AFISA SVEOZENAMA.indd 1 17.12.2014. 10:12 · latvijski, slovenski, talijanski, ukra-jinski i...

AFISA_SVEOZENAMA.indd 1 17.12.2014. 10:12

(kvintologija)

PremijeraHrvatsko narodno kazalište u Mostaru - Mala scena

Petak, 19. prosinca 2014. u 20 sati


(kvintologija)

Autor tekstaMiro GAVRAN

RedateljRobert RAPONJA

ObnovaJelena KORDIĆ KURET

Igraju

Premijera

Jelena KORDIĆ KURETNikolina MARIĆAngela BULUM

Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru - Mala scenaPetak, 19. prosinca 2014. u 20 sati

ANITA, DUBRAVKA, NENA, BIBA, LUIZALADA, GRETA, MARIJA, MIMA, KAROLINA

STELA, OLGA, JASNA, DADA, AGNEZA


TRIJUMF IGRE NAD NOMINALNIM MUKAMA

Obnova predstave nije samo implic-itan repertoarni signal o produkci-jskim kapacitetima nekog kazališta kojim se želi uskrisiti neka predstava i produžiti joj se život na sceni. Ob-nova može biti i legitiman i promišl-jen čin kojiim se želi provjeriti kako ona nakon jedne vremenske dis-tance funkcionira u izmijenjenim okolnostima. Nakon osam godina Hrvatsko narodno kazalište u Mos-taru odlučilo se ponovno postaviti na scenu komad Mire Gavrana Sve o ženama. I našlo sve u velikoj dvojbi. Kako okarakterizirati predstavu koja je u odnosu na onu iz 2006. doživ-jela neizbježne izmjene. Je li riječ o premijeri, obnovi ili premijernoj obnovi (iako se ova se posljednja sintagma opire zdravoj teatrološkoj logici)? Krenimo redom. Od prvo-bitne glumačke postave koju su sačinjavale Sanda Krgo Soldo, Iva-na Župa i Jelena Kordić Kuret pre-ostala je samo ova posljednja. Ona je najzaslužnija što će publika ima-ti prigodu ponovno gledati sjajnu Gavranovu malograđansku komed-iju, koja u znalački vođenoj drama-turgiji, nudi fantastičan potencijal za glumačke transformacije. Njena ogromna glumačka energija bila je spiritus movens cjelokupnog pro-cesa, koji su jednodušno poduprle Nikolina Marić i Angela Bulum. Ta sinergija potentnog teksta, velike

želje u traganju za novim glumačkim sredstvima i neizbježne reaktual-izacije cijelog komada u ovom vre-menu, rezultirala je jednom novom glumačkom pozlatom na čvrstom i nepromjenjivom redateljskom kon-ceptu Roberta Raponje. Dakle, taj je koncept ostao temelj za glumačku nadogradnju, pa sve pripadajuće jezične, dramaturške ili stilske pre-inake funkcioniraju kao pametno izabrane varijacije na temu koju je još prije osam godina osmislio sam Raponja. Ovo izdanje Sve o ženama nudi izniman dijalektološki potencijal vrlo vješto integrirajući različite argoe i slengove: od za-padnohercegovačkog, mostarskog, dubrovačkog, dalmatinskog do za-grebačkog, čime je znatno obo-gaćen lingvistički sloj predstave.

Arhitektonika komada je sačuvana. Nije ni moglo, ni trebalo drugačije. Jer to je Raponjin projekt. Možemo promijeniti prozore, zavjese ili stav-iti novu fasadu, no to je i dalje ista zgrada. Čvrsta i neoboriva. U no-vom ruhu, koje na sreću nije carsko, nego autentično glumačko, kako to obično zna ponuditi najizvođeniji hr-vatski dramski pisac u svijetu.

