8OLFD 'DQLFH 3LQWHURYLü Ulica Josipa Bosendorfera ... · Trg svetog Trojstva Ulica Kamila...

Idejno oblikovno rješenje urbane opreme i

njezin prostorni raspored u Tvrđi u Osijeku

1/6

E

u

ro

p

ska

a

ve

n

ija

Trg Jurja Kriģaniĺa

U

lic

a

F

r

a

n

je

K

u

h

a

ļ

a

T

rg

s

v

e

to

g

T

ro

js

tv

a

U

lic

a

K

a

m

ila

F

irin

g

e

ra

U

lic

a

F

ra

n

je

M

a

rk

o

v

iĺ

a

Franjevaļka ulica

U

lic

a

J

o

s

ip

a

B

o

s

e

n

d

o

rfe

ra

Fakultetska ulica

Ulica Vatroslava Jagiĺa

U

lic

a

M

a

tije

P

e

tr

a

K

a

ta

n

ļ

iĺ

a

U

lic

a

T

a

d

ije

S

m

iļ

ik

la

s

a

U

lic

a

V

je

k

o

s

la

v

a

K

la

iĺ

a

Trg Vatroslava Lisinskog

U

lica D

anice P

interoviĺ

Europska avenija

U

l

i

c

a

K

n

e

z

a

T

r

p

i

m

i

r

a

TERASE - SEZONSKELINIJA OBUHVATA

SISTEM ELEMENATA URBANE OPREME

MODULARNE TERASE

3 TRGA

KOŠ ZA SMEĆE - POJEDINAČNI

PUTOKAZ

INFO PANO

STALAK ZA BICIKLE - POJEDINAČNI

KONZOLNA RASVJETA - POSTOJEĆA

SAMOSTOJEĆA RASVJETA - NOVA

PODNA RASVJETA - NOVA SMJER PRISTUPA GRADU

EKO PUNKT - PODZEMNI

SMJER VIZURA - ZIDINE

KONCEPT OBLIKOVANJA URBANE OPREME

Oblikovanje elemenata urbane opreme referira se na specifiļan kontekst TvrĽe

oblikom i koriġtenim materijalima.

Koncept se temelji na kutu kao osnovnom oblikovnom elementu - kut je

prisutan u tlocrtnom obrisu zidina TvrĽe (mjerilo cjeline) te na brojnim drvenim

vratima u naļinu slaganja drvenih uklada (mjerilo pjeġaka). Kut kao oblikovni

element u varijacijama se prezentira kroz sve elemente urbane opreme - kroz

oblikovanje cjelokupnog elementa, segmenta ili oznake/perforacije.

KONCEPT DISPOZICIJE URBANE OPREME

Dispozicijom nove urbane opreme definirana je postava elemenata u dvije faze

- faza 1 predstavlja postojeĺe stanje, dok faza 2 nastupa izmjeġtanjem kolnog

prometa te ureĽenjem svih dijelova (Trg Vladimira Nazora) i adekvatnom

prezentacijom prostora kao cjeline.

Unutar granice obuhvata prepoznati su i diferencirani prostori specifiļnih

karaktera te su u njima koncentrirani elementi urbane opreme:

TRGOVI - grupirani elementi urbane opreme

klupe, stalci za bicikle, ģardinjere, koġevi za smeĺe, informacijske ploļe,

orjentacijski plan, terase, elementi zaġtite od sunca - suncobrani, samostojeĺa i

podna rasvjetna tijela

PRILAZI TVRņI - linearan slijed elemenata urbane opreme, uz prilaz

klupe, stalci za bicikle, koġevi za smeĺe, informacijska ploļa/display i

orjentacijski plan na svakom ulazu u TvrĽu, samostojeĺa rasvjetna tijela

FRANJEVAĻKA ULICA - linearan slijed elemenata urbane opreme, uz drvored

klupe, podna rasvjetna tijela

Osim navedenih elemenata koncentriranih u pojedinom prostoru, pojedini

elementi postavljaju se u pravilnom meĽusobnom razmaku ili po potrebi: koġevi

za smeĺe na razmacima od cca 100m/po potrebi, putokazi na glavna kriģanja

ulica, stupiĺi za zaustavljanje prometa - po potrebi, a u fazi 2 na pristupnim

putevima (osim pristupa za interventna vozila i dostavu), konzolna rasvjetna

tijela u svim ulicama.

