7 grčka umjetnost
Transcript of 7 grčka umjetnost
Apolon
Artemida
Atena
Zeus Posejdon
Hermes
Hera
Kerber
Faun
Prometej
Had
Demetra
Kron
Heraklo
Pegaz PerzejAmazonka
Atlas Orfej
Kentaur
Tezej
-Muze
Grčka umjetnost
-Prva velika povijesna civilizacija Europe (koja do tada živi još u pretpovijesti, odnosno brončanom dobu)-Izuzetna brzina razvoja – od arhaike (VIII. st.), do vrhunskog stupnja razvoja u klasičnom dobu prolaze tek tri stoljeća, a promjene u starim kulturama više od tisućljeća
-Gradovi-države (polisi) ; Atena, Sparta. Olimpija, Efez… su temeljne političke zajednice
-Trgovačkom flotom pokrivaju cijelo sredozemlje, osvajaju i trajno naseljavaju gradove, kolonije: Issa, Pharos, Korkyra…
-Visoki zahtjevi skladnog razvoja duha i tijela (temelji sporta i filozofije)
-Razvoj astronomije; filozofije i znanosti, književnosti i kazalištaPodjednak razvoj svih grana likovne umjetnosti; arhitekture, kiparstva i slikarstva, te primijenjene umjetnosti-Politička jednakost atenskih građana, vladavina demosa-Pismo alfabet-U helenizmu, Aleksandar Veliki širi grčku kulturu na istok
Maraton – 490.g. (Miltijad)
Termofilski klanac – 480.g. (Leonida)
Salamina – 480.g. (Temistoklo)
Urbanizam
-polis (grad-država) pravilnoga i slobodnog plana; ima dva središta: agoru (trg, društveno-političko središte, skupština,trgovine) i akropolu (gornji grad, religijski centar, hramovi)
-centri za duhovni razvoj:teatar (kazalište) i odeon (“koncerntna dvorana” na otvorenom)
-centri za tjelesni razvoj:stadion (prostor za sportska natjecanja s gledalištem) i hipodrom (konjske utrke)
-svojim misaonim vrijednostima i likovnim uzorima umjetnost i kultura, nadahnuće su Europi i svijetu
Stadion (borilište, trkalište)u Delfima-mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m-mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m
Stadion u Epidauru
Kazalište u Delfima
-kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši
-kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši
Kazalište u Delfima
Kazalište u Epidauru
-Umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter
Arhitektura
-Grčki hram
-oblikovan je kao skulptura (sjedište je božanstava, u njemu je kip boga;ljudi se okupljaju uokolo hrama)
-u hramu je važniji arhitektonski plašt nego arhitektonski prostor građen prema filozofskom principu “čovjek je mjerilo stvari”
-uzdignut je na podnožje (stilobat) a okružen je nizom stupova
-većinu oblika grčkoga graditeljstva preuzeli su Rimljani šireći ih cijelom Europom, a obnavljat će se i u kasnijim razdobljima; Europljani će ih proširiti u svoje kolonije
-pojava načela harmonije (sklada) prisutnog u likovnim umjetnostima, glazbi, filozofiji, matematici itd.
Preteča hrama - obiteljska kuća s dvije prostorije - prednja (megaron) s ognjištem za pripremu jela bila je središte obiteljskog života i prostor za primanje gostiju, u stražnjoj se spavalo, a u nju stranci nisu ulazili
-tipovi:
*tholos okrugli hram okružen stupovima
*hram u Antama - produženi bočni zidovi cele, a među njima stupovi
*prostilos – stupovi sprijeda
*amfiprostilos -stupovi sprijeda i straga
*peripteros -stupovi uokviruju hram na sve četiri strane
-stilovi hrama (prema obliku kapitela): - dorski - kapitel u obliku zaobljenog kamenog “jastuka”- (Partenon), - jonski - volute - (Erehtejon) - korintski - akantusovo lišće - Tholos u Delfima, Lizikratov spomeik u Ateni)
-projektiranje slijedi zakone prirode i matematike i zakone čovjekova gledanja
-optičke varke (entazis-zadebljanje stupa kako bi se
ispravilo pogrešno viđenje;oko mora
vidjeti stup ravnim i pravilnim;
inače, ako je pravilno
izveden, oko ga
zapaža nepravilnim)
