„E-portfolio kao nastavna aktivnost“ - srce.unizg.hr · „E-portfolio kao nastavna...

„E-portfolio kao nastavna aktivnost“ – priručnik za nastavnike

Projekt „Uporaba sustava e-portfolija u sveučilišnoj nastavi“

nositelj projekta: Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra Srce u suradnji sa Sveučilištem u Portu, Portugal

URL: http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/medunarodna-suradnja/uporaba-sustava-e-portfolija-u-sveucilisnoj-nastavi/

Urednici:

Sandra Kučina Softić, dipl. ing. Tona Perišić Pintek, prof.

dr. sc. Zoran Bekić

Izdavač:

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tiskano u siječnju 2013.

ISBN 978-953-7138-27-1 Naklada: 100 primjeraka Ukupan broj stranica: 44

Mišljenje, nalazi i zaključci ili preporuke navedene u ovom materijalu označavaju mišljenje autora i ne reflektiraju nužno stajalište Sveučilišta.

Ovi materijali temelje se na radu koji je financirao Fond za razvoj Sveučilišta

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska.

Licenca je dostupna na stranici: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/.

http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/medunarodna-suradnja/uporaba-sustava-e-portfolija-u-sveucilisnoj-nastavi/�

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/�

3

E-portfolio kao nastavna aktivnost – priručnik

Sadržaj:

PREDGOVOR ....................................................................................................................................................................................................................................................... 4 1. UVOD ................................................................................................................................................................................................................................................................... 5

1.1. O projektu „Uporaba sustava e-portfolija u sveučilišnoj nastavi“ ........................................................................................................................................................... 6 2. O E-PORTFOLIJU .................................................................................................................................................................................................................................................. 7

2.1. Što je e-portfolio? ....................................................................................................................................................................................................................................... 8 2.2. Pedagogija i instrukcijski dizajn u primjeni e-portfolija .......................................................................................................................................................................... 14 2.3. Zaključci 2. Radionice o e-portfoliju ........................................................................................................................................................................................................ 25

3. IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U NASTAVI .............................................................................................................................................................................. 28 3.1. Digitalni portfolio u profesionalnom osposobljavanju: studija slučaja s Kineziološkog fakulteta....................................................................................................... 29 3.2. Organizacija i vrednovanje studentskih aktivnosti u e-portfoliju Mahara ............................................................................................................................................. 31

4. IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU ..................................................................................................................................... 36 4.1. Razvojni e-portfolio na programima CARNetove e-learning akademije ................................................................................................................................................ 37

5. E-PORTFOLIO NA SVEUČILIŠTU U PORTU ........................................................................................................................................................................................................ 40 6. IMPLEMENTACIJA E-PORTFOLIJA NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU .................................................................................................................................................................... 42

4


PREDGOVOR

E-portfolio jedan je od alata e-učenja koji je prepoznat kao važan u procesu unaprjeđenja kvalitete poučavanja i učenja i pomaku prema modelu obrazovanja „usmjerenog na studenta“. Primjena e-portfolija u nastavi pruža nastavniku mogućnost za dodatni i novi način vrjednovanja studenata, kontinuirano praćenje njegova rada i dodatnu evaluaciju ishoda učenja. Nastavna aktivnost vezana uz e-portfolio služi i podizanju svijesti studenata o vlastitu radu i napretku u kolegiju.

Želja nam je ovim Priručnikom pružiti nastavnicima dovoljno informacija o e-portfoliju kako bi mogli lakše prepoznati mogućnosti tog alata u unaprjeđenju kvalitete nastave te osmisliti kako ga kao nastavnu aktivnost primijeniti u okviru svojega kolegija.

Priručnik se sastoji od nekoliko poglavlja podijeljenih na teoretski i praktični dio. Teoretski dio (poglavlje o e-portfoliju) donosi definiciju e-portfolija, mogućnosti podjele s obzirom na vrste i sadržaj, zatim pedagoške osnove uporabe e-portfolija te osvrt na instrukcijski dizajn u primjeni e-portfolija u akademskom obrazovanju. Praktični dio u dva poglavlja daje primjere primjene e-portfolija u nastavi u visokom obrazovanju te u cjeloživotnom učenju iz perspektive nastavnika. Na kraju donosimo pregled studije implementacije e-portfolija na Sveučilištu u Zagrebu i na Sveučilištu u Portu.

Većina materijala u Priručniku nastala je tijekom projekta „Uporaba sustava e-portfolija u sveučilišnoj nastavi“.

Zagreb, siječanj 2013.

Sandra Kučina Softić, dipl. ing., voditeljica projekta „Uporaba sustava e-portfolija u sveučilišnoj nastavi“

5


1. UVOD

6


1.1. O PROJEKTU „UPORABA SUSTAVA E-PORTFOLIJA U SVEUČILIŠNOJ NASTAVI“ Centar za e-učenje Sveučilišnog računskog centra (Srce) osmislio je međunarodnim projekt „Uporaba sustava e-portfolija u sveučilišnoj nastavi“ koji se izvodio u suradnji sa Sveučilištem u Portu (Portugal). Tim razvojnim projektom Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, Srce želi potaknuti uvođenje e-portfolija kao nastavne aktivnosti u obrazovni proces, educirati nastavnike za rad sa sustavom za e-portfolio i upoznati ih s njegovim mogućnostima. U okviru projekta održana su predavanja i radionice na kojima su nastavnici stekli nova znanja o e-portfoliju i njegovim mogućnostima, čuli iskustva i primjere dobre prakse primjene e-portfolija kao nastavne aktivnosti od kolega sa Sveučilišta u Portu te razmijenili iskustva i ideje kako ga primijeniti u svojoj nastavi. Srce već niz godina surađuje s europskim sveučilištima u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-učenja, a među njima je i Sveučilište u Portu. Sveučilište u Portu je europsko sveučilište s tradicijom u primjeni ICT-a i tehnologija e-učenja u visokom obrazovanju, a na rang-listi Webometrics Ranking of World Universities zauzima visoko 79. mjesto. Projekt je započeo u ožujku 2012., a završava u veljači 2013. godine. U okviru projekta su, osim radionica i predavanja, uspostavljene i web-stranice o projektu i e-portfoliju na hrvatskom i engleskom jeziku. Također je pripremljen ovaj priručnik za nastavnike o korištenju sustava e-portfolija kao nastavne aktivnosti. Više o projektu možete pročitati na web-stranicama http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/medunarodna-suradnja/uporaba-sustava-e-portfolija-u-sveucilisnoj-nastavi/. Centar za e-učenje Srce uspostavio je i održava već nekoliko godina e-portfolio sustav (http://merlin.srce.hr/eportfolio), koji je dostupan nastavnicima i studentima Sveučilišta u Zagrebu i široj akademskoj zajednici, a osigurava i podršku korisnicima u korištenju tog alata kao i u njegovoj primjeni. Ovim projektom Centar za e-učenje Srca nastavlja rad na sustavnoj implementaciji Strategije e-učenja Sveučilišta u Zagrebu te primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u unaprjeđenju kvalitete obrazovnog procesa kao i edukaciji nastavnika. Sandra Kučina Softić, dipl. ing., voditeljica projekta „Uporaba sustava e-portfolija u sveučilišnoj nastavi“ i voditeljica Centra za e-učenje Srca




http://merlin.srce.hr/eportfolio�

7


2. O E-PORTFOLIJU

8


2.1. ŠTO JE E-PORTFOLIO? SANDRA KUČINA SOFTIĆ, DIPL. ING., VODITELJICA CENTRA ZA E-UČENJE, SVEUČILIŠNI RAČUNSKI CENTAR SRCE ŠTO JE ELEKTRONIČKI PORTFOLIO? Riječ portfolio dolazi od talijanske riječi portafoglio (portare – nositi i foglio – papir). Postoji više definicija portfolija i one mogu biti korištene u različite svrhe. Portfolio možemo definirati kao zbirku artefakata koje je stvorila jedna osoba. Najpoznatiji primjer portfolija je onaj umjetnika i modela koji sadrži zbirku njihovih radova u cilju evidentiranja iskustava i prezentacije stečenih kvalifikacija. Kada govorimo o portfoliju u obrazovanju, najčešće ga definiramo kao zbirku artefakata koji opisuju proces učenja i stjecanja znanja. Beetham (2005) opisuje portfolio kao „jednostavnu zbirku dokumenata vezanu uz napredak studenta u stjecanju znanja, njegov razvoj i postignuća.“ Barret (2005) definira portfolio kao zbirku studentskog (ili nastavničkog) rada s namjenom da se prikaže napredak i postignuća u jednom ili više područja tijekom vremena. Elektronički se portfolio koristi digitalnom tehnologijom, omogućavajući osobi koja ga izrađuje prikupljanje i organizaciju artefakata u različitim formatima (tekst, audio, video, grafika). Razvojem tehnologija papirni je portfolio prešao u digitalni prostor. Batson (2002) ističe da se termini „e-portfolio“ ili „elektronički portfolio“ rabe još od sredine devedesetih godina 20. stoljeća za opis zbirke studentskih radova na web-stranicama. Najopćenitija definicija e-portfolija je da je to skup radova kojima se dokumentiraju ideje, aktivnosti i postignuća u digitalnom obliku na različitim medijima. Elektronički portfolio također je poznat kao webfolio, e-portfolio ili digitalni portfolio. Najčešće se izraz webfolio koristi za portfolio u digitalnoj formi objavljen na internetu. E-portfolio je webfolio realiziran pomoću odgovarajućeg softvera koji omogućava osnovne i dodatne funkcionalnosti (administracija, prava pristupa, komunikacija i sl.). Izrazi e-portoflio ili eportfolio najčešće se rabe kada govorimo o elektroničkom portfoliju.

E-portfolio prema definiciji Helen Beetham (2005) uključuje ove elemente:

• zbirku digitalnih resursa • dokaze koji upućuju na napredak i postignuća vlasnika portfolija

postignute aktivnostima vezanim za formalno i neformalno učenje • izrađuje ga i održava vlasnik • može se koristiti za preglede, osvrte i recenziju te planiranje osobnog

razvoja • može se odrediti selektivan pristup (npr. nastavniku, studentima u

grupi, prijateljima, nekoj komisiji ili potencijalnim poslodavcima). U procesu modernizacije obrazovanja i implementacije načela Bolonjskog procesa unaprjeđenje kvalitete obrazovnog procesa jedan je od prioriteta na sveučilištima. Uz to, pokazalo se neophodnim uključiti u obrazovni proces i informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i tehnologije e-učenja koje su se pokazale dobrim katalizatorom u unaprjeđenju i postizanju kvalitete obrazovnog procesa usmjerenog na studenta. Poznati svjetski stručnjak u području e-učenja Tony Bates (2010) u jednom je intervjuu istaknuo da u društvu baziranom na znanju, u poučavanje i istraživanje treba uključiti tehnologije jer se pomoću njih danas znanje stvara, pohranjuje i organizira. Međutim, vrlo je važno znati kako se koristiti tehnologijom u obrazovnom procesu i kako provoditi procese promjene načina poučavanja i učenja. To je jednostavnije reći nego napraviti jer su uprave fakulteta i sveučilišta kao i sami nastavnici suočeni s brojnim alatima i tehnologijama o kojima trebaju imati dovoljno znanja kako bi ih mogli razlikovati, procijeniti i odabrati za primjenu u obrazovnom procesu. Najveća odlika e-portfolija je što se može koristiti za cijeli niz aktivnosti, od vrednovanja znanja, praćenja osobnog razvoja te puta učenja, izradu životopisa, profesionalnu akreditaciju, mobilnost među obrazovnim ustanovama ili zaposlenjima, sve do prijave za posao nakon završetka studija.

9


VRSTE E-PORTFOLIJA Glavni akteri u visokom obrazovanju su studenti, nastavnici i ustanove pa se e-portfolio može definirati s obzirom na vrstu kao:

• E-portfolio studenta • E-portfolio nastavnika • E-portfolio ustanove.

• STUDENTSKI E-PORTFOLIO

E-portfolio može biti osobni i privatni prostor studenta gdje on može prikupljati i organizirati artefakte (dokumente, tekstove, slike, audio- i video-zapise, dnevnike) vezane uz svoje obrazovanje, hobije ili interese. E-portfolio može imati višestruku svrhu. Osim evidentiranja radova, studentski e-portfoliji omogućavaju studentima dodatno razvijanje vještina i kompetencija na područjima kao što su komunikacija, menadžment, organizacija, vještina pisanja i uporaba multimedije. E-portfoliji pomažu studentima da stvarajući mapu svoje stručnosti postanu kritični mislioci i da na određeni način sami vrednuju svoje znanje i postignuća tijekom studija. Prikupljajući i organizirajući podatke u svojem e-portofliju tijekom studiranja studenti dobivaju uvid u svoja postignuća i svoj proces učenja, mogu sami evaluirati i procijeniti svoj dotadašnji rad te na osnovu toga donijeti odluke o daljnjim koracima. Pomoću e-portfolija imaju mogućnost odabrati neke od podataka i izraditi namjenske stranice (web-stranice) koje će pokazati njihova najbolja postignuća u određenom području i stečene kompetencije (npr. za zapošljavanje ili prijavu

za stipendiju, tj. nagradu). Lakše je organizirati se i izraditi namjensku stranicu e-portfolija kada su svi podaci na jednom mjestu, strukturirani i kronološki poredani (npr. priprema za ispite, odabir kolegija za idući semestar, u slučaju mobilnosti odabir programa ili fakulteta). E-portfolio studenta je privatan, ali student može odlučiti želi li neke njegove dijelove podijeliti s prijateljima, drugim studentima ili nastavnicima. E-portfolio također omogućava rad u skupinama te socijalizaciju. Zbog toga je e-portfolio prozvan „akademska društvena mreža“ u usporedbi s Facebookom.

• E-PORTFOLIO NASTAVNIKA Jedan od glavnih razloga zašto bi nastavnici trebali imati e-portfolio je zato jer im omogućava prikupljanje artefakata na jednom mjestu te dokumentiranje njihova profesionalnog napretka, stečenih vještina i postignuća s ciljem napretka u karijeri. E-portfolio se može koristiti i za izradu životopisa (Batson, 2002), ali i za planiranje osobnog razvoja. U tom slučaju e-portfolio je privatni radni prostor. Nastavnik može dio svojeg e-portfolija učiniti javnim kroz različite stranice, kao način predstavljanja kolegama ili poslodavcu, ali i široj zajednici kako bi bili prepoznati, uspostavili suradnju s drugima ili našli bolji posao.

ZAŠTO ELEKTRONIČKI PORTFOLIO?

• izrada digitalnog portfolija potiče razvoj i evidentiranje kompetencija i dugoročno usmjerava i vodi profesionalni razvoj pojedinca

• potiče osjećaj vlasništva i kontrole nad vlastitim obrazovanjem

• doprinosi motivaciji i povećavanju osobnog uključenja i sudjelovanja u procesu učenja i usavršavanja

• „sveučilišni” s vremenom prerasta u profesionalni (LLL).

10


Nastavnici se mogu koristiti e-portfolijem za predstavljanje svojeg rada i znanja unutar zajednice ili unutar skupine kolega te za komunikaciju s drugima koji imaju slične interese. S obzirom na to da nastavnici istovremeno mogu biti i studenti, e-portfolijem se mogu koristiti za različite potrebe.