Situ

ac

ija

- s

he

ma

ra

sp

ore

da

u

rb

an

e o

pre

me

M

1

:1

00

0

50 25 50 100

Trg Jurja Križanića

Prostorna dispozicija elemenata urbane opreme odgovor je na razmjeġtaj postojeĺih elemenata trga. Cjelokupna

postava elemenata urbane opreme na Trg Jurja Kriģaniĺa podrazumijeva ukidanje koriġtenja dijela plohe trga kao

parkiraliġne povrġine. U skladu s tim, postava elemenata na sjevernoj i srediġnjoj zoni trga moguĺa je kao

nadopuna sadaġnjem naļinu funkcioniranja trga, dok je postava elemenata na juģnom dijelu definirana kao 'faza

2' - moguĺa nakon izmjeġtanja kolnog prometa iz prostora TvrĽe.

Koncept postave elemenata je definiranje granica plohe trga te uravnoteģenje vertikalnih elemenata sjevernog i

juģnog dijela u odnosu na os proļelja crkve.

Uz sjeverni rub kojeg definira postojeĺe visoko zelenilo smjeġteni su naizmjeniļno pojedinaļni elementi urbane

opreme - klupe, koġevi za smeĺe. Granica je noĺu naglaġena osvjetljenjem kroġnji stabala pojedinaļnim podnim

rasvjetnim elementima.

Srediġnji prostor trga osloboĽen je kako bi se naglasila srediġnja toļka - skulptura, prezentirali arheoloġki nalazi

oznaļeni poploļenjem, te naglasila povrġina trga kao predprostor crkve. Skulptura je naglaġena ugraĽenom

niskom/podnom rasvjetom.

Faza 2

Juģna granica definirana je vertikalnim elementima - visoka samostojeĺa rasvjetna tijela, kako bi se uspostavila

ravnoteģa sa sjevernim potezom stabala. IzmeĽu rasvjetnih elemenata smjeġteni su naizmjeniļno pojedinaļni

elementi urbane opreme - klupe, koġevi za smeĺe.

Na taj naļin elementima urbane opreme i visokim zelenilom definirane su dvije strane trga, dok treĺu ļini proļelje

crkve.

Trg Vladimira Nazora

Prostorni koncept

Postavljanje urbane opreme na Trg Vladimira Nazora podrazumijeva

ureĽenje tog prostora nakon izmjeġtanja kolnog prometa iz prostora TvrĽe

(faza 2).

Ovim natjeļajnim radom predloģene su osnovne odrednice prostora novog

trga, bez tendencije stvaranja idejnog rjeġenja ureĽenja trga. Naglaġavanjem

ovog prostora kao prostora 'treĺeg trga' izraģena je potreba za cjelovitim

sagledavanjem i ureĽenjem svih prostora TvrĽe te njihovom adekvatnom

prezentacijom. U skladu s time, koliļina i prostorna dispozicija urbane

opreme je orjentaciona.

Za neureĽeni prostor trga predloģeno je ureĽenje parkovnog karaktera -

Ăzeleniñ trg - kao proġirenje ġetnice uz rijeku, ali i kao protuteģa u odnosu na

druga dva trga te jedini naglaġeno ozelenjen prostor unutar TvrĽe. Razlog za

parkovni karakter ureĽenja je i 'memorija mjesta' temeljena na podatku da su

prostor trga od 18. stoljeĺa do 1930. ļinile zelene i ureĽene povrġine te se

tada nazivao Šetalište (Promenada).

S obzirom na arheoloġka istraģivanja na prostoru trga, odreĽena je zona

prezentacije arheoloġkih nalaza na sjevernom dijelu trga.

Dispozicija urbane opreme

Na juģnom dijelu trga (s obzirom na sjevernu zonu prezentacije arheoloġkih

nalaza) smjeġteni su grupirani elementi koje koriste pjeġaci prilikom

zaustavljanja - klupe, elementi za bicikle, info punkt.

Granica trga definirana je visokim samostojeĺim rasvjetnim elementima, dok

su pojedina stabla noĺu definirana ugraĽenom niskom/podnom rasvjetom -

osvjetljenjem kroġnje.

Kao moguĺnost predlaģe se postava montaģnih povrġina (terase, pozornice)

za povremena dogaĽanja (kulturne manifestacije).



