jugoslavije (JNA/VJ) dobrovoljnosu se priklju~ili Vojsci Srpske Republike BiH. General{tab VojskeJugoslavije je u cilju obezbje|enja oficira za slu`bu u Vojsci SrpskeRepublike BiH, usvojio odre|ene beneficije.41 Vojska Jugoslavije je,
pored ostalog, obu~avala vojna lica kolaboracionisti~ke Vojske SrpskeRepublike BiH.42
Vojska Jugoslavije je, u cilju pomo}i Vojsci Republike Srpskei Republike Srpske Krajine, a na osnovu odobrenja predsjednikaRepublike Srbije, Slobodana Milo{evi}a, organizovala i izvodila obukurezervnog sastava dobrovoljaca u Korpusu specijalnih jedinica VojskeJugoslavije.43
Jedan broj oficira Vojske Jugoslavije zvani~no je slu`io u tojvojsci, gdje su i ostvarivali svoju karijeru, a u su{tini su bili raspore|eni
780
40 AIIZ, inv. br. 2-2670, Komanda 30. lake pje{adijske divizije, Pov. br. 964-2, 8.avgust 1993. Komandi 19. partizanske brigade i drugima. Glavni {tab Vojske SrpskeRepublike BiH je, u aktu br. 28/16-746, od 5. jula 1993, pru`io odgovor na to pitanjei dostavio ga ni`im jedinicama, u kome je, pored ostalog, stajalo :
- S obzirom da G[ vojske Republike Srpske i G[ VJ radi na iznala`enjusistematskog re{enja za jedinstveno postupanje u re{avanju statusa svih AVL iradnika pripadnika Vojske Jugoslavije anga`ovanih u Vojsci Republike Srpske,nema potrebe za pojedina~nim zahtevima za regulisanje statusa Vojske Jugoslavije(Isto).
41 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 450-451.
42 Isto, paragraf 450.
43 AIIZ, inv. br. 2-2872, Savezna Republika Jugoslavija, Na~elnik General{tabaVojske Jugoslavije, Kabinet na~elnika General{taba, Str. pov. br. 1734-1, 29. septembar
1995. Vojnom kabinetu predsjednika Jugoslavije; Isto, inv. br. 2-2872, SaveznaRepublika Jugoslavija, Na~elnik General{taba Vojske Jugoslavije /Str. pov. br. 1734-1,29. septembar 1995./ - Predsjedniku SR Jugoslavije, Gospodinu Zoranu Lili}u, Izvje{tajo obuci dobrovoljaca u KSJ /Korpus specijalnih jedinica/. Detaljnije o tome vidi: str.845-851 (nap. 244-251) i 865-869 (nap. 282-289) ovog rada.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
30/578
u Vojsku Srpske Republike BiH.44 Vojska Jugoslavije je vodila personalna pitanja (administrativne usluge) oficira Vojske Srpske
Republike BiH, kao i ugovore o radu, te penzionisanja. U julu 1992.bilo je oko 26.000 takvih oficira u Bosni i Hercegovini, koji su bilipla}eni od Vojske Jugoslavije.45
Savezna Republika Jugoslavija je svo vrijeme agresije na Bosnui Hercegovinu pomagala svoju kolaboracionisti~ku tvorevinu RepublikuSrpsku Bosnu i Hercegovinu. Ta je pomo} svakodnevno tekla, bezikakve blokade na Drini.46
Savezna Republika Jugoslavija je finansirala profesionalne oficireJNA, zatim ne~inovane oficire, vojnike pod ugovorom i aktivna gra|anskalica u JNA/VJ, koji su u~estvovali u agresiji i drugim oblicima zlo~inau Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i i obezbje|enje hrane i odje}e. Svisu oni u kontinuitetu dobijali plate od JNA/VJ u Beogradu.47
Vojska Jugoslavije je i svoje medicinske kapacitete (Vojno-medicinskaakademija u Beogradu i dr. ustanove) i zdravstveno osiguranje podredilasvojim osvaja~kim ciljevima. Pripadnici te vojske, kao i Vojske SrpskeRepublike BiH, uklju~uju}i i policiju Ministarstva unutra{njih poslovate kolaboracionisti~ke tvorevine, te brojne oru`ane formacije i grupe izSrbije i Crne Gore, kao i strani pla}enici, koji su u~estvovali u agresiji
781
44 AIIZ, inv. br. 2-2876, UKAZ broj 1/2-01-001/94-39 PREDSEDNIKA SAVEZNEREPUBLIKE JUGOSLAVIJE OD 30. SEPTEMBRA 1991. GODINE; ICTY, Predmet:Br. IT-02-54-T, paragrafi 454-455. General Stanislav Gali} i mnogi drugi su bili oficiriVojske Jugoslavije (VP 3001 30. Kadrovski centar General{taba Vojske Jugoslavije uBeogradu) - Isto.
45 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 434 i 974.
46 AIIZ, inv. br. 2-2889, Savezna Republika Jugoslavija, Vrhovni savet odbrane,DT Broj: 12-4, 26. avgust 1995, Beograd, ZABELE[KA sa sastanka predstavnikanajvi{eg politi~kog i vojnog rukovodstva Savezne Republike Jugoslavije i RepublikeSrpske odr`anog 25. avgusta 1995. godine u rezidencijalnom objektu Vojske
Jugoslavije u Dobanovcima, str. 8, 11 i 14. Vladika Irinej Bulovi} se na pomenutnomsastanku u Dobanovcima, izme|u ostalog, zalo`io za pre}utno ukidanje blokade naDrini. Na to mu je predsjednik Milo{evi} rekao da je ta blokada samo formalna,da pomo} svakodnevno te~e (Isto).
47 ICTY, Predmet : Br. IT-02-54-T, paragrafi 457-458 i 687.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
31/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
32/578
Radi zauzimanja Sarajeva, nano{enja masovnih gubitakastanovni{tvu, dr`anja civila u izolaciji od svijeta i drugih podru~ja
Republike Bosne i Hercegovine i onemogu}avanja elementarnihegzistencijalnih `ivotnih potreba (hrana, voda, struja, plin), agresor jegrad dr`ao u okru`enju, razarao i uni{tavao, sa snagama ukupne ja~inesedam brigada iz sastava Sarajevsko-romanijskog korpusa ({to je iznosiloukupno oko 10.000 vojnika). Podr{ku tim snagama agresor je, premadostupnim podacima, vr{io sa oko 120 tenkova, 39 oklopnih transportera,48 topova-haubica, 27Praga, vi{e protivavionskih topova jednocijevnihi trocijevnih od 20 mm i drugih artiljerijskih oru|a za podr{ku.53
Osnovni cilj dejstava agresorskih snaga na pomo}nim pravcimabio je osvajanje teritorija i uspostavljanje organa vlasti kolaboracionisti~ke
Republike Srpske, sa etni~ki isklju~ivo srpskim stanovni{tvom. Da bito realizovao, agresor je vr{io genocid i druge te{ke povrede me|unarodnoghumanitarnog prava, uglavnom, nad bo{nja~kim stanovni{tvom.
