Drutveno odgovorne kompanije imaju znatno veu teinu nego to se na prvi pogled ini.

Njihova je vanost vea od onog to pokazuju brojke financijskih izvjea.

Kolika je stvarna teina Adris grupe?!

Drutveno odgovorne kompanije imaju znatno veu teinu nego to se na prvi pogled ini.

Njihova je vanost vea od onog to pokazuju brojke financijskih izvjea.

Kolika je stvarna teina Adris grupe?!

Adris grupaGodinje izvjee 2010.

Adris grupaGodinje izvjee 2010.

Misija osigurati razvoj svih stratekih poslovnih jedinica vodei rauna o zadovolj stvu djelatnika i krajnjih potroaa na nain koji jami rast vrijednosti dionikog kapitala te koji je u skladu s interesima zajednice u okviru koje Adris grupa posluje.

Vizija biti regionalni lider u svim aspektima poslovanja oslanjajui se na tradiciju, vlastite potencijale te na inovativan i dinamian pristup tritu.

Misija osigurati razvoj svih stratekih poslovnih jedinica vodei rauna o zadovolj stvu djelatnika i krajnjih potroaa na nain koji jami rast vrijednosti dionikog kapitala te koji je u skladu s interesima zajednice u okviru koje Adris grupa posluje.

Vizija biti regionalni lider u svim aspektima poslovanja oslanjajui se na tradiciju, vlastite potencijale te na inovativan i dinamian pristup tritu.

9Godinje izvjee 2010.

Pismo predsjednika Uprave dioniarima 11

Adris grupa d.d. 19

Poslovanje Adris grupe u 2010. godini 37

Izvjee neovisnog revizora i konsolidirani financijski izvjetaj za 2010. 57

Sadraj

9Godinje izvjee 2010.

Pismo predsjednika Uprave dioniarima 11

Adris grupa d.d. 19

Poslovanje Adris grupe u 2010. godini 37

Izvjee neovisnog revizora i konsolidirani financijski izvjetaj za 2010. 57

Sadraj

11Godinje izvjee 2010.

Pismo predsjednika Uprave dioniarima

Potovani dioniari!

Ve treu godinu zaredom poslujemo na tritima zemalja u kojima traju depresivne gospodarske prilike. Uzrokovano je to gospodarskim slabostima tih zemalja, a oitovalo se nakon poznatog financijskog sloma i recesije u razvijenim zemljama svijeta, ime su se produbili nerijeeni strukturni i tranzicijski problemi, napose u malim i otvorenim nacionalnim ekonomijama.

Pozicija i potronja glavnih proizvoda Adrisovih kompanija izravno ovise o trenutanom stanju i trendovima u gospodarstvu, o socio-ekonomskom strukturiranju potroaa i njihovoj kupovnoj moi te o preferencijama i ponaanju u kriznim situacijama. Odnosi se to i na usluge odmora u Maistri, kao i na uivanje proizvoda Tdr-a i zdrave prehrane iz Cromarisa te na usluge lokacijski pogodne kupnje svakodnevnih potreptina u stotinama naih ki-oska u Hrvatskoj i regiji. Istodobno, na poslovanje naih glavnih kompanija i na trinu poziciju njezinih proizvoda izravno utjeu ne samo ope nego i posebne sektorske mjere gospodarskih politika u pojedinoj zemlji. Posebno istiemo mjere porezne politike, politike liberalizacije, agrarne politike, anti-puakih zakona ili npr. Zakona o turistikom zemljitu, kakav se uvodi u Hrvatskoj. Gospodarska je kriza potaknula i rast nezaposlenosti, produbljuje

11Godinje izvjee 2010.

Pismo predsjednika Uprave dioniarima

Potovani dioniari!

Ve treu godinu zaredom poslujemo na tritima zemalja u kojima traju depresivne gospodarske prilike. Uzrokovano je to gospodarskim slabostima tih zemalja, a oitovalo se nakon poznatog financijskog sloma i recesije u razvijenim zemljama svijeta, ime su se produbili nerijeeni strukturni i tranzicijski problemi, napose u malim i otvorenim nacionalnim ekonomijama.

Pozicija i potronja glavnih proizvoda Adrisovih kompanija izravno ovise o trenutanom stanju i trendovima u gospodarstvu, o socio-ekonomskom strukturiranju potroaa i njihovoj kupovnoj moi te o preferencijama i ponaanju u kriznim situacijama. Odnosi se to i na usluge odmora u Maistri, kao i na uivanje proizvoda Tdr-a i zdrave prehrane iz Cromarisa te na usluge lokacijski pogodne kupnje svakodnevnih potreptina u stotinama naih ki-oska u Hrvatskoj i regiji. Istodobno, na poslovanje naih glavnih kompanija i na trinu poziciju njezinih proizvoda izravno utjeu ne samo ope nego i posebne sektorske mjere gospodarskih politika u pojedinoj zemlji. Posebno istiemo mjere porezne politike, politike liberalizacije, agrarne politike, anti-puakih zakona ili npr. Zakona o turistikom zemljitu, kakav se uvodi u Hrvatskoj. Gospodarska je kriza potaknula i rast nezaposlenosti, produbljuje

12 ADRIS GRUPA 13Godinje izvjee 2010.

negativne demografske trendove te izaziva socijalna i politika previranja. To sve negativno utjee na turistika kretanja i potronju, kao i na potronju ostalih naih proizvoda i usluga.