2/6

3 a

mb

ije

nta

- 3

trg

a S

itu

ac

ija

M

1

:5

00

/ B

aza

e

le

me

na

ta

u

rb

an

e o

pre

me

- k

ub

us

M

1

:1

0

Baza elemenata urbane opreme

Bazu ļini kubus kvadratnog ili pravokutnog tlocrta na koji se fiksiraju

pojedinaļni funkcionalni elementi urbane opreme. Spoj baze i na nju

fiksiranih elemenata po potrebi postaje klupa/klupe, stalak za bicikle,

ģardinjera, koġ za smeĺe. Na jednoj bazi moguĺe je kombinirati viġe

razliļitih elemenata kao i njihov smjer postave.

S obzirom na moguĺnost postavljanja u razliļite prostore,

oblikovanjem se naglaġava moguĺnost prilaza elementima i njihovo

koriġtenje sa svih strana - elementi nemaju definiranu 'prednju',

'straģnju' i 'boļnu' stranu, veĺ se one ļitaju ovisno o lokaciji postave.

200

38

PODNA RASVJETNA TIJELA

SAMOSTOJEĆA RASVJETNA TIJELA

ZONA PREZENTACIJE ARHEOLOŠKIH NALAZA

POVRŠINA ZA POSTAVU MONTAŽNE POZORNICE

Trg Svetog Trojstva

Prostorna dispozicija elemenata urbane opreme naglaġava oblik trga (visoka samostojeĺa rasvjetna tijela),

srediġnji fokus (niska/podna rasvjeta - osvjetljenje skulpture i zdenaca) te namjenu i vaģnost graĽevina koje se

nalaze na obodu trga.

Visoka samostojeĺa rasvjetna tijela slijede i naglaġavaju oblik trga - postavljaju se duģ oboda trga, po 6

elemenata na svakoj stranici trga (meĽusobna udaljenost elemenata je 10-11 m). Granicu trga ļine svojom

vertikalnom dimenzijom (danju) i linijama osvjetljenja (noĺu).

Srediġnji fokusi trga - skulptura i zdenci naglaġeni su niskim/podnim rasvjetnim elementima, postavljenim na

naļin da su zakriveni deniveliranim elementima trga ili upuġteni u podnu plohu, kako ne bi ometali pjeġaļko

kretanje povrġinom trga, kao i osigurali zaġtitu od vandalizma.

Dispozicija ostale urbane opreme definirana je u odnosu na namjenu graĽevina koje okruģuju trg - na juģnom

dijelu, vezano uz graĽevine s ugostiteljskim prostorima, nalazi se zona za montaģno-demontaģne plohe terasa

natkrivene suncobranima. Na sjevernom dijelu smjeġteni su grupirani elementi koje koriste pjeġaci prilikom

zaustavljanja ili korisnici institucija smjeġtenih u graĽevinama ok trga - klupe, elementi za bicikle, info punktovi,

ģardinjere. Uz istoļni i zapadni rub trga, izmeĽu stabala smjeġteni su naizmjeniļno pojedinaļni elementi urbane

opreme - klupe, koġevi za otpatke.

50

38



3/6

Sta

la

k za

b

ic

ik

le

/ K

lu

pa

M

1

:1

0

150

45

2

3

1

50

250

40

31

50

1 BETON - armirani beton s bijelim cementom, sitnim agregatom i polimernim dodacima za vodonepropusnost

2 DRVO - masiv (jasen), termo tretiran, zaġtiĺen premazom/lakom

3 ČELIK - vruĺe cinļan, lakiran mat lakom za metal, dodatna zaġtita premazom

1 2 3

50

50

31

70

51

90

50

50

1

2

1

2

3



4/6

Elementi rasvjete - samostojeća rasvjeta, podna rasvjeta / Stupić / Koš za otpatke / Žardinjera M 1:10

1 BETON - armirani beton s bijelim cementom, sitnim agregatom i polimernim dodacima za vodonepropusnost


3 PROFILIRAN SEGMENT - POVRŠINA ZA OPUŠKE

10

0

10

10

Rasvjeta

Postojeĺa konzolna rasvjeta se zadrģava zbog ekonomiļnosti i oļuvanja postojeĺeg izgleda proļelja. Po potrebi (na nedovoljno osvjetljenim dijelovima ulica ili nakon buduĺe obnove proļelja), niz konzolnih rasvjetnih tijela nadopunit ĺe se

istim elementom.