Srpske snage na dobojskom i vrbasko-kupre{kom boji{tu agresorje podr`avao organskom artiljerijom iz brigada i sa pojedinim raketnimdivizionimaLuna R-65, a u Podrinju tako|e organskom artiljerijom izanga`ovanih brigada, uz korpusnu artiljeriju sa teritorije Srbije (sa
prostora Bajine Ba{te, Ljubovije i Malog Zvornika).54
Pod izgovorom ugro`enosti aerodroma u Mostaru, jedinice JNAU`i~kog i Podgori~kog korpusa, popunjene velikim brojem rezervista
iz Srbije i Crne Gore, 19. septembra 1991. upale su u Bosnu i Hercegovinu,nakon ~ega su zaposjele isto~nu i srednju Hercegovinu i time otpo~elesa otvorenom agresijom.55
Navedene jedinice JNA i srpske dobrovolja~ke snage, podkomandom generala Radomira Eremije (komandanta Podgori~kogkorpusa), koji je komandovao jedinicama u isto~noj Hercegovini, u
prvoj polovini oktobra 1991. razru{ile su i sravnile selo Ravno u
783
53 Isto. Raspolo`ivi podaci, ipak, ne pru`aju mogu}nost da se utvrdi ta~an brojsrpskih vojnika, te oru|a i oru`ja, koji su bili anga`ovani u cilju zauzimanja Sarajeva.
54 Isto.
55 AIIZ, inv. br. 2-2130; D. Pu{onji}, POSLJEDNJI TALAC JUGOSLAVIJE,Bosna i Hercegovina ogledalo razuma, Beograd 1992, str. 55-57; M. Kreso, nav. dj., str. 6.Komandno mjesto U`i~kog i Podgori~kog korpusa bilo je u Kifinom Selu kod Nevesinja.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
33/578
op{tini Trebinje sa desetak okolnih sela, protjerali oko hiljadu, te ubilivi{e civila Hrvata.56 Rezervisti iz Srbije su, vra}aju}i se sa podru~ja
Banja Luke svojim ku}ama, na prolazu kroz Tuzlu i Kalesiju, 13. i 14.oktobra pucali po d`amijama.57
JNA je od po~etka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu,radi podr{ke kopnenim snagama, intenzivno upotrebljavala i vazduhoplovnesnage - avijaciju i helikoptere. Tako je Republika Bosna i Hercegovina,usljed nedostatka odbrambene avijacije kojom je raspolagala isklju~ivoJNA,58 od po~etka agresije bila poligon za velikosrpske pilote. Po{tonisu imali protivnika u vazduhu, oni su izvodili i od 45 do 50 avio
polijetanja dnevno. Pri tome su na raspolaganju imali sve vrste avionskih projektila, od kasetnih bombi, koje u dodiru sa zemljom izbacuju
nekoliko stotina manjih bombi, a koje se kasnije aktiviraju na dodir ilipra`njenje baterije, pa do zapaljivih i razornih avio-bombi krma~a ito od 250, 500 i 1.000 kg, zatim napalm i fugasnih bombi, kao iraketa vazduh-zemlja. Nad Jajcem, Grada~cem i Vi{egradom agresor
784
56 Agresija..., str. 1;GENOCID U REPUBLICI BOSNI I HERCEGOVINI1992, Pravna misao (~asopis za pravnu teoriju i praksu), br. 5 - 8, Sarajevo, maj-august 1992, str. 274-277; M. Kreso, nav. dj., str. 7; K. Rotim, ODBRANA HERCEGBOSNE, knj. 2, [iroki Brijeg 1998, str. 155-157. Nakon razaranja i paljenja selaRavno, sa ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom, JNA nije dopustila ulazak u selo. Uselo Ravno nisu pu{teni ni ~lanovi Vlade Bosne i Hercegovine, ni Evropske
posmatra~ke misije, sa obrazlo`enjem da im se ne mo`e garantirati sigurnost. Selo jeprije agresije imalo 120 ku}a i izgledalo je stravi~no, dok je JNA izjavljivala da jesamo izvr{ila svoj zadatak. Na surovom hercegova~kom kamenjaru ostalo je jedino ogromno crno zgari{te koje jo{ pomalo tinja. Tom prilikom je potpunouni{tena i crkva (Agresija..., str. 1-2).
Polaze}i od ocjene da je u selu Ravno izvr{en zlo~in nad civilima, Predsjedni{tvoBosne i Hercegovine formiralo je mje{ovitu dr`avnu komisiju, na ~elu sa prof. drEjupom Gani}em. Nakon {to je Komisija vidjela samo jedan dio sela, doktor Gani} jeizjavio kako je to u`as.... Sve ku}e koje smo mi vidjeli su uni{tene, zapaljene ilipogo|ene projektilima...Tamo ima i nesahranjenih ljudi... (Isto).
57 Oslobo|enje, 14. oktobar 1991. Na prolazu kroz Tuzlu rezervisti iz Srbije su
13. oktobra 1991. pu{~anom paljbom iz pje{adijskog naoru`anja o{tetili dva autobusai munaru Jalske d`amije, {to je izazvalo strah i ogor~enje stanovnika Tuzle. Sljede}egsu dana rezervisti iz Srbije i na podru~ju Kalesije izazvali o{te}enja na miljanova~kojd`amiji (Isto).
58 Agresija..., I, str. 7.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
34/578
je izbacivao fosforne i napalm-bombe, a u drugim gradovima koristioje nadra`ljiva hemijska sredstva.59
Avijacija JNA je u periodu od aprila 1992. do 30. januara 1993.izvr{ila 3.150 letova, od ~ega 2.700 do 11. oktobra 1992, a 450 letovaizvr{eno je nakon dono{enja Rezolucije 781 Savjeta bezbjednostiOUN o zabrani letenja iznad Bosne i Hercegovine. Na taj su na~infa{isti~ki re`imi u Srbiji i Crnoj Gori drsko potvr|ivali pred cijelimsvijetom svoje anga`ovanje i umije{anost u agresiju na samostalnu,nezavisnu i me|unarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.Od ukupnog broja navedenih letova 95% su ~inili letovi sa vatrenimdejstvima po objektima na zemlji. Ve}inu letova agresor je izveo nadcivilnim ciljevima i gusto naseljenim gradskim ~etvrtima, koji sutrajali i po 70 minuta i u kojima je izba~eno po nekoliko tona bombi.
