86353228 Finansijski Sistem BiH
-
Upload
eldin-djole-saletovic -
Category
Documents
-
view
35 -
download
0
description
Transcript of 86353228 Finansijski Sistem BiH
-
U N I V E R Z I T E T U S A R A J E V U
Ekonomski fakultet
u Sarajevu
Predmet Meunarodno bankarstvo
Seminarski rad
Tema: FINANSIJSKI SISTEM BIH
MENTOR: STUDENT:
Prof.dr.Fikret auevi Dizdarevi Selma 188-64893-BiO/08
Sarajevo, februar 2010. godine
-
2 Finansijski sistem BiH
Uvod
U okviru privrednog sistema jedan od najvanijih podsistema je finansijski sistem.
Sastavljen je od vie elemenata koji omoguavaju nesmetan tok finansijskih sredstava u jednoj drutveno-ekonomskoj zajednici. Pomou finansijskog sistema vri se transfer finansijskih sredstava izmeu razliitih grupa i subjekata u privredi. Obavlja ogroman broj funkcija u privredi: funkciju tednje, funkciju blagostanja, likvidnosnu funkciju, kreditnu funkciju, funkciju plaanja, funkciju zatite od rizika, makroekonomsku funkciju, funkciju transfera resursa kroz prostor i vrijeme, obezbjeivanje informacija, funkciju kreiranja novca.
Najvanije osobine finansijskog sistema su dinaminost, otvorenost i kompleksnost.
Dinaminost znai da se u finansijskom sistemu stalno deavaju promjene i pojavljuju novi dogaaji koji sistem dovode u privremena stanja ravnotee i neravnotee.
Karakteristika otvorenosti je jako izraena kod finansijskog sistema, tu se prvobitno misli na otvorenost prema inostanstvu, pa se stoga govori o globalnom karakteru finansijskog sistema.
Karakteristika kompleksnosti nam govori da je i sam finansijski sistem sastavljen iz veeg broja podsistema. Finansijski sistem se sastoji od kombinacije veeg broja institucija i uesnika (Centralna banka, komercijalne banke, osiguravajua drutva, mikrokreditne institucije, lizing kompanije, investicioni fondovi), finansijskih trita (devizno, trite novca i kapitala) i finansijskih instrumenata (instrumenti duga, vlasniki instrumenti i derivativni izvedeni instrumenti).
Finansijske institucije ini veliki broj fizikih i pravnih lica koja se pojavljuju u najrazliitijim ulogama i esto sa dijametralno suprotnim motivima.
Finansijsko trite je organizovani trini prostor na kome se susree ponuda i tranja finansijsko-novanih sredstava i formira cijena trine alokacije finansijskih sredstava. Finansijsko trite predstavlja instituciju kreiranu od strane drutva kako bi se na to bolji nain alocirali ogranieni i oskudni finansijski resursi i kako bi se na najefikasniji nain zadovoljila tranja za njima. Ono je mjesto gdje se kreiraju finansijski instumenti gdje se okupljaju svi uesnici. Po svom predmetu poslovanja, finansijsko trite se obino dekomponuje na novano trite, devizno trite i trite kapitala.
Finansijski instrumenti predstavljaju predmet trgovanja na finansijskim tritima. Njihova razvijenost i diverzifikovanost su najbolji pokazatelj stepena razvijenosti pojedinih finansijskih trita. Finansijski instrumenti su: vrijednosni papiri, depoziti, potraivanja, finansijska prava, iralni novac, devize i devizni kursevi kao i zlato i plemeniti metali. Vrijednosni papiri su najvaniji i najzastupljeniji finansijski instrumenti.
U seminarskom radu predstavit u sve relevantne finansijske institucije u BiH, te finansijsko trite BiH kojeg ine trite novca i kapitala.
-
3 Finansijski sistem BiH
1. Finansijski sistem BiH
Iako finansijski sitem BiH jo uvijek nije dovoljno razvijen, ine ga odgovarajue institucije i uesnici koji su i sami na razliitom stupnju razvoja. Finansijski sistem BiH ine: Centralna banka, komercijalne banke, osiguravajua drutva, mikrokreditne organizacije, leasing kompanije, trite kapitala i trite novca.
Struktura sektora finansijskih usluga u BiH
2005 2006 2007 2008
Vrijednost (u mil.KM)
Udio (%)
Vrijednost (u mil.KM)
Udio (%)
Vrijednost (u mil.KM)
Udio (%)
Vrijednost (u mil.KM)
Udio (%)
Banke 11.440 77,3 14.622 79,6 19.570 79,9
20.815
80,9
Investicioni fondovi
1.793 12,1 1.553 8,5 1.762 7,2
1.225
4,8
Lizing kompanije
660 4,5 1.025 5,6 1.422 5,8
1.600
6,2
Drutva za osiguranje i reosiguranje
587 4,0 684 3,7 800 3,3 890 3,5
Mikrokreditne organizacije
314 2,1 486 2,6 946 3,9
1.213
4,7
Ukupno 14.794 18.370 24.501
25.743
Tabela 1 Struktura sektora finansijskih usluga u BiH
Posmatrajui period od 2005. do 2008. godine, moemo vidjeti da je finansijski sektor BiH bankocentrian, njime dominira bankarski sektor. Udio bankarskog sektora se svake godine sve vie poveava da bi u 2008. godini inio vie od 80% udjela u ukupnoj aktivi cijelog finansijskog sektora BiH.