Manji broj samostojeĺih visokih rasvjetnih tijela uklanja se te zamjenjuje novima. Odabran tip suvremenog je izraza ļime se nadovezuje na oblikovanje nove urbane opreme, ali se oblikom i bojom referira i na postojeĺu konzolnu rasvjetu.

Dodatan razlog za izbor nove samostojeĺe rasvjete je njezina uloga u definiranju ģariġnih toļaka u urbanistiļkoj cjelini TvrĽe - ambijenata 3 trga te prilaznih poteza TvrĽi.

Uz samostojeĺa visoka rasvjetna tijela, predlaģe se i integriranje podne rasvjete - koncentrirano postavljene za naglaġavanje pojedinih elemenata unutar TvrĽe (skulptura trgova, sjevernog poteza zidina te kroġanja drvoreda u Franjevaļkoj

ulici i na Trgu Jurja Kriģaniĺa).

Elementi rasvjete odabrani su iz kataloga Philips rasvjetnih tijela te su u skladu sa zadrģanom konzolnom rasvjetom i projektiranim elementima u smislu oblikovanja, materijala, boje.

2

2

3



5/6

Montažna terasa - modularni sistem / Zaštita od sunca - suncobran M 1:20



3 PLATNO - plastificirano

200

20

0

Modularne montažne terase

Modul terase (200x200x12 cm) ļine pojedinaļni dijelovi (daske) na meĽusobnom razmaku od 0,5 cm. Elementi su fiksirani ļeliļnim profilima/roġtiljem koji istovremeno ġtiti / odvaja drvene dijelove od podne plohe. Popreļni presjek

pojedinaļnog drvenog elementa terase 14x2,1 cm, maksimalne duģine 240 cm. Koriġten materijal je masiv (jasen), termo tretiran (poveĺana otpornost na mehaniļke i atmosferske utjecaje) te zaġtiĺen premazom/lakom.

Na nosaļu-roġtilju modula terase integrirani su spojni elementi za meĽusobno povezivanje modula.

Suncobran (100x100 cm - baza, 10x15x415 cm - nosaļ, 400x400 cm - plastificirano platno, tlocrtno) je pomiļni element te se integrira u sistem modularnih terasa.

1

1

25

0

10

Kuhaļeva ulica

Kuhačeva street

Trg Vladimira Nazora

Vladimir Nazor square

Arheoloġki muzej Osijek

Archaeological museum

70 10 70

10

1

5 6

21

Trg Sv. Trojstva

jedan je od najstarijih osječkih

trgova. Nastao je početkom 18.

stoljeća izgradnjom vojne tvrđave.

Najstariji naziv trga bio je Vinski trg,

zato što se vino dopremalo iz

Baranje svake subote i srijede te se

na trgu prodavalo vojnicima i

gostioničarima. 1729. udovica

generala Petraša, zapovjednika

osječke tvrđave, podigla je zavjetni

kip Sv. Trojstva koji je trebao čuvati

grad od kuge, što dokazuju sveci

koji se nalaze na njemu, posebno:

Sv. Sebastijan, Sv. Rok, Sv. Rozalija

i Sv. Katarina.

Najstarija javna građevina na Trgu

Sv. Trojstva zgrada je Gradskog

magistrata i komorske direkcije

podignuta u baroknom stilu 1702.

godine. Pored zgrade Magistrata

nalazila se kuća trgovca i prvog

gradskog suca Ferdinanda Daniela

Vesentina (1690.-1693.), koja je

nakon nekoliko prodaja dana u

zakup gradu i spojena sa zgradom

Gradskog magistrata.

1715. na središnjem dijelu Trga Sv.

Trojstva podignuta je zgrada Glavne

straže. Kasnije je uklonjena, da bi

1729. na sjeverozapadnom dijelu

trga bila podignuta nova zgrada sa

stanom za zapovjednika Glavne

straže na prvom katu. Masivnost

zgrade te promatračnice s kupolom

maursko-venecijanskog oblika,

govori o njezinoj vojnoj namjeni.

Podizanjem zgrade vojnog

zapovjedništva, Glavne straže, i

zavjetnog kipa Sv. Trojstva, Trg Sv.

Trojstva dobio je svoj konačni izgled.