Agresor je, tako|e, koristio poljoprivredne avione prera|ene za no{enjevazduhoplovnih ubojnih sredstava, kao i borbene mlazne avione tipa
Jastreb J-21,Mig-21 i Orao.60
Agresorska avijacija je, uglavnom, polijetala sa banjalu~kogaerodroma, ali i aerodroma i heliodroma iz Srbije, Crne Gore i okupiranihdijelova Hrvatske. Ti aerodromi su: Ponikve kod Titovog U`ica,La|evci kod Kraljeva, Batajnica, Ni{, Sombor, Pri{tina, Podgorica,kao i Udbine (u Republici Hrvatskoj). Od druge polovine 1992. avijacijaJNA je koristila i aerodrom u Glamo~u, odakle je 10. septembra 1992,
bombardovala i {ire podru~je Biha}a i Cazina, ustremljuju}i smrtonosniteret u vidu kasetnih bombi i raketa vazduh-zemlja, uglavnom, na
bo{nja~ka naselja i privredne objekte.61
Srpsko-crnogorski agresor je tokom avgusta i septembra 1992.na vi{e rati{ta u Bosni i Hercegovini upotrijebio avijaciju. Tako jeavijacija JNA 3. avgusta bacila tri kasetne bombe velike razornemo}i na rejon Igmana.62 Sljede}eg dana agresorska avijacija je vi{e
785
59 AIIZ, inv. br. 2-793;Prva linija (list Armije Republike Bosne i Hercegovine),br. 1, 8. decembar 1992, str. 12.
60 Isto.
61 Isto; AIIZ, inv. br. 2-800; Dnevni izvje{taj, br. 36/37, 31. maj 1992 i br. 113,15. avgust 1992.
62 Agresija..., (II), str. 15. Avioni koji su istresali taj smrtonosni teret polijetali susa aerodroma u Podgorici. Ina~e, sa tog aerodroma su, i prije 3. avgusta, a i kasnije,
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
35/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
36/578
tako {to su avioni uzastopno dva puta istresali kasetne bombe i tzv.krma~e po polo`ajima boraca Armije Bosne i Hercegovine. Po{to
agresor nije uspio probiti linije odbrane u Jajcu, pribjegao je ponovoupotrebi avijacije, koja je dva puta bombardovala ciljeve u gradu iprigradskim naseljima. Zapaljivim bombama izazvano je vi{e po`ara,~ije je ga{enje znatno ote`avala neprekidna paljba po vatrogascima. Udrugom naletu agresorski avioni su na gradske ~etvrti bacali bojneotrove. Na br~anskom rati{tu agresor je 18. septembra po civilnimciljevima slobodne br~anske teritorije upotrebljavao zapaljive projektile,uslijed ~ega je stradalo naselje Brka, te je vi{e civila zadobilo opekotine,a desetine ku}a je zapaljeno. U bombardovanju mnogih gradova uBosni i Hercegovini od strane avijacije JNA 19. septembra samo je uBr~kom ubijen tridesetjedan civil (dvanaest `ena, osmero djece i
jedanaest mu{karaca). Slobodna teritorija br~anske op{tine, na kojojse nalazilo oko 40.000 civila, bila je 20. septembra popri{te `estokogvazdu{nog napada, prilikom kojeg su od posljedica dejstava kasetnihi napalm bombi poginula ~etrdesetdva civila, a osamdeset{est ih jeranjeno. U Jajcu su 24. septembra u pet navrata borbeni avioni istresalismrtonosni teret nad tim gradom, upotrebljavaju}i kasetne i napalm
bombe, uglavnom u ve}im stambenim naseljima i samom centrugrada. Avioni jugo-vojske su djelovali i na podru~je Velike Kladu{e.Agresor je 26. septembra 1992. izvr{io 30 avio poljetanja (27 saaerodroma u Banja Luci i 3 iz Batajnice), dejstvuju}i po naseljuKaradaglije kod Te{nja i na gradove Jajce i Vitez (fabrika Slobodan
Princip Seljo). Tom prilikom agresor je koristio sljede}e naoru`anje:rakete vazduh-zemlja, krma~e i kasetne bombe. U napadu na Jajceu~estvovale su dvije grupe aviona tipa Orao i Galeb. Agresorskaavijacija je sljede}eg dana (27. septembra 1992.) izvr{ila 27 avio-
polijetanja sa aerodroma u Banja Luci i 3 sa Batajnice, bombarduju}imnoga gradska naselja. Tokom 28. septembra 1992. agresor je saaerodroma Banja Luka izvr{io 45-50 avio polijetanja. Ciljevi su bili:Maglaj, Bosanski Brod, Tesli}, Jajce i Br~ko. Od ubojnih sredstavakori{tene su kasetne bombe, fugasne avio-bombe i tzv. krma~eod 250 kg. Tako su po slobodnoj teritoriji br~anske op{tine tog danaagresorski avioni istresali teret u ~etiri navrata. Posljedice tog napada
na selo Zovik bile su katastrofalne. Poginulo je petnaest mje{tana, dokih je pedeset ranjeno, a razru{eni su mnogobrojni objekti, me|ukojima i osnovna {kola. Avionima sa banjalu~kog aerodroma agresor
je 29. septembra 1992. u vi{e navrata dejstvovao po @eljezari Zenica.
787
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
37/578
U toku 30. septembra 1992. agresor je, tako|e, izvr{io 45-50 aviopolijetanja sa ~etni~kog aerodroma u Banja Luci. Rejoni dejstva bili
su: Zenica, Grada~ac, Jajce, Maglaj, Te{anj i Olovo. Pri tome jeagresor koristio mitraljesko naoru`anje kalibra 12,7 mm, raketna zrnakalibra 57 mm, vo|ene rakete vazduh-zemlja, razorne bombe krma~eod 250 i 500 kg, plamene bombe napalm i kasetne bombe, {to jeimalo za posljedicu velika materijalna razaranja stambenih objekata iveliki broj ubijenih i ranjenih civila. @rtve su, uglavnom, bili civili(`ene i djeca).66
U periodu od 2. do 10. oktobra 1992. agresor je izveo 170-200avio polijetanja, uglavnom sa banjalu~kog aerodroma i u manjem
broju sa Batajnice. Tako je, ilustracije radi, 2. oktobra izvr{eno 30-35,
3. oktobra 20-25; 10. oktobra 45-50 avio polijetanja, itd. Od 20 do 25avio polijetanja (avioni Galeb-2,Jastreb iMig-21), 3. oktobra, 15 ihje bilo sa borbenim dejstvom po Te{nju, Grada~cu i Zenici, a koristilisu mitraljeze, napalm i kasetne bombe.67
788
66 Agresija..., str. 39-51; Dnevni izvje{taj, br.142/143, 14. septembar 1992, br.144, 15. septembar 1992, br. 146, 17. septembar 1992, br. 147, 18. septembar 1992, br.149/150, 21. septembar 1992, br. 152, 23. septembar 1992, br. 153, 24. septembar1992, br. 154, 25. septembar 1992. i br. 158, 29. septembar 1992.; AIIZ, inv. br. 2-793;Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br. 102/02-57, 17. septembar1992.; Isto, br. 102/02-05-57; Isto, br. 102/02-98, 26. septembra 1992.
