6. septembar 2013.
-
Upload
cacanski-glas -
Category
Documents
-
view
275 -
download
0
description
Transcript of 6. septembar 2013.
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 35 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
GODINA LXXXI, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM ^A^AK, 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
strana 15.
SPORT JE
VELIKA
IGRA strane 31. strana 30.
^A^ANSKA
NADA SRPSKE
KO[ARKE
Julijana Vojinovi} Milorad ^avi}
promovisao pliva~ke
sportove u ^a~ku
Iz Elektodistribucije
SRPSKI
VOJNIK
U PRVOM
BALKANSKOM
RATU
RADOJICA
JEREMI]TRGOVAC I HRONI^AR
IVAWICE
DVOJNI
OBRA^UNI
PRAVILI
GU@VE
strana 12.
SAN
S POGLEDOM
NA VINOGRAD
strane 8 i 9.
Iz albuma
starih Ivawi~ana
Izlo`ba fotografija
u Narodnom muzeju
U Trnavi odr`an zbor me{tana zbog problema u vodosnabdevawu
RZAVSKA VODA
JEDINI SPAS,
strana 7.ALI...Dejan Milo{evi}, vinogradar
i vinar iz Gorweg Milanovca
strana 4.
strana 13.
Danas u Zabla}u
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
U ^A^KU BORAVILA PRIVREDNA DELAGACIJA BELORUSIJE,
NA ^ELU SA AMBASADOROM VLADIMIROM ^U[EVIM
^A^AK POSETILI NOVINARI I ORGANIZATORI PUTOVAWA IZ FRANCUSKE
3DRU[TVO
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Zari} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.caglas.rs
Turisti~ka organiza-
cija ^a~ka je pro-
{log petka bila do-
ma}in grupi novinara i
organizatora putovawa iz
Francuske. Re~ je o pred-
stavnicima specijalnog
izdawa nedeqnika “Telera-
ma”, specijalizovanog ma-
gazina “Travel & Style”, naj-
ve}eg frankofonog porta-
la za individualna putova-
wa “Easy voyage”, sa vi{e
od milion poseta mese~no
i organizatora putovawa
“Voyageursdumonde” i “Lia-
isonsmondiales”, koji jo{ u
svojoj ponudi nemaju Srbi-
ju kao turisti~ku destina-
ciju.
- Ovo je bila izuzetna pri-
lika da se kolege iz Fran-
cuske i predstavnici me-
dija upoznaju sa turisti~-
kom ponudom Ov~arsko-ka-
blarske klisure i Atomske
bawe Gorwa Trep~a. Pro-
gram je realizovan u sarad-
wi sa Turisti~kom orga-
nizacijom Srbije, koja je u
ovaj studijski program
uvrstila Grad ^a~ak, za-
hvaquju}i dobroj saradwi
i kvalitetnim i sadr`aj-
nim programima koje pred-
la`emo. Gosti su najpre
posetili Wellness centar
“Kablar” u Ov~ar Bawi,
gde su im predstavqeni sa-
dr`aji ovog objekta, ali i
trenutni kapaciteti bawe.
Program je nastavqen vo-
`wom brodi}em, gde su po-
red panoramskog razgleda-
wa Ov~arsko-kablarske
klisure, bili u prilici da
posete manastire Nikoqe
i Blagove{tewe. U resto-
ranu “Pla`a” na jezeru Me-
|uvr{je, pored ugostiteq-
ske usluge, pozitivno su
ocenili izgled objekta i
ambijent u kome se nalazi.
Program je zavr{en pose-
tom Atomske bawe Gorwa
Trep~a, gde je menaxment
bawe priredio lep do~ek u
hotelu “Vujan”, koji se na-
lazi u sastavu Specijalne
bolnice. Gostima su pred-
stavqeni sme{tajni kapa-
citeti, hidro-terapijski
blok uz naglasak na zna~aj
vode u rehabilitaciji i te-
rapiji, posebno neurolo-
{kih i reumatskih oboqe-
wa - ka`e Gordana Majsto-
rovi}, stru~ni saradnik za
marketing Turisti~ke or-
ganizacije ^a~ka.
Prema wenim re~ima, na
goste iz Francuske najupe-
~atqiviji utisak ostavili
su manastiri Ov~arsko-ka-
blarske klisure, priroda i
rezultati koji se ostvaruju
u terapiji, kori{}ewem
termo-mineralne vode u
Atomskoj bawi Gorwa
Trep~a.
- Me|utim, ono {to je do-
nekle pokvarilo utisak je
slika otpada koji pluta na
povr{ini vode u Ov~ar-
sko-kablarskoj klisuri,
naro~ito nakon saznawa da
je re~ o predelu izuzetnih
odlika koji je pod za{ti-
tom dr`ave. To je razlog
vi{e da se apeluje na za-
{titu prirode i sankcio-
nisawe onih koji je ugro-
`avaju, jer }emo jedino na
takav na~in mo}i sa punim
pravom da je promovi{emo,
kao predeo izuzetnih odli-
ka - isti~e Gordana Maj-
storovi}.
Turisti~ka organizacija
^a~ka }e ponovo organizo-
vati program posete ~a~an-
skog kraja, ovog puta za no-
vinare iz Holandije, u dru-
goj polovini septembra.
Turisti~ka agencija “Pana
Comp” iz Novog Sada, sa
kojom TO^ ima dugogodi-
{wu uspe{nu saradwu, do-
ve{}e grupu turista iz
Finske, koji }e, tako|e u
septembru, posetiti Ov-
~arsko-kablarsku klisuru,
najavila je Majstorovi}ka.
N. R.
MANASTIRI - NAJUPE^ATQIVIJI UTISAK
Posle sastanka sa
rukovodstvom Gra-
da, predstavnici-
ma OJ Privredne komore,
Foruma privrednika, po-
slovnih udru`ewa “Gradac
’97” i “Unija 2000” i neko-
liko direktora ovda{wih
preduze}a, u izjavi za medi-
je zamenik ministra indu-
strije Genadij Sviderskij
je, pored ostalog, istakao:
- Ciq dvodnevne posete
Srbiji je uspostavqawe sa-
radwe izme|u srpskih i be-
loruskih preduze}a. Sa ru-
kovodstvom ^a~ka razgo-
varli smo o zajedni~kim
projektima, prvenstveno u
oblasti prerade metala,
jer ^a~ak, kao i Belorusija
ima nekoliko razvijenih
firmi u toj oblasti. Veru-
jemo da postoje mogu}nosti
da ~a~anska preduze}a pre-
ko Belorusije do|u i do ze-
maqa Carinske unije, od-
nosno osim do Belorusije,
i do Rusije i Kazahstana, i
preko te saradwe da iza|u
na evropsko tr`i{te.
Zamenik ministra indu-
strije Belorusije je nagla-
sio da su privredna delega-
cija wegove zemqe i ~elni-
ci Kragujevca u utorak do-
neli odluku o osnivawu za-
jedni~kog preduze}a u ovom
{umadijskom gradu, koje bi
se bavilo “sklapawem” au-
tobusa i kamiona. On sma-
tra da mogu}nosti za osni-
vawe sli~ne firme postoje
i u ^a~ku.
Po{to su u sastavu pri-
vredne delagacije Beloru-
sije bili i predstavnici
fabrika koje proizvode po-
qoprivredne ma{ine i
liftove, posle skupa u
^a~ku, usledi}e i konkret-
ni dogovri o saradwi u
ovim oblastima i eventu-
alnoj zajedni~koj proiz-
vodwi, uveren je Genadij
Sviderskij.
Ve} krajem ovog meseca
srpska privredna delagci-
ja }e posetiti Belorusiju i
tom prilikom bi}e jo{
konkretnijih razgovora i
dogovora, ne samo o pri-
vrednim, ve} i kontaktima
u domenu kulture, turizma
i obrazovawa, u kojima ta-
ko|e mo`e “da se otvori
naj{ira lepeza saradwe”,
uveren je Sviderskij, koji
je obe}ao da }e se zalo`iti
da ovda{wi biznismeni
dobiju maksimalnu podr-
{ku Vlade Belorusije, pri-
likom sklapawa eventual-
nih poslovnih ugovora iz-
me|u ~a~anskih i tamo-
{wih kompanija.
Privrednici ^a~ka o~eku-
ju da }e realizacijom nekih
poslovnih dogovora sa be-
loruskim firmama, uspeti
da ^a~ak “vrate na staze
stare slave”, iz perioda
kada je u wegovim velikim
fabrikama bilo zaposleno
40.000 radnika, rekao je
Dragan Jovi}, predsednik
Foruma privrednika i
vlasnik privatne firme
“Alfako in`ewering”:
- Mali privrednici, ~la-
novi Foruma privrednika
`ele da, uz pomo} velikih
preduze}a iz bratske Belo-
rusije uspostave saradwu, i
zaposle na{e qudske i ma-
terijalne kapacitete. ^a-
~ak je poznat kao rasadnik
privatnog sektora, sa veli-
kim potencijalima, pre-
venstveno u metaloprera-
|iva~koj i elektro indu-
striji. O~ekujemo da }e ovo
prvo vi|ewe i dogovori
otvoriti put ka daqem
upoznavawu i organizaciji
zajedni~ke proizvodwe u
na{oj zemqi i Belorusiji.
U sastavu beloruske pri-
vredne delegacije bili su i
~elnici kompanije “Mogi-
qovliftma{“ koja proiz-
vodi vi{e od 120 modela
liftova i {irok asorti-
man rezervnih delova za
modernizaciju zastarelih
i dotrajalih liftova. Sr-
bija nema nijednog proiz-
vo|a~a iz ove oblasti, pod-
setio je Jovi} i izrazio
uverewe da razgovori sa
predstavnicima ove firme
mogu doprineti da u ^a~ku,
na primer, bude otvorena
fabrika za proizvodwu
liftova, tim pre {to grad
za to ima kadrovske i hal-
ske potencijale i kapaci-
tete u nekada{wim zatvo-
renim fabrikama.
Posle sastanka u Skup{ti-
ni grada, doma}ini i gosti
su posetili preduze}a “Ju-
goprevoz komerc” u Kowe-
vi}ima i salon “Citroen”
u Prislonici, kao poten-
cijalne lokacije za otvara-
we trgovinsko - izlo`be-
nih centara beloruske pri-
vrede.
M.N.
U organizaciji Predraga Miki}a, savet-
nika za privredu predsednika Srbije To-
mislava Nikoli}a, privredna delegacija
Republike Belorusije, predvo|ena amba-
sadorom ove zemqe u Srbiji Vladimirom
^u{evim i zamenikom ministra indu-
strije Genadijem Sviderskij, posle Kra-
qeva i Kragujevca, u utorak je posetila i
^a~ak. Na sastanku, koga su sa wima i di-
rektorima nekoliko vode}ih beloruskih
kompanija, organizovali ~elnici Grada i
ovda{wih poslovnih udru`ewa, razgova-
rano je o mogu}nostima saradwe, posebno
u oblasti metaloprera|iva~ke industri-
je, osnivawu firmi za “sklapawe” auto-
busa i kamiona i {to je posebno zani-
mqivo, o {ansama za otvarawe zajedni~-
kog preduze}a za proizvodwu liftova,
kojom se u Srbiji niko ne bavi.