ULICA

FRANJE KUHAĻA

50

12

0

85

30

20

20

Povijesni razvoj

Nakon oslobođenja grada od osmanske vlasti 1687. austrijske vojne vlasti pristupile su

planskoj izgradnji nove tvrđave 1. kolovoza 1712., pod nadzorom zapovjednika osječke

tvrđave generala Johanna Stephana baruna von Beckersa. Podignuta je po uzoru na

nizinske nizozemske vojne fortifikacije.

Do 1722. tvrđava je uglavnom dovršena, ali su gradnje manjeg opsega bile nastavljene

do šezdesetih godina 18. stoljeća. U 19. stoljeću bilježimo izgradnju samo manjeg broja

zgrada unutar tvrđave. Zbog potreba vojske sve su građene od pečene opeke i kamena.

Osječka je Tvrđa u 18. i 19. stoljeću bila multietnički grad. U njoj su živjeli domaći ljudi i

doseljenici iz Štajerske, Kranjske, Bavarske, Moravske, Italije, Francuske, Ugarske,

Bugarske. Strani su doseljenici učili hrvatski jezik, ali ipak su službeni jezici bili latinski i

njemački. Pojedine su trgovačke obitelji govorile novogrčki i talijanski te francuski, pa

tako Tvrđa ima obilježje internacionalnog grada s više jezika.

Ulice Tvrđe nastajale su planski, a svojim su imenima pokazivale postojanje vojnih

objekata (Kasarnička, Vojarnička, Provianska) i koncentraciju obrta (Staklarska,

Mjernička, Obrtnička i sl.).

Izgradnja trga kroz povijest

Najstarija javna građevina na Trgu Sv. Trojstva zgrada je Gradskog magistrata i

komorske direkcije podignuta u baroknom stilu 1702. godine. Pored zgrade Magistrata

nalazila se kuća trgovca i prvog gradskog suca Ferdinanda Daniela Vesentina

(1690.–1693.), koja je nakon nekoliko prodaja dana u zakup gradu i spojena sa zgradom

Gradskog magistrata.

1715. na središnjem dijelu Trga Sv. Trojstva podignuta je zgrada Glavne straže. Kasnije

je uklonjena, da bi 1729. na sjeverozapadnom dijelu trga bila podignuta nova zgrada sa

stanom za zapovjednika Glavne straže na prvom katu. Masivnost zgrade te

promatračnice s kupolom maursko-venecijanskog oblika, govore o njezinoj vojnoj

namjeni. Podizanjem zgrade vojnog zapovjedništva, Glavne straže, i zavjetnog kipa Sv.

Trojstva, Trg Sv. Trojstva dobio je svoj konačni izgled.

Po nalogu princa Eugena Savojskog od 1724. do 1726. na sjevernoj je strani trga

podignuta zgrada vojnog zapovjedništva (Generalatshaus), kasnije vojarne

(Generalatskasserne) izgrađene u sintezi renesanse i baroka. Pročelje je zgrade

renesansno, osim portala koji je tipično barokni, s dvostrukim stupovima u dovratnicima

iznad kojih je valovito riješen balkon. 1765. dograđen je drugi kat.

U ovoj je zgradi bilo sjedište Slavonske general-komande od 1735. do 1786., te

Slavonske zemaljske vlade od 1736. do 1745. Istočno krilo prvobitno je bilo topnička

vojarna koja je daljnjim pregradnjama uklopljena u zgradu vojnog zapovjedništva.

U zgradi Generalata odsjedao je i austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Josip II. prigodom

svojih posjeta Osijeku. U zgradi je djelovalo i kazalište na njemačkom jeziku, najstarije u

Osijeku. Prema dokumentu o posudbi namještaja iz 1750. potvrđeno je da je postojalo

kao stalno glumište. Nalazilo se na prvom katu sjevernog krila Glavne komande. U

početku se sjedilo za običnim stolovima, a nakon podizanja drugog kata 1765., dobilo je

izgled pravog kazališta koje se sastojalo od pozornice, gledališta s ložama i galerije.

Predstave su počinjale u 18 sati zbog zatvaranja vrata tvrđe. U istoj je zgradi bilo i

sjedište društva Ressource, osnovanog 1857. Tvrđavski časnici i građani organizirali su

javne balove, igre i zabave sve do 1918.

Od 1877. u zgradi se nalazio dio postave današnjeg Muzeja Slavonije. U 20. stoljeću

balkonska ograda dobiva secesijske karakteristike.