67 AIIZ, inv. br. 2-793; Agresija..., str. 53-54. Mnoga naselja i gradovi uRepublici Bosni i Hercegovini su 3. oktobra 1992. bili su meta bestijalnih napadajugoavijacije, koja je za sobom ostavljala smrt i pusto{. Naime, avioni su pojedina~noili u grupama polijetali sa Banjalu~kog aerodrome koji je od po~etka agresije naBosnu i Hercegovinu bio pod kontrolom srpskih zlo~inaca. Tako je samo 3. oktobrazabilje`eno vi{e od 40 letova. Meta avionskih napada tom prilikom bili su Zenica,Grada~ac, Te{anj, podru~je planine Igman, itd. Punih pet sati napalm i kasetnimbombama agresor je bombardovao postrojenja zeni~ke @eljezare. Agresorska avijacijatada je sravnila sa zemljom na desetine ku}a u Te{nju, dok je najte`a razaranjapretrpjelo naselje Bukve.
U Grada~cu je 9. oktobra vladao pravi pakao, punih ~etrdeset minuta agresorskiavioni su istresali smrtonosni teret na centar grada i okolna naselja. Ispod novihru{evina ostalo je 14 mrtvih i oko 40 ranjenih civila. I Srebrenica je tog istog dana (9.oktobra) u dva navrata bila meta agresorske avijacije. Prilikom tih napada bacane sukasetne bombe kao i tzv. krma~e, koje su izazvale velike materijalne {tete, apretpostavlja se da je bilo i ljudskih `rtava (Isto).
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
38/578
Klipni agresorski avioni su tokom novembra i decembra 1992. iu prvoj polovini 1993. dejstvovali po Srebrenici i Konjevi} Polju.
Dejstvuju}i borbeno po Srebrenici 9. novembra 1992. ubili su petnaest,a 14. decembra (u selima Piri}i, Tegare i Lozni~ka rijeka) sedamdesetcivila, od ~ega osamnaestero djece. Klipni avioni su 7. januara 1993.mitraljezima dejstvovali po zbijegu civila u selu Poto~ari kod Srebrenice.Dva klipna aviona su 15. marta 1993. u dva navrata bombardovaliKonjevi} Polje sa dvanaest bombi krma~a, od ~ega je petnaest civila
poginulo, a dvadeset i ~etiri ranjeno (devet te`e i petnaest lak{e).68
I pored Rezolucije 781. Savjeta bezbjednosti OUN o uspostavizabrane za vojne letove u zra~nom prostoru Bosne i Hercegovine (9. oktobra1992.)69 velikosrpski agresor je sa teritorije Srbije (s aerodroma La|evci
i Ponikve, Batajnica i drugi) i aerodroma i heliodroma u Banjoj Lucinesmetano koristio avijaciju i helikoptere. Upotrebu avijacije i borbenodjelovanje iz vazduha agresor je posebno intenzivirao februara 1993.
Tokom tog mjeseca uo~ena su 103 leta agresorske avijacije, od~ega 38 letova aviona (tipovi: Jastreb i Galeb) i 65 letova helikoptera(tipovi: Gazela iMI-8). Pri tome su 32 leta aviona (od 38 registrovanih)
bila sa vatrenim dejstvom po neza{ti}enim naseljenim mjestima inenaoru`anom civilnom stanovni{tvu (podru~ja Srebrenice, Bratunca,Bijeljine, Br~kog, Doboja, Zavidovi}a, Grada~ca i Maglaja). Ostaliletovi aviona i helikoptera imali su za cilj izvi|anje i prevo`enjeljudstva, kao i transport municije i drugih ubojnih sredstava. Posebnovelik intenzitet letova agresorskih helikoptera uo~en je na pravcu[ekovi}i-Majevica (17). Avioni tipa Jastreb borbeno su djelovalikasetnim bombama, raketnim i mitraljeskim zrnima na podru~juSrebrenice. Od tih dejstava poginulo je 81, a ranjeno vi{e od 200 civilai boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine. Samo u periodu od1. do 10. februara 1993. od dejstava avio bombi agresorske avijacije,u rejonu Srebrenice poginulo je 56, a ranjeno preko 100 civila. Odsredine aprila do prve polovine novembra 1992. u Jajcu je registrovan191 avio polet, u Br~kom 90, Grada~cu 76, Gora`du 60, Tuzli iMaglaju 21, Kladnju 15 i manji broj u ve}im gradovima u Republici
789
68 AIIZ, inv. br. 2-793.
69 REZOLUCIJE VIJE]A SIGURNOSTI UJEDINJENIH NACIJA OBOSNI I HERCEGOVINI, Sarajevo 1995, str. 47-48.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
39/578
Bosni i Hercegovini. Za to vrijeme je ukupno napravljeno 1300 letova,od kojih su ve}ina dejstvovali po civilima.70
Tokom 1993.-1995. Velikosrpski agresor je koristio i avijaciju.Tako su 13. marta tri aviona iz Savezne Republike Jugoslavije preletilarijeku Drinu i izbacila nekoliko bombi u okolinu mjesta Gladovi}i iOsatice (jugoisto~no od Srebrenice). U oktobru 1994. pove}an je brojletova iz Savezne Republike Jugoslavije u Bosni. Ta je praksa nastavljenai u toku 1995.71
Srpski kolaboracionisti iz Republike Srpska Krajina upotrebljavalisu i vazdu{ne napade - borbene avione (protiv 5. korpusa Armije RepublikeBosne i Hercegovine).72
Velikosrpski agresor je helikopterske jedinice (transportni, izvi|a~kii protivoklopni helikopteri) masovno koristio prete`no za vatrenu podr{kuiz vazduha i manevar trupa, snabdijevanje jedinica i prevo`enje novihsnaga i dotur ubojnih i materijalno-tehni~kih sredstava, evakuacijuranjenika, povrije|enih i bolesnih. Za te potrebe kori{teni su sljede}iheliodromi: Zalu`ani (Banja Luka), Bratunac, Sokolac (Bjelosavljevi}i),Pale, [ekovi}i, Ozren (Tumare), Bijeljina, Doboj i Nevesinje.73
Agresorski helikopteri letove su obavljali, uglavnom, no}u ugrupama od dva do ~etiri helikoptera. Primjera radi, u toku 12. i 13.maja 1993. agresor je masovno upotrebljavao helikoptere tipa Gazela i
MI-8 za prevo`enje ljudstva i ratnog materijala u ofanzivi na br~anskomrati{tu. Tada je registrovano 53 polijetanja helikoptera u grupama odjedne do tri letjelice na liniji: Bijeljina - Br~ko, Bijeljina - Modri~a,Bijeljina - Ora{je, Bijeljina - Pelagi}evo i obratno. Interesantno je ista}ida za vrijeme upotrebe helikoptera nije bilo letova aviona Ujedinjenihnacija iz sastava snagaNO FLY. Transportni helikopteriMI-8 dnevnosu pravili po nekoliko letova i redovno snabdijevali jedinice koje suizvodile ofanzivna dejstva. Tako je nova poja~anja u rejonu Grada~ca
790
70 AIIZ, inv. br. 2-793;Prva linija , br. 1, str. 12; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-
T, paragraf 416.71 ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 416-417.