NAJIZVESNIJA SARADWAU METALOPRERA\IVA^KOJ INDUSTRIJI
4 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINEGRAD
Udru`ewe poslovnih
`ena Srbije, u part-
nerstvu sa ~a~anskim
UP@ “Nade`da Petro-
vi}” i uz podr{ku Mi-
nistarstva finansija,
zapo~elo je realizaci-
ju projekta “Podr{ka
samozapo{qavawu `e-
na u perspektivnim
privrednim sektorima,
kroz obuku, mentorstvo
i umre`avawe”. Pro-
jektom je predvi|ena
edukacija 50 `ena koje
`ele da se samozapo-
sle, ili da tek krenu u
preduzetni~ke vode.
Obuka je planirana i
za dame koje namerava-
ju da ponovo aktivira-
ju svoje firme koje su
zatvorene, ili su stag-
nirale u radu zbog
krize, nedostatka zna-
wa, informacija ili
drugih resursa. Osim u
^a~ku, projekat }e biti
realizovan u Suboti-
ci, Ba~kom Petrovcu,
Zaje~aru, Bujanovcu,
Vaqevu i Beogradu.
Uprostorijama ~a-
~anske Organizaci-
one jedinice RPKK
ju~e i prekju~e je odr`an
prvi dvodnevni trening za
podr{ku samozapo{qava-
wu `ena, kome je prisustvo-
valo 11 polaznica iz ^a~-
ka i Gorweg Milanovca.
Prvog dana odr`ano je pet
radionica u kojima je bu-
du}im preduzetnicama pre-
do~ena kompletna proble-
matika preduzetni{tva i
dati odgovori na ve~ite
dileme, da li je biznis ide-
ja prava, ili je treba mewa-
ti, kako i za{to osnovati
firmu, kako pravilno na-
stupati na tr`i{tu, re-
klamirati i prodavati ro-
bu, koji su izvori finansi-
rawa i za{to je neophodna
stalna edukacija kroz men-
torski program.
Tokom drugog dana se-
minara polaznice su od is-
kusnih trenera mogle da
nau~e kako da izrade najbo-
qe biznis planove, ili da
koriguju postoje}e i wima
apliciraju za sredstva od
nekih fondova, banaka,
agencija...
- Preduzetnice su imale
priliku da se informi{u
o svim problemima koji ih
~ekaju na po~etku poslova-
wa, razre{e dilemu da li
su izabrale pravu biznis
ideju, da li je to {to su po-
~ele da rade i ono {to `e-
le i mogu. Tokom treninga
nau~ile su i kako da osnuju
firmu, jer ve~ita dilema
je, da li otvoriti preduze-
}e, ili preduzetni~ku rad-
wu, koji su tro{kovi koji
prate osnivawe i registro-
vawe nove firme. Na dvo-
dnevnom seminaru mogle su
da saznaju i koji su ekster-
ni i interni izvori fi-
nansirawa, kako mogu da
dobiju subvencije koje su
od izuzetnog zna~aja, po-
sebno u po~etnom periodu
poslovawa- obja{wava ru-
kovodilac OJ RPKK i lo-
kalni koordinator projek-
ta Gorana Tanaskovi} svr-
hu obuke za `ene preduzet-
nike.
- Trudi}emo se da do
kraja decembra, do kada
traje mentorski program,
preduzetnicama pru`imo
sve neophodne informacije
i obezbedimo im konsul-
tantske i ekspertske usluge
za sve teme i probleme koji
se ti~u wihovog poslova-
wa. Bi}e mi drago da pred-
uzetnice koje su po~ele bi-
znis opstanu u wemu, a mla-
de koje tek nameravaju da
u|u u te vode, na|u zaposle-
we i obezbede egzistenciju
- istakla je Tanaskovi}ka.
Posebna pa`wa u ovoj
svojevrsnoj {koli bila je
posve}ena pisawu biznis
plana, jer, kako nagla{ava
Gorana Tanaskovi}, plano-
vi koje “tra`i” Evropska
unija su veoma kompliko-
vani i takve, na{e predu-
zetnice ne mogu same da sa-
~ine. Zbog toga su wima
predo~eni jednostavni bi-
znis planovi koje raspisu-
ju doma}e institucije, na-
cionalne agencije, ili lo-
kalne samouprave, kojima
one, uz minimalne korek-
cije, mogu da apliciraju za
odre|ena sredstva.
Po zavr{etku dvodnev-
nog seminara u svih sedam
gradova, od 50 polaznica
bi}e izabrano 20 najuspe-
{nijih, sa kojima }e do
kraja godine, do kada traje
projekat, raditi mentorke,
uspe{ne preduzetnice, oda-
brane iz sektora u kojima
po~etnice `ele da zapo~nu
ili razvijaju biznis. To-
kom ovog mentorskog rada
dobi}e i sve konsultantske
i ekspertske usluge i podr-
{ku za razli~ite aspekte
vo|ewa biznisa (finansi-
je, prodaja, marketing...).,
kao i neophodnu pa`wu,
informacije i podr{ku da
obnove samopouzdawe i ve-
ru u uspeh u novom poslu.
M. N.
Zbog formirawa novog
privrednog dru{tva
“EPS javno snabdeva-
we” koje }e se ubudu}e bavi-
ti prodajom elektri~ne
energije krajwim kupcima
i “preimenovawa” lokal-
nih elektrodistribucija u
operatere distributivnog
sistema, gra|ani su dobili
dva ra~una za struju utro-
{enu u julu. U prvom je bi-
lo obave{tewe o dugu, od-
nosno pretplati, dok je
drugi, sa stawem na dan
31.7, korisnicima poslalo
novoformirano privredno
dru{tvo, obja{wava ruko-
vodilac sektora za trgovi-
nu Vladimir Kosti}. Po-
{to se izvinio gra|anima
koji su gubili i vreme i
`ivce ispred {altera, na-
stojao je da objasni zbog ~e-
ga je {alterska sala pret-
hodnih dana bila premala
da primi sve gra|ane koji
su quti i ogor~eni satima
~ekali da “ra{~iste” ra~u-
ne:
- Operateru, odnosno
biv{oj Elektrodistribu-
ciji velike probleme je do-
nela naredba da vr{imo
prebacivawe pretplate sa
starog na novi ra~un, ali
iskqu~ivo uz saglasnost
kupca. Zbog toga je svaki
potro{a~ morao da do|e
ispred {altera, podnese
zahtev i poka`e na uvid
li~nu kartu, da bi radnik
ED precizno upisao sve
podatke, {to je i nama i
gra|anima oduzimalo do-
sta vremena. Po{to je, kao
i ranije, privredno dru-
{tvo Elektrosrbija Kra-
qevo, u ~ijem sastavu, po-
red 10, posluje i ovda{wi
operater, bilo najvrednije
i me|u prvima podelilo
obra~une, prvi smo i uo~i-
li probleme i osetili naj-
ve}i nalet nezadovoqstva
potro{a~a. Tek kada su
ostala dru{tva, poput beo-
gradskog i novosadskog,
uvidela o kom je obimu po-
sla re~, reagovali su nad-
le`ni i doneli odluku da
prebacivawe pretplate,
odnosno duga, bude obavqe-
no automatski.
Pre dono{ewa nove na-
redbe, u ovda{wem predu-
ze}u je, podse}a on, sedam
dana na poslovima “preba-
civawa” zadu`ewa sa sta-
rih na nove obra~une, ume-
sto tri, na {alterima ra-
dilo deset radnika. Osim
toga, i radno vreme je u tom
periodu bilo produ`eno
sa 18 na 20 ~asova, i subo-
tom, umesto do 15, do 17 sa-
ti. Sve smo uradili da bi-
smo iza{li u susret kupci-
ma, ali bez obzira na uve-
}ane napore, nismo mogli
smawiti ogromne gu`ve,
jer je obim posla prakti~-
no bio pet puta ve}i od uo-
bi~ajenog, ka`e Kosti}:
- Nova naredba stupila
je na snagu 26. avgusta, a
gra|ani su blagovremeno
obave{teni da je rok za
pla}awe julskih ra~una
produ`en do 31. avgusta,
odnosno da do tog datuma
ne}e pla}ati kamatu zbog
ka{wewa u izmirewu oba-
veza. Od septembra taj rok
}e biti “vra}en” na 20. u
mesecu. Zbog ovog velikog
posla i gu`vi, umesto 15. i
potpisivawe ugovora o re-
programu duga zapo~eto je
22. avgusta i ono }e, na
osnovu odluke Upravnog
odobra EPS - a, trajati do
30. novembra.
M. N.
RADNIKA TRI, A POSLA PET PUTA VI[E
Oko 100 potro{a~a je pro{log meseca podnelo
zahtev za reprogram duga koji }e im biti “podeqen”
na rate, u zavisnosti od visine zadu`ewa. Kupci ko-
ji imaju pravo na reprogram, dobi}e obave{tewa o
tome, rekao je Kosti} i pozvao ih da na {alterima
lokalnog operatera potpi{u ugovor. U protivnom,
preduze}e }e biti primorano da preduzme sve zakon-
ske mere da bi naplatilo i za{titilo svoja potra`i-
vawa. Obaveze do 10.000 dinara, na primer, du`nici
moraju da izmire jednokratno, uz otpust od 40 odsto,
a “milionske” sume “na odlo`eno”, ~ak 120 meseci.
Novo privredno dru{tvo zadr`alo je obavezu da
stimuli{e redovne plati{e, kojima sleduje popust od
pet odsto, ukoliko izmire ra~une do 20. u mesecu.
Osim wih, ranija prava }e i ubudu}e imati i ener-
getski za{ti}eni kupci, o kojima operateru sve neo-
phodne podatke dostavqaju lokalna samouprava i
Centar za socijalni rad.
ODR@AN DVODNEVNI TRENING ZA PODR[KU SAMOZAPO[QAVAWU @ENA
DA LI JE BIZNIS IDEJA PRAVA?
Marina Sinxirevi} se proizvodwom prirodnih preparata, namewenih za ~i-
{}ewe i regeneraciju ko`e, melema, uqa i biqnih tinktura, po~ela da bavi pre ne-
koliko godina, najpre iz hobija i da bi prijateqima darivala prikladne poklone.
Po{to je od Grada dobila podsticajna sredstva za samozapo{qavawe, planira da
pro{iri i “ozvani~i” ovaj posao. Prijavila se za trening, jer veruje da }e joj, ka-
ko ka`e, mentorski program pokazati pravi put i kako se, uprkos te{kom vremenu,
mo`e uspeti u nekom poslu.
I za Ivanku Gemaqevi} izrada predmeta dekupa` tehnikom na prirodnim mate-
rijalima - drvetu, staklu, keramici, nekoliko meseci predstavqa samo hobi. Apli-
cirala je za mentorski program, jer `eli da, od `ena koje su uspe{ne u poslu, nau-
~i, pored ostalog, i kako se pravi biznis plan, kako se reklamiraju i prodaju pro-
izvodi. O~ekuje i da sazna kako najlak{e do}i do izvora finansirawa, tim pre
{to je zapo~ela biznis “koji nije jeftin”, i za koji su joj potrebni kvalitetni ma-
terijali i boje.