Na južnoj strani trga nalazio se u 18. stoljeću niz građanskih kuća. U Kuhačevoj ulici br.

11 bila je kuća ravnatelja Slavonske komorske inspekcije baruna Alexandra Johanna von

Kallanecka. Kuću je oporučno ostavio ocima franjevcima koji su je zbog potreba gradnje

svog novog samostana zamijenili s vojskom za staru kuću generalata u blizini

samostana. Zbog svog položaja na glavnom trgu kuća je bila idealna za stan

zapovjednika mjesta.

Na današnjem br. 13, početkom 18. stoljeća, podignuta je kuća baruna Pejačevića, koja

je kasnije došla u posjed građana. Tako u 20. stoljeću vlasnikom postaje mesar Mirko

Kolčić koji je uklonio rozetu s plemićkim grbom nad kolnim ulazom i dao uklesati svoje

inicijale.

Sljedeća kuća u nizu (Kuhačeva 15) bila je krajem 17. stoljeća u vlasništvu ljekarnika

Franza Ludwiga Poccornyja. Tijekom 18. stoljeća izmjenjivali su se kao vlasnici

građanski i vojni ljekarnici, zbog čega se pretpostavlja da je baš tu bila najstarija osječka

građanska ljekarna. 1895.; u zapadnom dijelu kuće u kojoj je rođen, podignuta je

spomen-ploča violinistu Franji Krežmi. Na uglu prema Markovićevoj ulici br. 2 nalazila se

kuća trgovca Mihaela Pejačevića sa zanimljivim baroknim detaljem, kipom Sv.

Margarete.

Na današnjem br. 13, početkom 18. stoljeća, podignuta je kuća baruna Pejačevića, koja

je kasnije došla u posjed građana. Tako u 20. stoljeću vlasnikom postaje mesar Mirko

Kolčić koji je uklonio rozetu s plemićkim grbom nad kolnim ulazom i dao uklesati svoje

inicijale.

Povijesni razvoj

Nakon oslobođenja grada od osmanske vlasti 1687.

austrijske vojne vlasti pristupile su planskoj izgradnji

nove tvrđave 1. kolovoza 1712., pod nadzorom

zapovjednika osječke tvrđave generala Johanna

Stephana baruna von Beckersa. Podignuta je po

uzoru na nizinske nizozemske vojne fortifikacije.

Do 1722. tvrđava je uglavnom dovršena, ali su

gradnje manjeg opsega bile nastavljene do

šezdesetih godina 18. stoljeća. U 19. stoljeću

bilježimo izgradnju samo manjeg broja zgrada

unutar tvrđave. Zbog potreba vojske sve su građene

od pečene opeke i kamena.

Osječka je Tvrđa u 18. i 19. stoljeću bila multietnički

grad. U njoj su živjeli domaći ljudi i doseljenici iz

Štajerske, Kranjske, Bavarske, Moravske, Italije,

Francuske, Ugarske, Bugarske. Strani su doseljenici

učili hrvatski jezik, ali ipak su službeni jezici bili

latinski i njemački. Pojedine su trgovačke obitelji

govorile novogrčki i talijanski te francuski, pa tako

Tvrđa ima obilježje internacionalnog grada s više

jezika.





















jezika.





















jezika.

20

0

100

1

2

3

3 21

1

4

77

2 2

12

BA

A B



6/6

7

Info pano / Oglasni pano / Display / Putokaz / Oznaka ulice i kućnog broja / Ploča s informacijama M 1:10


2 AKRIL-STAKLO - laminirano transparentno 10+10 mm, ispis na foliju

3 LED RASVJETA - integrirana, kontinuirana

5 BOJA - ispis prethodi zavrġnom zaġtitnom premazu

6 PERFORACIJA PLOČE

4 LCD EKRAN - integriran u nosaļ

7 SIDRENJE U AB TEMELJ

8 PRIČVRŠĆENJE NA PROČELJE - odmak ploļe 3cm

56

8OLFD 'DQLFH 3LQWHURYLü Ulica Josipa Bosendorfera ... · Trg svetog Trojstva Ulica Kamila...

Documents

Transcript of 8OLFD 'DQLFH 3LQWHURYLü Ulica Josipa Bosendorfera ... · Trg svetog Trojstva Ulica Kamila...