• E-PORTFOLIO USTANOVE E-portfolio ustanove ujedinjuje studentske i nastavničke e-portfolije. Takav e-portfolio omogućava ustanovi da se predstavi široj publici s najboljim, pažljivo odabranim postignućima i da bude zanimljiva potencijalnim korisnicima, naročito budućim studentima. Iako je e-portfolio u tom slučaju prezentacijske prirode, može se koristiti i kao način za prepoznavanje i vrednovanje postignuća nastavnika i studenata u ustanovi. ovi e-portfoliji predstavlja fokusiran odabir radova, podataka i analiza koji služe kao pokretač i dodatan motiv za učenje i napredak na razini cijele ustanove. E-portfoliji ustanova ujedno demonstriraju i odgovornost i zainteresiranost ustanova za ukupne i pojedinačne rezultate procesa učenja. PODJELA E-PORTFOLIJA S OBZIROM NA SADRŽAJ Uvidom u literaturu može se pronaći više klasifikacija e-portfolija. Krämer i Seeber (2009) definirali su četiri tipa e-portoflija u obrazovanju: razvojni, za procjenu znanja, prezentacijski i hibridni. Wikipedija navodi tri osnovne vrste: razvojni, portfolio s osvrtima i pokazni. Razvojni se e-portfolio naziva i osobni, dok se pokazni naziva i prezentacijski. Hibridni portfolio sadrži komponente drugih portoflija.

• RAZVOJNI (OSOBNI) E-PORTOFLIO E-portfolio može biti privatan i vidljiv samo vlasniku. Takav portfolio zove se radni s obzirom da predstavlja proces u kojem vlasnik „radi“ na portfoliju prikupljajući kronološki podatke povezane sa svojim poslom, obrazovanjem ili interesom, organizirajući ga, pregledavajući prikupljene artefakte te promišljajući o njima. Radeći na e-portfoliju osoba ne prikuplja samo znanje nego aktivno sudjeluje u stvaranju znanja i odlučuje kako će nastaviti daljnji osobni razvoj. Takvi se e-portfoliji zovu i osobni, a osoba ih ne mora dijeliti niti pokazivati drugima.

• PREZENTACIJSKI E-PORTFOLIO

Prezentacijski e-portfolio je proizvod koji je izrađen s namjerom da se netko ili nešto predstavi određenoj publici. On je dio osobnog on-line prostora učinjen javnim putem povezanih stranica i dostupan odabranoj publici (prijateljima, poslodavcima, prosudbenim natječajnim povjerenstvima). Važno je imati jasan razlog za korištenje e-portfolija i cilj koji se želi postići te se sukladno tome određuje struktura i način prikaza. McApline (2005) raspravlja o narativnom aspektu e-portfolija „kao priče“, gdje e-portfolio kao takav postaje virtualni narativni identitet koji se razvija tijekom vremena s aktivnostima i zapletima vođenim u svjetlu osvrta i povratne informacije. Student može izraditi i posjedovati neograničen broj prezentacijskih portfolija. Oni mogu biti za osobno predstavljanje, za predstavljanje tima, kolegija, zadatka, ideja, projekata ili proizvoda, za promociju ili marketing, za ocjenu ili iz osobnih razloga. Izrada prezentacijskog e-portfolija potiče razvoj vještina važnih u traženju posla u današnjem društvu kao što su kritičko razmišljanje, organizacija, kreativnost, samoprocjena ili samokritičnost. Vrlo se često e-portfoliji rabe za izradu i održavanje životopisa.

Vrednovanje za učenje

Vrednovanje naučenog

Formativna/sumativna evaluacija

Proces učenja

Osobni virtualni prostor

Prikaz razvoja vještina vlasnika

Privatan Proces učenja

Marketing Promocija Javan Rezultat učenja

Digitalna arhiva/Repozitorij Organizirana zbirka artefakata

Dokumenti Slike Dnevnici Multimedija Poveznice

Za vrednovanje

Prezentacijski

Razvojni

E-portfolio

11


• E-PORTFOLIO KAO ALAT ZA VRJEDNOVANJE Green (2005) ističe da iako prevladava mišljenje kako su najjači pokretači u obrazovanju poučavanje i učenje, u stvarnosti su to zapravo ispiti i testovi. Tradicionalne metode poučavanja još uvijek dominiraju u nastavi, a znanje studenata se najčešće vrjednuje na kraju kolegija (sumativno vrjednovanje). Na kraju kolegija studenti imaju ispit na kojem pokazuju koliko su potrebnog gradiva zapamtili. Iako se e-portfoliji mogu rabiti za sumativno vrjednovanje, njihova je glavna funkcija podrška formativnom vrjednovanju usvojenog znanja (Barret i Carney, 2005). E-portfolio može biti nastavna aktivnost koja omogućava provjeru znanja ili dijela znanja, a može se ostvariti kroz izradu stranice ili dnevnika. Studenti izrađuju web-stranicu na kojoj prikazuju svoje radove u svrhu prezentacije stečenog znanja (seminarskog rada, zadaće, kolokvija). Nastavnici tada daju svoje komentare, a komentare mogu dati i drugi studenti. Ta aktivnost može biti individualna, ali može biti i rad u skupinama. Izrada dnevnika pomoću e-portfolija može se koristiti za promišljanje i diskusiju. Studenti mogu iznositi svoja promišljanja o sadržaju kolegija i zadanim ishodima učenja, o gradivu koje su naučili tijekom kolegija, o tekstovima koje su pročitali vezano uz gradivo, o vlastitom napretku (npr. poteškoće s kojima su se susreli u savladavanju gradiva) i sl. Dnevnici mogu biti u slobodnoj formi, a zapisi se mogu kronološki pregledavati i komentirati. Formativno vrjednovanje daje studentima informaciju o njihovu napretku tijekom kolegija na osnovu koje oni mogu poduzeti korake u cilju popravljanja i poboljšanja učenja ili dobiti informaciju da dobro rade. Na temelju te informacije, oni mogu promišljati i procijeniti svoj dosadašnji trud i rad, uočiti slabe točke, odrediti daljnji način rada. Ako povratnu informaciju o svojem napretku studenti dobivaju kontinuirano tijekom kolegija, imaju mogućnost pratiti svoj proces za razliku od sumativnog vrjednovanja gdje su informaciju o svojem učenju dobili samo na kraju kolegija. Dobivajući kontinuirano povratnu informaciju o svojem napretku tijekom kolegija, studenti stječu naviku procjenjivanja svojega rada i učenja te sami sebe vrjednuju, analiziraju svoj dosadašnji rad i donose odluke. Dajući povratnu informaciju svakom studentu tijekom kolegija, nastavnici omogućavaju studentima da personaliziraju svoj proces učenja i da postanu odgovorni za njega. Informacije o studentima dobivene tijekom formativnog vrjednovanja studentskog rada mogu pomoći nastavnicima pri stjecanju slike o napretku svakog pojedinog studenta i sukladno tome, ako je potrebno, mogu prilagoditi svoju nastavu njihovim potrebama.

ALATI ZA E-PORTFOLIO Postoji mnogo alata za izradu e-portoflija – od pojedinačnih aplikacija do cijelih sustava (otvoreni, komercijalni, LMS i CMS integrirani). Himpsl i Baumgartner (2009) dali su podrobni pregled dostupnih e-portfolio alata preporučajući nekolicinu za uporabu u visokom obrazovanju. Alati za e-portfolio mogu se podijeliti i u samostalne te one koji se kao moduli ugrađuju u neke od sustava za e-učenje. U nastavku su nabrojeni neki od alata za e-portfolio:

• sustavi za e-portfolio otvorenog koda: Elgg, Mahara, E-Pearl • komercijalni sustavi za e-portfolio: PebblePad, PaperFree, iWebFolio • moduli za e-portfolio integrirani u sustave otvorenog koda LMS, CMS:

Moofolio, Exabis, Drupal, Plone • alati koji se mogu koristiti za izradu e-portoflija (besplatni): WordPress,

Google Sites • alati koji se mogu koristiti za izradu e-portfolija (komercijalni):

FrontPage, Dreamweaver. UVOĐENJE ELEKTRONIČKOG PORTFOLIJA U OBRAZOVNI PROCES Nastavnik može odlučiti koristiti se e-portfolijem u nastavi, no to nije dovoljno. Za to mu treba alat, podrška (tehnička i pedagoška) i studenti koji će se njime htjeti koristiti jer vide svrhu u toj aktivnosti. Sigurno je da to od nastavnika zahtijeva ulaganje te značajan trud i vrijeme. U ustanovama koje su postavile centralizirani sustav za e-portfolio i nastavnici su se upoznali s alatom, nastavnici imaju bolje uvjete i mogu se usredotočiti na pedagogiju i razloge primjene e-portfolija u nastavi. Barett (2005) i Ayala (2006) ističu da u implementaciji e-portfolija nastavnici prvo trebaju misliti o pedagogiji, zašto žele primijeniti e-portfolio i koje ishode učenja će postići pomoću njega, dok Cousin (2005) smatra da tehnologija ide uz bok s pedagogijom i ne može se odvajati. Postoje slučajevi kada su nastavnici bili previše entuzijastični pri uporabi tehnologija i preopteretili su studente. Često nije jednostavno odrediti pravu mjeru u zahtjevima koji se stavljaju pred studente. Nastavnici katkada zaborave da njihov kolegij nije jedini i da treba pažljivo promisliti koliko je truda i vremena studentu potrebno da bi postigao zadane ishode učenja u kolegiju. Drugi problem je što se e-portfolio često rabi samo za sumativno vrjednovanje.

12


Tosh i kolege (2005) u svojem članku govore o studentskim iskustvima s e-portfolijem. Vrlo je važno da studenti vide svrhu i razlog uporabe e-portfolija jer ako im je nešto nametnuto i oni to ne nalaze zanimljivim i primjenjivim, svrha uporabe je izgubljena. Studenti trebaju naći interes i korist za sebe pri uporabi e-portfolija, odnosno svrha uporabe e-portfolija ne bi trebala biti samo dobivanje ocjene. Ponekad se studenti žale da je uporaba sustava za e-portfolio prekomplicirana jer im treba dosta vremena da se njime nauče koristiti i da ga prilagode svojim potrebama. S obzirom na sve obaveze koje imaju na studiju, velika je vjerojatnost da studenti neće biti zainteresirani provesti dodatno vrijeme učeći kako se koristiti novim alatom. Ako to predugo potraje, može ih odbiti, stoga je vrlo važno kako im se e-portfolio predstavlja. Prvo, riječ je o promociji nečeg novog. Važno je pokazati primjere dobre uporabe ponekad pokazujući i vlastiti e-portfolio. Drugo, treba istaknuti prednosti i korist uporabe te objasniti kako će im to pomoći u učenju ili istraživanju. Studenti često bolje shvaćaju uz vizualnu prezentaciju i korištenje multimedije. Važno je da dobiju ideju koja je u tome njihova osobna korist. Ne treba zaboraviti ni pitanje motivacije. U načelu će se vrlo mali broj studenata koristiti e-portfolijem samo zato što su im nastavnici to savjetovali. Većina treba motivaciju za korištenje. Motivirati ih se može tako da vide korist u tome ili tako da su to obavezni napraviti. No poželjno je da im se zadatak predstavi kao mogućnost koja će im donijeti pogodnosti, a ne kao obavezu koju moraju odraditi da bi završili kolegij (princip „mrkve i batine“). Treće, jako su važne jasne upute. Student na početku kolegija treba dobiti jasnu uputu o primjeni i svrsi e-portfolija, koji su ishodi učenja, kako će se e-portfolio uklopiti u kolegij i kako će se vrjednovati. Ako nastavnik i napravi sve kako treba, to još uvijek ne znači da će uspješno primijeniti e-portfolio u svojem kolegiju. Studenti mogu započeti koristiti se e-portfolijem da vide o čemu se riječ ili zato što moraju i nakon toga odustati. Današnji studenti još se oslanjaju na tradicionalan model učenja u kojem kao pasivni sudionici primaju znanje od nastavnika. Reflektivno učenje nalaze teškim jer od njih zahtijeva angažman te visoku razinu predanosti i napora. I na kraju, ne treba zaboraviti tražiti povratnu informaciju od studenata o tome što misle o e-portfoliju te i njih uključiti u sam proces implementacije te aktivnosti u nastavu. Dvije stvari danas čine e-portfolio jednim od najzanimljivijih područja razvoja u obrazovanju i usavršavanju. Prvo, prefiks „e“, koji portfolio čini digitalnim i omogućava da se pasivna informacija transformira u dinamičku, fleksibilnu, rastuću, koja može biti dijeljena, razvijana, postavljana u različite kontekste, pretraživana ili pregledavana iz različitih perspektiva. Druga stvar je pomak prema cjeloživotnom učenju, koji stavlja učenika (njegov rad, postignuća, refleksije i ciljeve) u središte procesa učenja.

U tradicionalnoj su nastavi mogućnosti za portfolije bile ograničene zbog dugih i fiksnih blokova po kojima se nastava održavala. Danas je u ekonomiji baziranoj na znanju važno za učenika da preuzme kontrolu nad svojim obrazovnim procesom te da kontinuirano procjenjuje i vrjednuje svoj put učenja i postignuća koja su ga dovela na taj put, da odlučuje kako dalje želi nastaviti te koja su mu znanja za to potrebna. E-portfolio pri tome može poslužiti kao dobar katalizator. Reference

• Ayala, J. (2006). Electronic portfolios for whom? Educause Quarterly, 29(1). http://net.educause.edu/ir/library/pdf/eqm0613.pdf, 6. siječnja 2013.

• Barrett, H., Carney, J. (2005). Conflicting Paradigms and Competing Purposes in Electronic Portfolio Development. http://www.electronicportfolios.com/portfolios/LEAJournal-BarrettCarney.pdf, 7. siječnja 2013.

• Bates, T. (2010). eLearning progress in higher education: The voice of experience. Interview with Tony Bates. http://www.elearningeuropa.info/en/article/-eLearning-progress-in-higher-education%3A-The-voice-of-experience.-Interview-with-Tony-Bates, 8. siječnja 2013.

• Batson, T. (2002, December). The Electronic Portfolio Boom: What's it All About? Syllabus. http://campustechnology.com/articles/2002/11/the-electronic-portfolio-boom-whats-it-all-about.aspx?sc_lang=en, 8. siječnja 2013.

• Beetham, H. (2005). e-portfolios in post-16 learning in the UK: developments, issues and opportunities, Current e-portfolio developments in the UK: report to the JISC e-learning and pedagogy strand. http://www.jisc.ac.uk/media/documents/themes/elearning/eportfolioped.pdf, 9. siječnja 2013.

• Cousin, G. (2005). Learning from cyberspace u: Land, R. i Bayne, S. (ur.) Education in cyberspace. London, RoutledgeFalmer. str. 117-129.

• Green, H., Facer, K., Rudd, T., Dillon, P., Humphreys, P. (2005). Personalisation and Digital Technologies. Bristol: Futurelab. http://halshs.archives-ouvertes.fr/docs/00/19/03/37/PDF/green-2005-Personalisation.pdf, 9. siječnja 2013.

• Himpsl, K., Baumgartner, P. (2009) Evaluation of E-portfolio Software: International Journal of Emerging Technologies in Learning 4/1: str. 16-22

• Kimball, M. (2005). Database e-portfolio systems: a critical appraisal. Computers and Composition 22: 434-458. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S8755461505000605

13


• Krämer, J., Seeber, G. (2009). E-portfolios as tools to assess generic

competences in distance learning study courses. eLearning Papers 16. http://www.elearningeuropa.info/files/media/media20251.pdf, 11. siječnja 2013.

• McAlpine, M. (2005). E-portfolios and Digital Identity: some issues for discussion. E-learning, Volume 2, Number 4. http://www.wwwords.co.uk/pdf/validate.asp?j=elea&vol=2&issue=4&year=2005&article=7_McAlpine_ELEA_2_4_web

• Tosh, D., Light, T. P., Fleming, K., Haywood, J. (2005). Engagement with electronic portfolios: Challenges from the student perspective. Canadian Journal of Learning and Technology, 31(3). http://www.cjlt.ca/index.php/cjlt/article/view/97/91, 8. siječnja 2013.