Najvei rast u sektoru finanijskih usluga u BiH biljee mikrokreditne organizacije i lizing kompanije. Mikrokreditne organizacije su zabiljeile rast u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu od ak 28%, dok lizing kompanije za isti period biljee rast od 12,5%.
Drutva za osiguranje i reosiguranje biljee rast ukupne aktive iz godine u godine u godinu, meutim njihovo uee u ukupnoj aktivi sektora finansijskih usluga opada.
Moe se uoiti znaajan pad udjela investicionih fondova u ukupnoj aktivi finansijskog sektora, kao posljedica krize na svjetskom finansijskom tritu (tritu kapitala).
-
4 Finansijski sistem BiH
Broj zaposlenih u finansijskom sektoru BiH
Broj zaposlenih u: 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 CBBiH
190 241 250 264 276 287 295 315 326
Bankama
6.986 7.315 7.519 7.623 7.840 8.292 9.164 10.208 11.054
Osig. drutvima
N.P. N.P. 1650 N.P. N.P. 2727 2850 3147 3.362
Mikrokr. organizacijama
N.P. N.P. 100.000 N.P. 603 878 N.P. 1441 1779
Tabela 2 Broj zaposlenih u finansijskom sektoru BiH
Na prethodnoj tabeli je prikazan broj prijavljenih zaposlenih osoba u institucijama finansijskog sektora. Ako se podatak o broju zaposlenih u finansijskom sektoru1 uporedi sa zvaninim podacima CBBiH o ukupnom broju zaposlenih u BiH (890 hiljada), dolazimo do procentualnog uea ovog sektora u ukupnom broju zaposlenih od priblino 2%.
Meutim, ne zna se koliko je taj broj zaposlenih vei kada se dodaju i neprijavljeni radnici. Obavljena studija uticaja mikrokredita na klijente pokazuje da jedan aktivan kredit zapoljava 2,1 radnika, to ukazuje na znaaj ovog sektora i na radno angaovanje po ovom osnovu. Prema ovom pokazatelju pretpostavka je da je ovaj sektor u 2005. godini mogao obezbjediti zapoljavanje 306.350 radnika (broj se dobije kada se broj aktivnih klijenata pomnoi sa brojem radnika koje jedan aktivan kredit zapoljava), to bi trebalo omoguiti prelazak zaposlenih iz neformalnog u formalni sektor. Tako veliki broj zaposlenih samo ukazuje na znaaj mikrokreditnih institucija.
1.1. Centralna banka Bosne i Hercegovine
Najvanija finansijska institucija u finansijskom sistemu je centralna banka.
Centralna banka BiH je osnovana 20.06.1997. godine. Njene osnovne funkcije su: voenje monetarne politike, posljednje utoite banaka, i supervizija nad poslovanjem. Najznaajniji instrument monetarne politike CBBiH i jedini koji ova centralna banka ima na raspolaganju su obavezne rezerve.
Stopa obavezne rezerve
Godina 2001 2002 20032 2004 2005 2006 2007 2008 Stopa obavezne rezerve
15% 20%3 5% 10% 15% 15% 15% 18%4
Tabela 3 Stopa obavezne rezerve BiH
1 Ne treba zaboraviti da podaci o broju zaposlenih u ostalim finansijskim institucijama nisu dostupni. 2 Pravila za izraunavanje obavezne rezerve su promijenjena 1.juna 2003. godine s ciljem da se osigura jednak tretman domae i stranih valuta. Osnovica je proirena tako da ukljuuje pasivu denominovanu u stranim valutama, ne samo u domaoj valuti. Stopa obavezne rezerve smanjena je sa 10 na 5 procenata. 3 Stopa je 10% na depozite u KM. 4 Rast stope obavezne rezerve u 2008. godini desio se da bi se usporila kreditna ekspanzija.
-
5 Finansijski sistem BiH
Centralna banka poveavala je stopu obavezne rezerve u cilju usporavanja intenzivnog kreditnog rasta sve do oktobra 2008. godine. Tada, stopa obavezne rezerve je smanjena sa 18% na 14%. Od 1. januara 2009. godine stopa obavezne rezerve je 14% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijea do jedne godine, a 10% na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijea preko jedne godine. Od 1. maja 2009. godine stopa obavezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva sa ugovorenim rokom dospijea preko jedne godine iznosi 7%.
Ovo snienje stope obavezne rezerve u periodu finansijske krize izvreno je u cilju podsticanja banaka da vie sredstava usmjeravaju na plasiranje kredita. Meutim, banke su u krizi smanjile odobravanje kredita unato smanjenju stope obavezne rezerve.