UMESTO HOBIJA, OZBIQAN POSAO
POSLE DONO[EWA NAREDBE O AUTOMATSKOM “SPAJAWU” DVA JULSKA RA^UNA ZA STRUJU,
SKORO DA SU NESTALE GU@VE ISPRED [ALTERA
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 5GRAD
PREDSTAVQAMO GRADSKE UPRAVE: GU ZA INSPEKCIJSKI NADZOR
ZADOVOQAVAJU]E STAWE SKLONI[TA NA PODRU^JU MORAVI^KOG OKRUGA
Na podru~ju Mora-
vi~kog okruga ima
33 skloni{ta, od
kojih 24 u ^a~ku, {est u
Gorwem Milanovcu i tri u
Lu~anima. Svima wima ga-
zduje JP “Skloni{ta” i, za
razliku od ranijeg perio-
da, kada je ve}ina ovih
objekata bila prili~no za-
pu{tena, a u pojedinim
slu~ajevima i o{te}ena,
uglavnom zbog nenamenskog
kori{}ewa i bahatog od-
nosa pojedinih gra|ana, u
posledwe vreme su u pri-
li~no zadovoqavaju}em
stawu. To je pokazala i
pro{logodi{wa kontrola
koju su, ka`e Bojana Iko-
dinovi}, na~elnik Grad-
skog {taba za vanredne si-
tuacije, wegovi inspekto-
ri prvi put obavili u 2012.
godini:
- Od 33 skloni{ta, za 10
su podneta re{ewa za ot-
klawawe uo~enih nedosta-
taka i JP “Skloni{ta” je
ve}inu uglavnom otkloni-
lo, osim nekoliko, jer je za
intervencije te vrste neop-
hodno raspisati republi~-
ki tender. Zbog toga je
ovom preduze}u koje gazdu-
je skloni{tima dat rok da
i te nedostatke sanira do
kraja ove godine. U ^a~ku
su, ina~e, podignuta 24
skloni{ta, od kojih su dva
javna, sa po 200 mesta jedno
se nalazi u neposrednoj
blizini zgrade Medicine
rada, koje je besplatno dato
na kori{}ewe Crvenom kr-
stu, a drugo pored O[
“Filip Filipovio}”),
dok su 22 takozvana blo-
kovska, ukupnog kapacite-
ta oko 3.700 mesta. Osim
ovih, u gradu ima i 70 sklo-
ni{ta dopunske za{tite,
navodi Ikodinovi}ka i
obja{wava da je uglavnom
re~ o podrumskim prosto-
rijama, koje relativno br-
zo i lako mogu biti preure-
|ena i adaptirana za bora-
vak gra|ana u slu~aju opa-
snosti, napada ili drugih
vanrednih situacija. U wi-
ma ima oko 5.000 mesta, dok
u 15 skloni{ta kojima ga-
zduju pravna lica, mo`e da
se smesti oko 2.500 qudi.
Osim {est skloni{ta
koja su u Gorwem Milanov-
cu tako|e data na upravqa-
we JP “Skloni{ta”, u ovoj
op{tini postoji jedno jav-
no sa 450 mesta i pet blo-
kovskih, koja mogu da pri-
me 750 privremenih stana-
ra. I u woj postoje objekti
za takozvanu dopunsku za-
{titu, odnosno {est ku}-
nih, kapaciteta 450 mesta i
~etiri skloni{ta, ~iji
vlasniciu su pravna lica.
U wima ima mesta za oko
650 gra|ana.
-Republi~ko javno pred-
uze}e gazduje i sa tri sklo-
ni{ta, sa 500 mesta u Lu~a-
nima. U ovoj op{tini po-
stoji isto toliko skloni-
{ta dopunske za{tite za
200 qudi , koliko ima me-
sta i u jednom objektu ko-
jim gazduje pravno lice. U
Ivawici postoji samo jed-
no skloni{te, izgra|eno u
poslovnom krugu preduze}a
“[pik” - navodi jo{ Iko-
dinovi}ka i nagla{ava da
su skloni{ta u dobrom sta-
wu, okre~ena i da je celo-
kupna oprema u wima zano-
vqena i uredno slo`ena,
tako da gra|ani uop{te ne-
maju razloga da strahuju za
bezbednost, ukoliko ona
eventualno bude ugro`ena
u nekom narednom periodu.
U najboqem stawu su
skloni{ta koje JP izdaje u
zakup, jer ih zakupci re-
dovno otvaraju, provetra-
vaju, ~iste. Re~ je, nagla{a-
va Ikodinovi}ka, o dvona-
menskim objektima koji se
u miru koriste za druge po-
trebe, a ~iji zakupci su
obavezni da ih, u slu~aju
najave vanrednih doga|aja,
ili eventualnih napada, u
roku od 24 sata isprazne i
“vrate” u prvobvitno sta-
we. M.N.
OKRE^ENA, OPREMQENA, BEZBEDNA
Izvorno pravo za
rad u ovoj Gradskoj
upravi imaju komu-
nalna inspekcija i komu-
nalna policija, dok ostali
obavqaju poslove koje im je
“prenela” Republika, ka`e
Vojinovi} i nagla{ava da
upravo ove slu`be koje su
pod ingerencijom lokalne
samopuprave imaju i najvi-
{e posla, o ~emu, pored
ostalog, svedo~i i broj
predmeta koje “obra|uju” u
odre|enom izve{tajnom pe-
riodu:
- Komunalna inspekcija i
komunalna policija se
prakti~no bave najrazno-
vrsnijim poslovima, po~ev
od kontrole ~i{}ewa i
ure|ewa grada, zelenih po-
vr{ina, bespravnih pri-
kqu~aka vode i kanaliza-
cije, izlivawa otpadnih
voda, do ostalih komunal-
nih delatnosti na terito-
riji Grada. Oni su zbog to-
ga, takore}i non - stop na
terenu, gde i po prijavama
stranaka i po slu`benoj
du`nosti vr{e nadzor nad
primenom Zakona o komu-
nalnim delatnostima, Od-
luke o komunalnom redu,
Odluke o javnom vodovodu
i kanalizaciji, Odluke o
radnom vremenu ugostiteq-
skih objekata... Iako u po-
sledwe vreme takore}i ne-
ma bespravne gradwe, jer je
ona po zakonu krivi~no de-
lo, a i vlasnici tih objeka-
ta bez dozvole ne mogu da
dobiju prikqu~ak na vodo-
vod i elektro mre`u, pri-
li~no posla ima i gra|e-
vinska inspekcija, tim pre
{to u woj rade samo tri iz-
vr{ioca.
Ovi inspektori mora da
posete svako gradili{te i
prekontroli{u da li inve-
stitori poseduju neophod-
nu dokumentaciju. Tokom
tih pregleda konstatuju da
se gra|ani uglavnom ne usu-
|uju da na javnim povr{i-
nama rade i grade “divqe”,
ka`e na~elnik GU za in-
spekcijski nadzor i nagla-
{ava da ima “sporadi~-
nih” slu~ajeva i da gra|ani
u privatnim dvori{tima
ponekad prave mawe kioske
i objekte, da bi se bavili
nekom delatno{}u, od koje
}e “da pre`ive” i da to in-
spektori uglavnom toleri-
{u. Stav je nadel`nih u
GU, napomiwe na~elnik
Vojinovi}, “da milosti ne-
ma samo prema onima koji
su gradwom nekog objekta
ugrozili tu|e dobro i in-
terese”.
On podse}a i na nedavnu,
prvenstveno medijsku buku,
koja se podigla zbog po~et-
ka izgradwe magistralnog
vrelovoda u Nemawinoj
ulici, zbog koga }e, navod-
no, osim drvoreda, biti
ukloweno i nekoliko obje-
kata. Re~ je o objektima po-
dignutim bez dozvole, ~iji
vlasnici uop{te nisu pra-
vili probleme i spremni
su da ih uklone, kada cevo-
vod “stigne” do trase na
kome se nalaze, tvrdi Voji-
novi}: “Sve se mo`e posti-
}i dogovorom, ukoliko se
sa gra|anima razgovara,
{to je praksa u ovoj upra-
vi. Ne verujem da je neko iz
kancelarije na~elnika iza-
{ao nezadovoqan, a da li
sam mu ja pomogao, ili ni-
sam, ne znam. Uglavnom,
svakoga sam saslu{ao, ob-
jasnio {ta mo`e i {ta ne
mo`e da se uradi, i zahva-
quju}i tome, pet godina sa
strankama nisam imao ni-
kakvih problema. U tim
kontaktima potvrdilo se
pravilo da je istina uvek
na sredini, pravo ono {to
pi{e u aktima, a pravda
ono {to pokazuje fakti~ko
stawe na terenu.”
Iako ovla{}ewa i obaveze
~etiri inspektora za za-
{titu `ivotne sredine
proizilaze ~ak iz osam za-
kona, u posledwe vreme oni
su svoje aktivnosti najvi-
{e usmerili na nadzor nad
sprovo|ewem skup{tinske
odluke o uslovima za dr`a-
we i za{titu doma}ih `i-
votiwa na teritoriji Gra-
da. Na~elnik podse}a da je
na osnovu we gradsko pod-
ru~je podeqeno na tri zo-
ne, odnosno da je u prvoj za-
braweno dr`awe doma}ih
`iovtiwa, u drugoj dozvo-
qeno pod odre|enim uslo-
vima i u tre}oj dozvoqeno
u potpunosti. Osim toga,
odre|ene zabrane postoje i
u centrima prigradskih
naseqenih mesta - Mr~ajev-
cima, Preqini, Zabla}u,
Trbu{anima... Osim na
tim poslovima, po nalogu
resornog ministarstva,
poja~ano su anga`ovani i u
kontroli privrednih dru-
{tava koja poseduju kamio-
ne i druga vozila i bave se
prodajom starih guma, da
bi ih evidentirali kao bu-
du}e obveznike ekolo{ke
takse za za{titu `ivotne
sredine. M. N.
Pri pomenu gradskih uprava, naj~e{}e kri-
tike i zamerke uglavnom odlaze na adresu
GU za inspekcijski nadzor, {to zbog {iroke
lepeze poslova koje obavqa pet inspekcija
(gra|evinska, prosvetna, komunalna, in-
spekcija za lokalni prevoz i puteve i in-
spekcija za za{titu `ivotne sredine), {to
zbog ~iwenice da gra|ani ~esto i ne znaju
~ime se ove slu`be bave, odnosno koja su
im ovla{}ewa, prava i du`nosti iz delo-
kruga lokalne samouprave, a koje im je po-
verila Republika. U ovoj Gradskoj upravi
zaposleno je 59 izvr{ilaca, ra~unaju}i i
20 komunalnih policajaca, koji su joj pri-
kqu~eni 2010. godine, predstavqa li~nu
kartu uprave kojom rukovodi na~elnik Sto-
jan Vojinovi}
Za razliku od komunalne inspekcije, koja vi{e ima
preventivnu i savetodavnu ulogu, komunalni poli-
cajci su ovla{}eni i da legitimi{u stranke, privo-
de ih, izri~u mandatne kazne. Da, uprkos tome, ipak,
nisu bili rigorozni, svedo~e podaci iz posledweg
izve{taja: 20 komunalnih policajaca su lane izre-
kli skoro 2.100 usmenih upozorewa i 1.440 nare|ewa.
Napisali su 440 mandatnih kazni, od kojih je 106 na-
pla}eno (u iznosu od po 3.000 dinara). U skoro 600
slu~ajeva izvr{ena je provera identiteta osoba koje
su se ogre{ile o zakone i odluke “u nadle`nosti”
komunalne policije, podneto 310 zahteva za pokreta-
we prekr{ajnog postupka, “zavedeno” i pregledano
1.300 obave{tewa prispelih od gra|ana li~no, tele-
fonom, ili po{tom.
Osim toga, u opisu wihovog posla su i: pru`awe asi-
stencije nadle`nim inspekcijama, javnim preduze-
}ima i ustanovama prilikom odr`vawa nekih mani-
festacija, kontrola na prostoru kojim gazduje SRC
“Mladost”, uspostavqawe komunalnog reda na uli-
cama i trotoarima oko pijaca, pomo} prilikom ot-
klawawa posledica elementarnih nepogoda i u van-
rednim situacijama...