14


2.2. PEDAGOGIJA I INSTRUKCIJSKI DIZAJN U PRIMJENI E-PORTFOLIJA PROF. DR. SC. GORAN BUBAŠ FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU UVOD Uporaba e-portfolio sustava na američkim sveučilištima u stalnom je porastu te je u 2010. godini takvih sustava bilo na oko 50% web mjesta sveučilišta, odnosno fakulteta s četverogodišnjim studijima (Campus Computing, 2010.). Pri tome treba napomenuti da je studentima tih sveučilišta vjerojatno najatraktivnija bila uporaba e-portfolio sustava za traženje zaposlenja (tzv. showcase portfolio kao elektronički curriculum vitae na web mjestu sveučilišta s artefaktima za potencijalne poslodavce). Nažalost, neke analize pokazuju da je u europskim zemljama uporaba e-portfolio sustava, za razliku od sveučilišta u SAD-u, donedavno bila vrlo malo prisutna (Baker, 2005.). Uporaba e-portfolio sustava u praksi može poprimiti sljedeće forme (prerađeno prema: Ravet, 2009.):

• on-line dnevnici s osvrtima autora na vlastitu situaciju ili razvoj; • pričanje priča u obliku on-line web dokumenata ili videozapisa; • prikaz najboljih uradaka kreativnih autora (npr. za umjetnike); • portfolio za učenje s artefaktima i refleksijama studenta; • portfolio za traženje posla (on-line CV); • akreditacijski portfolio s dokazima kompetencije.

Za potrebe akademske nastave najčešće se koriste mogućnosti e-portfolija za evaluaciju uradaka i napredovanja studenata (engl. assessment portfolio), kao i za refleksije studenata o njihovim obrazovnim ciljevima i postignućima (engl. reflective portfolio). Međutim, istraživanja ukazuju na probleme u prihvaćanju e-portfolio tehnologije i nekih načina njene primjene u obrazovanju. Npr. niža razina računalne pismenosti kod studenata ima negativan utjecaj na njihovo prihvaćanje te tehnologije, dok uporaba e-portfolija za refleksiju o vlastitim postignućima može uspješnije studente učiniti zadovoljnima, a slabije studente razočarati (Jarrott i Eubanks Gambrel, 2011.).

Napomene nastavnicima Razmislite na koje sve načine možete iskoristiti e-portfolio sustav u nastavnim predmetima koje predajete; naše iskustvo ukazuje na interes studenata završnih godina studija za izradu osobne e-portfolio stranice (on-line CV) za poslodavce, a zamijećeno je i relativno dobro prihvaćanje izrade on-line dnevnika vezanih uz tjedne aktivnosti na kolegiju s uradcima studenata, kao i prezentiranja studentskih projekata u formi jedne ili više e-portfolio stranice. U ovom radu bit će analizirani pedagoški aspekti uporabe e-portfolio sustava, dijelom na temelju analize literature, ali i na osnovi iskustva autora u uporabi e-portfolija u sveučilišnim kolegijima na Fakultetu organizacija i informatike Sveučilišta u Zagrebu (vidjeti npr.: Bubaš i sur., u tisku; Bubaš i sur. 2011.; Ćorić i sur. 2011.).

Slika 1. Način korištenja e-portfolio sustava u sklopu kolegija „Računalom posredovana komunikacija“ (nakon što su svladali tehnologiju prilikom izrade osobnog profila za

poslodavce, studenti vode on-line dnevnik, pohranjuju u njega svoje uratke te prikazuju rezultate završnog projekta).

15


PEDAGOŠKE OSNOVE UPORABE E-PORTFOLIO SUSTAVA U AKADEMSKOM OBRAZOVANJU Nekoliko je važnih potencijalnih pozitivnih efekata primjene e-portfolio sustava (prerađeno prema: Snow Andrade, 2012.; Baker, 2005.):

• sadržaji osobnog e-portfolija vlasništvo su studenta, na jednom mjestu objedinjavaju i prezentiraju rezultate njegovog rada na kolegiju i/ili studiju te su njegovim interesima i potrebama prilagođen/personaliziran način oblikovanja obrazovnog procesa;

• postavljanjem svojih ciljeva i stremljenja (u reflektivni e-portfolio) te rezultata učenja (u e-portfolio za evaluaciju od strane nastavnika), kao i konačnih rezultata studiranja (u e-portfolio za poslodavce) studenti stječu bolji uvid u proces svojeg obrazovanja i, eventualno, veću mogućnost upravljanja vlastitim postignućima;

• noviji pristupi objašnjavanju uspjeha studenata povezuju se s tzv. samoregulirajućim ponašanjem u učenju za koje je karakteristično postavljanje obrazovnih ciljeva, razvijanje strategija kako da ih se postigne, komunikacija i suradnja s drugima radi ostvarivanja potrebne pomoći i podrške, kao i (samo)procjena vlastitih učinaka, što sve može biti podržano uporabom e-portfolio sustava;

• pri uporabi e-portfolio sustava uradci i rezultati rada studenata nisu više skriveni ili izgubljeni u nastavnikovim „ladicama“ već su u elektroničkom obliku dostupni onima za koje ih studenti žele ili trebaju takvima učiniti: drugim studentima, nastavnicima, potencijalnim poslodavcima i itd.;

• svoja postignuća i kompetencije studenti mogu uspješnije predstaviti drugima budući da e-portfolio sustav omogućuje multimedijalni prikaz sadržaja (tekst, slike, videozapisi, poveznice na web mjesta i drugi slični elementi koji mogu unaprijediti prezentaciju postignutih rezultata);

• sadržaji koje u elektroničkom obliku student postavlja u sveučilišni ili fakultetski e-portfolio sustav prenosivi su i moguće ih je pohraniti na osobnom računalu ili drugim mjestima na webu (npr. na besplatnom portfolio web mjestu kao što je FolioSpaces);

• veća je transparentnost procesa i rezultata učenja kad rad studenta može preko e-portfolio sustava pratiti nastavnik ili mentor, a posebno kad su postignuća dostupna i drugim studentima (naime, e-portfolio može biti korišten slično blogu te tako individualni rezultati mogu biti dostupni drugim studentima u studijskoj grupi i podržati suradničko učenje ili engl. peer-to-peer learning);

• postoji mogućnost da procese vezane uz razvijanje samoregulacije prilikom učenja uz uporabu e-portfolija u jednom nastavnom predmetu studenti, prema principu transfera vještina, prenesu i na svoje svladavanje drugih nastavnih predmeta.

Napomene nastavnicima Prema razini studija i ciljevima nastavnog predmeta procijenite koje efekte možete pokušati ostvariti uz primjenu e-portfolio sustava. Na primjer, kod studenata prve studijske godine koristili smo e-portfolio ponajprije za poticanje refleksije o razvojnim ciljevima i prezentaciju skupnih studentskih projekata. Na završnim godinama studija tražili smo od studenata da naprave svoj e-portfolio profil za potencijalne poslodavce, da vode dnevnik rada s prikazom tjednih zadataka i da prezentiraju završni projekt na kolegiju. Na kraju, od posebno ICT kompetentnih studenata završne godine fakulteta elektrotehnike i računarstva traženo je da u formi e-portfolio stranice kreiraju popularan prikaz odabranih znanstvenih tema, ideja ili postignuća kako bi razvili vještine on-line poučavanja iz područja za koje su se usavršavali tijekom studija.

16


• RAZVOJ KOMPETENCIJA Više je potencijalnih pozitivnih efekata uporabe e-portfolio sustava i drugih virtualnih prostora za učenje za razvoj različitih kompetencija, a posebno onih za cjeloživotno učenje (prerađeno prema Punie i Ala-Mutka, 2007.):

• upoznavanje sustava za izradu e-portfolija te stjecanje ICT znanja i vještina (npr. za skupnu on-line komunikaciju s drugim korisnicima, izradu web sadržaja, rad s multimedijalnim objektima, kreiranje web stranica i „pogleda“ na sadržaje s različitim vrstama dozvole pristupa itd.) koje je moguće kasnije koristiti za rad s različitim drugim on-line alatima i praktičan rad;

• stjecanje sposobnosti kritičkog vrednovanja on-line komunikacijskih alata kao što je e-portfolio i njihovih mogućnosti/nedostataka, kao i uvida u potencijalne načine primjene;

• kreiranje osobnih virtualnih/digitalnih prostora koje je moguće povezati

s pohranjivanjem znanja i upravljanjem digitalnim artefaktima, a u slučaju e-portfolija kao posljedica stjecanja znanja iz vanjskih izvora i proizvodnje znanja te, eventualno, kao rezultat kreativnog ili inovativnog stvaranja znanja;

• poticanje na stvaranje veza s drugim osobama putem internetskih tehnologija koje omogućuju suradnju podržano je značajkama e-portfolio sustava koje omogućuju kreiranje osobnih profila i djelotvornu on-line samoprezentaciju kao i povezivanje pojedinaca u skupine, npr. s obzirom na pripadnost istoj nastavnoj grupi, odnosno obrazovne i poslovne interese ili aktivnosti;

• svladavanje atraktivnog i multimedijalnog načina prikazivanje on-line sadržaja koje je potom moguće iskoristiti za suradničko učenje i poučavanje drugih osoba.

Osim ICT vještina, razvoj mnogih drugih ključnih vještina također je moguće povezati s uporabom e-portfolio sustava u obrazovanju (prerađeno prema: Bondolfi i Rousseau, 2006). To se prije svega odnosi na izražavanje korištenjem materinjeg i stranog jezika jer studenti pritom trebaju primijeniti standarde koji omogućuju pozitivnu procjenu njegovog jezičnog izražavanja od strane nastavnika/mentora i drugih studenata te osobama koje imaju pristup sadržajima u e-portfoliju. Osim vještina pisanja stručnog teksta može se, ovisno o zadanoj aktivnosti, razvijati i pisano izražavanje u obliku sažetaka, eseja, kritičkih prikaza, priča/naracija i sl. Pored toga, kreiranje i organiziranje sadržaja u e-portfolio sustavu pomaže pri svladavanju različitih tehnika koje su vezane uz učenje kako učiti. Nadalje, stječe se veća svjesnost da tekst i prikaz sadržaja ili dizajn treba biti prilagođen određenoj publici koja će čitati/pregledavati sadržaje studentskog e-portfolija, ali i da kod preuzimanja tuđih sadržaja (teksta, slika, videozapisa itd.) treba poštovati prava vezana uz autorstvo. U slučaju da se e-portfolio koristi za suradničko učenje i prezentaciju rezultata rada u timu, postoji mogućnost razvijanja vještina kooperacije uz primjenu informacijskih tehnologija, tj. on-line komunikacije i interakcije, samootkrivanja i upravljanja dojmovima, konverzacije te utjecanja na druge. Studenti koji koriste e-portfolio za prezentaciju multimedijalnih sadržaja mogu pritom barem dijelom razviti i vještine vezane uz srodne oblike informacijske pismenosti i web dizajna (oblikovanje teksta, obrada slike, zvuka i videozapisa, korištenje hiperteksta/poveznica, postavljanje i raspoređivanje sadržaja na web stranici, hijerarhijska ili neka druga organizacija on-line sadržaja itd.). Imajući takve mogućnosti u vidu, nastavnici mogu u svojim nastavnim predmetima usmjeriti studente na sljedeće (prerađeno prema: Lane, 2007.):

Slika 2. Primjena e-portfolio sustava za prikaz individualnog studentskog „projekta“ s poveznicama na stranice on-line dnevnika istog studenta i primjere integracije

uradaka kreiranih s različitim Web 2.0 alatima (za izradu blok dijagrama, mentalnih mapa, on-line anketa kao i prikaze videozapisa).

17


• izražavanje kreativnosti u kreiranju i prezentaciji on-line sadržaja; • istraživanje i primjena uobičajenih oblika prezentacije sadržaja putem e-

portfolija ili weba (uobičajenih konvencija, standarda) za određenu disciplinu;

• traženje modela (oglednih primjera) uspješnih i neuspješnih e-portfolija; • analiziranje razlika između e-portfolija i srodnih alata/servisa kao što su

blogovi ili Facebook; • analiza prezentacije sadržaja na atraktivnim web mjestima radi

upoznavanja načina prezentacije informacija na webu; • istraživanje naprednih tehnoloških mogućnosti e-portfolio alata; • isprobavanje različitih vrsta medija kao i to koje su vrste medija u kojoj

prezentacijskoj formi najpogodnije za e-portfolio (npr. imajući u vidu količinu teksta, broj stupaca, veličinu ilustracija, umetnute videozapise, korištenje i razmještaj poveznica, raspored pojedinih multimedijalnih elemenata na web stranici i sl.);

• razmatranje razloga i koristi od dijeljenja sadržaja vlastitih e-portfolio stranica s drugim studentima kao i raspoložive tehnološke opcije za tu namjenu;

• razvijanje kriterija za evaluaciju sadržaja i dizajna vlastitih i tuđih e-portfolio stranica;

• pretpostavljanje i predviđanje kriterija za pozitivnu evaluaciju sadržaja od strane različitih vrsta posjetitelja/publike koja bi trebala ili mogla pregledavati e-portfolio stranice studenta.

Napomene nastavnicima Pokušajte identificirati koje su sve kompetencije važne ili potrebne vašim studentima u nastavku školovanja ili budućem zanimanju (osim onih koje su vezane uz konkretni nastavni predmet). Možete li oblikovanjem zadataka u e-portfolio sustavu kod njih potaknuti razvoj internetske pismenosti, on-line komunikacijskih vještina i suradnje, kritičkog mišljenja, identificiranja potreba i drugih osobina korisnika on-line sadržaja, prezentiranja informacija na webu, pisanja izvještaja i eseja, kreativnosti i inovativne uporabe tehnologije?

• PRAKTIČNE PRIMJENE E-PORTFOLIJA U OBRAZOVANJU Jedna od mogućih nastavnih primjena e-portfolio sustava je za vođenje on-line dnevnika, npr. u izradi izvještaja o provedenoj stručnoj praksi, u izvještavanju o nekoj studiji slučaja, kod primjene nekih od metoda tzv. kritičkog mišljenja ili iskustvenog učenja (engl. experiential learning), kao i u slučaju vođenje on-line zabilješki o tjednim sadržajima koji su obrađeni na predavanjima i vježbama/seminarima iz određenog nastavnog predmeta. Takva primjena e-portfolio sustava osigurava ponavljanje nastavnog gradiva s predavanja i seminara/vježbi kojima je student prisustvovao, ali i proširivanje bilježaka studenta s nastavnog sata dodatnim informacijama, zaključcima, osobnim iskustvima, linkovima na povezane znanstvene ili stručne resurse na webu, kao i multimedijalnim sadržajima (crteži, sheme, slike, audiozapisi, YouTube video i sl.). Na navedeni način podržava se trajnije pamćenje nastavnog gradiva, ali studenti također tako mogu razvijati vještine organiziranja znanja te tekstualnog i vizualnog prezentiranja sadržaja u on-line formatu i navike pohranjivanja/arhiviranja svojih bilježaka i rezultata svojeg rada (datoteka s

Slika 3. Prikaz projektnog zadatka koji su u timu izradila dva studenta kolegija „Društveni aspekti računalom posredovane komunikacije“ (studenti završne godine studija FER-a trebali su demonstrirati vještine pisanja znanstveno-popularnog teksta uz korištenje Web 2.0 alata za izradu blok dijagrama i mentalnih mapa, te osigurati

linkove na povezane obrazovne sadržaje na webu i primjeren vizualni dizajn).