1.2. Komercijalne banke
Komercijalne banke su finansijski posrednici koji prikupljaju sredstva izdavanjem transakcijskih, tednih i oroenih depozita pojedinaca i institucija i tako prikupljena sredstva koriste za odobravanje poslovnih, potroakih i hipotekarnih kredita.
2000. godina je obiljeena kao godina u kojoj je bankarski sektor konano poeo da se kree u pozitivnom smjeru. Povjerenje se vraa i deponenti se poinju vraati u banke. Banke daju vie kredita, a uslovi kreditiranja su realniji.
Nadzor nad poslovanjem banaka vri Agencija za bankarstvo, koja takoer vri i nadzor nad mikrokreditnim organizacijama i lizing kompanijama.
Zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala koji jedna banka mora da ima je 15 miliona KM i taj iznos je na snazi od 2002. godine kada je podignut sa 10 miliona na 15 miliona to je uzrokovalo vee spajanje banaka.
Broj banaka u BiH
Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Ukupan broj banaka
55 48 40 37 33 33 32 32 32
Banke u privatnom vlasnitvu
36 36 34 30 27 27 27 30 30
Banke u dravnom vlasnitvu
19 12 6 7 6 6 5 2 2
Tabela 4 Broj banaka u BiH5
U posmatranom periodu je proces privatizacije banaka u dravnom vlasnitvu je priveden kraju. Nivo stranog vlasnitva je nastavio da raste, a broj banaka je opadao kroz ujedinjavanje i zatvaranje banaka.
5 http://www.cbbh.ba/files/specijalne_teme_istrazivanja/sti_01_09_bs.pdf
-
6 Finansijski sistem BiH
Finansijski sektor BiH je 95% u vlasnitvu nerezidenata i to: Italije, Austrije, Njemake.
Uee banaka u veinskom stranom, veinskom domaem privatnom i veinskom dravnom kapitalu u ukupnoj aktivi bankarskog sistema.
2005 2006 2007 2008 U
hiljadama KM
Uee u ukupnoj aktivi
U hiljadama
KM
Uee u ukupnoj aktivi
U hiljadama
KM
Uee u ukupnoj aktivi
U hiljadama
KM
Uee u ukupnoj aktivi
Strane 11.012.705 86,1% 14.185.796 90,3% 18.764.264 91,0% 20.283.182 91,3%
Domae 678.718 5,3% 399.155 2,5% 860.359 4,2% 882.528
4,0%
Dravne 1.098.500 8,6% 1.122.016 7,2% 1.003.375 4,9% 1.058.068 4,8% Tabela 5 Uee banaka u veinskom stranom, privatnom i dravnom kapitalu
Primjetno je da banke u veinskom stranom vlasnitvu jo imaju dominantan udio (91,3%) u ukupnoj aktivi bankarskog sistema i da domae privatne i dravne banke kontroliu vrlo mali segment trita, te stoga ne mogu imati uticaj na trina kretanja.
Stopa adekvatnosti kapitala
Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Prosjeni KAK (%)
28,4 25,1 20,5 20,3 18,7 17,8 17,7 17,1 16,3
Tabela 6 Stopa adekvatnosti kapitala u BiH
Supervizorske institucije u odreenoj zemlji mogu da odrede i vie stope kapitala od 8%, tako da je stopa adekvatnosti kapitala u BiH 12%. Ona ne smije biti ispod 12% i ne bi trebala da bude vea od 12%. Banke u naoj zemlji je dre na znatno veem nivou od minimalno potrebnog. Efekti globalne finansijske krize nisu se negativno odrazili na stopu adekvatnosti kapitala koja sa 30. 06. 2009. godine iznosi 16,6%.
Osiguranje depozita u BiH
Godina 20006 2001 2002 20037 2004 2005 2006 2007 2008 Iznos osiguranih depozita
- 5.000 7500 7500 7500 7500 7500 7500 20.000
Broj banaka koje osig.depozite
- 7 10 19 21 22 24 24 24
Tabela 7 Osiguranje depozita u BiH
Kao odgovor na nadolazeu finansijsku krizu, u decembru 2008. izvrena je promjena zakona kojom se poveava iznos osiguranog depozita za fizika lica na 20.000 KM.
6 2000. godine osnovana je Agencija za osiguranje depozita u FBiH, a uskoro treba da pone sa radom i Agencija za osiguranje depozita u RS-u. 7 Osiguranje depozita postaje obaveza za sve banke. Banke da bi postale lanice spomenutih Agencija moraju da ispunjavaju odreene kriterije.
-
7 Finansijski sistem BiH
Posljednje informacije vezano za osiguranje depozita su:
Potpisan ugovor sa EBRD-om o kreditnoj liniji u iznosu od 50 miliona eura, a u svrhu poveanja iznosa osiguranog depozita na 50.000 KM,
Union banka d.d. Sarajevo (banka u dravnom vlasnitvu) je ula u program osiguranja depozita u okviru Agencije za osiguranje depozita.