U takvim uvjetima, uz nisku opu stopu inflacije, odnosno, stabilnu opu razinu cijena, navedene mjere gospodarske politike izazvale su znatan rast cijena naih duhanskih proizvoda u usporedbi sa svim drugim potroakim proizvodima. Zbog smanjenja dravnih potpora u poljoprivredi i stanja na svjetskom tritu, biljeili smo i znatan rast trokova sirovina (duhana i kar-tona) te energije. Izvjetajna godina bila je vremenski nepovoljna za turizam i izrazito nepovoljna za proizvodnju duhana. Zabiljeeno je i drastino realno smanjenje raspoloivog dohotka naih potroaa i gostiju. Na temelju trinih istraivanja i prema naim procjenama, u protekle tri godine dolo je do pada realnih prihoda potroaa, primjerice u Srbiji, za gotovo 25 posto, a u Hrvatskoj za vie od 11 posto. U panjolskoj je evidentirana jaka negativna koleracija izmeu volumena prodaje i stope nezaposlenosti. U protekle tri godine stopa nezaposlenosti u toj je zemlji porasla s 11,3 posto na 20,1 posto, a volumen prodaje cigareta istodobno se smanjio s 90,6 milijardi u 2008. godini na 72,7 milijardi u 2010. godini. Uz takve padove volumena trita, novom konkurentu kao to je Tdr, uklijetenom izmeu dviju tradicionalno trino dominantnih multinacionalnih kompanija, teko je postii daljnji profitabilni trini napre-dak. Turistiki promet, boravci i turistika potronja takoer su se promijenili pod negativnim djelovanjem slinih socio-gospodarskih imbenika.

Elementarne potrebe potroaa za dobrim proizvodima, za relaksiraju-im odmorom, za zdravom hranom to je sve roba tzv. masovne (iroke) potronje u kriznim su godinama za mnoge potroae poprimile odliku luksuzne potronje sa znatnom cjenovnom elastinou. Vrlo je izgledno da se nee vratiti ni opseg, ni struktura potronje iz predrecesijskog razdoblja. Ve smo i protekle godine naglasili da je to bilo doba tzv. iracionalnog izo-bilja izobilja u usporedbi s realnim mogunostima vlastitih ekonomija u bogatim zemljama, ali i u onima koje to nisu. Sve su one, i svi mi, svatko na svojoj razini, troili izvan stvarnih mogunosti i dugorone odrivosti. Oito dolazi do spoznaje da prevladavajui gospodarski ustroji, kao i predrecesijski globalni gospodarski boom, nisu dugorono odrivi ekonomski i ekoloki ali ni socijalno. Dananji gospodarski sustavi funkcioniraju samo pod uvjetima generiranja i odravanja sve veeg makroekonomskog rasta, nove i sve razno-likije ponude, a da se istodobno ne ostvaruju niti se stvaraju realne moguno-sti rasta potronje masovnih dobara i usluga. esto zapravo i nema stvarnih ivotnih potreba za sve te inovacije i sve iru lepezu nametnute ponude. Kako,

dakle, u tu prepunu potroaku koaru, koju pune mone transnacionalne i multinacionalne kompanije, te uz ogranieni i stagnirajui raspoloivi doho-dak, ugurati skuplje ili nove proizvode postojeih i novih kompanija? Pred nama je oito novo doba neizvjesnosti o kojemu vodimo rauna u daljnjim stratekim promiljanjima i investicijama, daljnjem razvoju i rastu sustava.

Odraz i uinke recesijskih prilika poblie moemo vidjeti na primjeri-ma duhanske industrije i turizma openito. Duhanska je industrija gotovo svugdje suoena ne samo sa stalnim rastom poreznog optereenja nego i s promjenama u troarinskom poreznom sustavu koje smanjuju raspon cijena izmeu najviih cjenovnih kategorija za meunarodne premijske brendove i svih onih brendova ije su cijene tradicionalno bile znatno ispod njih (rast tzv. fiksnog dijela troarina koji ne ovisi o maloprodajnoj cijeni u usporedbi s proporcionalnim dijelom poreza). Takav trend ujedno pokazuje pod ijim se utjecajem oblikuje porezna politika koja ne djeluje linearno nego praktiki diskriminira nacionalne i tradicionalne brendove.

Intenzivira se protupuako djelovanje u podrujima u kojima je to po-treba, ali i gdje je to nepotrebno i kontraproduktivno. Osim ve uobiajenih kampanja protiv puenja i daljnjih restrikcija doputenih prostora za puenje, svjedoci smo sve veeg ograniavanja u oglaavanju i izlaganju proizvoda, to onemoguava bilo kakvu masovnu komunikaciju s potroaem ak i pri uvoenju novih i inovativnih proizvoda. Neke su zemlje ve blizu uvo-enja generikog pakiranja, to znai da bi svi duhanski proizvodi trebali imati jednako i bezlino pakiranje. Razlikovat e se samo po nazivu marke proizvoda. Rigoroznije se reguliraju sadraj i sastav duhanskih proizvoda u pogledu duhanske sirovine, ali i svih doputenih aditiva. Ta nova regulativa uvodi se s argumentacijom koja nije uvijek i izravno zdravstvena. Duhanski proizvodi, kau predlagai takve regulative, ne smiju biti palatable, to znai da ne trebaju biti poeljni za uivanje. Moe li se oekivati da e jednog dana i proizvoai alkoholnih pia i okolade morati proizvoditi proizvode koji nisu pitki, odnosno ukusni?

Troarinski porezi, restrikcije i nova regulativa sastava duhanskih proi-zvoda osnovni su imbenici koji danas oblikuju trendove u potronji duhan-skih proizvoda globalno, ali i na naim tritima, razliitim intenzitetom, tj. ovisno o pojedinoj dravi. Glavni trendovi oituju se u obliku stalnog rasta maloprodajnih cijena, padu volumena prodaje, smanjenju raspona cijena, smanjenju broja cjenovnih kategorija i rastu potronje niih cjenovnih ka-tegorij