72 Isto, paragrafi 424 i 434.
73 AIIZ, inv. br. 2-793; Isto, inv. br. 2-800; Agresija..., str 47.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
40/578
agresor u drugoj polovini oktobra 1992. prebacivao transportnimhelikopterima iz pravca Br~kog i Bosanskog [amca, dok je u isto
vrijeme, polo`aje branilaca Bosne i Hercegovine u op{tini Grada~acraketirao iz helikoptera.74
Na helikoptere Gazela agresor je montirao ~etiri protivoklopnerakete velikog u~inka, dok je transportni MI-8 mogao u prepravljenojverziji ponijeti 16 mitraljeza ili isto toliko raketnih zrna (JNA je jo{ odkosovskih doga|aja 1981. imala varijante i za hemijsko oru`je).75
Agresor je naro~ito koristio helikoptere Gama vo|ene protiv-oklopnim raketama maljutka. Borbeno djelovanje tih helikoptera
posebno je bilo izra`eno u rejonu Grada~ca, gdje su dejstvovali pookolnim naseljima, kao i samom gradu. Tako su helikopteri Gama 7. i9. novembra 1992. maljutkama dejstvovali po Grada~cu; 26. novembra
po biha}kom regionu, od ~ega je petnaest lica ubijeno i {est ranjeno;zatim 28. novembra i 7. decembra ponovo po Grada~cu. Sa heliodromaZalu`ani su 18. i 19. marta 1993. Game djelovale maljutkamapo seluMiljanovi}i, zatim 23. marta po rejonu Mrkonji}-Planje (kod Jelaha), itd.76
Interesantno je ukazati na ~injenicu da je srpski agresor, u ciljuprevo`enja novih snaga iz Srbije i dovla~enja materijalno-tehni~kih idrugih sredstava, koristio i helikoptere sa oznakama UNPROFOR-a iUjedinjenih nacija. Krajem juna 1992. u selo Bukovik (podru~je Br~kog)
je sletio jedan takav helikopter. U isto selo, koje su dr`ale srpsko-
agresorske snage, u drugoj polovini juna 1992. sve su ~e{}e slijetalihelikopteri sa oznakom Ujedinjenih nacija koji su agresoru donosilihranu i municiju.77
Srpsko-crnogorski agresor je u vi{e navrata koristio helikopterskedesante. Tako su helikopterski desanti su izvedeni: 8. maja 1992. nakalesijsko selo Memi}e u tuzlanskoj regiji; 10. marta 1993. na seloBogovac (na putu Br~ko - Tuzla); 11. marta na kotu 733 Komin; 17.
791
74Agresija..., str. 47;Prva linija, br. 1, str. 12.
75Prva linija, br. 1, str. 12; AIIZ, inv. br. 2-800.
76 AIIZ, inv. br. 2-793 i 2-800.
77 Agresija..., str. 11.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
41/578
jula na Treskavicu (u rejonu Ljuta); 22. oktobra u rejonu Brda(Bjela{nica - Treskavica).78
Objekti dejstva agresorske avijacije i helikoptera bili su civilnostanovni{tvo, uglavnom bo{nja~ke nacionalnosti, u otvorenim naseljenimmjestima. U naletima agresorske avijacije po civilnim naseljima ukojima nije bilo nikakvih vojnih ciljeva na meti su bili: civili i objekti- bolnice, porodili{ta, dje~iji dispanzeri, domovi zdravlja, {kole, stambeni,industrijski i drugi objekti, uz ogromne ljudske `rtve, uglavnom `enai djece, i materijalne {tete i razaranja.79
Od ukupnog broja vatrenih dejstava 10-15% je bilo po jedinicamaArmije Bosne i Hercegovine, dok je 85-90% po naseljenim mjestima.Ilustracije radi, srpsko-crnogorski agresor je samo u prvih sedam mjeseciagresije potro{io oko 108.000 tona razne municije, tj. 41,5%.80
U agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu velikosrpski nacistisu uporno koristili zapaljiva i hemijska oru`ja, zabranjena @enevskomkonvencijom i drugim odredbama me|unarodnog prava. Zapaljivo oru`jeagresor je koristio od po~etaka agresije. O tome svjedo~e brojni zapaljeniobjekti u Sarajevu (zgrade Skup{tine i Vlade Republike Bosne iHercegovine, zatim Orijentalnog instituta, glavne PTT, Narodne iUniverzitetske biblioteke, @eljezni~ke stanice, kulturno-sportskih centara
Zetra i Skenderija, kao i Unisa,Elektroprivrede,Energoinvesta i drugi),Br~kom, Grada~cu, Gora`du, Jajcu i dr. Hemijsko oru`je agresor je
prvi put upotrijebio 6. juna 1992., kada je bojni otrov ubacio u podrum`eljezni~ke stanice u Podlugovima (20 km sjeveroisto~no odSarajeva), gdje je bila zato~ena grupa logora{a od oko 50 civilaBo{njaka. Od tada pa do 31. januara 1993. registrovano je 255 hemijskihudara, od ~ega je oko 100 izvr{eno u {iroj okolini Sarajeva. Hemijskooru`je agresor je najmasovnije koristio po gradovima, odnosno {irem
podru~ju Sarajeva, Br~kog, Grada~ca, Maglaja, Te{nja, Srebrenice,
792
78 Isto, str. 40; AIIZ, inv. br. 2-800. Prilikom helikopterskog desanta na Memi}eiskrcano je 80 srpskih dobrovoljaca koji su zatim napali okolna sela, palili i ru{ili
ku}e, te d`amiju u Donjim Raincima.79 AIIZ, inv. br. 2-793;Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br.
102/02-715, 14. januar 1993.
