88867338-PISANA-PRIPRAVA-GLASOVI-Č-i-Ć

ŠKOLA: gimnazija

RAZRED: prvi

PISANA PRIPRAVA ZA NASTAVNI SAT HRVATSKOGA

JEZIKA

OSIJEK, 5. veljaĉe 2009. MENTOR: prof. dr. sc. Ana Pintarić

STUDENTICA: Ivana Iliškov

1

NASTAVNO PODRUĈJE: hrvatski jezik

NASTAVNA CJELINA: glasovi

NASTAVNA TEMA: fonemski i grafemski sustav standardnoga hrvatskoga jezika

NASTAVNA JEDINICA: pisanje i izgovor glasova ĉ i ć

CILJ NASTAVNOGA SATA: prepoznati i razlikovati glasove ĉ i ć s pravopisnog i

pravogovornog stajališta; pravilno ih upotrebljavati u pisanome i govorenome jeziku

NASTAVNE ZADAĆE:

a) naobrazbene: stjecanje znanja o pravilnoj upotrebi glasova ĉ i ć u govorenome i pisanome

jeziku; razlikovanje artikulacijskih svojstava glasova ĉ i ć na temelju opisa

njihove tvorbe

b) psihofunkcijske: logiĉko zakljuĉivanje i prepoznavanje razlikovnih obiljeţja pojedinih

oblika jeziĉne djelatnosti

c) jeziĉnokomunikacijske: razvijanje sposobnosti primjene steĉenih spoznaja u pravilnom

govornom i pisanom izraţavanju

d) odgojne: razvijanje svijesti o raznolikosti upotrebe glasovnog i jeziĉnog potencijala te

njegove prikladne primjene u govorenju i pisanju; poticanje ljubavi prema

hrvatskome jeziku

METODIĈKI SUSTAV: analitiĉko-eksplikativni

NASTAVNI OBLICI:

frontalni rad

individualni rad

rad u paru

NASTAVNE METODE:

metoda razgovora

metoda usmenog izlaganja

metoda pisanja

metoda zapaţanja

metoda ĉitanja

metoda slušanja

metoda promatranja

2

METODIĈKI POSTUPCI:

tablica

TIP SATA: obrada

KORELACIJA (SUODNOS):

a) unutarpredmetna: knjiţevni tekst Ptiĉja pjevanka, Grigor Vitez - udţbenik

b) meĊupredmetna: -

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

ploĉa i kreda

udţbenik

biljeţnica

grafoskop i prozirnica

nastavni listići

ţiva rijeĉ

NASTAVNI IZVORI:

udţbenik (Rosandić, Dragutin, 2001. Hrvatski, Profil, Zagreb)

LITERATURA:

1. Peko, AnĊelka, Ana Pintarić, 1999. Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Pedagoški

fakultet, Osijek

2. Teţak, Stjepko, Stjepan Babić, 2005. Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb

3. Teţak, Stjepko, 1998. Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 2, Školska knjiga,

Zagreb

3

USTROJ NASTAVNOG SATA

1. PRIPRAVA

a) motivacija

b) osvjeţivanje potrebnoga predznanja

c) najava cilja ili naobrazbene zadaće sata

d) priprava polaznoga teksta

2. ĈITANJE I KRATKA INTERPRETACIJA POLAZNOGA TEKSTA

3. ZAPAŽANJE NOVIH JEZIĈNIH ĈINJENICA

a) osnovna obiljeţja

b) uoĉavanje osnovnih pravila samostalnim izvoĊenjem tvorbenih obiljeţja

4. OTKRIVANJE OSTALIH VAŽNIH OBILJEŽJA

5. UOPĆAVANJE

6. PROVJERA STEĈENIH SPOZNAJA

7. UTVRĐIVANJE ZNANJA

4

NASTAVNI

KORACI/ODSJEĈCI

SADRŽAJ NASTAVNE SITUACIJE

NASTAVNI OBLICI,

METODE,

METODIĈKI

POSTUPCI

1.) PRIPRAVA

a) motivacija

b) osvjeţivanje

potrebnoga predznanja

c) najava cilja ili

naobrazbene zadaće sata

Danas ćemo se upoznati s glasovima koje

ĉesto poistovjećujete koristeći ih u

govorenome i pisanome jeziku.