Drama je pvi puta izvedena 2000. u izvedbi Epilog Teatra u Zagrebu.Od tada je taj komad imao više


Dragan KOMADINA

od 30 premijera širom svijeta: od Zagreba, Sarajeva, Buenos Airesa, Mostara, Rio de Janeira, Mumbaija, pa do Krakova, Praga, Bratislave, Ljubljane, Varšave, Augsburga...U veljači 2012. postavljena je i na newyorškom West Endu u produkciji Store Front Production i Gallery MC. Drama je prevedena na engleski, njemački, ruski, češki, slovački, pol-jski, portugalski, španjolski, litavski, latvijski, slovenski, talijanski, ukra-jinski i rumunjski jezik. U izvedbi Teatra Ludowy iz Krakova, na „Fes-tivalu suvremene dramaturgije“ u poljskom gradu Zabrze osvojila je 2006. GRAND PRIX.

Konačno ove je godine ovaj Gavranov komad stigao do Daily Teatra pri Sveučilištu La Verne u Los Angelesu, te do Pariza gdje je odigran u koprodukciji Compagnie du Soir i Funambule Teatra na Mon-martreu. Komad portretira petnaest ženskih karaktera svih generacija i to u pet različitih priča koje se uza-jamno isprepliću: dvije sestre koje

su godinama posvađane zbog čov-jeka kojeg su obje voljele, a u svađu je upetljana i njihova majka, dvije prijateljice čiji odnos zapada u krizu pojavom treće, tri tajnice koje želi napredovati u svojoj karijeri, tri starice u domu umirovljenika, te tri djevojčice koje idu zajedno u vrtić.

Ova za glumice uvijek uzbudljiva i poticajna karakterna i situacijska raznovrsnost korespondira s jed-nako šarolikim izborom mjesta odi-gravanja radnje, što daje jamstvo kako će je mostarska publika prigrliti i u novom ruhu.

Komad s ovakvim svjetskim refer-encama s novim/starim glumačkim lavicama donijet će na pozornicu HNK Mostar razigranu,pitku i britku, ali nedvojbeno uvijek rado gledanu predstavu. A to je najbitnije. Bez ob-zira je li riječ o obnovi, premijeri ili premijernoj obnovi…


Miro Gavran (Gornja Trnava, 1961.) hrvatski dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade. Djela su mu prevedena na više od 30 jezi-ka. Njegove knjige su imala više od 140 izdanja u zemlji i inozemstvu. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu u proteklih dvadesetak godina. Dosad je imao oko 200 kazališnih premi-jera širom svijeta, počev od Zagre-ba, Rotterdama, Maribora, Wash-ingtona, Pariza, Krakova i Sofije pa sve do Mummbaja, Buenos Airesa, Ljubljane, Pečuha, Praga, Bratislave, Augsburga, Waterforda, Atene, Sa-rajeva, Novoga Sada, Podgorice, Mostara, Beča, Budimpešte, Bautye-na, Moskve, Rio de Janeira... Njegove predstave vidjelo je više od dva mil-ijuna gledatelja. Jedini je živući pisac u Europi koji ima kazališni festival njemu posvećen, na kome se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slovačkoj pod nazi-vom “Gavranfest”.

Među njegovim kazališnim tekstovi-ma ističu se : “Kreontova Antigona”, “Noć bogova”, “Ljubavi Georgea Washingtona”, “Čehov je Tolstoju rekao zbogom”, “Najduži dan Mari-je Terezije”, “Kraljevi i konjušari”, “Shakespeare i Elizabeta”, “Pacijent doktora Freuda”, “Muž moje žene”, “Kad umire glumac”, “Zaboravi Hol-lywood”, “Sve o ženama”, “Kako ubiti predsjednika” i “Nora danas”.Dobio je dvadesetak književnih i ka-zališnih nagrada u zemlji i inozem-stvu, a među njima i nagradu Cen-

MIRO GAVRAN

tral European Time (1999.), koja se dodjeljuje najboljim srednjoeurop-skim piscima za cjelokupan opus, te nagradu Europski krug (2003.) za afirmaciju europskih vrijednosti u književnim tekstovima. Četiri je puta dobio Nagradu za dramsko djelo “Marin Držić” hrvatskog ministarstva kulture.