POLICIJA “OVLA[]ENIJA”
OD INSPEKCIJE
PRAVO U AKTIMA,
A PRAVDA NA TERENU
Stojan Vojinovi}, na~elnik GU za inspekcijski nadzor
Bojana Ikodinovi}, na~elnik Gradskog {taba
za vanredne situacije
Srebrna medaqa na
svetskom takmi~ewu
najve}i je dosada-
{wi uspeh bra}e
Tomi}evi}, dvade-
setpetogodi{weg
Miroslava i tri go-
dine mla|eg \or|a
Letwe olimpijske
igre u Bugarskoj
odr`ane su od 24. jula do 4.
avgusta, a na{i sugra|ani,
bra}a Tomi}evi}, jo{ uvek
su puni utisaka.
- @eleli smo zlato, ali
smo zadovoqni i srebrom.
Prvi put smo oti{li na
takmi~ewe svetskog ranga
i vratili se sa medaqom.
Pripreme su bile veoma
naporne, utakmice jake, a
ekipa Hrvatske, koja je
osvojila zlato, odli~na -
smatra Miroslav Tomi}e-
vi}.
Na Olimpijskim igrama
gluvih, u raznim sport-
skim disciplinama, u~e-
stvovalo je 107 zemaqa iz
celog sveta.
- Na okupu su bili spor-
tisti svih rasa. Upoznali
smo qude iz raznih delova
sveta, stekli nova prija-
teqstva. Dobra strana ova-
kvih putovawa je i {to je
sportistima sve obezbe|e-
no - smatra mla|i Tomi}e-
vi}.
Obojica su sportom po-
~eli da se bave uz oca Iva-
na, iskusnog rukometa{a,
koji tako|e ima problema
sa sluhom. Treniraju u Ru-
kometnom klubu “Ateni-
ca”, a za svog trenera Zora-
na ]ubovi}a imaju samo
re~i hva-
le.
- Posle na{eg oca, on je
najzaslu`niji {to se bavi-
mo rukometom i posti`emo
dobre rezultate.
U srpskoj ekipi, koja je u
Sofiji osvojila srebro bi-
lo je 13 igra~a. Selektor
reprezentacije odabrao je
jo{ dvojicu ^a~ana, ali su
oni bili spre~eni da putu-
ju, pa su oti{li samo To-
mi}evi}i. Miroslav je
igrao u napadu, dok je \or-
|e bio odbrambeni igra~.
Microsoft i ove godine daje podr{ku nastavnicima za
primenu tehnologije u nastavi putem ekskluzivnog jed-
nogodi{weg programa Microsoft Innovative Educator, kroz ko-
ji prolaze nastavnici {irom sveta. Ovaj program pru`a mo-
gu}nost svim nastavnicima, bez obzira na geografsku loka-
ciju, da predstave svoj primer inovativne nastave, koja kod
u~enika razvija ve{tine neophodne za rad u 21. veku. Oni ~i-
je prijave za program budu prihva}ene dobi}e ra~unar,
stru~no usavr{avawe i pla}en put na Svetski forum nastav-
nika koji je organizovan u okviru „Partners in learning“ pro-
grama kompanije Microsoft („Partneri u u~ewu“) koji se odr-
`ava u martu 2014. godine u Barseloni.
Nastavnici koji `ele da u~estvuju u programu treba da se
prijave putem onlajn formulara, a izbor se vr{i na osnovu
kvaliteta prijave i kvaliteta jedne nastavne aktivnosti ko-
ja prikazuje inovaciju u nastavi koju nastavnik prila`e uz
prijavu.
Prijave se podnose na srpskom ili engleskom jeziku na adre-
si http://www.pil-network.com/Educators/expert (potrebno je da
se nastavnik registruje na ovaj portal). Rok za prijavu je 29.
septembar, ako su prijave na engleskom, a do 15. septembra,
ako su na srpskom jeziku. Detaqno uputstvo za prijavu na-
stavnika na srpskom jeziku, dostupno je na internet strani
http://aka.ms/experteducatoruputstvo.
Program „Partner u u~ewu“ je u Republici Srbiji po~eo u
junu 2004, a obnovqen je u novembru 2009. godine, potpisiva-
wem „Memoranduma o razumevawu“ izme|u Ministarstva
prosvete Republike Srbije i kompanije Microsoft. Microsoft
Innovative Educator program, koji je deo programa „Partneri
u u~ewu“ ima za ciq da poboq{a kvalitet rada u {kolama i
osavremeni nastavni proces. Veliki zna~aj pridaje se stru~-
nom usavr{avawu nastavnika u ciqu digitalnog opismewa-
vawa |aka i sveobuhvatnije implementacije informacionih
tehnologija u svakodnevnoj nastavi.
6 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
NAU^NI SKUP NA AGRONOMSKOM FAKULTETU
NA OLIMPIJSKIM IGRAMA GLUVIH U SOFIJI RUKOMETA[I SRBIJE
OSVOJILI DRUGO MESTO
ZA PRIMERE INOVATIVNE NASTAVE
DRU[TVO
FOTO GLAS
Na Gradskom {etali{tu u
^a~ku, pro{le nedeqe,
pojavila se grupa od desetak nes-
vakida{wih lica. Krenuli su iz
raznih delova sveta - Francuske,
Holandije, Nema~ke, [panije, pa
~ak i iz Iraka i Australije... Ovi,
uglavnom mla|i avanturisti, upoz-
nali su se i povezali preko inter-
neta sa idejom da stignu u Indiju.
I to biciklima, natovarenim
te{kim ruksacima i opremom.
Putuju ve} dva meseca. Na svom
putovawu, rekli su nam, zaustavqaju
se da predahnu i da u ponekom mestu
odr`e mali uli~ni performans.
^isto
da zabave lokalno stanovni{tvo i
zarade malo novca za hranu. Mnogi
sviraju razne instrumente, drugi
igraju i animiraju publiku. ^a~ani
koji
su imali priliku da ih vide i ~uju,
bili su odu{evqeni, posebno
mali{ani, koji su se bez prethodnog
„treninga“ brzo uklopili u veseqe
i igru. V. T.
KAD SI MLAD....
MICROSOFT KONKURS
ZA NASTAVNIKEU SRPSKOJ EKIPI I DVOJICA ^A^ANA
Tokom trodnevne kon-
ferencije, ~iji je
organizator bio ~a-
~anski fakultet, a pokro-
viteq Ministarstvo pro-
svete, nauke i tehnolo{kog
razvoja saop{teno je 50 naj-
novijih nau~noistra`i-
va~kih radova iz oblasti
poqoprivredne proizvod-
we, prerade hrane i za{ti-
te `ivotne sredine. Wiho-
vi autori su studenti agro-
nomije sa 19 univerziteta i
poqoprivrednih institu-
ta iz 11 evropskih zemaqa
i Nigerije.
Otvaraju}i konferen-
ciju, 29. avgusta, dekan
Agronomskog fakulteta
Vladeta Stevovi} podse-
tio je da se ova visoko-
{kolska ustanova pored
osnovne, obrazovne delat-
nosti, u kontinuitetu bavi
nau~noistra`iva~kim ra-
dom iz oblasti fundamen-
talnih poqoprivrednih i
prehrambenih tehnologija,
izdava~kom delatno{}u i
organizovawem student-
skih i nau~nih skupova.
- Ova konferencija se
odr`ava svake druge godi-
ne i ponosan sam {to je
svakog puta sve brojnija.
Ovakvi skupovi regrutuju
nove nau~ne radnike i zbog
toga su od velikog zna~aja -
kazao je Stevovi}.
Postojawe ovakve kon-
ferencije pozdravio je i
@elimir Vukobratovi},
dekan Visokog gospodar-
skog u~ili{ta iz Kri`eva
u Hrvatskoj, rekav{i da je
ona, osim u oblasti nauke,
va`na i za uspostavqawe
saradwe i prijateqskih
odnosa izme|u mladih iz
raznih zemaqa.
- Aktivno radimo na me-
|unarodnim projektima i
sa velikim brojem sveu~i-
li{ta razmewujemo studen-
te i profesore. Ove godine
su na{i studenti imali
praksu u ^e{koj, Portuga-
liji, Mariboru, Ma|ar-
skoj, Finskoj, Holandiji,
sa ciqem da pokupe isku-
stva razvijenijih zemaqa.
U ^a~ku smo prvi put, do-
veli smo tri studenta i
odu{evqeni smo usposta-
vqenim kontaktima - rekao
je Vukobratovi}.
Na neophodnost me|una-
rodne saradwe fakulteta,
studenata i profesora,
ukazala je i Asija Timu{,
sa Agrarnog fakulteta u
Ki{iwevu (Moldavija),
koja je tako|e prvi put na
ovoj konferenciji. U ime
^a~ka kao doma}ina goste
iz inostranstva pozdravio
je predsednik Skup{tine
grada Veqko Negovanovi},
a dobrodo{licu im je po-
`elela i Gorana Tanasko-
vi}, rukovodilac odeqewa
Privredne komore Kraqe-
vo u ^a~ku.
Autori najboqih rado-
va, u kategorijama osnov-
nih, master, specijalisti~-
kih i doktorskih studija,
dobili su nagrade, a rado-
vi svih u~esnika }e, na en-
gleskom jeziku, biti obja-
vqeni u zborniku radova
Osme konferencije nau~-
nih radova studenata agro-
nomije. E.V.
Miroslav i \or|e sa ocem Ivanom
U^ESTVOVALI STUDENTI
IZ EVROPE I NIGERIJE
E.V.
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
U TRNAVI ODR@AN ZBOR ME[TANA ZBOG PROBLEMA U VODOSNABDEVAWU
7TEMA
Svakog leta, pr-
vi su{ni dani,
p o n a v q a j u
istu pri~u za
ve}inu me{ta-
na Trnave. Malo je domova
u kojima od maja do jeseni
iz slavina te~e dovoqno
vode, a zimi je voda naj~e-
{}e zamu}ena. Pro{la go-
dina je, ka`u me{tani, bi-
la - ne ponovila se! Do pr-
vog snega gotovo da nije bi-
lo vode. Za pi}e se jo{ ku-
povalo, ali te{ko je `ive-
ti bez kupatila, trebalo je
kuvati, pojiti stoku... Ova
godina je bila malo lak{a,
jer je bilo ki{nih dana, a
samim tim i vi{e vode u
„Trnavskom vrelu“. Ali
opet za 80 odsto doma}in-
stava kanisteri i plasti~-
ne boce postale su svako-
dnevica, jer je vode imalo
samo po nekoliko sati na
dan. U „gorwem“ selu, ka`u
Trnavci, qudi `ive kao u
pustiwi. A opet, nagla{a-
vaju me{tani, ima i onih
koji `ive u „blagostawu“,
jer za wih vode ima ~ak i da
zalivaju svoje ba{te, po-
{to su im doma}instva u
„ni`im“ delovima sela.
Odavno je ve}ina Trnavaca
shavatila da seosko izvo-
ri{te, gra|eno pre tride-
setak godina, nije dovoqno
za svih ~etiri hiqade sta-
novnika. Znaju i da }e sve
biti te`e, jer se selo „{i-
ri“, pove}ava se broj „`ed-
nih“ usta. U avgustu pro-
{le godine odr`an je refe-
rendum da se prikqu~e na
vodosistem „Rzav“, za koji
bi se koristili postoje}i
rezervoari i cevovodi „Tr-
navskog vrela“, a kako bi
dugoro~no imali dovoqne
koli~ine sanitarno is-
pravne vode. Ve}ina od is-
pitanih, 392 korisnika lo-
kalnog vodovoda (oko 65
odsto) je zaokru`ilo „da“,
106 je bilo „protiv“, 23
„uzdr`ano“. Trebalo je za-
tim za novac „umoliti“
gradske vlasti. I ove godi-
ne ^a~ak je za ove namene
odvojio 15 miliona dina-
ra.