Rona struktura depozita i kredita
S obzirom da bh. trite kapitala jo uvijek nije razvijeno, klijenti, za potrebe finansiranja svojih aktivnosti, koriste bankarske usluge kao dominantni izvor finansiranja.
Rona struktura depozita i kredita
2001 2002 2003 2004
Iznos Uee Iznos Uee Iznos Uee
Iznos Uee
Depoziti po vienju
2.148.903 65% 2.390.674 58% 2.679.691 51% 3.258.456 48%
Kratkoroni depozit
743.263 22% 780.295 19% 932.523 18% 1.005.101 15%
Dugoroni depozit
431.078 13% 982.776 24% 1.620.746 31% 2.548.487 37%
Ukupni
depoziti 3.323.244 100% 4.153.745 100% 5.232.960 100% 6.812.044 100%
Kratkoroni krediti
646.742 31% 883.864 27% 985.411 24% 1.292.619 22%
Dugoroni krediti
1.175.201 56% 2.097.558 65% 2.955.554 71% 3.909.498 72%
Dospjela potraivanja
278.974 13% 237.092 7% 237.404 6% 255.355 6%
Ukupni
krediti 2.100.917 100% 3.218.514 100% 4.178.370 100% 5.457.472 100%
Tabela 8 Rona struktura depozita i kredita u BiH U hiljadama KM
Pored sveobuhvatnog rasta depozita, dodatni pozitivni trend je poboljanje u strukturi njihove ronosti. Udio dugoronih depozita raste iz godine u godinu, to ukazuje da graani imaju povjerenja u bankarski sektor.
Dugoroni krediti biljee rast i ine 72% (u 2004.godini) ukupnih potraivanja od banaka to ukazuje na to da stanovnitvo i preduzea preferiraju finansiranje na dugi rok. Visoko uee depozita po vienju i dugoronih kredita ukazuje na ronu neusklaenost izmeu izvora i plasmana u bankarskom sektoru.
-
8 Finansijski sistem BiH
Sektorska struktura depozita i kredita
Grafik 1 Sektorska struktura depozita u BiH
Ukupni depoziti bankarskog sektora na kraju 2008. iznosili su 12,01 milijardi KM. U poreenju sa prethodnom godinom zabiljeili su pad od 125,5 miliona KM, odnosno za 1%. Takvo kretanje posljedica je smanjenja depozita vlade poto su ostale kategorije depozita zabiljeile porast. Na depozite stanovnitva na kraju 2008. otpadao je najvei procenat (43,3%) ukupnih depozita domaeg bankarskog sektora.
Grafik 2 Sektorska struktura kredita u BiH
Najvei dio rasta kredita se odnosi na dva sektora: domainstva i privatna preduzea. Na ova dva sektora zajedno se odnosi preko 95% ukupnog rasta kredita. Oigledno je da i dalje komercijalne banke uzimaju ova dva sektora kao najpouzdanije klijente, dok ostali sektori imaju vrlo malo kapaciteta za zaduivanje. Posmatrajui strukturu potraivanja u 2008. godini najvei dio se odnosi na privatna nefinansijska preduzea (46,30%), i po prvi put imala su najvee uee za razliku od predhodnih godina, zatim na domainstva (46,02%), dok se na sektor vlade odnosi samo mali dio (manje od 1%) ukupnih potraivanja.
U 2009. godini zabiljeen je pad i kredita odobrenih stanovnitvu i kredita odobrenih privatnim preduzeima.
0,8 1 1,2 1,4 1,71,9 1,90,6 0,8
0,9 1,11,5
3,1 2,31,6
1,92,5
3,24,1
5,25,2
0,7 0,21
1,3
1,6
1,92,1
0
2
4
6
8
10
12
14
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Nefinansijska privatna
preduzea
Domainstva
Vlada
Ostalo
1,4 1,3 0,8 0,8 0,9 1 1,1
1,5 2 2,6 3,54,4
5,7 6,71,41,9 2,5
3,24,1
5,3
6,7
0
2
4
6
8
10
12
14
16
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Preduzea
Stanovnitvo
Ostalo
-
9 Finansijski sistem BiH
Kamatne stope na depozite i kredite
Datum
Kamatne stope na kredite denomirane u KM Kamatne stope na depozite denomirane u KM Privatna preduzea Stanovnitvo
Stope na kratkorone zajmove u %
Stope na dugorone zajmove u %
Stope na a-vista depozite u %
Dugorona tednja u %
2002 12,07 10,59 1,44 4,38 2003 10,54 9,18 0,96 3,40 2004 9,92 8,23 0,77 4,02 2005 9,03 7,70 0,63 3,63 2006 7,66 7,39 0,49 3,48 2007 7,03 7,13 0,35 3,98 11.2008. 7,26 7,21 0,32 3,57 01.2009. 8,28 9,14 0,35 3,30
Tabela 9 Kamatne stope na depozite i kredite
U periodu od 2002. do 2008. primjetan je pad kamatnih stopa i na depozite i na kredite, to se prije svega moe povezati sa privatizacijom bankarskog sektora i smanjenim rizikom poslovanja u BiH. U 2009. godini primjetan je rast kamatnih stopa kao jedna od posljedica finansijske krize.