Proĉitajte za poĉetak, svatko za sebe,

pjesmu Ptiĉja pjevanka Grigora Viteza te

obratite pozornost na akustiĉna svojstva

glasova u pjesmi. (Dijelim uĉenicima

predloške s pjesmom Ptiĉja pjevanka).

Imate tri minute za ĉitanje pjesme. (Prilog

1.)

Ĉitajući pjesmu, zasigurno ste uoĉili

mnoštvo nepĉanih suglasnika. Pogledajte

sada ponovno u svoje predloške i

pronaĊite dva nepĉana suglasnika koji se

najĉešće pojavljuju u pjesmi. Koja su to

dva nepĉanika? (Ĉ i ć.) Promotrite sada

slikovni prikaz na prozirnici. (Pokazujem

slikovni prikaz govornih organa na

prozirnici). Prisjetite se koje su dvije vrste

govornih organa koji sudjeluju u stvaranju

glasova. Znate li koji su to govorni

organi? (Pomiĉni i nepomiĉni govorni

organi.) Kako se nazivaju dvije skupine

glasova, odnosno suglasnika koje nastaju

sudjelovanjem pomiĉnih govornih

organa? (Usneni i jeziĉni glasovi ili

suglasnici.) Kakvi su to usneni, a kakvi

jeziĉni suglasnici? (Usneni suglasnici su

oni u ĉijoj tvorbi sudjeluju usne, a jeziĉni

oni koji se tvore razliĉitim položajima

jezika s malim sudjelovanjem usana.)

Pripadaju li onda nepĉanici ĉ i ć usnenim

ili jeziĉnim suglasnicima? (Nepĉanici ĉ i ć

pripadaju jeziĉnim suglasnicima.)

Prisjetili smo se, dakle, najvaţnijih uvjeta

za stvaranje nepĉanih glasova ĉ i ć, a sad

je vrijeme da nauĉimo kako ih se

primjenjuje u pravopisnome i

pravogovornome smislu. Napišite u svoje

biljeţnice naslov Pisanje i izgovor

metoda razgovora

o. individualni, metoda

ĉitanja

o. frontalni, metoda

razgovora

metoda promatranja

metoda razgovora


pisanja

5

d) priprava polaznoga

teksta

2.) ĈITANJE I

KRATKA

INTERPRETACIJA

POLAZNOGA

TEKSTA

3.) ZAPAŽANJE

NOVIH JEZIĈNIH

ĈINJENICA

a) osnovna obiljeţja

glasova č i ć (Naslov pišem na ploĉu, a

uĉenici ga prepisuju u svoje biljeţnice).

Vratimo se sada ponovno na tekst Ptiĉja

pjevanka.

Individualno proĉitajte tekst, a zatim u

svoje biljeţnice zapišite rijeĉi u kojima

uoĉite glasove ĉ i ć. Rijeĉi koje sadrţe

spomenute glasove potom razvrstajte u

tablicu koju ćete s prozirnice prepisati u

svoje biljeţnice. (Pokazujem uĉenicima

primjer tablice na prozirnici). Za

rješavanje zadatka imate osam minuta.

Sada kada ste riješili zadatak, proĉitat ćete

svoja rješenja. (Prozivam nekoliko

uĉenika da proĉitaju svoja rješenja). Koje

ste rijeĉi svrstali u „Ĉ“ stupac? (Sriĉu,

viĉu, ćurliĉu, ćuviĉu, ciliĉu, cvrĉe, ćivriĉu,

kriĉe, grĉu, grliĉu, pijuĉu, cijuĉu, uĉe,

sriĉu, ćurliĉu.) Koje ste rijeĉi svrstali u

„Ć“ stupac? (Ćurliĉu, cvrkuću, ćuviĉu,

ćućore, ćivriĉu, ćućorkaju, ćirlikaju,

ćurliĉu.) Uoĉavate li razliku izmeĊu

grafema ĉ i ć? (Da.)