[TA SA 15 MILIONA
DINARA IZ GRADSKE
KASE?
Ali, to je donelo novi „ne-
mir“ u selu, koje se „pode-
lilo“ po pitawu dokle i
kako dovesti „rzavsku“ vo-
du i da li i kako sa~uvati
„Trnavsko vrelo“. Zbog to-
ga su pro{le nedeqe Trnav-
ci sazvali zbor, da se dogo-
vore {ta da rade... I mada
je problem sa vodom „goru-
}i“ na zbor je do{lo svega
stotinak me{tana. Svi go-
vornici slo`ili su se da
problem postoji i da ga
{to pre treba re{iti. Sve
drugo, u burnoj raspravi
koja je trajala dva sata, bi-
lo je „ta~ka spoticawa“ –
od toga ko je i kada zakazao
zbor, ko i za{to zatvara
ventile, ko je u kojoj poli-
ti~koj partiji, ko poku{a-
va koga da „prevari“, do
onog glavnog - kako da naj-
zad stanovnici Trnave
imaju dovoqno ispravne
vode tokom cele godine.
Predsednik Mesne zajedni-
ce Trnava Velimir Marin-
kovi} ka`e da „Trnavsko
vrelo“ u dugoro~nom peri-
odu ne mo`e da obezbedi do-
voqno vode za sva doma}in-
stva.
-Cevi lokalnog vodovoda i
ovog leta su veoma dugo bi-
le prazne. Zbog toga smo
tra`ili od Zavoda za javno
zdravqe ^a~ak, da „trnav-
sku“ vodu „proglase neis-
pravnom“ da se ne bismo
potrovali.... Problem po-
stoji posledwih 5-6 godi-
na, jer su u blizini izvori-
{ta qudi bu{ili svoje bu-
nare na dubini od preko
sto metara, {to im niko ne
mo`e zabraniti, ali tako je
„oslabqeno“ vrelo. Pro-
{log leta protok je „sila-
zio“ na 200 kubnih metara
na dan, a u normalnim uslo-
vima on je 1.200 kubika. Ta-
ko|e, sve je vi{e stanovni-
ka. Sada je oko 700 zvani~-
nih prikqu~aka, a verujemo
da ima oko hiqadu, tride-
setak wih se „divqe“ pri-
kqu~ilo na mre`u – rekao
je Marinkovi}.
Trnavci vodu pla}aju deset
dinara po kubnom metru. I
sa ovom cenom, re~eno je na
zboru, samo 20 procenata
korisnika redovno pla}a
vodu. Dvesta korisnika
ima dug ve}i od pet hiqada
dinara, 44 ih je sa dugom ve-
}im od 10.000. Predsednik
Re`ijskog odbora za vodu
Marko Vitorovi} rekao je
da prikqu~ewem na grad-
ski vodovod „vi{e ne}e mo-
}i da se neracionalno tro-
{i voda i da se ne pla}a,
ve} }e se sistem dovesti u
red“.
- Ima onih koji duguju i po
40 hiqada dinara. Upravo
oni koji najvi{e tro{e i
ne pla}aju, kao i oni koji
nisu platili ni prikqu-
~ak, zagovaraju da se ne do-
vede voda sa „Rzava“. Mesna
zajednica i Re`ijski odbor
vi{e nemaju „stru~ne“ po-
tencijale da brinu o sada-
{wem vodovodu. Sa „rzav-
skom“ vodom, osim kvanti-
teta i kvaliteta, ima}emo
red. Investiciju koju grad
nudi treba iskoristiti, a
to ne obavezuje me{tane na
dodatne tro{kove. Sa 15
miliona dinara do{lo bi
se do prve kapta`e, a kasni-
je bi se „pokrilo“ celo se-
lo. To je jedino re{ewe, sve
drugo su „prazne“ pri~e –
rekao je Vitorovi}.
Na zboru su se definisala
dva predloga koja }e ovih
dana biti prosle|ena nad-
le`nima u gradskoj upravi.
Jedan od wih je da se sa 15
miliona dinara gradskih
para uradi glavni cevovod
do prvog rezervoara iznad
{kole, a da se tu postave
pumpe, kako bi se voda „od-
vela“ do vi{eg rezervoara
za drugi deo sela.
Sa druge strane Milan Ta-
novi}, odbornik Gradske
skup{tine iz Trnave iz re-
dova Srpske napredne
stranke, smatra da se novac
koji grad daje mora iskori-
sti da se uradi projekat za
vodu za celu Trnavu.
-Gorwe selo uop{te nema
vode i qudi se iseqavaju...
Svi me{tani iz tog dela su
potpisali da ho}e „rzavsku
vodu“. Gradona~elnik je
obe}ao da se radi projekat
za celo selo. Kad bi se ura-
dio taj projekat i kad bi se
izgradio jo{ jedan „rezer-
voar“ na vrhu sela, mogli
bismo da uradimo dopunu u
na{u stanicu u periodu
kad nam nedostaje voda, od
maja do septembra. Koliko
tada potro{imo, toliko da
platimo. A „Trnavsko vre-
lo“ me{tani ne}e dati da
pripadne vodosistemu
„Rzav“ – poru~io je Tano-
vi}.
Bilo je i onih koji smatra-
ju da je „Trnavsko vrelo“
bogato vodom, samo da je
treba pravilno rasporedi-
ti. Wihov predlog je da
„vrelo“ treba sa~uvati i
koristiti ve}i deo godine,
a da se „bezvodni“ letwi
period „prebrodi“ sa vo-
dom iz sistema „Rzav“, kada
bude pro{ao kroz selo.
DOK SE ME[TANI NE
DOGOVORE NI[TA SE
NE]E RADITI
Pomo}nik gradona~elnika
zadu`en za mesne zajednice
Sa{a Obradovi} ka`e da
}e novac koji je odvojen za
Trnavu rebalansom buxeta
biti preusmeren, budu}i da
sami Trnavci ne mogu da se
dogovore.
-^iwenica je da „Trnavsko
vrelo“ vi{e ne mo`e da
podmiri potrebe za toliki
broj korisnika, da me{ta-
nima po 5-6 meseci fali
vode. Grad je bio spreman
da im pomogne, a sada{we
tehni~ke mogu}nosti su da
se „rzavska“ voda „dovede“
do prve zone, odnosno do
prvog rezervoara. Iznad bi
se „presekao“ cevovod i sa
„Trnavskog vrela“ bi se
snabdevao samo gorwi deo
sela.
To {to tra`i odbornik
Milan Tanovi} i grupica
me{tana da se uradi proje-
kat za celu Trnavu za sada
je tehni~ki nemogu}e, jer
nema dovoqno vode da se is-
pumpava u visinske zone –
kategori~an je Obradovi},
dodaju}i da }e doma}instva
u najvi{im delovima sela
mo}i da dobiju „rzavsku“
vodu tek kada se izgradi
akumulacija „Svra~kovo“.
Obradovi} ka`e da je do sa-
da odr`ano nekoliko sa-
stanaka sa svim zaintereso-
vanim stranama, ali da se
dogovor ne nazire.
- Oko „Trnavskog vrela“
ima dosta java{luka... I tu
je problem, jer iz sebi~nih
razloga jedna grupica ne
`eli da prihvati prikqu-
~ewe. Jedan od predloga je
bio da se radi paralelni
cevovod. Pa, to bi ko{talo
vi{e od 200 miliona dina-
ra! Budu}i da se radi o
privatnom (seoskom) vodo-
vodu za bilo koju investi-
ciju potrebna je saglasnost
svih. Po{to nema izgleda
da se to uskoro dogodi,
sredstva opredeqena Trna-
vi }emo preusmeriti tamo
gde je potrebno – u Gorwu
Atenicu. Kad se dogovore
mi }emo pomo}i – obe}ava
Obradovi}.
Idu zimski dani, kada vode
ima mnogo vi{e (a mawe je
potrebno) i ve}ina Trnava-
ca }e bar do prole}a zabo-
raviti na leto{we muke.
Kada opet „pritegne“ su{a
mo`da }e uspeti da se dogo-
vore. Ali, {ta ako se i ta-
da neko na|e da bude protiv
(a uvek ima takvih)? Zna~i
li to da problem vodosnab-
devawa ve}ine me{tana Tr-
nave nikada ne mo`e biti
re{en? Ili, mo`da, ne daj
Bo`e, tek onda ako se pono-
vo dogodi neka epidemija…
V. T.
Trnava je me|u prvim selima na ~a~anskoj teritori-
ji, ~iji su me{tani dobili vodu. Predsednik Re`ij-
skog odbora „Trnavsko vrelo“ Marko Vitorovi} ka-
`e da je za gradwu vodovoda u Trnavi prikupqan me-
sni zamodoprinos od 1984. do 1989. godine. Op{tina
^a~ak je ulo`ila tada{wih 40 miliona dinara, a
Republika Srbija 200 miliona dinara. Me{tani ko-
ji su postali suvlasnici vodovoda „Trnavsko vrelo“
ka`u da su za izgradwu i prikqu~ewe pla}ali oko
2.000 nema~kih maraka.
ME\U PRVIMA DOBILI VODU
U Trnavi je 1997. i
2005. godine bila
progla{ena epidemi-
ja `utice. Zbog sumwe
da su oboleli zbog ne-
ispravne vode, neki
Trnavci su tu`ili
Mesnu zajednicu i
grad ^a~ak i ti sud-
ski sporovi su jo{ u
toku.
DVE EPIDEMIJE
@UTICE
„RZAVSKA“ VODA
JEDINI SPAS, ALI…
Veqo Marinkovi} Milan Tanovi} Marko Vitorovi}
8 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
IZ ALBUMA STARIH IVAWI^ANA
DRU[TVO
Ujednoj od
najstarijih
ku}a u Iva-
wici, u uli-
ci koja se
nekada zva-
la Glavna, a po zavr{etku
Drugog svetskog rata dobi-
la ime po Milinku Ku{i-
}u, susre}emo se po~etkom
septembra sa unukama Rado-
jice Jeremi}a, jednog od vo-
de}ih ivawi~kih trgovaca
prve polovine pro{log ve-
ka.
- Deda je bio divan ~o-
vek, veoma na~itan, a zavr-
{io je samo ~etiri razreda
osnovne {kole. Nikada nije
pio, ali je u kafanu odla-
zio svakog dana, na kafu.
Kada bi on u{ao, svi koji
su sedeli uz ~a{icu izlazi-
li bi napoqe, bilo ih je
sramota da piju pred Rado-
jicom. Toliko su ga qudi
po{tovali - pri~a Jelena
Lukovi}, dok wena ro|ena
sestra Draga Lalovi}, koja
je iz Beograda do{la u go-
ste, uporno pretra`uje fio-
ke, u `eqi da nam poka`e
sliku porodi~nog stabla,
Radoji~inih ruku delo i, po
wenoj proceni, najdragoce-
niji dokument u familiji.
Kada je, kona~no, prona|e,
pro~itasmo da na po~etku
be{e nekakav Mijailo Loj-
ko, ina~e Axemovi}, koji je
ro|en u Radaqevu, kao i we-
gova bra}a Dragi}, Radi-
sav, Savo i Prokopije. Zbog
siroma{tva su napustili
rodno selo, a Mijailo Loj-
ko, koji se bavio kirixilu-
kom, zasnovao je porodicu u
Sa|evcu i imao pet sinova.