1.3. Osiguravajua drutva
Odgovornost nad poslovanjem osiguravajuih drutava ima Agencija za osiguranje na nivou BiH.
Zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala za osnivanje drutva za osiguranje koje se bavi poslovima neivotnog osiguranja je 5 mil.KM, ivotnog osiguranja je 3 mil.KM i drutva za reosiguranje je 3 mil.KM.
Segment osiguranja kao dio ukupnog finanijskog sistema ima znaajan udio na finansijskom tritu BiH.
Broj osiguravajuih drutava u BiH
Godina 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Broj osig. drutava
28 N.P. 26 25 25 25 27
Tabela 10 Broj osiguravajuih drutava u BiH
Stanje na tritu osiguranja u BiH je takvo da postoji veliki broj osiguravajuih drutava u usporedbi sa npr. susjednom Hrvatskom, a tamo je privreda u boljem stanju i po slobodnoj procjeni stanovnitva ima za 1 milion vie.
U budunosti se moe oekivati dolazak drutava iz Slovenije, Hrvatske i Srbije, a za zemlje van regije BiH trite je suvie malo.
-
10 Finansijski sistem BiH
Ukupna premija drutava za osiguranje u BiH
2004
Udio (%)
2005 Udio (%)
2006 Udio (%)
2007 Udio (%)
2008 Udio (%)
Neivotno 268.054.119 90,2 302.000.164 90,4 320.650.450 88,9 347.721.898 86,5 387.155.865 85,5
ivotno
29.176.486 9,8 31.946.987 9,6 39.944.571 11,1 54.504.117 13,5 65.937.908 14,5
Ukupno
297.230.605 100 333.947.151 100 360.595.021 100 402.226.015 100 453.093.773 100
Tabela 11 Ukupna premija drutava za osiguranje u BiH
Vano je naglasiti da je udio neivotnog osiguranja dominantan ali udio ivotnog osiguranja u ukupnom osiguranju8 u BiH biljei rast iz godinu u godinu, to je pozitivan znak. U sklopu neivotnog osiguranja dominantno uee ima osiguranje od autoodgovornosti sa ueem od 49,2% u 2008. godini, s tim da premija po osnovu ovog osiguranja iz godine u godinu i dalje raste, ali uee ovog osiguranja se smanjuje postepeno.
U budunosti se oekuje da autoodgovornost nee vie puno rasti u pogledu broja vozila (ali novi vii limiti e zahtijevati veu premiju). Perspektiva su imovinska osiguranja, autokasko, te odgovornost. Posebno perspektivno je ivotno osiguranje i mirovinsko osiguranje.
Stepen razvijenosti osiguravajueg sektora se mjeri odnosom premije i broja stanovnika. Taj odnos u 2006. godini u BiH je iznosio 83 KM po stanovniku (uz pretpostavku 4,3 miliona stanovnika). Samo poreenja radi iznos premije po jednom stanovniku u Sloveniji iznosi 1.687 KM.
Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH
2005 2006 2007 2008 Banke Osiguranje Banke Osiguranje Banke Osiguranje Banke Osiguranje Aktiva 12.156.809 676.065 15.231.189 707.633 19.682.436 853.339 20.820.631 888.896 Kapital 1.295.177 254.300 1.612.918 263.776 1.967.104 301.287 2.237.198 332.579
Tabela 12 Aktiva i kapital u bankarskom i sektoru osiguranja u BiH
1.4. Mikrokreditne organizacije
U junu i augustu 2006. nadleni organi RS i FBiH donijeli su nove Zakone o mikrokreditnim organizacijama koji predvia da entitetske Agencije za bankarstvo preuzmu supervizorsku ulogu u ovom segmentu finansijskog sistema BiH. Poslovanje mikrokreditnih organizacija u BiH je zakonski regulisano od poetka 2007. godine kada su na snagu stupili entitetski zakoni o mikrokreditnim organizacijama. Sve MKO ispunjavaju zakonom propisani minimalni iznos osnovnog kapitala uplaenog u novcu koji od 50.000 KM za mikrokreditne fondacije i 500.000 KM za mikrokreditna drutva.
8 Udio ivotnog osiguranja se poveao sa 9,6% u 2005. godini na 14,6% u 2008. godini.
-
11 Finansijski sistem BiH
Glavni klijenti mikrokreditnih organizacija nemaju sredstava za kolateral i imaju nikakve ili male prihode. Ove organizacije imaju znaajnu ulogu u smanjenju siromatva i podrci razvoju malog i srednjem poduzetnitva meu socijalno ugroenom populacijom.