80 AIIZ, inv. br. 2-793.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
42/578
Gora`da i Jajca. Najve}a koncentracija upotrebe hemijskog oru`jazabilje`ena je u avgustu 1992. (77), a najmanja u novembru iste godine.81
Naj~e{}e su kori{tene fosforne i napalm avio-bombe, kao iartiljerijske granate sa bojnim otrovima. Fosfornim avio-bombama iartiljerijskim granatama najvi{e je bilo izlo`eno Sarajevo (naseljePavle Goranin, Jevrejsko groblje, @u~ i dr.), zatim Jajce, Br~ko i dr., anapalm-bombama Gora`de, Jajce i Grada~ac. Kasetne i napalm
bombe, uz rakete vazduh-zemlja, pri~inile su sredinom avgusta 1992.stra{na razaranja u Jajcu, nakon ~ega su uslijedili artiljerijski napadi.82
Zapaljiva i hemijska sredstva agresor je do 31. maja 1993.upotrijebio ukupno 365 puta. Na vi{egradskom rati{tu JNA je koristilanervno-paraliti~ke bojne otrove, koji su u stanju da i jedinici potpunoobezbje|enoj protiv ABH-oru`ja nanesu gubitke do 50%. U velikimurbanim sredinama agresor je naj~e{}e koristio humane bojne otrovetipa suzavac i kijavac, odnosno nadra`ljivce. Na polo`aje boraca ArmijeRepublike Bosne i Hercegovine i u manjim naseljima kori{teni sufozgen i iperit, koji su najvi{e upotrebljavani u Prvom svjetskom ratu.Postoje indicije da su kori{teni i plikavci, koji su u Prvom svjetskomratu kontaminirali nekoliko stotina hiljada vojnika i nanijeli osam putave}e gubitke nego svi drugi otrovi zajedno, kao i nervni otrovi.83
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu velikosrpski fa{istikoristili su i specijalne padobranske jedinice i pitomce vojnih {kola.
Sredinom septembra 1992. u sastavu agresorskih snaga na biha}komrati{tu, u~estvovala je i borila se 83. specijalna padobranska jedinicaiz Ni{a, kao i pitomci Vojne akademije kopnene vojske iz Beograda.84
793
81 AIIZ, inv. br. 2-793;Prva linija, br. 3, 17. mart 1993., str. 13; Bilten, GlasiloDr`avne komisije za prikupljanje ~injenica o ratnim zlo~inima na podru~ju RepublikeBosne i Hercegovine, br. 5, Sarajevo, august 1993, str. 3.
82 Isto;Press-centar Republike Armije Bosne i Hercegovine, br. 102/02-272, 1.novembar 1992.
83 Isto.
84 Dnevni izvje{taj, br. 147, 18. septembar 1992. Pitomci tre}e i ~etvrte godineVojne akademije kopnene vojske Jugoslavije su sredinom jula 1993. u podmajevi~kimselima izvodili ga|anja na `ive ciljeve (Oslobo|enje, 20. juli 1993.).
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
43/578
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
44/578
2. Dobrovoljci i dobrovolja~ke jedinice JNA
U Bosni i Hercegovini su od druge polovine 1991. u JNA postojalebrojne dobrovolja~ke jedinice koje su, u skladu sa Uputstvom o prijemudobrovoljaca u JNA (septembra 1991.) i drugim dokumentima, vrbovale,formirale, naoru`ale, opremile i obu~ile komande, jedinice i ustanoveJNA. U 1992. su po op{tinama objedinjene u lake brigade i tada sumogle imati vi{e od 100.000 dobrovoljaca JNA. Svrha njihovogregrutovanja (primali su platu) bila je da se nadoknadi neuspjehmobilizacije za realizaciju plana RAM.
Oktobra 1991. na dubrova~kome rati{tu su, pored JNA, dejstvovalei srpske dobrovolja~ke jedinice, koje su, u sadejstvu sa snagamaJNA, razorile i sravnile selo Ravno.86 I dokumenta vojne provenijencijevisokog stepena povjerljivosti tako|e potvr|uju postojanje dobrovolja~kih
jedinica krajem 1991, posebno na podru~ju Bosanske krajine. Naosnovu tih dokumenata mo`e se utvrditi da je tada u Bosanskoj krajini(na primjer u Bosanskom Petrovcu) vr{ena mobilizacija vojnihobveznika i dobrovoljaca, koji su bili u okviru JNA. Po~etkomdecembra 1991. JNA je mobilisala jedan broj dobrovoljaca JNA isa podru~ja Sarajeva i smjestila ih u vojne kasarne u Lukavici.87
Rukovodstvo SDS-a Bosne i Hercegovine i srpski narod prihvatilisu JNA, {titili je gde je to objektivno mogu}e, odazivali se u ratnei dobrovolja~ke jedinice, maksimalno sara|ivali sa komandama,dosta se odgovornopona{ali prema ratnim materijalnim sredstvima,
795
86 Agresija..., str. 1; AIIZ, inv. br. 2-489 i 491.
87 AIIZ, inv. br. 2-232; Isto, inv. br. 3-311.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
45/578
itd.88Na poziv JNA dobrovoljci su se masovno odazivali. Tako se udrugoj polovini 1991. u 5. korpusu svakim danom broj dobrovoljaca
sve vi{e pove}avao.89
I generalmajor Ratko Mladi} je u svojstvu komandanta 9.(Kninskog) korpusa JNA, na samom po~etku 1992. bio anga`ovan naformiranju dobrovolja~kih i ratnih jedinica u Bosni i Hercegovini.On je, s tim u vezi, tokom januara 1992, sa saradnicima vi{e puta
boravio u Drvaru (oko 5. i 20. januara). Obra}aju}i se prisutnima napoligonu Sportsko-rekreativnog centra, a nakon obilaska mobilizacijompopunjene 11. motorizovane brigade stacionirane u Drvaru, Mladi} je20. januara, izme|u ostalog, rekao da su proveli mobilizaciju i
popunili redove borcima iz Drvara i susjednih op{tina.90
Dobrovoljacaje bilo u svim komandama, jedinicama i ustanovamaJNA u Bosni i Hercegovini. Samo u 744. pozadinskoj bazi (Sarajevo)17. februara 1992. bilo je 11 vodova dobrovoljaca.91
796
88 AIIZ, inv. br. 2-75, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 908-1, 20. mart1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ (na li~nost NG[). Takvo je dr`anjerukovodstva SDS-a i srpskog naroda, po ocjeni generala Kukanjca, bilo sasvimnormalno, jer je, kako on tvrdi, i ovde sasvim objektivno srpski narod ugro`en ianalogno tome JNA {titi interese srpskog naroda.
89 Slobodna Bosna, br. 3, 14. oktobar 1991, str. 4.
90 Oslobo|enje, 21. januar 1992, str. 4. Tada je Ratko Mladi} naglasio kakonema potrebe da se bilo ko u Bosni i Hercegovini nervira zbog toga {to smoproveli mobilizaciju i popunili ovu na{u ratnu jedinicu. Mi tu jedinicu spremamozbog onog zlu ne trebalo. Spremamo je u slu~aju da Tu|man krene da ostvarisvoje zle namjere i silom uzme ono {to mu ne pripada... i da bi stali na branikmira na{oj djeci i neja~i.