Daqim granawem, u vreme-
nu i prostoru, nastale su
brojne familije, jedna od
wih su i Jeremi}i, a sve iz-
danke rodona~elnika Mija-
ila Lojka povezuje zajedni~-
ka krsna slava - Mitrov-
dan.
- Deda je upisivao mu{ke
potomke, a od `enskih je u
porodi~no stablo uneo sa-
mo nas dve. Mnogo nas je vo-
leo - ponosno }e Draga.
TRGOVAC
OD DETIWSTVA
Radojica je ro|en u iva-
wi~kom selu Sa|evcu, 1876.
godine. Wegov otac Mak-
sim, bistar i vredan seqak,
bavio se uzgojem sviwa na
imawu koje se nalazilo po-
red reke Bukovice. On i we-
gova `ena Stevanija imali
su jo{ dece, ali su u `ivotu
ostali samo najstariji Sve-
tozar i najmla|i Radojica.
U vreme kada je Radojica
bio |ak, u Ivawici je {ko-
la radila u privatnim ku-
}ama, a od Bukovice do va-
ro{ice i nazad pe{a~io je
devet kilome-
tara. Jednom
p r i l i k o m ,
putuju}i ka
I v a w i c i ,
de~ak je
p r o n a { a o
stari nov~a-
nik i u wemu
petodinarku,
dva gro{a i dva
marja{a. Na|ene stva-
ri je predao u~itequ, ovaj
obavestio op{tinu, op{ti-
na dala razglas, ali se niko
nije javio. U~iteq, onda,
vrati nov~anik sa parama
de~aku, uz napomenu da sa
wim slobodno mo`e raspo-
lagati, a Radojica ga preda-
de ocu. Maksim mu je na
prole}e za {est dinara ku-
pio ovcu sa jagwetom, koje je
na jesen prodao, zajedno sa
vunom, za 11 dinara i tako
“duplirao kapital”. Iva-
wicom je dugo kru`ila jo{
jedna anegdota o Radoji~i-
noj ranoj sklonosti ka tr-
gova~kim rabotama. Kada je
zavr{io ~etvrti osnovne,
{kola ga je “za odli~an
uspeh i primerno vladawe”
nagradila zbirkom narod-
nih pesama u tvrdom povezu,
koju je, posle iscrpnog ~i-
tawa, prodao za 15 dinara
jednom doma}inu iz Mo~io-
ca. Dve decenije kasnije, u
wegovu radwu u Ivawici
svra}a mladi} iz tog sela u
~ijoj ku}i se, saznaje iz raz-
govora, kwiga jo{ uvek na-
lazila. Radojica, sada imu-
}an i ugledan trgovac, po-
novo postaje wen vlasnik,
kupiv{i je za 150 dinara.
Pre wega, trgovinom je
po~eo da se bavi brat Sve-
tozar, a ku}u u Ivawici, u
~ijem su prizemqu bili du-
}ani, sagradio je wihov
otac, 1883. godine. Radwu
me{ovite robe Svetozar Je-
remi} otvara tri godine
kasnije, sa po~etnim kapi-
talom koji je dobio od oca i
kreditom koji je uzeo za na-
bavku robe. Volujskim ko-
lima Maksim tera jabuke u
Beograd, gde ih prodaje i
kupuje robu za sinovqevu
radwu, a putovawe u oba
pravca traje danima. Bilo
je to u vreme kada je Ivawi-
ca imala izme|u 1.300 i
1.400 stanovnika.
Radojica je u to vreme
bio |ak, ali se brzo ukqu-
~io u porodi~ni posao i
slobodno vreme provodio u
du}anu, poma`u}i bratu i
u~e}i, iz prve ruke, trgo-
va~ki zanat. Bra}a `ive za-
jedno, a mla|i ~esto odlazi
na Bukovicu, poma`e rodi-
teqima i donosi `ivotne
namirnice. Po zavr{etku
osnovne {kole, definitiv-
no se opredequje za trgovi-
nu.
NA ^ELU VELIKE I
SLO@NE PORODICE
Bra}a Jeremi}i su osta-
li ortaci u poslu sve do
Svetozareve prerane smrti.
Zajedno su oti{li u Bal-
kanske ratove, potom u Pr-
vi svetski rat, odakle se
stariji nije vratio. Pri
povratku sa Solunskog
fronta, razboleo se od
“{panske groznice” i pre-
minuo 1918. u Kosovskoj
Mitrovici, ostaviv{i iza
sebe suprugu @ivku, sa ko-
jom se o`enio kao udovac,
wihovog sina Du{ana i dve
k}erke iz prvog braka.
I Radojica se `enio dva
puta. Prvi put je za `ivot-
Zahvaquju}i
wegovom smislu
za “biznis” Iva-
wica je me|u prvim
mestima u Srbiji
dobila elektri~-
no osvetqewe
RADOJICA JEREMI], TRGOV
Radojica Jeremi} sa suprugom Dragom, snahom @ivkom i decom
Radojica Jeremi} sa snahom @ivkom, decom i sinovcima Ven~awe Radoji~inog sina Branka i snahe Leposave
Draga i @ivka sa potomcima
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 9DRU[TVO
nu saputnicu odabrao Kata-
rinu [olaji}, iz Ivawice,
i sa wom imao dva sina.
Mlada `ena se, na nesre}u,
razbolela od tuberkuloze,
bolest je prenela deci, i
svi su umrli za godinu da-
na. U znak velike `alosti
za porodicom, mladi trgo-
vac pu{ta bradu, a “nosi}e”
je do kraja `ivota. Drugi
put se `eni Dragom, od Ko-
madina iz U`ica, i dobija
pet sinova i k}erku. Wego-
va i porodica pokojnog
brata `ivele su pod istim
krovom, jetrve su zajedno
podizale decu, a kada je
Draga umrla, 1922. godine,
@ivka je wenoj deci zame-
nila majku.
- Rodila je samo jedno de-
te, a odgajila desetoro.
Osim Svetozareve i Radoji-
~ine dece, u porodici je `i-
vela i ro|aka iz Po`ege.
Deda ih je sve zbrinuo.
@enska deca su se poudava-
la u dobre ku}e, mu{karce
je {kolovao ili ukqu~ivao
u porodi~ni posao - pri~a
Jelena.
Svetozarev sin Dule za-
vr{io je fakultet i ̀ iveo u
Beogradu, gde mu je stric
kupio stan u centru. Rado-
ji~in Borko se, po zavr{et-
ku trgova~ke akademije u
Minhenu, bavio trgovinom,
a naro~ito je uspe{an bio u
izvozu jabuka.
- Trgovinom se bavio i
Zdravko, radio je sa dedom,
sve dok 1944. nije oti{ao sa
~etnicima i nestao bez tra-
ga i glasa. Moj otac, Bran-
ko, studirao je prava, ali
nije okon~ao studije. Radio
je u Re~noj plovidbi i sa
porodicom `iveo u Beogra-
du. Ali, posle Zdravkovog
nestanka, deda ga “povla-
~i”, jer je neko morao da ra-
di u radwi, i na{a porodi-
ca se 1947. doseqava u Iva-
wicu. Otac se trgovinom
bavio kratko, po{to je rad-
wa ubrzo nacionalizovana,
a kasnije se zaposlio u ban-
ci. Stric Mladen je zavr-
{io za in`ewera - agrono-
ma i radio {irom sveta, a
Mile, koji je pre rata zavr-
{io Vojnu akademiju, a rat
proveo u zarobqeni{tvu,
dospeo na Goli otok u vreme
Informbiroa. Tetka Nada
je bila udata za u`i~kog
apotekara Jova Jovanovi}a
- kazuje Jelena i napomiwe
da je zahtev za povra}aj imo-
vine Radojice Jeremi}a
podnelo desetoro wegovih
unuka.
KAKO JE IVAWICA
DOBILA HIDROCEN-
TRALU
Jo{ uvek se od starih
Ivawi~ana mo`e ~uti da je
nekada “pola Ivawice” bi-
lo Radojice Jeremi}a. Po
prirodi bistar i preduzi-
mqiv, sa radnim navikama
ste~enim u detiwstvu, umeo
je da oseti pravi trenutak
za odre|eni posao i da pri-
hvati novine. Prvi je u
Ivawici nabavio gvozdeni
plug, sa kojim je po~eo da
ore wegov otac, a mnogi se-
qaci su se ugledali na wega
i u radwi kupovali ovu
alatku. Bavio se p~elar-
stvom, med i vosak izlagao
je ~ak u Londonu, a diplome
je dobijao i za jabuke bu-
dimke, koje je zasadio na se-
dam - osam hektara. Intere-
sovali su ga i preduzima~-
ki poslovi, pa je u ortaklu-
ku sa preduzima~em Blago-
jem Lukovi}em podigao
zgradu za dr`avnu gostio-
nicu na Javoru i deonicu
puta izme|u Ivawice i Ja-
vora.
Od svih poslova Radoji-
ce Jeremi}a, za varo{icu i
wene `iteqe najva`niji je
bio podizawe hidrocentra-
le na Moravici. U wegovim
zabele{kama ostalo je sve-
do~anstvo o ovom, bez sum-
we istorijskom doga|aju:
- U godini 1907, pokre-
nuo sam ja sa nekoliko mla-
|i trgovaca iz Ivawice, da
iskoristimo pad reke Mo-
ravice, na kom je bila jedna
vodenica poto~ara Milo-
vana [olaji}a a koju je ot-
kupio Milutin Popovi},
da bi na tom mestu podigli
Elektri~nu centralu ali
kako u Ivawici nije bilo
pojedinca da bi to podigao
to smo odlu~ili da osnuje-
mo Akcionarsko Elektr.
Dru{tvo sa kapitalom od
100.000 dinara a po uputu i
savetu po~ Mali{e Atanac-
kovi}a koji je bio predsed-
nik U`i~ke Elektr. centra-
le a rodom iz ovog sreza, ko-
ji je do{ao i odr`ao zbor
gra|ana Ivawice i obja-
snio vrednost i korist od
nekori{}ene vodene snage
govore}i: Ivawi~ani, ne
dozvolite da vam Moravica
svake no}i kad spavate pro-
nese po nekoliko stotinki
koje bi donela u va{e xepo-
ve.
Tad smo odlu~ili da iz-
radimo pravila o osnivawu
Dru{tva ... Ministar na-
rodne privrede Ja{a Pro-
danovi} odobri nam pravi-
la. Tad smo pristupili
upisu akcija, kupovini ze-
mqi{ta, pripremi planova
za branu, jaz i zgradu za ma-
{ineriju za{to smo prove-
li skoro dve godine dana.
Izradili smo varo{ku
mre`u za osvetqewe radwi
i stanova. Tako da smo uo~i
Bo`i}a 1910. godine pusti-
li prve zrake elektri~ne
svetlosti po celoj varo{i-
ci.
Stanovni{tvo, zabele-
`io je tako|e Radojica Jere-
mi}, nije o tome bilo oba-
ve{teno, pa kad je oko osam
uve~e zasijalo, sve je `ivo
bilo na nogama. Narod je do
neko doba no}i ostao na
ulici, {etaju}i i vesele}i
se.
Ivawica je po podizawu
hidrocentrale bila tre}a
po redu u Srbiji, a za osve-
tqewe se mese~no pla}alo
pau{alno, po dinar i po za
sijalicu od 16 vati.