18


tekstovima eseja, referata, seminarskih radova, prezentacija, izvještaja o projektima i sl.). E-portfolio sustavi posebno su pogodni za tzv. osobne sustave za upravljanje znanjem (engl. personal knowledge management system) jer u njihovom on-line okruženju studenti mogu sadržaje i rezultate svojeg učenja pohranjivati, uređivati, integrirati, povezivati, kategorizirati, evaluirati, sažimati ili proširivati, dijeliti s drugima, regulirati vrstu pristupa pojedinim sadržajima za druge osobe, surađivati u njihovoj izradi, prezentirati i dijeliti s drugima (vidjeti: Cignoni i sur., 2011.).

U obrazovnom procesu veliku ulogu ima komunikacija i suradnja, a e-portfolio sustav može biti korišten kao dio komunikacijske infrastrukture za razmjenu socijalnih informacija i suradnju, podršku zajednicama za učenje (engl. learning communities), pa čak i za integriranje različitih alata i servisa za podršku studentskim timovima i nastavnim grupama (vidjeti: Griesbaum i Kepp, 2010.). Na primjer, studentima e-portfolio omogućuje održavanje kontakata s nastavnikom (pojedinačno i skupno), kontakte s drugim studentima, razmjenu nastavnih materijala i studentskih uradaka, kreiranje studentskih diskusijskih prostora te raspravu o nastavnim i drugim fakultetskim temama. Neke analize pokazuju da korištenje e-portfolio sustava može pospješiti komunikaciju ne samo između internih dionika (studenti, nastavnici, odjeli) već i s eksternim dionicima (lokalna zajednica, poslodavci) te dovesti do poboljšanja na cijelom visokom učilištu (Ittelson i Oblinger, 2005.). Komunikacija postaje sve važnijom komponentom novijih pristupa on-line poučavanju, kao i socijalni kontekst u kojem se odvija učenje, za razliku od ranijih pristupa e-učenju koji su se više zasnivali na informaciji i reprodukciji (Conole, 2008.). Uporaba e-portfolija također omogućuje procjenu komunikacijskih vještina studenta, kao što su npr. „izbor najpovoljnijeg medija za prikaz poruke, korištenje činjenica za podršku idejama, jasno i precizno izražavanje, stvaranje smislenih veza, izrada profesionalnih prezentacija, korištenje primjerenih verbalnih i neverbalnih tehnika i oblikovanje teza za pisane radove“, pri čemu ne treba zanemariti korektnost u formatiranju teksta, izbjegavanje gramatičkih i pravopisnih pogrešaka te uporabu profesionalnog stila u „tonu, strukturi, izboru riječi, organizaciji i sadržaju“ poruke (Buzzetto-More, 2010.). Napomene nastavnicima Prezentiranje sadržaja putem e-portfolija može osigurati potpunije razumijevanje i trajnije pamćenje nastavnog gradiva. Na primjer, izrada on-line dnevnika u e-portfolio sustavu potiče organizaciju, proširivanje i ponavljanje nastavnog gradiva. Kontaktima s drugim studentima moguće je dobiti savjete, pomoć, povratnu informaciju, a njihovi uradci, npr. U vođenju on-line dnevnika, omogućuju uvid u različita (tuđa) viđenja i Dopune gradiva koje je obrađeno na nastavi. Prikazi projektnih zadataka vrlo dobro mogu proširiti ili pojasniti obrazovne sadržaje i dati uvid u različite pristupe rješavanju problema vezanih uz određenu nastavu temu. Na kraju, prikazi najboljih studentskih radova mogu biti postavljeni na web mjesto visokog učilišta i tako pridonijeti njegovoj promociji te obrazovanju srednjoškolskih učenika i drugih posjetitelja.

Slika 4. Prikaz stranice on-line dnevnika za 11. tjedan nastave iz kolegija „Računalom posredovana komunikacija“ - RPK (student je trebao napraviti zabilješke o sadržajima

vježbi u laboratoriju s računalima i temama predavanja u učionici za dan 21.05.2010. te ih proširiti dopunskim sadržajima; linkovi na sve zabilješke, koje su

vođene jednom tjedno, trebalo je pregledno organizirati na svakoj stranici dnevnika).

19


• INTERAKCIJA POMOĆU E-PORTFOLIO SUSTAVA

Izrada osobnog profila i predstavljanje rezultata učenja razvijaju kod studenata vještine on-line samoprezentacije i upravljanja dojmovima, što postaje sve važnija kompetencija u suvremenom poslovnom okruženju pri čemu studenti svojim on-line profilima mogu nastojati ne samo dopasti se vršnjacima i drugim posjetiteljima već ih i uvjeriti u svoje kompetencije (vidjeti: Agerbæk, 2009.). Premda su to mnogi već činili uporabom društvenih mreža poput Facebooka, korištenjem e-portfolija studenti se privikavaju na on-line komunikaciju u obrazovnom okruženju, samootkrivaju se drugim studentima i članovima tima, vode dijaloge i surađuju, oblikuju sadržaje koje će drugi studenti i nastavnici čitati i evaluirati te mogu oblikovati kritičke opservacije o uradcima drugih studenata. Za studente uporaba e-portfolio sustava može imati veću važnost ukoliko povećava kompetencije i mogućnost pronalaženja zaposlenja (Halstead i Sutherland, 2006.). Nadalje, budući da barem neki studenti mogu dolaskom u visokoobrazovno okruženje pokazivati anksioznost, strepnju ili strah od on-line komunikacije, korištenje e-portfolija moglo bi ih naviknuti na on-line oblike interakcije i bolje pripremiti za izazove on-line komunikacije i samoprezentacije u mnogim zanimanjima kao aktivnosti koje dominiraju suvremenim poslovnim okruženjem. On-line tehnologije za učenje u visokom obrazovanju sve više se promatraju kao alati za interakciju, a sve manje kao sredstva za prezentaciju nastavnih sadržaja (Tu, 2005.). Funkcionalnosti e-portfolio sustava poput Mahare podržavaju različite oblike komunikacije između studenata, a kao posljedica bolja je njihova povezanost, uz mogućnosti on-line umrežavanja, suradnje i timskog rada. Osim što studenti mogu u Mahari kreirati svoje profile, što rezultira boljim međusobnim poznavanjem polaznika kolegija ili članova studijske grupe, oni također mogu upravljati svojim listama „prijatelja“ (Friends), kreirati grupe ili im se pridružiti (Groups), slati poruke prijateljima ili drugim korisnicima e-portfolio sustava (Messages), kao i komentirati njima dostupne portfolije, blogove i aktivnosti drugih korisnika sustava (Comments). Noviji trendovi u on-line poučavanju nastoje što više iskoristiti socijalno umrežavanje i povezane tehnologije (Facebook, Twitter), uključujući e-portfolio sustave (npr. Jucevičienė i Valinevičienė, 2010.), odnosno primijeniti koncepte zajednice za učenje (learning community) i/ili zajednice praktičara (community of practice) određene specijalnosti (vidjeti: Bolliger i Shepherd, 2010.; Hallam et al., 2009.). Komunikacijske funkcionalnosti e-portfolio sustava Mahara mogu dobro podržati prethodno navedena pedagoška nastojanja. Na primjer, u okviru kolegija „Računalom posredovana komunikacija“ uporaba e-portfolio sustava omogućila je bolju interakciju studijskih grupa izvanrednih studenata, koji se u pravilu rjeđe susreću licem u lice i s nastavnikom i međusobno.

Napomene nastavnicima Komunikacijske mogućnosti e-portfolio sustava treba promatrati u kontekstu ostalih medija kojima se služe polaznici u određenoj studijskoj grupi. Ukoliko oni već otprije intenzivno koriste Facebook za međusobnu razmjenu poruka, možda neće biti voljni prijeći na korištenje e-portfolio sustava za istu namjenu. Nadalje, u slučaju da nastavni kolegiji na visokom učilištu redovito koriste forume u Moodle sustavu za komunikaciju sa studentima, uporaba e-portfolio sustava za istu namjenu može biti redundantna ili suvišna. Na kraju, za posebno hitne ili važne/ozbiljne poruke možda će biti primjerenija elektronička pošta poslana sa službenog korisničkog računa na visokom učilištu. Međutim, treba istaknuti trend na nekim visokim učilištima da se zbog veće fleksibilnosti i neposrednosti u kontaktima/odnosima sa studentima te obogaćivanja njihovog obrazovnog iskustva koriste alternativni (neslužbeni) kanali/mediji za komunikaciju i prezentaciju nastavnih sadržaja.

20


• ISKUSTVENO UČENJE I DOKAZI O POSTIZANJU ISHODA UČENJA Među novijim pedagoškim pristupima, koje je moguće podržati uporabom e-portfolio sustava, svakako treba istaknuti tzv. iskustveno učenje (experiental learning). Taj pristup aktivnom učenju podrazumijeva učenje putem konkretnih aktivnosti studenata i njihovim promatranjem stvarnih situacija u prirodi ili praksi. Kao rezultate takvih oblika učenja studenti mogu u e-portfolio sustav postaviti dokaze poput dnevnika prakse, diskusija o posjećenim poduzećima ili izletima u prirodu, rezultate opažanja, istraživačke zapise, crteže i skice, dijagrame i mentalne mape, rezultate intervjua, laboratorijske izvještaje, fotografije, video/audio zapise i druge artefakte (prerađeno prema: Zubizarreta, 2004., str. 45). Inače, koncept iskustvenog učenja moguće je povezati s primjenom reflektivnog portfolija u obrazovanju studenata (Nettleton i sur., 2008.). E-portfolio se može koristiti kao reflektivni ili razvojni, ali i kao (re)prezentacijski, na način da pokazuje na to u kolikoj su mjeri ostvareni neki ishodi učenja ili stečene kompetencije potrebne npr. za izvođenje određenog zanimanja (Villano, 2006.). Reflektivni e-portfolio sadržavat će obrazovne ciljeve i planove studenta te zapažanja koliko su oni ostvareni, najčešće na temelju obrazovnih postignuća i dokaza o njima (artefakti, uvjerenja, diplome). Razvojni (developmental) e-portfolio sastojat će se od kolekcije artefakata ili dokaza o postignućima koji su prikupljeni tijekom dužeg vremenskog perioda. Na kraju, reprezentacijski portfolio, koji je sličan showcase portfoliju za poslodavce, sadržavat će dokaze o postignućima iz nekog užeg obrazovnog područja, tj. o postignutim ishodima učenja iz povezanih obrazovnih cjelina. Korištenje e-portfolio sustava moguće je uklopiti u pedagoški okvir koji je usmjeren konkretnim postignućima i razvoju studenata prema stjecanju kompetencija. Naime, putem procesa izrade razvojnog, reflektivnog i reprezentacijskog portfolija odvija se samoregulirajuće ponašanje studenata koje pospješuje učinkovitost učenja, a također se omogućuje uspješnije usmjeravanje aktivnosti nastavnika i studenata i bolje vrednovanje ishoda učenja. O važnosti definiranje i procjene ishoda učenja te ulozi e-portfolija u tom procesu posebno su dobru analizu provele Sweat-Guy i Buzzeto-More (2007.). Uspješnije postizanje ishoda učenja, stjecanje kompetencija i njihovo djelotvorno prikazivanje za potencijalne poslodavce može povećati vjerojatnost nalaženja zaposlenja, npr. u zanimanjima inženjerijskog profila.

Slika 5. Primjer prezentacije timskog zadatka kod kojeg su studenti sami birali oblik pedagoških e-aktivnosti koje su trebale pomoći animiranju drugih studenata da

prouče teorijske sadržaje (najbolje izrađeni projektni zadatci studentskih timova pred kraj semestra postavljeni su u Moodle sustavu, uz PowerPoint slajdove s predavanja

nastavnika iz odgovarajućih tematskih cjelina, za druge studenti koji su pohađali kolegij)

21


Kao anegdotalni primjer povezanosti „ishodi učenja => dokazi kompetencija => portfolio za poslodavce“ moguće je spomenuti jednog studenta kolegija „Društveni aspekti računalom posredovane komunikacije“ na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koji je za potrebe seminara iz tog kolegija izradio e-portfolio stranicu za poslodavce s prikazom svojih postignuća, poslao link na tu stranicu potencijalnim poslodavcima i na temelju toga u kratkom roku dobio posao u softverskoj tvrtki koja se bavi mobilnim tehnologijama.

Napomene nastavnicima Iskustveno učenje i kreiranje dokaza o postizanju ishoda učenja (stjecanju kompetencija) transformiraju i dopunjuju pristup poučavanju koji se zasniva na stjecanju apstraktnih znanja. Premda su vremenski zahtjevni, takvi načini oblikovanja obrazovnog procesa i zadataka za studente približavaju ih ispunjavanju kriterija poslodavaca s kojima će se susresti u konkretnim zanimanjima:tražit će se primjenjiva znanja, snalaženje u praktičnim zadacima, samostalnost u dopunjavanju akademskih znanja te njihova prilagodba potrebama složenih i promjenjivih radnih okruženja.

• KOMBINIRANJE PEDAGOŠKIH PRISTUPA KOD PRIMJENE E-PORTFOLIJA Kao važne pedagoške osnove za e-učenje u literaturi su najčešće spominjani biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam. U biheviorizmu naglasak je na davanju povratnih informacija o uspješnosti učenja i nagrađivanju za postignute rezultate, na primjer u obliku bodova za riješene zadatke, informacija o točnosti u radu na pojedinim zadatcima, pohvala, priznanja, uvjerenja i certifikata. U slučaju primjene kognitivističkih principa naglasak je na stjecanju pojmova i obradi informacija, npr. uz primjenu slika, videozapisa, dijagrama, modela, analogija, usporedbi, metafora, studija slučaja, prikaza iz više različitih perspektiva, kombiniranje medija (slika, tekst, zvuk) itd. Na kraju, primjena konstruktivističkih metoda podrazumijeva uporabu projektnih zadataka, rješavanje konkretnih problema u simuliranom i realnom prirodnom ili poslovnom okruženju, učenje u socijalnom kontekstu, usmjerenost na konstruiranje znanja od strane studenta bez isključivih interpretacija o tome što je jedino ispravno i sl. Bihevioristički pristupi u primjeni e-portfolija povezani su uz njegovo korištenje za procjenu studentskih uradaka (assessment portfolio) te su to više naglašeni što je feedback studentima češći i specifičniji, za manje „jedinice“ uratka i znanja. S druge strane, kognitivistički pristupi učenju podržani su ukoliko studenti u e-portfolio sustavu kreiraju multimedijalne prikaze s fotografijama, zvukom i videom, a prema mogućnostima i s dijagramima i/ili mentalnim mapama, tj. objašnjavaju nastavno gradivo (pojmove, pojave i procese) te razmjenjuju međusobno (ili između više generacija) u e-portfolio sustavu svoje poglede na specifične teme što im omogućuje uvid u tuđa viđenja i interpretacije. Na kraju, konstruktivistički pristupi učenju bit će podržani u slučaju da pojedini studenti ili grupe/timovi u e-portfolio sustavu izvješćuju o rezultatima svojih projekata te razmjenjuju s drugim studentima svoja zapažanja o određenim pojavama i procesima, o konkretnim praktičnim

Slika 6. Pomoću e-portfolio sustava studenti mogu dijeliti poglede na osobne podatke, profile za poslodavce, kao i poglede na dnevnike i prikaze rezultata projekata, što

podržava kognitivne procese kod učenja (dobri/loši primjeri, modeli, različite perspektive), kao i suradničko (peer-to-peer) učenje i učenje u socijalnom kontekstu, a

omogućuje i da se polaznici kolegija međusobno bolje upoznaju.