91 AIIZ, inv. br. 2-1965, PREGLED PODATAKA O RAZMJE[TAJU IKAPACITETIMA POZADINSKIH JEDINICA I USTANOVA 2. VOJNE OBLASTI/17. februara 1992./ Po jedan vod dobrovoljaca bio je u: 1. tehni~kom skladi{tu municijeu Had`i}ima; Odjeljenju 1. tehni~kog skladi{ta municije Krupanjska Rijeka Pazari};2. tehni~kom skladi{tu municije Koran Pale; Odjeljku skladi{ta municije Renovica;5. tehni~kom skladi{tu pogonskog goriva Ilija{; Odjeljku 5. tehni~kog skladi{ta pogonskoggoriva Semizovac; Intendantskom i Sanitetskom skladi{tu, te intendantskom bataljonuButile; 3. tehni~kom skladi{tu municije Ustikolina Fo~a; 4. tehni~kom skladi{tu municijeVi{egrad; Odjeljku 4. tehni~kog skladi{ta municije Rudo i 6. tehni~kom skladi{tu pogonskihsredstava Vardi{te.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
46/578
Brojno stanje dobrovolja~kih jedinica (dobrovoljaca JNA) uzoni odgovornosti 2. vojne oblasti je, prema strogo poverljivim
(Vojna tajna) zaklju~cima generala Kukanjca iz Procjene stanja naprostoru Bosne i Hercegovine u zoni odgovornosti 2. vojne oblasti,od 20. marta 1992, upu}enim General{tabu Oru`anih snaga SFRJ(li~no na~elniku General{taba, generalu Ad`i}u), do tog dana iznosilo
je 69.198 ljudi. Ilustrativan je raspored tih jedinica. Najve}i brojdobrovolja~kih jedinica bio je uglavnom, u onim op{tinama ukojima su Bo{njaci, prema popisu stanovni{tva iz 1991, ~inili ve}inskostanovni{tvo. Uveliko su to bili obveznici Teritorijalne odbrane.Stupanje u dobrovoljce je stimulisano na razne na~ine. Tako su, primjeraradi, dobrovoljci JNA u Fo~i, prema navedenom dokumentugenerala Kukanjca, imali 3.000 pripadnika, Novom Sarajevu i Ilid`i
2.800, Novom Gradu 2.400, Gora`du 2.000, Travniku 1.970, Doboju1.844, Zenici 1.761, Had`i}ima 1.500, Kaknju 1.270 i dr.92
Broj dobrovoljaca u zonama korpusa izgledao je ovako :9. korpus (Knin) 2.20010. korpus (Biha}) 2.3005. korpus (Banja Luka) 16.75017. korpus (Tuzla) 8.2404. korpus (Sarajevo) 33.200.93
U dobrovolja~kim jedinicama koje je formirao 4. korpus JNAna prostoru 4. vojne oblasti u op{itnama: Kalinovik, Fo~a, ^ajni~e iGora`de do 20. marta 1992. bilo je uklju~eno 6.500 ljudi.94
Navedene dobrovolja~ke jedinice su, u skladu sa odlukamanajvi{eg vojnog rukovodstva, bile formirane u ~ete, odrede i bataljonei bile su, kao i druge srpske oru`ane formacije, pod direktnomkomandom JNA.95
797
92 AIIZ, inv. br. 2-75, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 908-1, 20. mart 1992.- General{tabu Oru`anih snaga SFRJ (na li~nost NG[).
93 Isto.
94 Isto.
95 Isto; AIIZ, inv. br. 2-769, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, General{tabOru`anih snaga SFRJ, I uprava, Str. pov. br. 585-2, 03. april 1992. Komandi 2. vojne
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
47/578
Formiranje {tabova, odreda i brigada dobrovolja~kih jedinicasmanjenog sastava i njihova adekvatna popuna starje{inskim kadrom
iz JNA i naoru`anjem i opremom utvr|ena je u General{tabu Oru`anihsnaga SFRJ. Tako je zastupnik saveznog sekretara za narodnu odbranu(general Blagoje Ad`i}), po{to je saslu{ao informacije i prijedloge ostanju i mogu}nostima jedinica JNA na prostoru Bosne iHercegovine ..., 25. marta 1992. naredio da se u {to kra}em roku
pristupi formiranju {tabova, odreda i brigada dobrovolja~kih jedinicasmanjenog sastava i njihovoj adekvatnoj popuni starje{inskimkadrom iz JNA i naoru`anjem i opremom. Sve dobrovolja~kesastave je do 15. aprila 1992. trebalo vojno organizovati i povezatisa komandama JNA u zoni njihove odgovornosti.96
798
oblasti; Isto, inv. br. 2-90, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov.br. 10/36-2050, 07. april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centari Komandi 2. vojne oblasti na RKM; Isto, inv. br. 2-110, Komanda 2. vojne oblasti,Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-2501, 26. april 1992. - General{tabu Oru`anihsnaga SFRJ - Operativni centar i drugima; Isto, inv. br. 2-224, Vojna po{ta 4509 Beograd,Pov. br. 11-9, 07. februar 1992, Vojnoj po{ti 9808 Pan~evo; Isto, inv. br. 2-769, Saveznisekretarijat za narodnu odbranu, General{tab Oru`anih snaga SFRJ, I uprava, Str. pov.br. 585-2, 03. april 1992. - Na li~nost komandanta ili N[ i Komandi 2. vojne oblasti; Isto,inv. br. 2-770, Komanda 17. korpusa, Str. pov. br. 11/2-89, 26. april 1992. - General{tabuOru`anih snaga SFRJ i Komandi 2. vojne oblasti; AIIZ, inv. br. 2-2280, Savezni sekretarijatza narodnu odbranu, General{tab Oru`anih snaga SFRJ, III Uprava, Pov. br. 2391-1, 13.
septembar 1991, UPUTSTVO O PRIJEMU DOBROVOLJACA U JUGOSLOVENSKUNARODNU ARMIJU; Isto, inv. br. 5352, Zapisnik, Dopuna izjave \. \.; Isto, inv. br.7-49; Isto, inv. br. 7-50; Slobodna Bosna, br. 3, 14. oktobar 1991, str. 4; ICTY, Predmet:Br. IT-02-54-T, paragraf 386, nap. 781; ICTY, Predmet: Br. IT-94-I-T, Dokazni materijalsvjedo~enja pukovnika JNA O. S., 5. juni 1996, str. 46.
Pomenute dobrovolja~ke jedinice po generalu Milutinu Kukanjcu; nisu ulazileu formacijski sastav ratnih jedinica JNA, ni u sastav srpske Teritorijalne odbrane,odnosno bile su van formacijskog sastava JNA i TO, tj. nijedan dobrovoljac, ponjemu, nije bio predvi|en za popunu RJ 2. VO /ratne jedinice 2. vojne oblasti -prim. S. ^./, a samo manji dio je iz TO Bosne i Hercegovine. Me|utim, na osnovudrugih podataka, tako|e vojnog porijekla, a naro~ito zaklju~ka generala Ad i}a od 25.marta 1992. o povezivanju dobrovolja~kih sastava sa komandama JNA u zoni
njihove odgovornosti, pouzdano se mo`e zaklju~iti da su u drugoj polovini 1991, a ikasnije, sve srpske oru`ane formacije i druge dobrovolja~ke jedinice bile podneposrednom komandom JNA (Isto).