U prvo vreme, napomiwe
Radojica, struja je kori-
{}ena samo za osvetqewe
stanova i radwi, da bi ka-
snije ivawi~ki preduzetni-
ci podigli mlin, strugaru,
dve vunovla~are, kao i ra-
dionicu za izradu buradi
za pekmez, sanduka za pako-
vawe jabuka i {tajgni za si-
rovu {qivu (ivawi~ki tr-
govci su u to vreme pekmez i
vo}e izvozili u velikim
koli~inama). Sve ovo je, na-
gla{ava Radojica, “isprav-
no radilo do 1945. godine”,
kada je odlukom nove vlasti
oduzeto dotada{wim vla-
snicima i, formirawem
preduze}a “Javor”, postalo
dru{tvena svojina.
U svojim zapisima, Rado-
jica Jeremi} je ostavio sve-
do~anstva i o drugim doga-
|ajima koji su obele`ili
istoriju ivawi~ke varo{i
- o ekonomskim i politi~-
kim prilikama, razvoju tr-
govine i zanatstva, kao i
`ivotu naroda ovog kraja.
Ovaj izuzetan ~ovek pisao je
i pesme, bio je ~lan Dile-
tantske pozori{ne dru`i-
ne, a u gra|ansku ~itaonicu
u~lanio se jo{ 1890. godi-
ne. Sa kwigom je drugovao
do duboke starosti, a po`i-
veo je 88 godina. E.V.
Tokom tri festi-
valska dana „Nu-
{i}ijada“ je u
Ivawici okupila oko 40
hiqada posetilaca i vi{e
od 200 u~esnika. Od nedeqe
ve~e simboli~nom primo-
predajom kqu~eva, vlast je
ponovo u rukama aktuelnog
gradona~elnika Milomira
Zori}a, a Branislav Nu{i}
(glumac Milan Milosa-
vqevi}) ide na zaslu`eni
odmor do 2014. Nu{i}evi
regruti, kostimirani gra-
|ani, dali su i ove godine
poseban {arm festivalu, a
u paradama i drugim pro-
gramskim sadr`ajima u~e-
stvovalo je oko 1.500 volon-
tera. Ovogodi{wa “Nu{i-
}ijada” protekla je u znaku
obele`avawa dva jubileja -
180 godina ~ar{ijawa i 180
godina pismenosti varo{i,
kroz brojne izlo`be i tri-
bine.
- Ono {to “Nu{i}ijadu”
izdvaja od brojnih manife-
stacija u Srbiji jeste to
{to je cela Ivawica veli-
ka scena, kojom za tih neko-
liko dana prodefiluju ve-
lika imena pozori{ta, mu-
zike i uop{te umetnosti -
rekao je glumac Milan Mi-
losavqevi}, koji je tokom
“Nu{i}ijade” o`iveo lik
velikog komediografa.
Kvaliteni muzi~ki sa-
dr`aji poput koncerta gru-
pe “Van Gog”, sjajnog nastu-
pa Sergeja Trifunovi}a i
“Big benda”, zatim ve~eri
posve}ene Tomi Zdravkovi-
}u, u ~iju ~ast su pevale
Sne`ana \uri{i}, Meri-
ma Wegomir, Danka Stoiq-
kovi} i Dobrivoje Topalo-
vi}, okupili su vi{e hiqa-
da posetilaca u prohlad-
nim ivawi~kim no}ima.
Odli~no je bio pose}en i
pozori{ni repertoar, na
kome su predwa~ila imena
poput Petra Bo`ovi}a, Go-
rice Popovi}, Neboj{e Du-
gali}a, Srpskog narodnog
pozori{ta iz Novog Sada,
kao i pozori{ta Slavija.
- Dobra pose}enost fe-
stivala obavezuje nas da bu-
demo jo{ kvaliteniji u go-
dinama koje dolaze - rekla
je koordinator “Nu{i}ija-
de” Vera Jovanovi}.
Vra}awem kqu~eva u ru-
ke pravom predsedniku op-
{tine Ivawica, “Nu{i}”
je pozvao gra|ane da nikada
ne dozvole da “Nu{i}ija-
da”, manifestacija koja je u
samom vrhu kulturnih de-
{avawa u Srbiji, ikada bu-
de naru{ena. Organizatori
su poru~ili na zatvarawu
da ne}e dozvoliti da se ova
obnovqena manifestacija
ugasi u narednoj, petoj go-
dini postojawa, kao {to se
to desilo 1973. godine. Oni
su pozvali sve goste da i na-
redne godine “budu vi|eni
za Ivawicu”. B. B.
ODLI^NA POSETA I KVALITETAN PROGRAM
ZAVR[ENA „NU[I]IJADA”
IZ ALBUMA STARIH IVAWI^ANA
AC I HRONI^AR IVAWICE
Jelena i Draga prou~avaju porodi~no stablo
12 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINESELO
“U Re~niku zaqu-
bqenika vina prise-
}am se samo onoga
{to znam, {to vo-
lim, i {to u meni
budi strast. Ima u
wemu autobiografi-
je, {tiva, uspomena
na vrewa, podrume,
stolove i {ankove...
Ipak, evo {ta je naj-
va`nije: vino je
kultura. Kultura ga-
jewa vinove loze,
ali i gajewa duha.
Te`wa ove kwige je
da tu kulturnu di-
menziju jednog uni-
verzalnog proizvoda
{iroke potro{we
pribli`i vremenu
koje vinu ne pridaje
zna~aj nimalo ve}i
nego alkoholu dobi-
jenom iz kukuruza
ili iz krompira.
Mo`da }e izgledati
~udno {to ~esto s
lako}om i sa zaba-
vom govorim o ne~e-
mu {to {kropi na-
{a usta i na{e du-
{e. Meni je vino ra-
dost. Za{to bi, onda,
moje mastilo bilo
kiselo, oporo ili
tupo. Ima jedan iz-
raz koji na pravi
na~in iskazuje dru-
{tvenu ulogu vina u
Francuskoj: ~asno
vino. Ovaj Re~nik
zaqubqenika vina
`eli da bude rado-
sno, ~asno vino.”
(Bernar Pivo)
Mo`da ne kao
francuski radij-
ski i televizij-
ski novinar Bernar Pivo,
ali sa velikom qubavqu i
stra{}u o svom vinogradu
pri~a i na{ sagovornik
Dejan Milo{evi} (36) iz
Gorweg Milanovca. Iako
je po zanimawu elektroteh-
ni~ar pogona, jo{ kao
sredwo{kolac je bio op~i-
wen vinogradima i savr-
{enstvom tehnologije pra-
vqewa vina. Ne se}a se ka-
ko se zainteresovao za vi-
nogradarstvo. Jednostavno,
kako ka`e, to je neobja-
{wiva qubav i po{tovawe
prema vinu. Mo`da izgle-
da neobi~no, ali on bi naj-
vi{e voleo da jednog dana
sa porodicom `ivi na ro-
diteqskom imawu u selu
[arani, udaqenom desetak
kilometara od Gorweg Mi-
lanovca, gde se nalazi we-
gov vinograd. Ali, wemu je
vinograd “druga qubav”.
Prva je, naravno, supruga
Jelena. Nema, ka`e on, me-
galomanske ambicije. We-
gov san je da ujutro, kad
ustane ode u vinograd i
pri|e svakom ~okotu:
- To bih mogao da po-
stignem sa vinogradom po-
vr{ine {est - sedam hekta-
ra. Za ve}e vinograde mo-
ra{ da postane{ menaxer,
a ja to ne `elim. Ja `elim
da budem vinogradar.
Dejan se vo}arstvom ba-
vi desetak godina, a vino-
gradarstvom {est. Uz po-
dr{ku supruge i pomo} ro-
diteqa, oca Miroslava i
majke Biqane, ukupno negu-
je osam hektara, od kojih je
hektar i 20 ari pod vino-
gradom, odnosno zasadom
od 6.000 ~okota vinove lo-
ze, a na ostalim parcelama
su kru{ke, {qive, duwe.
- Svi su mi govorili da
je u ovom kraju gotovo ne-
mogu}e ili veoma te{ko
podi}i vinograd, pa sam
po~eo da podi`em zasade
ostalog vo}a. Vremenom,
kako se vinska kultura raz-
vijala, posebno od 2003. go-
dine, po~eo sam redovno da
pose}ujem salone i festi-
vale vina. Upoznao sam po-
znate srpske vinare, Alek-
sandrovi}a, Mini}a, Spa-
si}a, koji su mi bili veli-
ka podr{ka i savetodavci.
Prvo sam uradio analizu
zemqi{ta, a potom sam po-
~eo da ostvarujem “nemogu-
}e”. Finansijski je vrlo
te{ko podi}i vinograd, za
hektar je potrebno oko
15.000 evra. Mnogo se radi,
a tehnologija proizvodwe
vina je izuzetno skupa. Na
primer, profesionalna
presa za gro`|e koja je veo-
ma skupa, potrebna je samo
jedan dan u godini. Da ne
govorimo o ~ilerima za
hla|awe, neophodnim u to-
ku fermentacije, koja je iz-
uzetno zna~ajna u proiz-
vodwi vina. Temperatura
fermentancije kod belih
sorti ne sme da bude vi{a
od 16-17 stepeni. Uop{te
tehnologija za podrum je
veoma skupa - ka`e na{ sa-
govornik.
Vinarija }e “do}i vre-
menom”, a upravo ove godi-
ne Dejan je po~eo da zida
podrum i distileriju. Za-
dovoqan je kvalitetom i
koli~inom roda, nagla{a-
vaju}i da je to rezultat ser-
tifikovanog sadnog mate-
rijala i adekvatne primene
agrotenhi~kih mera, ali i
dobre saradwe sa poznatim
srpskim vinogradarima.
Prise}a se da su po~eci
bili te{ki, jer nije imao
nikoga u okru`ewu ko bi ga
posavetovao koja sorta
uspeva na ovom podnebqu:
- Posadim neku sortu
vinove loze, pa ~ekam tri
godine da vidim {ta }e bi-
ti. Prinos sa jednog ~oko-
ta belog gro`|a ne sme bi-
ti ve}i od dva kilograma, a
kod crvenih sorti od kilo-
gram i po, da bi kvalitet
gro`|a bio zadovoqavaju-
}i i vino bilo dobro. Pro-
izvodio sam belo suvo vi-
no, nosio sam ga na analize
i degustacije i svi su bili
izuzetno zadovoqni. Sovi-
won je bio fenomenalan,
neverovatan. Kada sam ga
odneo prve godine na ana-
lizu u Beograd, pitali su
me kako sam uspeo da po-
stignem te parametre {e}e-
ra i kiselina. Da bih do-
bio dobar ukus vina save-
tujem se sa enolozima Sr-
bije. Mnogi qudi ho}e da
pomognu, posavetuju, poka-
`u. Me|u wima nema sujete.
Sve {to je do sada pro-
izveo, Dejan je prodao ri-
fuzno, iako je uradio i
etikete za svoje vino. Za ve-
}u distribuciju po vele-
prodajama nema dovoqnu
koli~inu, jer trenutno
proizvodi oko 1.200 lita-
ra vina. Sa jednog hektara
mo`e se proizvesti od ~e-
tiri do pet hiqada fla{a
kvalitetnog vina, obja-
{wava na{ sagovornik,
bez bojazni kako }e u bu-
du}nosti, kada pove}a pro-
izvodwu, osvojiti tr`i-
{te:
- Lako }u prona}i neko
svoje malo tr`i{te, jedino
je bitno da iz godine u go-
dinu proizvodim stan-
dardno dobar kvalitet vi-
na. Perspektivu u vinogra-
darstvu vidim, ali tek za
mnogo, mnogo godina. Sr-
bija, koja je imala vi{eve-
kovnu tradiciju u vinogra-
darstvu i vinarstvu, mora
da pru`i ve}u podr{ku vi-
narima i obnovi proizvod-
wu posle perioda uru{ava-
wa. Svako vino ima svoju
cenu. Postoje vina koja mo-
raju da budu skupa, jer je
wihova tehnologija proiz-
vodwe izuzetno skupa. Vi-
nogradarstvom sam po~eo
da se bavim iz prevelike
qubavi, u po~etku je to bio
~ist entuzijazam, ali sada
mi je va`no i da se “poklo-
pim”.