Pokušajte sada u paru proĉitati sve rijeĉi

koje ste izdvojili u tablicu, tako što ćete

naizmjence osobi pored sebe proĉitati

jedan stupac po izboru. Pokušajte

istovremeno slušati i gledati osobu koja

govori, kako biste opazili u kojem su

poloţaju njezine usne dok izgovara

glasove ĉ i ć. (Uĉenici u paru jedni

drugima ĉitaju rijeĉi iz tablice. Uĉenicima

dajem onoliko vremena koliko je potrebno

da bi svaki par proĉitao oba stupca).

Uoĉili ste da su pri izgovoru glasova ĉ i ć

vaši govorni organi u razliĉitim

poloţajima. Tome je tako stoga što su

fonemi ĉ i ć dva razliĉita glasa. Oni su

jedan drugome suprotstavljeni, a razlikuju

se po svojim tvorbenim znaĉajkama.

Glasovi ĉ i ć su bezvuĉni suglasnici koji

sudjeluju u razlikovanju rijeĉi, odnosno

razlikovanju njihova znaĉenja. IzmeĊu

glasova ĉ i ć postoje i osnovne grafemske

razlike, a oĉituju se ponajviše u tvorbi

o. frontalni


zapaţanja, m. p. tablica

metoda razgovora

metoda zapaţanja

o. rad u paru, metoda

ĉitanja, metoda

slušanja, metoda

promatranja


usmenog izlaganja

6

b) uoĉavanje osnovnih

pravila samostalnim

izvoĊenjem tvorbenih

obiljeţja

spomenutih glasova koji se u pismu

biljeţe dijakritiĉkim znakovima. (Na

prozirnici uĉenicima pokazujem osnovna

zajedniĉka obiljeţja glasova ĉ i ć te ih

upućujem da prepišu najvaţnija svojstva).

Pokušajte sada svatko za sebe izgovoriti

glas ĉ nekoliko puta. (Uĉenici naglas

izgovaraju glas ĉ). U kojem se predjelu

usne šupljine nalazi vrh jezika dok

izgovarate glas ĉ? (Vrh jezika je tada na

prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U kojem

su poloţaju usne? (Usne su lagano

ispupĉene i zaobljene.) Toĉno. Izgovorite

sada nekoliko puta glas ć. (Uĉenici naglas

izgovaraju glas ć). U kojem se predjelu

usne šupljine nalazi vrh jezika dok

izgovarate glas ć? (Vrh jezika se nalazi iza

donjih sjekutića.) U kojem su poloţaju

usne? (Usne su zaobljene i razvlaĉe se.)

Toĉno. (Pokazujem uĉenicima tvorbena

obiljeţja glasova ĉ i ć na prozirnici te ih

upućujem da prepišu pravila njihove

tvorbe koja su i sami prethodno

samostalno izveli).

Glasovi ĉ i ć sloţeni su svaki od dvaju

suglasnika koji zajedniĉki tvore jedan

glas. U tvorbi glasa ć sudjeluju dva glasa,

a to su t' i ś. Zajedniĉkim izgovaranjem

obaju glasova tvori se glas ć. (Izgovaram

glasove t' i ś istovremeno. Pokazujem

uĉenicima pravilo na prozirnici te ih

upućujem da ga prepišu). Pokušajte sada i

sami istovremeno izgovoriti glas t' i glas

ś. (Uĉenici vjeţbaju izgovor). Uoĉavate li

kako od glasova t' i ś nastaje glas ć i kako

se on moţe razloţiti na spomenute

glasove? (Da.)

Pokušajte sada samostalno zakljuĉiti od

kojih se dvaju glasova ili suglasnika tvori

glas ĉ. (Izgovaram glas ĉ nekoliko puta).