96 AIIZ, inv. br. 2-769, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu, Na~elnikGeneral{taba Oru`anih snaga SFRJ, general-pukovnik Blagoje Ad`i}, 25. marta 1992.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
48/578
Po~etkom aprila 1992. Komanda 2. vojne oblasti i jedinice ukriznim podru~jima zona odgovornosti bile su u punoj borbenoj
gotovosti, sa te`i{tem njenog ja~anja, izvo|enjem obuke na zemlji{tuu vje`bovnim reonima, izradi plana upotrebe i kontroli teritorije,stanja u jedinicama, kao i formiranju snaga milicije. U kasarni Bijeljina
je u toku 31. marta i 1. aprila 1992. primljeno dosta dobrovoljaca.97
U jedinicama 2. vojne oblasti je u prvoj polovini aprila 1992.vr{ena ubrzana obuka dobrovoljaca, radi njihovog osposobljavanjaza izvr{enje osnovnih borbenih zadataka. U jedinice 4. korpusaJNA je, u toku 2. aprila, primljeno 40 dobrovoljaca sa kojima jeodmah zapo~eta intenzivna obuka. Na aerodrom Biha} 11. aprilastiglo je 497 vojnika za popunu 9. i 10. korpusa. Prihvat preostalog
kontingenta raspore|enih vojnika za popunu korpusa i njihovoraspore|ivanje i prevo`enje do jedinica izvr{eno je sljede}eg dana.Dana 12. aprila do{lo je 90 vojnika, tako da je do tada na aerodromBiha} stiglo ukupno 587 vojnika. Na biha}ki vojni aerodrom, 22.aprila je sletio vojni avion sa 200 uvje`banih zlo~inaca, koji su zaobilje`je na kapama imali ~etni~ke kokarde.98
799
Komandi 2. vojne oblasti; Isto, inv. br. 2-1238. Nosioci tog zadatka bili su Komanda2. vojne oblasti, u saradnji sa General{tabom Oru`anih snaga SFRJ, Personalna upravai Sektor pozadine SSNO-a.
97 AIIZ, inv. br. 2-84, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni centar, Str. pov. br.10/36-1905, 01. april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar;Isto, inv. br. 2-87, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-1987, 02. april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv.br. 2-88, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-1940, 02.april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-89,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-1957, 03. april1992.- General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-85,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-2000, 05. april1992.- General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar; Isto, inv. br. 2-86,Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-2025, 06. april1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar i drugima; Isto, inv. br.
2-90, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-2050, 07.april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar i drugima.
98 Isto, inv. br. 2-116, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-1941, 02.april 1992. - Operativnom centru General{taba Oru`anih snaga SFRJ - Za sektorpozadine (Pozadinski izvje{taj - OP 44); Isto, inv. br. 2-94, Komanda 2. vojne oblasti,
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
49/578
Komande i jedinice 4. i 9. korpusa su 5. aprila 1992. radile naopremanju vojnih obveznika, koji su pozvani u jedinice korpusa.
Interesantno je ista}i da je po~etkom aprila u nekim jedinicama JNAdo{lo do pojedina~nog i grupnog napu{tanja polo`aja. Tako je kodjedinica 5. korpusa, koje su anga`ovane u rejonu Kupresa, do{lo dopojedina~nog napu{tanja polo`aja. Kod jedinica 17. korpusa isti~u dana moral negativno uti~e napu{tanje polo`aja komandanta i 155vojnih obveznika iz 17. partizanske brigade 38. partizanske divizije.99
Sredinom i krajem druge sedmice aprila 1992. sve jedinice 2. vojneoblasti bile su u punoj borbenoj gotovosti. Te`i{te aktivnosti jedinicavan borbenog dodira bilo je, izme|u ostalog, i na pripremi i obucimobilisanog ljudstva za izvr{avanje borbenih zadataka. U Kalinoviku
je tokom aprila ubrzano izvo|ena obuka srpskih dobrovoljacaartiljerijske specijalnosti na topovima - haubicama od 120 mm.100
Krajem aprila 1992. u jedinice 2. vojne oblasti svakodnevno supristizali dobrovoljci, koji se odmah upu}uju na obuku i na tajna~in se brojno stanje znatno pobolj{alo. Tako je u Kalinovik izBile}e, ^ajni~a i Gacka 22. aprila 1992. stiglo 200-250 srpskihdobrovoljaca, kojima se odmah priklju~ilo i 50 mje{tana. Nakon{to su se opremili u Vojnoj po{ti 3550 oti{li su za Mostar sa 33 vozila,
pokretnom radionicom, bolnicom, 2 mala komandno-{tabna kola i 6topova. Iz iste vojne po{te je pomenutog dana prema Fo~i (u Vojnu
po{tu 4120) krenula jedinica JNA sa oko 25 motornih vozila itopovima, gdje ih je u Staroj Kasabi ~ekalo 400 rezervista JNA. Na
podru~ju Fo~e, posebno u naselju ]erezluk, neposredno je uo~iagresije svaka srpska ku}a primila od tri do pet dobrovoljaca iz
800
Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-2150, 11. april 1992. - General{tabuOru`anih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Isto, inv. br. 2-95, Komanda 2.vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov. br. 10/36-2180, 12. april 1992,General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar, i drugima; Agresija..., str. 30.
99 AIIZ, inv. br. 2-85, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str. pov.br. 10/36-2000, 05. april 1992.- General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativni centar.
100 AIIZ, inv. br. 2-93, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim, Str.pov. br. 10/36-2125, 10. april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ - Operativnicentar i drugima; Isto, inv. br. 2-94, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urni tim,Str. pov. br. 10/36-2150, 11. april 1992. - General{tabu Oru`anih snaga SFRJ -Operativni centar, i drugima; Agresija..., str. 32.
-
8/14/2019 Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu II - dr. Smail eki
50/578
Srbije i Crne Gore. U 14. motorizovanoj i 216. brdskoj brigadi se 25.aprila vr{i ubrzana obuka dobrovoljaca i osposobljavanje za
izvr{enje osnovnih borbenih zadataka. U garnizonu Banja Luka jedo 27. aprila obu~eno 240 vojnih obveznika. Stoga je u svim jedinicama nastavljeno sa intenzivnom obukom radi ja~anjaborbene gotovosti. Komandanti 9, 5. i 10. korpusa su, krajem aprila,referisali o borbenoj gotovosti vr{iocu du`nosti Saveznog sekretara zanarodnu odbranu generalpukovniku Blagoju Ad`i}u u Banjoj Luci.101
Mnogi su dobrovoljci obu~avani i na Manja~i.102
801
101 AIIZ, inv. br. 2-109, 2-110, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni de`urnitim, Str. pov. br.10/36