Broj mikrokreditnih organizacija, broj i vrijednost plasiranih kredita, broj aktivnih klijenata
Godina 2004 2005 2006 2007 2008 Broj mikrokr. organizacija
469 5010 N.P. 24 27
Broj plasiranih kredita
90.073 155.261 203.485 N.P. N.P.
Vrijednost plasiranih kredita (u mil.KM)
282 441 605 971 830,1
Broj aktivnih klijenata (u hiljadama)
88 146 198 287 390
Tabela 13 Broj mikrokreditnih organizacija, broj i vrijednost plasiranih kredita, broj aktivnih klijenata
Sektorska i rona struktura mikrokredita
Mikrokrediti Kratkoroni
krediti Dugoroni
krediti Dospjela potraivanja Ukupno
Pravna lica 3.576 11.970 325 15.871 Fizika lica 91.363 707.526 15.421 814.310 Ukupno 94.939 719.496 15.746 830.181
Tabela 14 Sektorska i rona struktura mikrokredita
Prema sektorskoj strukturi mikrokredita 98% (814,3 mil.KM) od ukupnih kredita plasirano je fizikim licima, a 2% (15,8 mil.KM) pravnim licima.
U ronoj strukturi mikrokredita na kratkorone kredite, u koje se ukljuuju i dospjela potraivanja odnosi se 11% (94,9 mil.KM), a na dugorone kredite 87% (719,4 mil.KM).
Podaci ukazuju na znaajno poveanje finansijskih sredstava koja se koriste za podravanje mikrobiznisa. Kao rezultat uspjenog rada mikrokreditnog sektora u BiH, sedam mikrokreditnih organizacija iz BiH se nalaze meu prvih 100 rangiranih mikrokreditnih organizacija u svijetu prema izvjetaju 2008 MIX45 Global:Microfinance institutions.
Performanse ostvarene u mikrokreditnom sektoru u BiH, pokazuju da ovaj sektor ostvaruje i socijalnu i ekonomsku funkciju.
9 Od toga lanice udruenja mikrokreditnih organizacija dre veinu aktive i njihov broj je 14. 10 Od toga njih 12 dri 97% uea na tritu i lanice su Association of Microfinance Institutions in BiH (AMFI).
-
12 Finansijski sistem BiH
1.5. Lizing kompanije
Lizing je pisani ugovor izmeu lizing kompanije (davaoca lizinga) i korisnika predmeta (primaoca lizinga). U BiH lizing je regulisan putem dva zakona: Zakona o lizingu Federacije BiH i Zakona o lizingu RS. Bankarske agencije FBiH i RS vre nadzor i licenciranje kompanija za lizing. Minimalan iznos osnovnog kapitala lizing drutva iznosi 250.000KM. Brzo su prepoznate prednosti leasinga, kao to su ekonominost i laki pristup, jer nisu potrebna dodatna sredstva obezbjeenja, brza obrada zahtjeva i fleksibilnost. Na bh. tritu ove kompanije su prisutne od 2001. kada je osnovana prva leasing kompanija.
Broj lizing kompanija, broj i vrijednost lizing ugovora
Godina 2004 2005 2006 2007 2008 Broj lizing kompanija
4 6 6 8 8
Broj lizing ugovora
N.P. N.P. 5.560 7.301 7.218
Vrijednost lizing ugovora (u mil. KM)
208 358 466 757 690
Tabela 15 Broj lizing kompanija, broj i vrijednost lizing ugovora
Vidljivo je smanjenje vrijednosti iz tabele u 2008. godini za razliku od 2007. godine i to zbog finansijske krize i neprilagoenosti regulative koja prati lizing poslovanje.
Struktura lizing kompanija u BiH
Sredstva 2005 Udio (%)
2006 Udio (%)
2007 Udio (%)
2008 Udio (%)
Vozila 159,68 44 171,96 37 262,12 35 268,14 39 Oprema 152,97 42 113,94 24 174,98 23 153,53 22 Nepokretna imovina
45,14 12 177,57 38 307,19 41 264,43 38
Ostalo 4,07 2 3,92 1 12,82 1 1,66 1 Ukupno 361,87 100 467,39 100 757,11 100 687,77 100
Tabela 16 Struktura lizing kompanija u BiH U milionima KM
U strukturi lizinga, kada je rije o vrijednosti ugovora, najvie ih je sklopljeno za vozila (39%) i nekretnine (38%), na opremu otpada 22%, a na ostale aranmane 1%.
Globalna ekonomska kriza ostavila je traga na naem tritu kada su u pitanju lizing kompanije. U posljednjem kvartalu 2008. godine lizing kue su gotovo u potpunosti obustavile finansiranje nekretnina (nepokretne imovine).
U nekom buduem vremenu se oekuje dalji razvoj lizing poslovanja i otvaranje novih lizing kompanija u Bosni i Hercegovini.