Znate li koji su to glasovi? (To su glasovi

„t“ i „š“.) Toĉno. Izgovorite sada i sami

glasove t i š zajedno. (Uĉenici vjeţbaju

izgovor). Uoĉavate li kako od njih nastaje

glas ĉ i kako se on moţe razloţiti na

glasove t i š? (Da.) (Pokazujem uĉenicima

pravilo na prozirnici te ih upućujem da ga

metoda pisanja


razgovora, metoda

zapaţanja

o. frontalni,

metoda pisanja


usmenog izlaganja

metoda zapaţanja


razgovora

metoda zapaţanja

metoda pisanja

7

4.) OTKRIVANJE

OSTALIH VAŽNIH

OBILJEŽJA

prepišu u svoje biljeţnice).

Otvorite sada svoje udţbenike na stranici

60. i pogledajte pri dnu stranice primjere

koji prikazuju suprotstavljena znaĉenja

rijeĉi u kojima su sadrţani glasovi ĉ i ć.

Rijeĉ posjeĉen glagolski je pridjev trpni i

dolazi od glagola posjeći, dok je rijeĉ

posjećen glagolski pridjev trpni koji

dolazi od glagola posjetiti. Razliku

izmeĊu ovih dviju rijeĉi najbolje ćete

uoĉiti na primjeru. (Pišem primjere na

ploĉu: Gaj je posjeĉen i Sastanak je

posjećen). U prvome primjeru uoĉavamo

da rijeĉ posjeĉen dolazi od glagola

posjeći, a drugi primjer kazuje da je rijeĉ

o glagolu posjetiti.

Pokušajte sada na sljedećem primjeru

pronaći od kojih rijeĉi dolaze imenice

spavaĉica i spavaćica te koja je razlika

izmeĊu tih dviju rijeĉi. Za rješavanje

zadatka imate tri minute. (Pišem primjere

na ploĉu te upućujem uĉenike da ih

prepišu u svoje biljeţnice).

Što ste uoĉili? (Rijeĉ spavaĉica je imenica

ženskoga roda u nominativu jednine koja

oznaĉava žensku osobu koja spava, a

spavaćica je imenica ženskoga roda u

nominativu jednine koja oznaĉava ženski

odjevni predmet.) Toĉno. Koja je osnovna

razlika izmeĊu ovih dviju rijeĉi? (Glasovi

„ĉ“ i „ć“ predstavljaju osnovno

razlikovno obilježje izmeĊu ovih dviju

rijeĉi.)

Sada ćemo nauĉiti gdje se sve pojavljuju

glasovi ĉ i ć. Najĉešće je to u nastavcima

te u korijenu rijeĉi gdje se glasovi ĉ i ć

javljaju kao zamjena odreĊenim

glasovima. Primjere moţete pogledati u

svojim udţbenicima na stranici 61.

(Prozivam jednog uĉenika da proĉita u

kojim se sve nastavcima pojavljuju

glasovi ĉ i ć). TakoĊer, glas ĉ javlja se kao

zamjena glasova k i c u primjerima ĉovjek

– ĉovjeĉe i stric – striĉe. (Upućujem

uĉenike da promotre primjere u

udţbeniku). Glas ć javlja se u korijenu


usmenog izlaganja


pisanja

metoda razgovora,

metoda zakljuĉivanja


usmenog izlaganja,

metoda ĉitanja

metoda usmenog

izlaganja

8

5.) UOPĆAVANJE

rijeĉi kao zamjena glasa t. (Upućujem

uĉenike da promotre primjere u udţbeniku

na stranici 62.).

Napišite u svoje biljeţnice primjere

plakati i micati i pokušajte od njih izvesti

prvo lice prezenta. (Na ploĉu zapisujem

primjere. Uĉenici zapisuju primjere u

biljeţnicu). Koja ste rješenja dobili?

(Plaĉem i miĉem.). Toĉno. Dakle, u

prezentu glagola kojemu korijen završava

na k ili c, dolazi do zamjene tih glasova

glasom ĉ. TakoĊer, u pojedinim

sluĉajevima moţe doći do promjene glasa

ĉ u glas ć ili obrnuto. To je vidljivo na

primjeru glagola peći, kod kojega prvo

lice prezenta glasi peĉem. (Zapisujem

primjer na ploĉu i upućujem uĉenike da ga

zapišu u svoje biljeţnice). Glas ć javlja se,

kako smo ranije spomenuli, u korijenu

rijeĉi kao zamjena glasa t. On se

primjerice moţe javiti u komparativu

pridjevâ kojima korijen završava na t. U

komparativu pridjeva ljut glas t je

zamijenjen glasom ć pa primjer glasi ljući.