22


rješenjima kojima su svjedočili u realnim prirodnim ili poslovnim okruženjima te o ponašanju i doživljavanju ljudi koji u njima djeluju (učenje u socijalnom kontekstu!). Korištenje refleksije u obrazovnoj primjeni e-portfolija moguće je dopuniti tzv. kritičkim mišljenjem kao i povratnim informacijama koje studenti mogu davati jedni drugima. Individualno učenje moguće je zamijeniti suradničkim učenjem u grupi ili timu pri čemu je proces spoznavanja s jedne strane distribuiran među članovima grupe/tima, a s druge strane integriran putem sadržaja kojeg grupa, uz kooperaciju među članovima, postavlja u e-portfolio sustav. Tako je proces poučavanja sve manje usmjeren na ono što nastavnik smatra da treba prezentirati studentima, a sve više je fokusiran na studente i njihove potrebe te mogućnosti da prikupljaju, kreiraju, oblikuju i prezentiraju znanje, pri čemu razvijaju kognitivne, praktične i socijalne vještine koje su daleko iznad jednostavne reprodukcije gradiva zadanog od nastavnika. Prethodno opisane pedagoške pristupe moguće je kombinirati kod planiranja obrazovnih aktivnosti uz primjenu e-portfolio sustava. Na primjer, u primjeni e-portfolija za procjenu studentskih uradaka (assessment) u pravilu će barem malo biti prisutni i kognitivistički oblici poučavanja jer studenti te svoje uratke trebaju prikazati (npr. u multimedijalnom obliku, s poveznicama na literaturu na webu) u e-portfolio sustavu. Konstruktivističko poučavanje u obliku projekata također će sadržavati kognitivistička obilježja jer će razmjenom prezentiranih informacija o projektima drugi studenti izvan projektnog tima stjecati i proširivati pojmove, misaone sheme i bolje razumjeti procese o kojima uče. Napomene nastavnicima Nije ni potrebno ni korisno sve obrazovne aktivnosti zasnivati na e-portfolio sustavu. Bihevioralne principe poučavanja moguće je primijeniti i kratkim periodičkim testovima u papir-olovka formi na nastavnom satu. Kognitivističke principe podržat će nastava uz primjenu 3d modela, laboratorijskih eksperimenata i sl. Iskustveno učenje i konstruktivističko poučavanje moguće je realizirati volontiranjem, praksom, terenskim izletima, projektima u realnom okruženju. Također, istraživanja pokazuju da je učenje gradiva iz tiskanih materijala poput knjiga često brže i uz manje distraktora nego on-line učenje. Treba istaknuti da je e-portfolio medij koji ponekad može zamijeniti, ali će u najboljem i najčešćem slučaju proširiti i obogatiti obrazovanje uz primjenu tradicionalnih metoda.

MOGUĆI PROBLEMI KOD PRIMJENE E-PORTFOLIO SUSTAVA U primjeni tehnologije u obrazovanju uvijek treba voditi računa o informacijskoj pismenosti i računalnim/mrežnim kompetencijama studenata. Ukoliko je njihova vještina korištenja računala i interneta/weba na niskoj razini, uporaba e-portfolio sustava može opteretiti obrazovni proces i umanjiti učinke poučavanja u nastavnim predmetima koji nisu vezani uz ICT. Također, nastavnici trebaju imati uvid u mogućnosti, prednosti i nedostatke primjene internetske tehnologije u poučavanju određenih tematskih cjelina. Prethodno navedene probleme moguće je djelomično riješiti prethodnim uvježbavanjem studenata za primjenu e-portfolio sustava. Na primjer, u okviru kolegija „Menadžerska komunikacija i vodstvo“ na studiju „Ekonomika poduzetništva“ studentima ekonomskog profila omogućeno je prethodno uvježbavanje rada s e-portfolio sustavom te su oni vrlo dobro prihvatili izradu svojih on-line profila za poslodavce. S druge strane, studentima informatike ili elektrotehnike uporaba e-portfolio sustava nije predstavljala tehnički problem. Problemi se ponekad mogu pojaviti kod studenata koji su sramežljivi ili sputani kad trebaju sebe prezentirati on-line, kao i sa studentima koji su slabiji u svladavanju nastavnog gradiva jer se izlažu potencijalnoj kritici drugih studenata ukoliko ne uspiju na zadovoljavajući način realizirati i prezentirati svoje uratke (rješenja zadataka / projekte) u e-portfolio sustavu.

Slika 7. Kao dodatna pomoć studentima prikazane su teme lekcije (za vježbe na računalima koje su održane dana 03.03.2012.) u Moodle sustavu s poveznicama na upute za korištenje e-portfolio sustava Mahara koje je pripremio Centar za e-učenje

Sveučilišta u Zagrebu, kao i na tečajeve iz korištenja Mahare u video-formatu na YouTube servisu. Studenti su dobili i poveznice na brojne upute u tekstualnom i video-

formatu o tome kako uspješno izraditi (on-line) životopis i druge sadržaje kod prijave na natječaj za zapošljavanje.

23


ZAKLJUČAK Tijekom nekoliko godina primjene e-portfolio sustava u nastavi autor ovog članka zaključio je sljedeće:

• e-portfolio je izvrstan medij za vođenje on-line dnevnika i prezentiranje manjih studentskih projekata kad su studenti na zadovoljavajućoj razini računalne pismenosti;

• uporaba e-portfolio sustava povećat će kod većine studenata razinu kompetencija vezanih uz uporabu internetskih tehnologija i on-line prezentaciju sadržaja;

• dobro je imati u vidu odgovarajuće pedagoške pristupe u primjeni e-portfolija te prema njima planirati obrazovne aktivnosti;

• premda je za studente ovo vremenski zahtjevniji način rada u odnosu na uporabu tiskanih materijala i izvještaja u obliku teksta, korištenje e-portfolija će vjerojatno potaknuti trajnije pamćenje gradiva i osigurati veću mogućnost za suradničko učenje;

• komunikacijske aktivnosti u okviru e-portfolio sustava pozitivno će utjecati na vještine on-line interakcije i suradnje kod studenata te mogu smanjiti njihov strah ili nesigurnost u on-line samoprezentaciji i samootkrivanju u obrazovnom i poslovnom okruženju;

• uporabu e-portfolio sustava, kao i druge nove oblike on-line pedagoških aktivnosti, dobro je provjeriti na manjim studentskim grupama prije nego što se od velikih grupa studenata traži da ih koriste u prezentiranju svojih uradaka.

Literatura:

• Snow Andrade, M. (2012). Self-regulated learning activities: supporting success in on-line courses. U: Joi L. Moore and Angela D. Benson (ur.), International Perspectives of Distance Learning in Higher Education, InTech, http://www.intechopen.com/books/international-perspectives-of-distance-learning-in-higher-education/self-regulated-learning-activities-supporting-success-in-on-line-courses-

• Agerbæk, L. (2009). Is a profile in social software a learning e-portfolio? If not, could any benefits be gained from linking the two? MedieKultur, 25(46), 6-17, http://ojs.statsbiblioteket.dk/index.php/ mediekultur/article/view/1337

• Baker, A. (2005). ePortfolios: Potentials from a European perspective [presentation]. ePortfolio & Talent Management, Odense, 30-31 May 2005.

• Bolliger, D.U., Shepherd, C.E. (2010). Student perceptions of ePortfolio integration in on-line courses. Distance Education, 31(3), 295-314.

• Bondolfi, T., Rousseau, R. (2006). Key-PAL: Key Skills Portfolio Assisted

Learning. Tutors Guide, Ynternet.org & EIFE-l.org, KEY-PAL Socrates/Grundtvig EU project, http://www.ynternet.org/ ynternet.org/l-eportfolio-nouvelle-cle-de-l-insertion-socio-professionnelle/keypal-tutors-guide-v1.1.pdf

• Bubaš, G., Ćorić, A., Orehovački, T. (u tisku). The integration and assessment of students' artefacts created with diverse Web 2.0 applications“, International Journal of Knowledge Engineering and Soft Data Paradigms.

• Bubaš, G., Ćorić, A., Orehovački, T. (2011). Strategies for implementation of Web 2.0 tools in academic education. 17th European University Information Systems International Congress, EUNIS 2011, Dublin, Ireland.

• Buzzetto-More, N. (2010). Assessing the efficacy and effectiveness of an e-portfolio used for summative assessment. Interdisciplinary Journal of E-Learning and Learning Objects, 6, 61-85.

• Cigognini, M.E., Pettenati, M.C., Edirisingha, P. (2011). Personal knowledge management skills in Web 2.0-based learning. U: Mark J.W. Lee and Catherine McLoughlin (ur.), Web 2.0-Based E-learning: Applying Social Informatics for Tertiary Teaching (str. 109-127), Information Science Reference - IGI Global, Hershey PA, SAD.

• Conole, G. (2008). New schemas for mapping pedagogies and technologies. Ariadne - Web Magazine for Information Professionals, vol. 56, http://www.ariadne.ac.uk/issue56/conole

• Ćorić, A., Balaban, I., Bubaš, G. (2011): Case studies of assessment ePortfolios. Proceedings of the 14th International Conference Interactive Collaborative Learning - ICL 2011 (str. 89-94), Piestany, Slovačka : IEEE Xplore , 2011.

• Griesbaum, J., Kepp, S.-J. (2010). Facilitating collaborative knowledge management and self-directed learning in higher education with the help of social software: Concept and implementation of CollabUni – a social information and communication infrastructure. Proceedings of I-KNOW 2010 (str. 415-426), 2010, Graz, Austria, http://knowminer.at/corpi/iknow-papers/data-2000-2010/pdf/facilitating_ collaborative_knowledge_management.pdf

• Hallam, G.C., Harper, W.E., Hauville, K.L., Creagh, T.A., McAllister, L.M. (2009). ePortfolio use by university students in Australia: Developing a sustainable community of practice. Queensland University of Technology, Department of Teaching and Learning Services, Brisbane, http://eprints.qut.edu.au/31915/

• Halstead, A., Sutherland, S. (2006). Eportfolio: A means of enhancing employability and the professional development of engineers. International Conference on Innovation, Good Practice and Research in Engineering Education (EE2006), Liverpool, UK, http://www.ee2006.info/docs/10.pdf

• Ittelson, J., Oblinger, D. (2005). An overview of institutional e-portfolios. ELI White Papers, EDUCAUSE Learning Initiative, http://www.educause.edu/library/resources/overview-institutional-e-portfolios

24


• Jarrott, S., Eubanks Gambrel, L. (2011). The bottomless file box: Electronic

portfolios for learning and evaluation purpose. International Journal of ePortfolio (IJeP), 1(1), 85-94.

• Jucevičienė, P., Valinevičienė, G. (2010). A conceptual model of social networking in higher education. Electronics and Electrical Engineering, 6(102), 55-58.

• Lane, C. (2007). The power of "e": Using e-portfolios to build on-line presentation skills. Innovate: Journal of On-line Education, 3(3).

• Nettleton, S., Lowe, D., Dorahy, R. (2008). Using e-portfolios to integrate reflective practice with experiential learning in engineering teaching and learning. U: J. Luca & E. Weippl (Eds.), Proceedings of World Conference on Educational Multimedia, Hypermedia and Telecommunications 2008 (pp. 4746-4754). Chesapeake, VA: AACE.

• Punie, Y., Ala-Mutka, K. (2007). Future Learning Spaces: new ways of learning and new digital skills to learn. Nordic Journal of Digital Literacy (Digital Kompetanse), 2(4), 210-225.

• Ravet, S. (2009). ePortfolio: A European Perspective. European Institute for E-Learning, EIFEL, http://www.eportfolio.eu/res/resources/europe/eu/eportfolio-a-european-perspective/at_download/file

• Sweat-Guy, R., Buzzetto-More, N.A. (2007). A comparative analysis of common e-portfolio features and available platforms. Proceedings of the 2007 Informing Science and Information Technology Conference, Ljubljana, Slovenia, 2007, http://proceedings.informingscience.org/InSITE2007/ IISITv4p327-342Guy255.pdf

• Villano, M. (2006). Electronic student assessment: The power of the portfolio. Campus Technology, August 29, http://campustechnology.com/articles/2006/08/electronic-student-assessment-the-power-of-the-portfolio.aspxCampus Computng (2010). The 2010 Campus Computing Survey. http://www.campuscomputing.net/ summary/2010-campus-computing-survey

• Tu, C.-H. (2005). From presentation to interaction: New goals for on-line learning technologies. Educational Media International, 42(3), 189–206.

• Zubizarreta, J. (2004). The Learning Portfolio: Reflective Practice for Improving Student Learning. John Wiley & Sons, San Francisco, CA

25


2.3. ZAKLJUČCI 2. RADIONICE O E-PORTFOLIJU ISABEL MARTINS I TERESA CORREIA, CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU SVEUČILIŠTA U PORTU, PORTUGAL OSNOVNE NAPOMENE O SADRŽAJU RADIONICE Druga radionica u okviru projekta „Uporaba sustava e-portfoija u sveučilišnoj nastavi“ održana 19. travnja 2012. u Sveučilišnom računskom centru Srce. Naziv radionice bio je „Kako koristiti e-portfolio u nastavi“ a radionicu su vodile Sandra Kučina Softić, voditeljica projekta i voditeljica Centra za e-učenje Srca i Isabel Martins, voditeljica Centra za nove tehnologije u obrazovanju na Sveučilištu u Portu. Radionica je organizirana s ciljem da se nastavnike educira za rad s e–portolio sustavom u nastavi i njegovim mogućnostima. Radionica je osim teoretskih predavanja, pružila priliku sudionicima i da vide primjere dobre prakse primjene e-portfolija kao nastavne aktivnosti kao i mogućnost sudjelovanja u aktivnostima u okviru kojih su imali priliku sami osmisliti kako primijeniti ovaj alat u svojem kolegiju te izmijeniti svoja promišljanja s ostalim sudionicima. ZAKLJUČCI RADIONICE Nakon predavanja, održana je radionica (brainstorming acitivity) u okviru koje su sudionici diskutirali i promišljali o onome što su čuli te izmijenili svoja iskustva i razmišljanja. Ovu aktivnost vodile su Isabel Martins i Teressa Correia iz Centra za nove tehnologije u obrazovanju Sveučilišta u Portu. 1. Koji je glavni cilj zbog kojega Vaša institucija koristi e-portfolio?

• potaknuti studente na promišljanje • promijeniti način na koji uče • aktivirati nastavnike i studente • obogatiti kolegije • CV nastavnika • komunikacija između nastavnika i studenata te studenata međusobno • dnevnik učenja i praćenje napretka

2. Koji su izazovi, a koje koristi kod uporabe e-portfolija?

• IKT vještine i informacijska pismenost • različite razine IKT pismenosti • dostupnost IT resursa • odnos broja nastavnika i studenata • bolji ishodi učenja • uporaba portfolija za predstavljanje mogućim poslodavcima • dodatni sustav, veće opterećenje nastavnika i studenata • nedostatak standardizacije • veća personalizacija, dostupnost, on-line bilježnica za sve kolegije • prilagodljivost: različite razine prava pristupa

3. Kako je uporaba e-portfolija povezana vizijom obrazovanja?

• kompetencija cjeloživotnog učenja • student u središtu obrazovnog procesa • nedostatak vizije zbog neiskustva nastavnika • primjena ishoda učenja • osobni razvoj i osjećaj napretka • mogućnost učenja prilagođenog pojedincu

4. U kojim se nastavnim aktivnostima može koristiti e-portfolio?

• projektni rad • suradničko učenje (eng. peer-to-peer learning) • kontinuirano vrjednovanje • dnevnici s promišljanjima • poticanje istraživačkog rada studenata • dnevnici učenja, projekti, primjena znanja usvojenog na kolegiju,

integracija različitih sadržaja, kolaborativne aktivnosti i suradnički rad

26


5. Može li se e-portfolio integrirati u kurikulum?

• novi alati koji se mogu prilagoditi sadržaju i aktivnosti • prezentacija dizajna

U diskusiji na kraju ove aktivnosti sudionici su istaknuli da je tehnologija alat koji omogućava unaprjeđenje procesa učenja i poučavanja te da naglasak treba staviti na pedagogiju. Također je istaknuto da je pri uporabi e-portfolija u nastavi važno studentima objasniti kako i na koji način će koristiti e-portfolio i koji su očekivani ishodi učenja. Ujedno je pri uporabi tehnologija u nastavi važno osigurati tehničku podršku i nastavnicima i studentima. Radionica je održana na engleskom jeziku.