Da bi lizing doivio uspjeh na BH tritu, kao to je to sluaj sa susjednim zemljama, potrebne su izmjene Zakona o PDV-u u oblasti nekretnina, to bi svim lizing kompanijama u
-
13 Finansijski sistem BiH
BiH omoguilo povoljnije uslove za poslovanje i doprinijelo razvoju i modernizaciji privrede u BiH. Jo neki problemi sa kojima se suoavaju lizing kompanije u BiH su: raslojenost trita lizinga po entitetima koje stvara potekoe lizing kuama koje posluju na teritoriji cijele drave, jo uvijek nije rijeen ni problem koji proizlazi iz odredbi Zakona o cestovnom prevozu FBiH.
1.6. Finansijsko trite
Finansijsko trite je mjesto na kom se trguje finansijskim instrumentima i na kom se susreu ponuda i potranja za finansijskim instrumentima. Finansijsko trite ine trita kapitala i trita novca.
Trita kapitala su ona na kojima postoje dugoroni finansijski instrumenti, tj. instrumenti ije je dospijee neodreeno ili se njima trguje barem jednu godinu dana. Na tritima novca se trguje vrijednosnim papirima ije dospijee je manje od godinu dana.
Finansijsko trite BiH ima trite kapitala, ali nema razvijeno trite novca. Instrumenti finansijskog trita su relativno nerazvijeni (bez ijednog inovativnog instrumenta).
1.6.1. Trite novca BiH
Trite novca u BiH je u ranoj fazi razvoja, ne postoji trgovanje svim instrumentima koje podrava trite novca.
Naime, postojei institucionalni okvir domaeg bankarskog sektora, prije svega nedovoljna razvijenost novanog trita, uslovljavan da se komercijalne banke pri upravljanju likvidnou u znatnoj mjeri oslanjaju na investiranje u instrumente novanih trita u inostranstvu kroz mehanizam kupovine i prodaje KM kod CBBiH (engl.forex window). Od 1. januara 2008. godine postoji platforma gdje e komercijalne banke na dnevnoj osnovi moi ponuditi vikove i prijaviti potrebe.
1.6.2. Trite kapitala BiH
Trite kapitala BiH je organizovano i regulisano na dva trita kapitala, od kojih je jedno u Federaciji BiH, a drugo u RS. Vrijednosnim papirima se takoe trguje na dvije berze, SASE (sarajevska berza) i BLSE (banjaluka berza).
Trite kapitala u BiH, po obimu prometa i broju uesnika i investitora na tritu, jo uvijek spada u red malih i slabo razvijenih trita kapitala. Njegov ubrzaniji razvoj onemoguavali su entitetska raslojenost trita, njegova nelikvidnost, ograniena ponuda trinog materijala i nedovoljna ekonomska razvijenost zemlje.
Pad domaeg trita kapitala bio je konstantan jo od sredine aprila 2007, a istovremeno je prouzrokovan negativnim deavanjima u zemlji, kao i svjetskom ekonomskom krizom.
-
1
4
Fin
an
sijs
ki si
ste
m B
iH
Sar
ajev
ska
i ban
jalu
ka
berz
a
Ber
za je
mje
sto
za p
ovez
ivan
je p
onud
e i p
otra
nje
vri
jedn
osni
h pa
pira
i po
slov
anje
vri
jedn
osni
m p
apir
ima
po u
napr
ijed
utv
ren
im p
ravi
lim
a
S
araj
evsk
a be
rza,
SA
SE
B
anja
luk
a be
rza,
BL
SE
20
03
2004
20
05
2006
20
07
2008
20
03
2004
20
05
2006
20
07
2008
Pro
met
11
8.88
9 20
1.13
7 55
5.35
4 65
4.71
7 1.
274.
3401
1 47
7.07
9 72
.529
10
0.80
7 27
8.10
8 38
8.46
5 74
2.58
2 27
5.09
0
Bro
j tr
gova
nih
V
P-a
25
.470
38
.647
64
.554
50
.084
70
.773
17
.116
-
348.
093
360.
153
787.
970
702.
488
506.
993
Bro
j tr
ansa
kcij
a 37
61
11
6 78
15
9 39
-
86
191
183
191
31
Tr
in
a ka
pit
aliz
acij
a 76
2.12
8 3.
751.
848
6.46
9.64
1 11
.404
.787
15
.518
.257
7,
808,
682
871.
580
1.60
1.03
2 2.
874.
140
7.45
9.17
9 7.
747.
850
3.68
5.73
0
T
ab
ela
17
Pro
me
t n
a b
erz
i, b
roj
trg
ov
an
ih V
P-a
i t
ran
sak
cija
, tr
in
a k
ap
ita
liza
cija
U
hil
jad
am
a
U 2
003.
god
ini o
snov
ano
je d
rav
no V
ije
e za
tri
te
kapi
tala
. Ovo
tri
te
je u
tom
mom
entu
igra
lo s
amo
ogra
nie
nu e
kono
msk
u ul
ogu
u B
iH. U
20
05. g
odin
i zna
aj t
ri
ta k
apit
ala
ubrz
ano
rast
e.