(Zapisujem primjer na ploĉu te upućujem

uĉenike da ga zapišu u svoje biljeţnice).

Zapišite sada u svoje biljeţnice imenicu

cvijet i pokušajte izvesti mnoţinu te

imenice. Koju ste imenicu dobili?

(Cvijeće.) Do kakve je zamjene došlo u

korijenu rijeĉi cvijet? (Glas „t“ iz

korijena imenice cvijet zamijenjen je

glasom „ć“ u množini te imenice koja

glasi cvijeće.) Toĉno. (Primjere zapisujem

na ploĉu i upućujem uĉenike da ih zapišu

u svoje biljeţnice).

Dakle, kao što smo prethodno utvrdili, u

pismu ćete glasove ĉ i ć uvijek biljeţiti

kao i sve jednoslove s dijakritiĉkim

znakom. Ukoliko budete imali poteškoća s

izgovorom glasova ĉ i ć, prisjetite se

jednostavno njihove tvorbe koju ste i sami

uspješno izveli na današnjem satu. U

izgovoru glasova ĉ i ć puno će vam

pomoći ĉinjenica da spomenute glasove

moţete izgovarati kao dvoslove, odnosno

ĉ kao t i š, a ć kao t' i ś. (Pokazujem

pravila tvorbe i ostale definicije na


pisanja

metoda razgovora


usmenog izlaganja,

metoda pisanja

metoda razgovora,

metoda pisanja


usmenog izlaganja

9

6.) PROVJERA

STEĈENIH

SPOZNAJA

7.) UTVRĐIVANJE

ZNANJA

prozirnici te upućujem uĉenike da ih

prepišu ukoliko to tijekom sata nisu

stigli).

Na sljedećim primjerima provjerit ćemo

jeste li shvatili razliku izmeĊu glasova ĉ i

ć u pisanome jeziku. (Uĉenicima dijelim

radne listiće sa zadacima). Riješite radne

listiće koje sam vam pripremila. Za

rješavanje zadataka imate pet minuta.

(Kada uĉenici završe s rješavanjem

zadataka, prozivam ih da usmeno izloţe

svoja rješenja). Prilog 2.

Od kojih glagola dolaze rijeĉi mlaĉenje i

mlaćenje? (Rijeĉ mlaĉenje dolazi od

glagola mlaĉiti, a rijeĉ mlaćenje od

glagola mlatiti.) Koje ste primjere naveli

kod zamjene glasa t glasom ć? (Pamtiti –

pamćenje, pratiti – praćenje, patiti –

paćenje...) Koje ste primjere naveli u

zamjeni glasova k i c glasom ĉ? (Puk –

puĉe, starac – starĉe, topnik – topniĉe...)

Koje je rješenje ĉetvrtoga zadatka? (I

cvrĉi, cvrĉi cvrĉak na ĉvoru crne smrĉe.)

Kako glasi pridjev izveden od imenice

djeca? (Djeĉji.) Toĉno.

Sada ćemo ponoviti i utvrditi sve što smo

nauĉili na današnjem satu. Odgovorit ćete

mi na nekoliko pitanja. Po ĉemu se

razlikuju glasovi ĉ i ć? (Razlikuju se po

svojim tvorbenim znaĉajkama.) Od kojih

je glasova sloţen glas ĉ? (Glas ĉ složen je

od dvaju suglasnika, a to su „t“ i „š“.)

Od kojih je glasova sloţen glas ć? (Glas ć

složen je od glasova „t'“ i „ś“.) U kojem

se predjelu usne šupljine nalazi vrh jezika

pri izgovoru glasa ĉ? (Vrh jezika je tada

na prednjem dijelu tvrdoga nepca.) U

kojem se predjelu usne šupljine nalazi vrh

jezika pri izgovoru glasa ć? (Vrh jezika se

nalazi iza donjih sjekutića.) Gdje se

najĉešće pojavljuju glasovi ĉ i ć?