Njegovi kazališni i prozni teksto-vi uvršteni su u brojne antologije i hrestomatije u zemlji i inozemst-vu, a njegovo djelo proučava se na sveučilištima diljem svijeta. U veljači 2005. godine sarajevska sveučilišna profesorica Gordana Muzaferija ob-javila je monografsku knjigu “Kazal-išne igre Mire Gavrana” u kojoj je na tri stotine stranica analizirala tride-set četiri Gavranova teksta pisana za kazalište. U proljeće 2007. godine njemačka izdavačka kuća ANTON HIERSEMANN STUTTGART iz Stutt-garta koja proteklih pedesetak godi-na, svake treće godine objavljuje iz-bor najboljih svjetskih dramatičara, uvrstila je čak tri Gavranova teksta u najnoviji izbor, a riječ je o drama-ma “Kreontova Antigona”, “Ljubavi Georgea Washingtona” i “Noć bo-gova”. Među uvrštenim autorima su i David Edgar, Jon Fosse, Michael Frayn, Peter Handke, Elfride Jelinek, Neil La Bute, Slawomir Mrožek, Yas-mina Reza, Tom Stoppard i George Tabori.

Postao je član Ruske akademije kn-jiževnosti, 22. travnja 2014. Od 1993.godine djeluje kao profesionalni pi-sac. Živi u Zagrebu.


Robert Raponja je rođen u Puli. Na Filozofskom fakultetu apsolvi-rao je komparativnu književnost i talijanski jezik i književnost 1990., a na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je režiju 1993. godine.

Režirao je u svim hrvatskim kazal-ištima, kao i u svim zemljama bivše Jugoslavije te u inozemstvu (Sibiu, Pečuh, Korzika, Cluj – Grobnica za Borisa Davidoviča 2008.). Brojne su režije suvremenih pisaca (Tanja Šu-put, Agamemnonov sin u Varaždinu; Darko Lukić, Kraljice u Ljubljani), a njegova režija Lova na medvjeda Tepišara Milice Lukšić uspješno je otvorila scenu Suvremena hrvatska drama Teatra ITD 1992. Iznimno su mu uspješne režije velikih scen-sko-glazbenih spektakla vezanih uz istarsku povijest (Regnum No-vum Darka Lukića, Pulisej Borisa Senkera, Valigaštar Tomislava Mi-lohanića, Tanac od mrtvih Danijela Načinovića).

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru režirao je dvije predstave:

• U agoniji Miroslava Krleže 2000. • Sve o ženama Mire Gavrana 2006.

U dvadeset godina kontinuiranog profesionalnog rada u kazalištima bio je u različitim statusima – od slo-bodnog umjetnika preko jednog od umjetničkih voditelja do ravnatelja kazališta u Puli, gdje je 1997. pokren-

robert raponja

uo Međunarodni kazališni festival mladih u sklopu kojega je organ-izirao preko 250 kazališnih radioni-ca te ugostio preko 300 eminentnih kazališnih pedagoga iz cijeloga svije-ta. 2005. osnovao je odgojno-obra-zovnu kazališnu Udrugu FERR koja uspješno djeluje, a i predsjednik je katedre Čakavskog sabora za ka-zalište. Kao pedagog održao je niz radionica u inozemstvu (Sibiu, Zren-janin, MHAT Moskva, Napulj). Akti-van je u međunarodnim udrugama (ITI, ELIA, Instituto Internacional Del Teatro Del Mediterrano). Na Umjet-ničkoj akademiji u Osijeku od 2007. godine zaposlen je kao izvanredni profesor glume .

Njegove su predstave i nagrađivane: Ay, Carmela i Zagrljenici Miodraga Žalice u produkciji Sarajevskog rat-nog teatra SARTR; Zločin i kazna Dos-tojevskog, INK Pula; Fritzspiel Borisa Senkera iz Subotice; O zmaju koji je kokice jeo i lažnu princezu sreo A. Đokić Pongrašić, Split. Za režiju Pa-ralelnih svijetova Mire Gavrana do-bio je nagradu Udruženja dramskih umjetnika. Prodekan je za međunar-odnu i međuakademijsku suradnju na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.