11 S
amo
je u
sep
tem
bru
mje
secu
pro
met
ovan
o 62
% u
kupn
og p
rom
eta.
-
U BiH trita kapitala investicioni fondovi koji su prisutni nemaju uticaja na realni sektor jer su proizali iz privatizacije, tu nema stvarnog toka finansijskih sredstava. Broj brokerskih kua i drutava za upravljanje fondovima u BiH 2005 2006 2007 2008 Brokerske kue 26 27 35 35 Drutva za upr.fondovima
24 24 2412 26
Tabela 18 Broj brokerskih kua i drutava za upravljanje fondovima u BiH
Ekonomska kriza i povlaenje investitora sa trita kapitala, najvie se odrazila na rad brokerskih kua u BiH. Pad prometa na burzama uzrokovao je gubitke mnogih brokerskih kua, koje su zahvaljujui velikoj dobiti iz prethodnih godina nastavile sa radom. Meutim, tri brokerske kue su likvidirane, uslijed niske likvidnosti, te je na kraju godine posao berzanskih posrednika u BiH obavljalo 35 brokerskih kua.
12 Dugo oekivana transformacija privatizacijskih investicionihfondova (PIF) u investicione fondove u FBiH zavrena je i u FBiH posluje 11 investicionihfondova.
-
16 Finansijski sistem BiH
Zakljuak
Iz rada se moe zakljuiti da najvaniju kariku finansijskog sistema BiH ine bankarske
institucije. S obzirom da je sistemom dominira bankarski sektor loginim se namee da treba
po svaku cijenu treba sauvati stabilnost ovog sektora. Stabilnost bankarskog sektora je
proizala iz privatizacije koja je moe se rei uspjeno zavrena. Neke od karakteristika ovog
sektora su: banke u veinskom stranom vlasnitvu jo imaju dominantan udio u ukupnoj
aktivi bankarskog sistema, banke dre stopu adekvatnosti kapitala znatno iznad minimalno
propisanog nivoa, sistem osiguranja depozita je prisutan i dovoljno stabilan iako ima nizak
iznos osigurane vrijednosti, udio dugoronih depozita raste iz godine u godinu, to ukazuje da
graani imaju povjerenja u bankarski sektor.
Svakako su i druge institucije prisutne u BiH vane karike finansijskog sistema. Te institucije
imaju jo dosta prostora za napredak i iako su neke prisutne dugo koliko i banke (kao npr.
osiguravajua drutva) one su zbog ratnih deavanja zapale u krizu gdje se jo uvijek nalaze.
Mikrokreditne organizacije i lizing kompanije biljee najvei rast u sektoru finansijskih
usluga i njihovo vrijeme tek dolazi.
Za finansijski sistem u cjelini moe se rei da nije dovoljno razvijen. I da predstavlja
tradicionalan oblik finansijskog sistema. Veliki nedostatak predstavlja slaba povezanost
finansijskog sistema sa realnom ekonomijom to posebno predstavlja problem u uslovima
trenutne finansijske krize.
Finansijski sistem u BiH jeste pretrpio odreene udarce finansijske krize, on se ipak pokazao
stabilnim. Jedan od glavnih nedostataka predstavlja i podjeljenost na dva entiteta koja se
oslikala i na finansijski sistem. Potrebno je izvriti jo reformi u finansijskom sektoru kako bi
se on uskladio sa standardima Europske unije. Meu reformama potrebnim za pristupanje
Europskoj uniji nalazi i zahtjev za formiranje, odnosno uspostavljanje bankarske supervizije
na dravnoj razini.
-
17 Finansijski sistem BiH
Literatura
CBBiH, Godinji izvjetaji od 2000 do 2008 godine,
CBBiH Bilten, juli 2009. godine,
CBBiH, Izvjetaj o finansijskoj stabilnosti za 2007. i 2008. godinu,
Mr Ljubia Vladui, mr Vidosav Panti, Specijalne teme istraivanja: tednja
stanovnitva i porast povjerenja u bankarski sektor u BiH, CBBiH, decembar 2007.
godina,
Agencija za bankarstvo FBiH Informacija o bankarskom sistemu FBiH na dan
31.12.2006., 31.12.2007, 31. 12. 2008
Agencija za osiguranje BiH, Statistika trita osiguranja u BiH godinji izvjetaji za
2006, 2007 i 2008. godinu,
Udruenje mikrofinansijskih organizacija u BiH AMFI Bulletin, Broura izdata u
povodu godine mikrokreditiranja u BiH, 2005. godina,
Informacija o mikrokreditnom sistemu FBiH sa stanjem na dan 31.12.2008. godine,
Agencija za bankarstvo FBiH,
Almir Petek, Edukacijski materijal trita kapitala, CBBiH.
Internet:
http://www.cbbh.ba/
http://www.azobih.gov.ba/
http://www.nados.ba/
http://www.fba.ba/hr/
http://www.amfi.ba/
http://www.leasing.org.ba/bs