PROGRAM RADIONICE, 19.TRAVNJA 2012.

9:00-9:30 Registration

9:30-9:35 Introduction Sandra Kučina Softić, Head of the E-learning Centre, SRCE, Project Leader

9:35-9:50 Getting started with E-portfolio Tona Perišić Pintek, E-learning Centre, SRCE

9:50-10:20 Use of digital e-portfolios at the University of Porto: presentation of case studies Isabel Martins, Head of Unit of new Technologies in Education of the University of Porto Teresa Correia, Unit of new Technologies in Education of the University of Porto

10:20-10:35 Discussion

10:35-11:05 Pedagogy and instructional design in the use of e-portfolio system: student’s journals and project reports for collaborative learning Professor Goran Bubaš, Faculty of Organisation and Informatics, University of Zagreb

11:05-11:20 Organization of students in working groups with Mahara e-portfolio system, examples of their work and assessment procedure Ana Ćorić, Faculty of Organisation and Informatics, University of Zagreb

11:20-11:35 Refreshment break

11:35-11:55 Developmental e-portfolio on the E-learning Academy programs Branka Vuk, Croatian Academic and Research Network CARNet

11:55-12:25 Working groups: Brainstorming activity (assignment to do in small groups) - What is the primary goal for your institution to use an (e)portfolio? - What are the challenges and the benefits for using an (e)portfolio? - How is it connected with the educational vision? - What are the learning activities (for the e-portfolio)? - Is there an integration with the curriculum?

12:25-12:55 Presentation of results and discussion

12:55-13:10 Conclusions

27


Druga radionica o e-portfoliju, 19. travnja 2012.

28


3. IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U NASTAVI

29


3.1. DIGITALNI PORTFOLIO U PROFESIONALNOM OSPOSOBLJAVANJU: STUDIJA SLUČAJA S KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA

PAULA QUEIRÓS I ISABEL MARTINS, KINEZIOLOŠKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U PORTU, PORTUGAL U ovom je tekstu opisana uloga e-portfolija u programu obrazovanja studenata, budućih nastavnika tjelesnog odgoja na diplomskom studiju Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Portu. Studija se odnosi na akademsku godinu 2010./2011., a podaci su prikupljeni analizom on-line aktivnosti u sklopu kolegija „Pedagoški profesionalizam“ (1. godina diplomskog studija, nastavnički smjer). U studiji o uporabi web 2.0 alata u nastavi, studenti su trebali izraditi e-portfolio tijekom hospitacija kako bi se njime mogli koristiti za vrijeme Praktikuma (stručno-pedagoške prakse) na 2. godini diplomskog studija nastavničkog smjera. Uporaba e-portfolija alternativa je tradicionalnom modelu nastave i pruža više mogućnosti za samostalno vođeno učenje, jer osigurava bolje tehničke vještine budućih nastavnika. E-portfolio je uveden u program obrazovanja nastavnika (Praktikum) umjesto tradicionalnog portfolija s ciljem poticanja suradničkog učenja te lakše međusobne komunikacije studenata te komunikacije studenata sa svojim mentorima i nastavnicima s kojima surađuju u školama. E-portfolio je ujedno sastavni dio vrjednovanja budućih nastavnika zajedno s ocjenom održanog nastavnog sata. Portfolio prakse u nastavi (eng. teaching portfolio) sve je prisutniji u programima obrazovanja budućih nastavnika te, kako ističe Coutinho (2007.), postaje sve važniji zbog strukturalne reforme koju je Bolonjski proces nametnuo u programima obrazovanja nastavnika u Portugalu. Kolegij „Pedagoški profesionalizam“ važan je za promišljanje budućih nastavnika o nastavničkoj struci. Neki su od osnovnih ciljeva tog kolegija stjecanje znanja o temeljnim konceptima, rasprava o struci u suvremenom kontekstu i osposobljavanje za rad, utvrđivanje osnovnih znanja posebice onih vezanih uz nastavu tjelesnog odgoja i sporta te razvijanje vještina svladavanja profesionalnih izazova i osposobljavanje studenata za cjeloživotno učenje (eng. Lifelong Learning, LLL). Ova studija slučaja analizira potencijale e-učenja u implementaciji novih pedagoških i obrazovnih praksi te novih nastavnih alata zasnovanih na tehnologiji. Konkretno, govori se o refleksivnom e-portfoliju u obrazovanju nastavnika kao važnom alatu za stjecanje znanja korisnih za nastavničku

profesiju. U studiji su korištene praktične lekcije s hospitacija održanih tijekom kolegija „Pedagoški profesionalizam“ kroz aktivnost izrade e-portfolija kojima će se studenti koristiti i tijekom Praktikuma. Glavni je cilj ove aktivnosti bio u kratkom roku razviti e-portfolio kojim se studenti mogu koristiti tijekom Praktikuma, ali kojim će se moći i dugoročno koristiti u svojoj nastavničkoj karijeri koristeći se tako mogućnošću višekratne uporabe e-portfolija. Refleksivni e-portfolio smatramo ključnim u obrazovanju nastavnika jer je to važan alat koji pomaže u profesionalnom razvoju s obzirom da su u njemu kroz osobne priče studenata prikazane njihove osobne refleksije. E-portfolio je alternativa tradicionalnom „dnevniku prakse“ (eng. dossier), može biti dio vrjednovanja te je važan dio komunikacije studenata s nastavnicima, ali i s mentorima i nastavnicima s kojima surađuju u školama. Također, e-portfoliju se lako pristupa i može se postupno razvijati (studenti i nastavnici mogu opisivati i promišljati o svojem procesu učenja). Kako su studenti razvijali svoje e-portfolije u učionicama? Na temelju obveza u Praktikumu i samostalnog istraživanja studenti su u manjim skupinama izradili svoje e-portfolije studentske prakse i prezentirali ih cijeloj skupini. Prilikom izrade portfolija studenti su se koristili besplatnim alatima kao što su Google pages, Webnote, Wiw, Wordpres i sl. Bez obzira na to što su se tim alatima koristili po prvi puta, studenti su izradili zanimljive e-portfolije. Glavni su zaključci ove studije da je uvođenje e-portfolija kao nastavne aktivnosti značajno doprinijelo stjecanju važnih znanja o nastavničkoj struci, a omogućilo je studentima da se osvrnu i promisle o svojoj praksi i načinu poučavanja uz pomoć svojih mentora. Prema mišljenju studenata takvo je „aktivno učenje“ vrlo važno, osobito jer su sami naučili izrađivati svoj e-portfolio koji kasnije u svojoj profesionalnoj karijeri mogu ponovno iskoristiti.

30


Reference:

• Coutinho, C. (2007). „Infusing technology in pre service teacher education programs in Portugal: An experience with weblogs“. U: R. Craslen et al (ur.).Proceedings of the 18th International Conference of the Society for Information Technology & Teacher Education

• Martins, I., Correia, T. and Soeiro A. (2008). Digital Portfolios in University of Porto: defining goals Retrieved: 16 December 2011. http://repositorio-aberto.up.pt/bitstream/10216/56249/2/903.pdf

31


3.2. ORGANIZACIJA I VREDNOVANJE STUDENTSKIH AKTIVNOSTI U E-PORTFOLIJU MAHARA

ANA ĆORIĆ, MAG. INF., FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU SAŽETAK Zadnje dvije godine e-portfolio sustav Mahara Centra za e-učenje intenzivno se koristi u kolegiju Računalom posredovana komunikacija, čiji je nositelj profesor dr. sc. Goran Bubaš. Primjenom e-portfolija Mahara studentima je pružena mogućnost stvaranja personaliziranog okruženja za učenje, mogućnost suradničkog učenja te mogućnost boljeg razumijevanja sadržaja kolegija. U poglavlju su prikazane četiri aktivnosti primjene e-portfolija u okviru spomenutog kolegija na stručnom studiju Primjena informacijske tehnologije u poslovanju. Prva aktivnost je izrada profilne stranice, druga je vođenje dnevnika, treća je sudjelovanje u forumskim diskusijama, a četvrta je aktivnost izrada projekta. Glavna korist korištenja e-portfolija za nastavnike bila je mogućnost praćenja rada i napretka studenata te mjerenje u kojoj su mjeri ostvareni ishodi učenja predviđeni nastavnim planom kolegija. NAČIN KORIŠTENJA E-PORTFOLIJA U NASTAVI E-portfolio Mahara na Fakultetu organizacije i informatike rabi se već nekoliko godina na raznim kolegijima. U ovom poglavlju biti će prikazani primjeri implementacije e-portfolija na kolegiju Računalom posredovana komunikacija koji se izvodi na stručnom studiju Primjena informacijske tehnologije u poslovanju. Nositelj kolegija je prof. dr. sc. Goran Bubaš. U navedenom kolegiju u akademskoj godini 2011./2012. e-portfolio se koristio na ove načine: a) za izradu osobne profilne stranice – Izrada profilne stranice bio je samostalni i obavezni zadatak za sve studente. Studenti su trebali evidentirati što su sve naučili kroz prethodne godine studija, koja znanja i vještine su stekli, koja znanja i vještine žele steći u narednim godinama te koji su im ciljevi u akademskom, osobnom i profesionalnom pogledu.Na taj su način studenti dobili priliku da zapišu tko su, što žele biti i kako će to postići.

S gotovim profilnim stranicama studenti su se predstavili svojim kolegama i nastavnicima, a gotove profilne stranice mogli su podijeliti i s potencijalnim budućim poslodavcima preko URL-adrese. U e-portfoliju Mahara studenti su također mogli na jednom mjestu evidentirati svoja postignuća kroz sve godine studija te dodati razne artefakte koji su nastali kao rezultat studiranja (npr. prezentacije, eseji, seminarski radovi i sl.). Vrednovanje izrade profilnih stranica prvenstveno je bilo formativnog oblika. Nastavnici su nastojali potaknuti studente da pokažu najbolje od sebe. Pokazali su im primjere najbolje prakse te su im osigurali savjete i smjernice što bi točno trebali napraviti u kojem dijelu, koji dio bi trebali doraditi i sl. Rezultat vrednovanja bili su bodovi za aktivnost. Primjer profilne stranice prikazan je na slici 2.

Slika 1. Koncept elektroničkog portfolija (e-portfolio)

32


b) kao elektronički dnevnik – Aktivnost vođenja on-line-dnevnika obuhvaćala je redovito (najčešće tjedno) vođenje bilješki/sažetaka o ključnim pojmovima s predavanja i seminara. Također su na istom mjestu (na istoj stranici) studenti mogli integrirati i razne artefakte koji su nastali kao rezultat nastavne aktivnosti (npr. prezentacije, seminarske radove, studije slučaja itd.) te druge artefakte koji su nastali kao rezultat korištenja web-alata 2.0 (npr. umne

mape, blok-dijagrame, video-zapise, vremenske dijagrame, rss-vijesti i sl.). Ta aktivnost je iziskivala dosta vremena i angažmana od strane studenata, no glavna svrha te aktivnosti bila je da studenti ponove, tj. zapišu to što su čuli na predavanjima i seminarima kako bi na kraju potrošili manje vremena prilikom pripreme za ispit. Od studenata se tražilo ne samo da pasivno primaju i bilježe informacije već da promisle o tome što su čuli i vidjeli te da zabilježe svoje mišljenje i stavove. Rezultat te aktivnosti bila je kolekcija bilješki kojoj studenti mogu uvijek pristupiti neovisno o vremenu i mjestu, jer je sve dostupno i pristupačno on-line tijekom njihovog studiranja. Kako e-portfolio Mahara ima mnogo korisnih funkcionalnosti, studenti su mogli organizirati i personalizirati on-line prostor za vođenje bilješki baš onako kako njima najbolje odgovara koristeći se raznim formatima teksta, slika i videa kako bi dodatno ilustrirali i(li) naglasili važnost sadržaja. Dnevnici su bili dostupni i drugim studentima koji pohađaju isti kolegij. Studenti su mogli vidjeti što su drugi studenti zapisali i kako su organizirali svoje bilješke. Na taj smo način htjeli potaknuti suradničko učenje i kreativnost studenata. Kako bi dodatno ilustrirali i(li) naglasili važnost sadržaja. Dnevnici su bili dostupni i drugim studentima koji pohađaju isti kolegij. Studenti su mogli vidjeti što su drugi studenti zapisali i kako su organizirali svoje bilješke. Na taj smo način htjeli potaknuti suradničko učenje i kreativnost studenata. Aktivnost vođenja elektroničkog dnevnika također se uzimala u obzir prilikom određivanja konačne ocjene studenta. Vrednovanje studentskih dnevnika obuhvaćalo je procjenu postignutih razina kompetencija iz dotičnog kolegija. Korištene su metode formativnog i sumativnog vrednovanja. Kod formativnog oblika provjeravaju se znanja i vještine studenata tijekom podučavanja, tj. tijekom semestra ili ciklusa izvođenja nastave. Studentima su osigurane povratne informacije o njihovim uradcima, promišljanjima, kvaliteti i sl. u obliku komentara na njihovim dnevnicima (eng. feedback). Sumativna procjena dnevnika koristila se na kraju semestra ili ciklusa izvođenja nastave. Rezultat sumativne procjene bila je prosječna ocjena on-line-dnevnika koja je zatim ulazila u konačnu ocjenu. Za sumativnu procjenu dnevnika korišteno je subjektivno vrednovanje kojim su se nastojale uočiti kvalitativne razlike u znanjima i stečenim vještinama. Prilikom vrednovanja uzeti su u obzir ovi elementi: sažetak ključnih pojmova iz tematskih cjelina, gramatička točnost teksta, vlastita promišljanja i zaključci te kompletnost i kvaliteta pridruženih artefakata. Svaki je od elementa procijenjen ocjenom od jedan do pet (1–5). Jedan je dodijeljeno ako kriteriji uopće nisu bili zadovoljeni, a pet je dodijeljeno ako su kriteriji u potpunosti bili zadovoljeni. Nakon toga izračunala se prosječna ocjena za sve kriterije i ta ocjena predstavlja ocjenu tog dijela aktivnosti. Glavni cilj aktivnosti je kontinuirano praćenje i vrednovanje usvojenih znanja studenata, promišljanja i stavova studenata te postignuće ishoda učenja. Primjer dnevnika prikazan je na slici 3.

Slika 2. Primjer profilne stranice

33


Slika 4. Primjer početne stranice grupe PITUP RPK ZABOK 2012

c) kao on-line-zajednica – U e-portfoliju postoji mogućnost formiranja grupa. Za svaki kolegij i pojedinu akademsku godinu formirali smo grupu u e-portfoliju. Studenti u grupi mogli su međusobno komunicirati preko forumskih diskusija, razmjenjivati sadržaje i stvarati te uređivati zajedničke stranice. Za potrebe kolegija bilo je obavezno sudjelovanje u forumskim diskusijama te pokretanje novih diskusija vezano uz sadržaje kolegija. Svrha te aktivnosti bila je potaknuti razmjenu iskustava i znanja, podupiranje društvenih interakcija koje su manje ograničene vremenom i prostorom te razvoj i unapređenje komunikacijskih vještina, vještina pisanja i drugih on-line-vještina. Ta je aktivnost omogućila nastavnicima otkrivanje studentskih reakcija i mišljenja vezanih uz sadržaje kolegija što im se sviđa, a što ne, te poteškoća na koje su studenti nailazili prilikom savladavanja gradiva kolegija. Primjeri su nekih od forumskih tema: pravila ocjenjivanja u e-portfoliju, forum za pomoć – pitanja i odgovori, zabavne teme (za opuštanje i bolje međusobno upoznavanje), teme za raspravu, razmjenu mišljenja, stavova, iskustava i sl. Vrednovanje aktivnosti sudjelovanja u forumskim diskusijama također je obuhvaćalo nekoliko kriterija: učestalost ostavljanja postova, jasnoća i relevantnost postova, demonstracija znanja i doprinos u stvaranju novog znanja, poveznica s osobnim iskustvom i pružanje podrške. Svaki se od elementa procjenjivao ocjenom od jedan do pet (1 – 5).