JELENA KORDIĆ KURET

Upisuje Akademiju scenskih umjet-nosti u Sarajevu 1998. u klasi profe-sora Miralema Zupčevića. Diplomira-la je 2003. predstavom Murlin Murlo Nikolaja Koljade pod mentorstvom Mirjane Karanović. Od 2004. u an-gažmanu je Hrvatskog narodnog ka-zališta u Mostaru, gdje igra u pred-stavama: Sve o ženama, Prosidba, Dvije, Kokoš, Nada iz ormara, Kajališni

sat, Humble boy, Nigdje nikog nemam, Chick lit, Ljepotica iz Leenanea... Jedne od dražih uloga su joj: Seta u Zvijeri na mjesecu Richarda Kalinoskog u režiji Dine Mustafića, Mara u Bljesku zlatnog zuba Mate Matišića u režiji Nine Kleflin, te mrs.Muller u Sumn-ji Johna Patricka Shanleyja u režiji Selme Spahić.


NIKOLINA MARIĆ

Još kao gimnazijalka stupa na po-zornicu Amaterskoga kazališta Abrašević u predstavama Alisa i An-tigona. Diplomirala je hrvatski i eng-leski jezik i književnost na Filozof-skom fakultetu u Mostaru, gdje je bila članica dramske skupine Talija i igrala u predstavi Noć 16. siječnja. Za vrijeme studija honorarno radi u Hrvatskome narodnom kazalištu u Mostaru, a sada je stalna članica toga kazališta. Ostvarila je uloge u

predstavama: SOS centrala, Druga savjest, I smrt će biti sasma nešto ljud-sko, Kokoš, Bljesak zlatnog zuba, Ujak Vanja, Romanca o tri ljubavi, Humble Boy, Sjećanja iz garderobe, Ivica i Mar-ica, Chick lit. Igrala je i u reklama-ma. Dobitnica je nagrade Fabijan Šovagović za najbolju glumicu na Festivalu glumca u Vinkovcima 2008. godine za ulogu Babe II u predstavi Bljesak zlatnog zub.


ANGELA BULUM

U Dubrovniku je završila osnovnu i srednju školu. 2007. upisuje se na Fakultet humanističkih nauka smjer gluma Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru, gdje 2012. diplomira u klasi profesorice Tanje Miletić Oručević s diplomskom predstavom Smrt i djevojka Ariela Dorfmana. Iza

sebe ima nekoliko ostvarenih ulo-ga u predstavama: Ćelava pjevačica (MTM), Balada o lososu i zgaženoj travi (MTM), Jedan novembarski dan 2050 (MTM), Murlin Monro (Otvoreni teatar), Chick lit (HNK Mostar) te kratki igrani film Mali debeli rakun u režiji Barbare Vekar.


Dramaturgija i adaptacija: Dragan KOMADINA

Scenografija: Iva Matija BITANGA

Leo VUKELIĆ Ton:

Mladen ANDRIJANIĆSvjetlo:

Zoran ĆORLUKA Izrada kostima:Azra MERDAN

Rekvizita: Ljiljana BADALIĆ

Inspicijentica: Majida KOVAČEVIĆTehničko vodstvo:

Leo SMOLJANDekorateri: Mili JANJIĆ

Zorislav GALIĆBranko KUZMANOVIĆ

Nakladnik:Hrvatsko narodno kazalište u MostaruZa nakladnika: Ivan VUKOJA, ravnatelj

Urednik programske knjižice: Dragan KOMADINAGrafičko oblikovanje plakata i knjižice: Tanja PULJIĆ

Fotografije: Stojan LASIĆ


Umišljam da je tih pet priča u tim preplitajima dalo svojevrsnu sim-ulaciju različitih stilova života i ženskih modela u kojima se mogu prepoznati suvremene žene. Uz to, takva drama traži glumice trans-formacije koje nas u jednom trenutku mogu rasplakati, a već u drugome nasmijati. Možda ta simultanost prikazivanja različitih os-jećanja života čini tu dramu privlačnom i gledateljima i redateljima i glumicama.

Miro Gavran o komadu “Sve o ženama”


AFISA SVEOZENAMA.indd 1 17.12.2014. 10:12 · latvijski, slovenski, talijanski, ukra-jinski i...

Documents

Transcript of AFISA SVEOZENAMA.indd 1 17.12.2014. 10:12 · latvijski, slovenski, talijanski, ukra-jinski i...