-Rekonstrukcija hrama Atene Afaje u Aegini
-skladan odnos skulpture i arhitekture (likovi, njihovi odnosi i značenja prikazani su u vješto usklađenim položajima tijela unutar trokutnog zabata hrama (prirodan položaj tijela;nema probijanja arhitektonskog okvira; uspravan lik u sredini, klečeći do njega, a ležeći likovi u kutovima trokutnog zabata; nema nadređenosti i podređenosti)
-Ostaci hrama Atene Afaje u Aegini
-Rekonstrukcija Akropole u Ateni
Partenon – hram božice Atene
-Erehtejon – Kombinacija dorskog i jonskog stila - Razvedeni tlocrt
-karijatide (stupovi u obliku ženskih likova-trijem karijatida na Erehtejonu)
-Ostaci atenske Agore
-Temenos u Delfima
-Ostaci Apolonovog hrama u Delfima
-Dominantan visinski položaj nad morskim krajobrazom
-Rekonstrukcija kompleksa, s centralnim Zeusovim hramom u Olimpiji
-prisutnost boje na arhitekturi (podloga u jednoj boji, ukrasi u drugoj) i skulpturi (kamene i mramorne kipove i reljefe bojili su cjelovito ili djelomično)
-Zlatni lik Zeusa na prijestolju
-skladnost prema mjeri čovjeka;visina i širina stupa s kapitelom odnose se kao visina i širina prosječnog ljudskog tijela; razmak među stupovima razmjeran je rasponu čovjekova koraka; broj stupova sveden je na ljudsku mjeru u odnosu prema “šumi stupova” kod egipatskoga hrama
Olimpijci
Jonski tholos u Olimpiji
Pergamonski žrtvenik – rekonstrukcija s izvornim kiparskim elementima, Berlinski muzej
-Mauzolej u Halikarnasu(rekonstrukcija)
Detalj
Rekonstrukcija helenističkog pergamona
Kiparstvo
-Arhajski stil 680. - 480. g. p. K.
-Strogi stil 480. – 450. g.p. K.
-Klasični stil 450. – 330. g.p. K.
-Helenizam 330. – 030.g.p. K.
-Arhajski stil 680.-480.g. p. K.
kuroskora
-frontalni stav-ruke uz tijelo (kompaktnost)-ukočenost i stilizirana muskulatura-mali iskorak-stilizitrana kosa-bademaste oči i arhajski osmijeh
-Strogi stil -
-pokret tijela prema “S” krivulji -odmak od stilizacije-odvajanje ruku od tijela-pojava muskulature
Kritijin Plavi dječak
Auriga –Vozač(ica) zaprege
-Miron: Diskobolos
Klasični stil-tijelo u pokretu-naglašena i izražena muskulatura-idealizacija lica i anatomije
-Fidija obilazi Partenon, za vrijeme izvođenja radova – (ilustracija)
-Detalj partenonskoh friza
-Kip Atene Barbakeion-Kip Atene Nike
Poliklet:Dorifor(Kopljonoša)
-idealizacija lika-savršene proporcije (kanon)-kontrapost-umjerena “S” krivulja tijela
-individualizam-prvi put čovjek dolazi u središte života i stvaranja;”čovjek je mjerilo svih stvari” (sve što se oblikuje zasniva se na omjeru i proporcijama ljudskog tjela)
¸Helenizam-razigranost i dinamičnost-mekoća i gipkost-negiranje materijala
Hermes i Dionis (iz Olimpije)-Praksitel:
-komunikacija likova-izrazito naglašena “S” krivulja pokreta tijela-potpuno omekšavanje mišićne mase
Grupa autora:Laokont i njegovi sinovi
-apsolutna pokrenutost likova-napetost i dramatika
Slikarstvo
Protogeometrijski stil
XI. – X. st. p. K.
-posuda s isključivo geometrijskim ornamentom
Geometrijski stil
IX. – VIII. st.p.K.
-vrlo mali dio posude pokriven figuralnim prikazom
Arhajski stil
680. – 480. g. p. K.
*figuralni prikaz do polovine posude*crvene figure na crnoj podlozi
Strogi stil 480. – 450. g. p. K.
-figuralni prikazi s miješanim elementima arhajskog i klasičnog stila
*crne figure na crvenoj podlozi, figuralni prikaz na polovini posude
-figuralni prikaz bez geometrijskog ornamenta, crvene figure na crnoj podlozi
-Klasični stil – 450.-330. g. p. K.
*figuralni prikaz preko cijele posude*crne figure na crvenoj podlozi*unošenje bijele boje
Helenizam
330. – 030. g. p. K.
-male posude s bijelom podlogom, smeđim ili višebojnim crtežom
Posejdonov hram na rtu Sounion
Kazalište u Epidauru
-Posejdon, Atenski muzej