Jedan je dodijeljeno ako kriteriji uopće nisu bilo zadovoljeni, a pet je dodijeljeno ako su kriteriji u potpunosti bili zadovoljeni. Nakon toga izračunala se prosječna ocjena za sve kriterije i ta ocjena predstavlja ocjenu tog dijela aktivnosti. Primjer početne stranice grupe PITUP RPK ZABOK 2012 prikazan je na slici 4.

d) za prezentaciju projekata – E-portfolio se može koristiti i za kolaborativnu suradnju na projektu između dvaju ili više studenata. Korisnici e-portfolija mogu se organizirati u grupe te na taj načini dobiti zajednički prostor za uređivanje stranica u e-portfoliju. U okviru kolegija Računalom posredovana komunikacija studenti su trebali napraviti projekt u paru koji je obuhvaćao teorijsku razradu teme, dodatne sadržaje i izvore s Interneta, prezentaciju i organizaciju ključnih pojmova, korištenje slika i grafova kako bi se dodatno ilustrirao i demonstrirao sadržaj. Cilj je bio potaknuti suradnju i timski rad između studenata te uključiti studente da doprinose stvaranju zajedničke baze znanja iz područja kolegija.

Slika 3. Primjer jedne stranice dnevnika

34


Vrednovanje studentskih projekata uključivalo je procjenu slijedećih kriterija: točnost navedenih informacija, kvaliteta prezentiranog sadržaja, gramatička točnost i ispravnost rečeničnih konstrukcija, osobni doprinos, vlastita mišljenja i zaključci te organizacija i prezentacija informacija. Svaki se od elementa procjenjivao ocjenom od jedan do pet (1 – 5). Jedan je dodijeljeno ako kriteriji uopće nisu bili zadovoljeni, a pet je dodijeljeno ako su kriteriji u potpunosti bili zadovoljeni. Nakon toga izračunala se prosječna ocjena za sve kriterije i ta ocjena predstavlja ocjenu tog dijela aktivnosti. Najbolji projekti služili su kao dodatni izvori za savladavanje gradiva kolegija. Primjer jednog projekta prikazan je na slici 5.

VAŽNOST KORIŠTENJA E-PORTFOLIJA Primjena e-portfolija omogućila je nastavnicima praćenje i mjerenje jesu li ostvareni ishodi učenja predviđeni nastavnim planom i programom kolegija. Sav je studentski rad organiziran i dostupan na jednom on-line-mjestu. Korisnik e-portfolija odlučuje o pravima pristupa sadržajima pa student može dodijeliti prava pristupa nastavnicima i kolegama, ali i drugima izvan sustava, npr. roditeljima ili budućim poslodavcima.

Povećana je interakcija između nastavnika i studenta te su nastavnici znatno lakše mogli dobiti povratne informacije od studenata. Aktivnostima u e-portfoliju produženo je vrijeme učenja, ne samo za vrijeme redovite nastave nego i izvan nje. Iako su te aktivnosti zahtijevale dodatno vrijeme i angažman studenata, postignuti su pozitivni utjecaji na motivaciju i na uspjeh u savladavanju kolegija. POVRATNE INFORMACIJE STUDENATA O E-PORTFOLIJU MAHARA Na kraju ciklusa izvođenja kolegija postavili smo temu za diskusiju vezanu uz e-portfolio Mahara. Pitali smo studente što su prema njihovom mišljenju prednosti, a što nedostaci e-portfolija Mahara. Primjer je jednog studentskog komentara na forumu: Studentica V.B., PITUP Zabok 2012.:„sam sustav je dobar. Ipak pričamo o sustavu kojem je baza open source i svi bugovi i ostali nedostaci se popravljaju ovisno o interesu zajednice (samo ih treba prijaviti). Od same ideje da na njemu predstavite sebe i svoja postignuća otišlo se i korak dalje te su ponuđeni razni sadržaji. Na e-portfolio zapravo možete staviti cijeli svoj život, digitalni portfolio. Tko voli... Neke stvari možda nisu logične te imena stavki mogu zavarati, ali se čovjek na to navikne. Tutorial postoji, na internetu ih ima masu. Jedan od relativno dobrih tutoriala je upravo i ovaj na linku desno: priručnik o radu sa sustavom". Za ono što nama treba je sasvim dovoljno. Za sve one koji žele više, na internetu mogu potražiti dodatne materijale. I na kraju, moje mišljenje o prednostima i nedostacima. Prednost sustava je u tome što drag&drop metodom, bez potrebe znanja programiranja, možemo napraviti prihvatljivu stranicu, svoj portfolio. Sadržaji koje postavljamo u e-portfolio mogu biti selektivno dostupni, sami određujemo tko vidi koje sadržaje. Nedostatke vidim u tome da postoji dosta problema u radu iz različitih browsera, nema pretraživanja po sadržajima, u pravilu se mogu embedati samo objekti google i youtube. Nedostatak je i što jako malo ljudi koristi e-portfolio kao sustav.“ Ostali su studentski komentari vezani uz prednosti e-portfolija Mahara: jednostavnost korištenja, dobar dizajn, postojanje korisnih funkcionalnosti kao npr. pravo pristupa i izrada životopisa, korisno za praćenje rada studenata, dovoljna količina uputa (video i tekst), koristan za razvoj raznih vještina (komunikacijske, prezentacijske, multimedijalne vještine), mogućnost boljeg upoznavanja drugih studenata itd. Studentski su komentari vezani uz nedostatke e-portfolija Mahara: loši prijevodi za neke od funkcionalnosti, neke funkcionalnosti nisu podržane u svim preglednicima, ne rade ili nisu do kraja dovršene, nema mogućnosti pretraživanja prema sadržaju, nema mogućnosti samostalnog uređivanja pozadina, nepovezanost s drugim sustavima (npr. Moodle, Hzzo) itd.

Slika 5. Primjer timskog projekta

http://moodle.srce.hr/eportfolio/artefact/file/download.php?file=34293&post=732�

35


KORISTI E-PORTFOLIJA Pregledom literature iz područja e-portfolija mogu se izdvojiti neki općeniti razlozi zašto je korisno koristiti se e-portfolijom: studenti e-portfoliju mogu pristupiti bilo kada s bilo kojeg računala s internetskom vezom te sadržaj svojih portfolija mogu lako podijeliti s drugima (Pullman 2002), studenti su motiviraniji za izradu web orijentiranih portfolija umjesto klasičnih papirnatih (Driessen et al. 2007), korištenje e-portfolija može poduprijeti razvoj raznih vještina kao što su pisanje, organizacija, prezentacija, komunikacija, kritičko promišljanje itd. (Butler 2006), e-portfolijo omogućava vrednovanje procesa učenja i ishoda učenja (Barrett 2010), e-portfolio je prikladan alat za formativno i sumativno vrednovanje rada studenata (Barberà et al. 2007, Buzzetto-More 2010), uključuje studente u proces učenja te ih potiče da preuzmu odgovornost za vlastito učenje (Yang 2003, Lopez-Fernandez i Rodriguez-Illera 2009). Reference:

• Barberà, E., Guasch, T. (2007). Espasa, A., E-portfolio to assess professional competences in university virtual classrooms, Proceedings of the sixth conference on IASTED International Conference Web-Based Education - 2, str. 406 – 409.

• Barrett, H. C. (2010). Balancing the Two Faces of ePortfolios, Educação, Formação & Tecnologias, str. 6-14. Retrieved May 15, 2011, preuzeto s: http://eft.educom.pt/index.php/eft/article/viewFile/161/102

• Butler, P. (2006). A Review Of The Literature On Portfolios And Electronic Portfolios, eCDF ePortfolio Project, Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 2.5, Retrieved June 26, 2012: http://www.tss.uoguelph.ca/projects/ePresources/Review%20of%20literature%20on%20portfolios%20and%20ePortfolios.pdf

• Buzzetto-More, N. (2010). Assessing the Efficacy and Effectiveness of an E-Portfolio Used for Summative Assessment, Interdisciplinary Journal of E-Learning and Learning Objects 6, str. 45-62.

• Driessen, E. W., Muijtjens, A. M. M., Van Tartwijk, J., Van Der Vleuten, C. P. M. (2007). Web- or paper-based portfolios: is there a difference? Medical Education, 41: 1067–1073.

• Pullman, G. (2002). Electronic portfolios revisited: The efolios project, Computers and Composition 19 (2002), str. 151–169.

• Lopez-Fernandez, O., Rodriguez-Illera, J.L. (2009). Investigating university students’ adaptation to a digital learner course portfolio, Computers & Education 52, str. 608–616.

• Yang, N. D. (2003). Integrating portfolios into learning strategy-based

instruction for EFL college students”, IRAL: International Review of Applied Linguistics in Language Teaching, 41(4), str. 293.

36


4. IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U CJELOŽIVOTNOM OBRAZOVANJU

37


4.1. RAZVOJNI E-PORTFOLIO NA PROGRAMIMA CARNETOVE E-LEARNING

AKADEMIJE BRANKA VUK, POMOĆNICA RAVNATELJA ZA PODRŠKU OBRAZOVANJU, HRVATSKA AKADEMSKA I ISTRAŽIVAČKA MREŽA – CARNET CARNetova E-learning akademija jednogodišnji je on-line obrazovni program o uporabi IKT-a u poučavanju namijenjen nastavnicima u svim područjima obrazovanja. Program nudi kombinaciju inovativnih alata i nastavnih aktivnosti među kojima je i razvoj osobnog e-portfolija u sustavu Mahara. Od polaznika se očekuje da postupno dodaju materijale u svoj portfolio za što dobivaju bodove koji ulaze u završnu ocjenu. Aktivnost se, između ostalog, temelji na odgovaranju na pitanje o tome što je naučeno na kraju svakog modula, čime se polaznike želi potaknuti na promišljanje o vlastitom procesu učenja, na uporabu metakognitivnih vještina te na razvoj digitalnih vještina uporabom još jednog digitalnog alata. E-LEARNING AKADEMIJA E-learning akademija (ELA) dvosemestralni je on-line obrazovni program namijenjen nastavnicima koji žele rabiti IKT u svojoj učionici i nastavi, a razvila ga je i izvodi Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet). Polaznici mogu odabrati jedan od tri ponuđena programa – E-learning Management, E-learning Tutoring i E-learning Course Design. Ciljana publika su nastavnici na svim razinama obrazovnog sustava. Polaznici uče o teoriji e-učenja, proučavaju nastavne strategije i materijale, strategije vrjednovanja i alate za uporabu tih strategija u on-line ili u kombiniranom (eng. blended) okruženju. Osim teorijskog znanja, aktivno sudjeluju u aktivnostima te se koriste alatima o kojima uče. Jedna od aktivnosti na E-learning akademiji je izrada e-portfolija polaznika pomoću alata otvorenog koda za e-portfolio i društveno umrežavanje Mahara. AKTIVNOST IZRADE E-PORTFOLIJA NA ELA-I Aktivnost izrade e-portfolija koja je osmišljena i rabi se na programima ELA-e prvenstveno je razvojnog karaktera, no ima odlike i ocjenjivanja te reprezentacijskog portfolija.

E-portfolio se rabi u nastavi četiri godine i izrada osobnog portfolija sada je aktivnost koja se ocjenjuje na sva tri programa ELA-e. Ipak, način izvođenja aktivnosti tijekom godina razvio se na osnovi iskustava i povratnih informacija polaznika. Razvoj te aktivnosti može se podijeliti u tri faze.

• PRVA FAZA U početku je mogućnost izrađivanja osobnog portfolija i eksperimentiranje s alatom i konceptom e-portfolija te postavljanje zadaća dana samo polaznicima programa Course Design. Polaznici nisu dobili nikakve upute za rad s alatom niti upute za konkretne aktivnosti te im je prepuštena odluka žele li se ili ne koristiti tim alatom i ako da, kako. Iako je većina polaznika (18 od 23) otvorila račun u sustavu Mahara, izrađen je relativno mali broj portfolija (samo je 7 polaznika imalo neki sadržaj) i to su uglavnom bili aktivniji članovi grupe, a ti su portfoliji bili sasvim jednostavni i nikada se nisu razvili u prave e-portfolije. Alatom se većina koristila samo kao platformom za predaju zadaće, a samo je jedan polaznik dodao i druge sadržaje.

• DRUGA FAZA Ti pokazatelji naveli su voditelje programa na zaključak da je potrebno formalno ocjenjivati i osmišljeno uključiti e-portfolio u nastavu ako žele potaknuti njegovu uporabu kod polaznika kao i pozitivan utjecaj na proces učenja. Također se ispostavilo da je zbog složenosti Mahare polaznike potrebno obučiti za rad sa sustavom. Kao rezultat e-portfolio je uveden kao aktivnost na sva tri programa, u oba semestra, a za polaznike je organizirana uvodna radionica o Mahari. Polaznici su upućeni da izrade svoje profile u Mahari i dodaju najmanje jedan osvrt po modulu. Pitanja za osvrt (povezana s temom modula) i povratnu informaciju dobili su od svojih tutora.

38


Za tu aktivnost određeno je simboličnih 5% ocjene (pet bodova u svakom semestru), što je, kako se pokazalo, bila dovoljna motivacija da svi polaznici izrade svoj e-portfolio i redovito ga nadograđuju. Ipak, jedan su od uočenih problema povratne informacije tutora na mišljenja i osvrte polaznika. Aktivnost je ponovno dorađena za sljedeću generaciju polaznika.

• TREĆA FAZA – RAZVOJNI E-PORTFOLIO Izmijenjena su dva aspekta aktivnosti – kriteriji vrjednovanja i aktivnost kao takva. Osnovna potreba za izmjenom bila je potaknuti razvoj kompetencija polaznika, posebice informacijskih, te vještina učenja, kao i poticati intenzivnije učenje. Druga izmjena odnosila se na poboljšanje objektivnosti vrjednovanja. Većina se nastave na ELA-i održava u sustavu Moodle te je uporaba Mahare za izradu portfolija pružila polaznicima mogućnost svladavanja još jednog alata za e-učenje i unaprjeđenje svoje digitalne kompetencije. Aktivnost je izmijenjena tako da uključuje dva zadatka po modulu – osvrt na temu povezanu sa sadržajem modula i osvrt na proces učenja kroz pitanje „Što sam naučio/la?“ na kraju svakog modula, čime polaznici razvijaju kompetenciju učenja kako učiti. Polaznici su ohrabreni napisati što su naučili iz dostupnih materijala, diskusija, od ostalih polaznika, ali i što se u njihovom privatnom životu događalo u vrijeme trajanja nastave. Odabir formata i opsega osvrta prepušten je polaznicima, što je rezultiralo različitim oblicima, od kratkih natuknica do duljih tekstova te je variralo od osobnih mišljenja do analiza s citiranjem literature. Polaznici su uključili i druge sadržaje, od osobnih informacija i fotografija do priloženih multimedijalnih sadržaja (vidi Sliku 1). Broj bodova povećan je na šest po semestru (od mogućih 100), a tutori, iako su preko društvenih dijelova Mahare komunicirali s polaznicima, nisu upisivali ocjenu i komentar na osvrte polaznika. Bodovi su dodjeljivani na temelju redovitog objavljivanja sadržaja kao motivacija za kontinuirani rad. S ciljem uklanjanja mogućih prepreka u učenju i kako bi se pozornost usmjerila od alata prema sadržaju, polaznici su dobili upute, obučeni su za rad sa sustavom (radionica u trajanju od sat i pol o mogućnostima Mahare) te im je dostupna on-line podrška kroz video upute, dok su za one naprednije i radoznale ostavljene ostale mogućnosti sustava koje mogu samostalno proučiti ako to žele. Takav model rabi se već dvije godine.