(Najĉešće se pojavljuju u nastavcima i u

korijenu rijeĉi kao zamjena odreĊenim

glasovima.)

Napišite za kraj kratki sastavak na temelju

sliĉica priloţenih uz nastavne listiće koje


pisanja

metoda razgovora,

metoda usmenog

izlaganja

metoda razgovora

10

ću vam podijeliti. (Dijelim uĉenicima

radne listiće). Za pisanje sastavka imate

deset minuta. (Kada uĉenici napišu

sastavak, prozivam njih nekoliko da

proĉitaju svoje radove pred cijelim

razredom). Prilog 3.


pisanja

11

PLAN PROZIRNICE (1):

12


Ĉ Ć

13


Izgovor i pisanje glasova č i ć

Fonemi /Ĉ/ i /Ć/ - dva razliĉita glasa

Glasovi Ĉ i Ć - bezvuĉni suglasnici

Sudjeluju u razlikovanju rijeĉi, tj. njihova znaĉenja

Dijakritiĉki znakovi:

Razlikuju se po tvorbenim obiljeţjima:

Suglasnik Ĉ: tvori se tako da je vrh jezika na

prednjem dijelu tvrdoga nepca. Usne su

lagano ispupĉene i zaobljene.

[t + š] = [Ĉ]

Suglasnik Ć: tvori se tako da se jezik nalazi

na prednjem i srednjem dijelu tvrdoga nepca.

Vrh jezika je iza donjih sjekutića. Usne su

zaobljene i razvlaĉe se.

[t' + ś] = [Ć]

14

PLAN PLOĈE:

Pisanje i izgovor glasova ĉ i ć

Ĉ = [t + š]

Ć = [t' + ś]

Gaj je posjeĉen. (posjeći)

Sastanak je posjećen. (posjetiti)

spavačica

spavaćica

plakati – plačem (1. l. prezenta)

micati – mičem (1. l. prezenta)

peći > peĉem; peĉem > peći

ljut > ljući; cvijet > cvijeće

15

Prilog 1.

PTIĈJA PJEVANKA

Jutros pala knjiga s krova,

Prosula se iz nje slova,

Došle ptice velike i male

I slova se nazobale.

Pa sad sriĉu svakog dana

Razna slova progutana.

Naglas viĉu, te ćurliĉu

I cvrkuću i ćuviĉu

I ţvrgolje i ţivkaju

I ćućore i civkaju,

Pište, ţvrlje i ciliĉu,

Vriješte, cvrĉe i ćivriĉu.

Kriĉe, grĉu i grliĉu

I pijuĉu i cijuĉu,

Ţuborkaju, ćućorkaju,

Pirikaju, cirikaju,

Piskutaju, cvijukaju,

Ĉešljugaju, švrljugaju,

Ćirlikaju, grljukaju,

Fićukaju i biglišu

I pjevaju i uzdišu...

Svaki dan ih sunce pita,

Iz knjige im zlatne ĉita,

Te od zore uĉe, sriĉu

Dva-tri slova da ćurliĉu.

(Grigor Vitez)

16

Prilog 2.

NASTAVNI LISTIĆ:

Odgovorite na pitanja:

1. Na sljedećim primjerima pronaĊite od kojih glagola dolaze rijeĉi:

a) mlaĉenje

b) mlaćenje

2. PronaĊite vlastiti primjer u kojemu se glas [ć] pojavljuje kao zamjena glasa [t]

3. PronaĊite vlastite primjere u kojima se pojavljuje glas [ĉ] kao zamjena

glasovima [k] i [c]

4. Napiši pravilno sljedeći primjer:

I cvrci, cvrci cvrcak na cvoru crne smrce.

5. Izvedi pridjev od imenice djeca!

17

Prilog 3.

Napišite sastavak na temelju priloţenih sliĉica.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

________________________________________________________________

_____________________________________________________________

88867338-PISANA-PRIPRAVA-GLASOVI-Č-i-Ć

Documents

Transcript of 88867338-PISANA-PRIPRAVA-GLASOVI-Č-i-Ć