REZULTATI Na kraju svakog semestra od polaznika se tražilo da ocijene korisnost i doprinos, aktivnosti pisanja e-portfolija, kvalitetu svojeg učenja i da komentiraju način vrjednovanja portfolija. U svojim komentarima polaznici su procijenili da im je pisanje osvrta na proces učenja bilo korisno iz više razloga: 1) potaknulo ih je na prepričavanje i preformuliranje toga što su naučili, zbog čega su to bolje zapamtili, 2) potaklo ih je da propituju i preispituju svoje stavove o nekim temama, 3) omogućen im je uvid u osvrte drugih polaznika, a time i nadograđivanje znanja, 4) pisanje osvrta potaklo ih je da ideje i stavove organiziraju i pretoče u konkretne riječi, 5) omogućeno im je da usvojeno gradivo stave u širi kontekst (parafrazirani komentari koje su polaznici pisali u anketi). Ipak, i nakon dorade ovih aktivnosti, koncept e-portfolija nije bio privlačan svim polaznicima, što je bilo vidljivo iz toga da neki nisu uopće sudjelovali ili su smanjili sudjelovanje kako se primicao kraj semestra. Komentari su također pokazali da neki od polaznika nisu vidjeli smisao te aktivnosti. Nasuprot tomu, tutori su aktivnost ocijenili kao vrijedan uvid u proces učenja polaznika i njihov napredak, kao i jedan od načina da osiguraju vođenje koje je prilagođeno polaznicima. „Aktivnost izrade e-portfolija puno je pomogla. Čitajući osvrte polaznika na njihov napredak, bili smo u mogućnosti vidjeti jesmo li postigli svoje ciljeve. Ako smo primijetili da više polaznika nije postiglo ciljeve, mogli smo više naglasiti one dijelove koji su nedostajali“ (Tutor na programu Course Design, 2010./2011.). ZAKLJUČAK Aktivnost izrade e-portfolija na E-learning akademiji u principu je dobro prihvaćena među polaznicima kao nova nastavna metoda i način na koji se polaznici mogu osvrnuti na vlastito znanje. Sve generacije koje su se koristile e-portfolijem imale su mogućnost odlučiti hoće li sudjelovati u toj aktivnosti i biti dio društvene mreže na sustavu za e-portfolio ili ne. Kako je dizajn aktivnosti prilagođavan iz godine u godinu, mijenjalo se i sudjelovanje polaznika. Komentari polaznika upućuju na to da su ciljevi unaprjeđenja njihove svijesti o procesu učenja uvelike ostvareni, što je naznaka da, ako se pravilno rabi, e-portfolio može biti prikladan alat za razvoj kompetencije učenja kako učiti. Uporaba dodatnog alata za e-portfolio također je ocijenjena korisnom za njihovu digitalnu kompetenciju. Iako sustav Mahara nema sve željene odlike te

39


su ga polaznici ocijenili neintuitivnim, još uvijek je najbolji alat za e-portfolio koji se nudi te će se koristiti u programu dok se ne nađe novo rješenje. Pozitivni su učinci te aktivnosti za tutore i njihovo vođenje polaznika vrijedni i značajni. Uvođenje e-portfolija i naglašavanje njegova razvojnog aspekta dalo je ohrabrujuće rezultate u prijašnjim programima ELA-e i ostat će važna nastavna aktivnost. Ipak, kako bi aktivnost i dalje doprinosila razvoju vještina učenja i digitalne kompetencije naglasak će i dalje biti na upoznavanju polaznika s alatom kao i sa svrhom aktivnosti. Dobiveni rezultati i dalje će biti tema proučavanja tima ELA-e s ciljem širenja uporabe e-portfolija kao važnog alata za razvoj vještina učenja i unaprjeđenja kvalitete poučavanja.

Slika 1. Primjer portfolija polaznika ELA-e u akademskoj godini 2010./2011.

40


5. E-PORTFOLIO NA SVEUČILIŠTU U PORTU ISABEL MARTINS I TERESA CORREIA, CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU SVEUČILIŠTA U PORTU, PORTUGAL Sveučilište u Portu trenutačno je najveća obrazovna i istraživačka ustanova u Portugalu. Na Sveučilištu ima skoro 31.000 studenata, 2.400 nastavnika i znanstvenika te 1.700 zaposlenika u administraciji. Na 15 sastavnica, od čega je 14 fakulteta i jedna visoka poslovna škola, postoji 69 znanstvenih istraživačkih jedinica smještenih u tri kampusa u Portu. Sveučilište nudi čitav niz kolegija, pokrivajući različita područja studija i sve razine visokog obrazovanja. S više od 700 studijskih programa godišnje, od fakultetskih do programa cjeloživotnog profesionalnog usavršavanja, na Sveučilištu svatko može pronaći nešto za sebe. U zadnjih je nekoliko godina Sveučilište svoje napore usmjerilo na postizanje kvalitetnog obrazovanja dijelom i kroz poboljšane nastavne metode te ulaganjem u istraživanje i nove tehnologije. Iz strateških je razloga uspostavljen Centar za nove tehnologije u obrazovanju (eng. New Technologies in Education, NTE) koji ima ključnu ulogu u misiji Sveučilišta. Centar je osnovan 2003. godine s ciljem poticanja i ostvarivanja inicijative otvorenog obrazovanja i obrazovanja na daljinu. Misija je Centra informiranje i podrška u uporabi IKT-a u nastavi i procesu učenja te mu je glavna djelatnost tehnička i pedagoška podrška nastavnicima koji se koriste sustavom za e-učenje kao dodatnim alatom nastavi u učionici. Uloga Centra uključuje, osim tehničke podrške i edukacije u korištenju tehnologija i alata e-učenja, pedagoške savjete o implementaciji tehnologije u nastavni proces u cilju unaprjeđenja učenja studenata. Kao odgovor na upite pojedinih nastavnika 2006. godine jedan su od ciljeva Centra postali i informiranje i obuka o uporabi digitalnih portfolija kao alata za vrjednovanje i učenje. S obzirom na povećani interes nastavnika za pitanje e-portfolija, 2007. godine Centar je pokrenuo projekt implementacije e-portfolija s ciljem povećanja uporabe e-portfolija u akademskoj zajednici. Glavna je ideja bila uporaba e-portfolija za praćenje napretka studenata (kognitivnog, afektivnog i metakognitivnog) kroz organizirano i planirano prikupljanje njihovih radova. E-portfolio se nastoji koristiti kao alat za vrjednovanje učenja studenata tijekom školovanja (eng. student learning journey), odnosno kao ogledalo njihovih znanja, vještina i kompetencija ukazujući na važnost promišljanja vlastitog napretka u akademskom i profesionalnom životu.

Tim projektom Sveučilišta naglasak je stavljen na uporabu digitalnih alata s ciljem poticanja studenata na samostalno učenje, promišljanje i vrjednovanje procesa učenja, a ne na odabir tehnologije za izradu e-portfolija. Na početku je projekta najprije trebalo konzultirati nastavnike i provjeriti koriste li se i kako takvom vrstom alata za vrjednovanje napretka studenata te postoji li interes za to među nastavnicima. Organizirani su sastanci kako bi se prikupile informacije i razjasnile neke ideje te je nakon toga okupljena mala skupina od šest nastavnika koji su već imali neka znanja o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija i e-portfolija. Ta je skupina postala odgovorna za testiranje uporabe e-portfolija za vrjednovanje znanja studenata u jednom od svojih kolegija. Implementacija pilot-projekta bila je podijeljena u tri faze: • 1. FAZA

Radni sastanci s nastavnicima kako bi se razjasnila važna pitanja: - Ciljevi i organizacija: Kako će se koristiti e-portfolio? Zašto? Za

što? Kada? - Kako e-portfolio može poboljšati vrjednovanje i ocjene? - Kakvu strukturu usvojiti (strogu, preporučenu ili fleksibilnu)? - Koji su kriteriji evaluacije?

Smjernice (prijedlozi mogućih struktura, alata, prikaz primjera, sakupljanje literature itd.)

Otvaranje prostora za razmjenu informacija i iskustava (Moodle)

• 2. FAZA Nastavnici su propitivali svoje uobičajene tehnike i metode

poučavanja Prezentacija projekta studentima:

- razjasniti koncept e-portfolija - objasniti važnost reflektivnog promišljanja - objasniti načine vrjednovanja - osigurati tehničku podršku za moguće poteškoće

41


Diskusija (nastavnici / studenti) o evaluaciji e-portfolija:

- postojanje svih dogovorenih elemenata - organizacija - odabir i sistematizacija sadržaja - istraživanje i sinteza teksta - promišljanje o procesu učenja (sadržaj, samoprocjena,

međusobna procjena) - kreativnost / utjecaj

• 3. FAZA

Izrada studentskih e-portfolija Nastavnici nadgledaju proces Analiza izrađenih e-portfolija

Iskustva stečena u projektu pokazala su da je pedagogija najvažniji aspekt pri uporabi e-portfolija. No važno je osigurati i potreban jedinstveni alat za razvoj e-portfolija kako nastavnici ne bi imali poteškoća s ocjenjivanjem radova izrađenih u različitim alatima i samim time strukturno neusklađenih. Sloboda odabira alata može biti štetna iako se na prvi pogled ne čini tako (zbunjenost studenata, tehnička pitanja, podrška i sl.). Još jedan od zaključaka je da nastavnici često ne objasne studentima dovoljno jasno korisne strane uporabe e-portfolija, što ima važnu ulogu u procesu jer se odaziv studenata i njihovo prihvaćanje rada na e-portfoliju dosta razlikuju u slučaju kada studenti nisu dobro obaviješteni od slučajeva u kojima studenti imaju jasne smjernice i razumiju što se od njih očekuje.

42


6. IMPLEMENTACIJA E-PORTFOLIJA NA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU TONA PERIŠIĆ PINTEK, PROF. CENTAR ZA E-UČENJE SVEUČILIŠNOGA RAČUNSKOGA CENTRA SRCA Sveučilište u Zagrebu je tradicionalno, istraživački orijentirano sveučilište sa tradicijom starom preko 340 godina u području visokog obrazovanja. Na Sveučilištu u Zagrebu neke od informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) primjenjuju se još od 90-tih godina prošlog stoljeća uglavnom od strane pojedinaca ili fakulteta koji po svojoj vokaciji koriste ICT. Proces sustavne implementacije e-učenja na Sveučilištu u Zagrebu započeo je 2007. usvajanjem, na Senatu Sveučilišta, Strategije e-učenja te uspostavom Ureda za e-učenje i Povjerenstva za e-učenje Sveučilišta u Zagrebu te Centra za e-učenje u Srcu. Jedna od aktivnosti definirana u Strategiji e-učenja (D-5) je uspostava i održavanje e-portfolio sustava na Sveučilištu i/ili na fakultetima Sveučilišta. U okviru Strategije e-učenja, e-portfolio je definiran kao sustav za unificirano evidentiranje stečenih kvalifikacija i iskustava tijekom obrazovanja u cilju pomoći studentima ne samo u ostvarivanju mobilnosti tijekom studija, nego i pri njihovom zapošljavanju i početku profesionalne karijere. Centar za e-učenje Srca 2008. godine uspostavio je i održava e-portfolio sustav za potrebe Sveučilišta. Do tada su postojali neki pokušaji za njegovo korištenje od strane pojedinih nastavnika. E-portfolio sustav koji je uspostavio Centar za e-učenje baziran je na softveru otvorenog koda Mahara i dostupan je korisnicima u akademskoj zajednici. E-portfolio sustavu pristupa se na adresi http://merlin.srce.hr/eportfolio ili putem sustava za e-učenje Merlin. Kao pomoć pri korištenju sustava i njegovih mogućnosti djelatnici Centra izradili su priručnik i animacije o radu sa sustavom te drže tečaj „Kako izraditi e-portfolio“, a podrška je osigurana i putem helpdeska i konzultacija. Na sustavu za e-portfolio koji održava Centar za e-učenje Srca u 2012. godini bilo je preko 5000 korisnika i 90 grupa. Osim e-portfolio sustava koji održava Centar za e-učenje Srce, nekoliko fakulteta je uspostavilo svoje e-portfolio sustave s namjenom korištenja za potrebe nastave (npr. Fakultet organizacije i informatike i Medicinski fakultet). Uporaba e-portfolija u obrazovnom procesu na Sveučilištu u Zagrebu je još na početku, ali već postoji skupina nastavnika koji su prepoznali njegove mogućnosti i koriste e-portfolio za potrebe formativnog vrednovanja studenata te kao način kontinuiranog praćenja rada studenata tijekom kolegija.

Anketa o e-učenju za 2011. godinu na Sveučilištu u Zagrebu ukazala je da 34% nastavnika ima vlastite web stranice i/ili e-portfolio, te da 16,5% nastavnika koristi e-portfolio u nastavi. Centar za e-učenje Srca i dalje će prikupljati iskustva europskih sveučilišta u primjeni e-portfolija te prenositi saznanja i informacije akademskoj zajednici, također će poticati i educirati nastavnike za rad s ovim sustavom u cilju unaprjeđenja kvalitete obrazovnog procesa i postizanja modela obrazovanja „usmjerenog na studenta“. Reference:

• E-portfolio sustav Centra za e-učenje, Sveučilište u Zagrebu, 2008., URL: http://moodle.srce.hr/eportfolio/

• Kučina Softić, S. (2012): Rezultati ankete o e-učenju na Sveučilištu u Zagrebu (prosinac 2011. godine), Sveučilište u Zagrebu, Ured za e-učenje, 2012., URL: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/e-ucenje/Sveuciliste_u_Zagrebu_Anketa_e_ucenje_2011_Rezultati_20120509.pdf

• Strategija e-učenja Sveučilišta u Zagrebu 2007.-2010., Sveučilište u Zagrebu, Sveučilišna tiskara, 2007., dostupno i na URL: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/Sveuciliste_u_Zagrebu_Strategija_e_ucenja_Senat_v1.pdf

http://merlin.srce.hr/eportfolio�

http://moodle.srce.hr/eportfolio/�

http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/e-ucenje/Sveuciliste_u_Zagrebu_Anketa_e_ucenje_2011_Rezultati_20120509.pdf�



http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/Sveuciliste_u_Zagrebu_Strategija_e_ucenja_Senat_v1.pdf�

http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/Sveuciliste_u_Zagrebu_Strategija_e_ucenja_Senat_v1.pdf�

43


ZAHVALA Priručnik su recenzirale kolegice Isabel Martins i Teresa Correia iz Centra za nove tehnologije u obrazovanju Sveučilišta u Portu, Portugal. Zahvaljujemo prof. dr.sc. G. Bubašu, prof. Pauli Queirós, Anić Ćorić, mag. inf, Branki Vuk, Isabel Martins i Teresi Correia na doprinosu u izradi ovog Priručnika. Zahvaljujemo Sveučilištu u Zagrebu - Fondu za razvoj što je prepoznao vrijednost ovog projekta u unapređenju obrazovnog procesa na Sveučilištu u Zagrebu. Projektni Tim

„E-portfolio kao nastavna aktivnost“ - srce.unizg.hr · „E-portfolio kao nastavna...

Documents

Transcript of „E-portfolio kao nastavna aktivnost“ - srce.unizg.hr · „E-portfolio kao nastavna...