Dok u`ivamo u degusta-
ciji vina iz “Vinarije Mi-
lo{evi}”, u ~arobnim
iskricama u ~a{i, na{ sa-
govornik sa nestrpqewem
o~ekuje da vidi kakve }e
biti crvene sorte, kakav }e
rod imati, koju dozu {e}e-
ra, kiselina... Na pitawe
koje vino on rado pije, De-
jan {aqivo odgovara:
- [to bi rekao
vinogradar Gagi Ivano-
vi}: “Svoje”! N. R.
Projekat
"Podr`imo mlade vo}are" realizuje "^a~anski glas", a sufinansira
Ministarstvo kulture i informisawa iz buxeta Republike Srbije
Republika Srbija
Ministarstvo kulture
i informisawa
DEJAN MILO[EVI], VINOGRADAR I VINAR IZ GORWEG MILANOVCA
Iako veliki poznavalac vinarstva, Dejan smatra
da se uvek treba usavr{avati i {iriti znawe o ovoj
za wega fascinantnoj temi. Pored svih ~asopisa ko-
ji se objavquju kod nas, i enciklopedije su me|u we-
govim glavnim izvorima znawa o ~arobnom svetu vi-
na i vinarstva. Osim iz bogate literature, kako ka-
`e, mnogo je nau~io i od qudi koji su poznati u ovoj
oblasti.
Nimalo nas ne iznena|uje podatak da je ovaj obo-
`avalac bo`anskog pi}a zimus bio na obuci za so-
melijera u Beogradu. Somelijer ili vinski stjuart
danas nije samo degustator i ocewiva~ vina, ve}
profesionalac koji uglavnom radi u restoranima
koji su specijalizovani za uslu`ivawe vina. Osim
{to je odgovoran za razvoj vinske liste, kvaliteta
usluge i obuku osobqa, somelijer je zadu`en i da se
stara o ukusima posetilaca restorana i da u~i goste
kako treba da degustiraju vino.
Istina, mnogi od nas znaju da je prvi korak kod
degustacije vina vizuelni, da bi potom trebalo da se
“zavrti” u ~a{i i pomiri{e, uzme gutqaj koji se tek
kasnije proguta, ali verovatno nikada u potpunosti
ne}emo razotkriti wegovu magi~nost. Mo`da, neka-
da, Dejan Milo{evi}.
ZAQUBQENIK VINA
SAN S POGLEDOM NA VINOGRAD
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40
pasuq 300
paprika 30 - 70
paradajz 50
krastavac 60
praziluk 120
tikvice 50
boranija 200
kupus 20
karfiol 60
per{un 30
{argarepa 60
cvekla 100
blitva 40
zelena salata 30
crni luk 60
beli luk 400
VO]E
{qive 30 - 40
suve {qive 300
jabuke 60
kru{ke 60
breskve 35 - 60
nektarine 35 - 60
lubenice 15
gro`|e 70 - 80
kupine 200
ju`no vo}e 100 - 240
orasi 1.300
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 90
pili}i 350 - 370
jaja 8 - 13
kajmak 600
sir 350 - 400
pr{uta 1.300 - 1.700
slanina 300 - 800
suxuk 800
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici - nema
prasi}i 220 - 240
ovce 100 - 110
jagwad 230 - 240
p{enica 30
je~am 35
kukuruz 32
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 13SELO
Manifestacija “Plodovi za-
padnog Pomoravqa”, koja po-
~iwe danas u Zabla}u, traja}e
do 8. septembra. “Berza hrane
2013” bi}e odr`ana danas u
Domu kulture, a sutra i u ne-
dequ bi}e organizovana pro-
dajna izlo`ba u porti za za-
interesovane proizvo|a~e i
prera|iva~e. Pored “Berze
hrane”, bi}e odr`an peti Sa-
jam prate}e industrije u po-
qoprivredi, kao i bogat kul-
turno umetni~ki program. Tra-
dicionalno na ovoj manife-
staciji, u nedequ }e biti or-
ganizovano takmi~ewe u pe~e-
wu prasadi i jagwadi na ra-
`wu i pripremawu satara{a
u kotli}u.
UZabla}u se po sedmi put prire|uje
privredno-turisti~ka i kulturno-
zabavna manifestacija “Plodovi
zapadnog Pomoravqa”, u organizaciji
Udru`ewa povrtara Zabla}e, a uz podr{ku
Grada ^a~ka i Privredne komore Kraqe-
vo. Ciq ove manifestacije je da uspostavi
direktan kontakt izme|u poqoprivrednih
proizvo|a~a, prera|iva~a, kupaca i rele-
vantnih institucija. Na “Berzi hrane” }e
biti predstavqeni svi proizvodi iz obla-
sti primarne poqoprivredne proizvodwe:
povrtarstva, vo}arstva, sto~arstva, p~e-
larstva i cve}arstva, kao i proizvodni
potencijal wihove prerade: konzervira-
no, zamrznuto i su{eno vo}e i povr}e,
proizvodi pekarske industrije, kola~ar-
ski proizvodi, ali i pe~ewarski koji ima-
ju izuzetno dugu tradiciju.
- Grad ^a~ak je i ove godine u okviru
subvencija iz buxeta za poqoprivredu
opredelio sredstva za manifestaciju
“Plodovi Zapadnog Pomoravqa”. Grad }e
i daqe podr`avati ovakve manifestacije
i ubudu}e jo{ vi{e sara|ivati sa Regio-
nalnom privrednom komorom Kraqevo i
sa Udru`ewem povrtara iz Zabla}a. Ciq
nam je da proizvo|a~ima pomognemo da
ostvare nove kontakte i lak{e obezbede
plasman proizvoda - rekao je, izme|u osta-
log, zamenik predsednika Skup{tine gra-
da Vlade Mili}, na konferenciji za novi-
nare, odr`anoj u utorak, u Regionalnoj
privrednoj komori Kraqevo OJ ^a~ak.
Ove godine svoj proizvodni potencijal
predstavi}e direktno oko 30 izlaga~a, a
indirektno, preko svojih udru`ewa vi{e
od 100, istakla je Gorana Tanaskovi} iz
Regionalne privredne komore Kraqevo OJ
^a~ak, izraziv{i zadovoqstvo {to su po
sedmi put suorganizatori ove velike ma-
nifestacije:
- Poqoprivreda i prehrambena indu-
strija zauzimaju bitno mesto u privred-
nom razvoju na{eg kraja. Me|utim, posled-
wih godina smo svedoci propadawa veli-
kih poqoprivrednih gazdinstava i pre-
hrambenih preduze}a. Ovakve manifesta-
cije su nastale upravo sa ciqem da podr`e
opstanak sela, poqoprivrednu proizvod-
wu i prehrambenu industriju, odnosno da
pove`u primarnog poqoprivrednog pro-
izvo|a~a sa prera|iva~em.
Prvog dana ove manifestacije, ve} tra-
dicionalno je otvarawe “Berze hrane”, na
kojoj se predstavqa celokupni prehrambe-
ni potencijal na{eg kraja i okoline, a po-
tom sledi sve~ano otvarawe manifestaci-
je u 18 ~asova, podsetila je Gorana Tana-
skovi}. Pored “Berze hrane” koja }e biti
predstavqena u Domu kulture, danas }e bi-
ti otvoren i Sajam prate}e industrije u
poqoprivredi.
Cane Jovanovi}, iz Udru`ewa povrta-
ra Zabla}a, najavio je bogat kulturno
umetni~ki program, u kome }e ve~eras i su-
tra nastupiti: kulturno-umetni~ka dru-
{tva “FRA”, “Abra{evi}”, “Milisav Pe-
trovi}”, “Tanasko Raji}” i “Dule Milosa-
vqevi}”, Truba~ki orkestar “Gorana Ran-
kovi}a”, Nemawa i Mi}o Kujunxi} i
Aleksandar Ili}, uz pratwu orkestra
“Lole”.
Manifestacija “Plodovi Zapadnog
Pomoravqa” i program “Berza hrane
2013”, pored velikog broja direktnih u~e-
snika, okupi}e i mnoge zaqubqenike sta-
rih tradicionalnih jela i obi~aja, koji
}e u`ivati i u takmi~ewu u pe~ewu prasa-
di i jagwadi na ra`wu i pripremawu sata-
ra{a.
N. R.
“Mini}eva ku}a rakije”, kao dobitnik
najvrednijih nagrada i priznawa na sajmo-
vima u Novom Sadu i Kwa`evcu, i daqe
ni`e velike zlatne medaqe. I ovoga puta,
na jednoj od najzna~ajnijih manifestacija
u regionu koja promovi{e “kraqicu vo-
}a”, na Sajmu {qiva u Ose~ini, koji je
odr`an osmi put po redu, od 30. avgusta do
1. septembra, uzorci iz “Mini}eve ku}e
rakije” su bili najboqi. Stanimir Mi-
ni} iz Dowe Trep~e, pored velikih zlat-
nih medaqa za rakije od kajsije i kru{ke
taki{e, oven~ao se i pobedni~kim peha-
rom za najboqu srpsku {qivovicu.
- Dobiti ove nagrade, u `estokoj konku-
renciji, me|u 144 izlaga~a, na 8. me|una-
rodnom Sajmu {qiva “Ose~ina 2013”, ve-
liko je priznawe, jer je ovo mesto gde se
okupqaju najve}i proizvo|a~i {qiva u
regionu. Iskreno, sa ovim nagradama (pe-
har za najboqu srpsku {qivovicu, Velika
zlatna medaqa za rakiju od kajsije i Veli-
ka zlatna medaqa za rakiju od kru{ke ta-
ki{e), nismo zadovoqni, nego prezado-
voqni. I sami sebe smo iznenadili - ka`e
Stanimir Mini}, podse}aju}i da je na
ovoj manifestaciji, sa brojnim takmi~a-
rima i proizvo|a~ima, i Grad ^a~ak imao
svoj {tand, gde su se predstavile tri fir-
me.
U doma}instvu Mini}a je trenutno ak-
tuelno pe~ewe rakije od {qive ranke, a
uskoro }e zavr{iti prikupqawe ovih
plodova. U ovoj “ku}i rakije” proizvodwa
po~iwe sa prvim tre{wama, sledi sa vi-
{wama, kajsijama... a zavr{ava se sa mu-
{mulama, ali najvi{e se cene stare autoh-
tone sorte, ka`e Mini}, s ponosom dodaju-
}i: “I u Ose~ini je potvr|eno da bez sta-
rih sorti {qiva nema visokog kvalite-
ta”.
Ina~e, “Mini}eva ku}a rakije” je dobi-
la i novi dizajn pakovawa, a pored kesa,
odnosno drvenih kutija, uradila je i hilz-
ne za ekskluzivno pakovawe. N. R.
STANIMIR MINI] IZ DOWE TREP^E I DAQE NI@E VELIKE ZLATNE MEDAQE
PEHAR ZA NAJBOQU
SRPSKU [QIVOVICU
PETAK, 6. 9. 2013. godine
12,00 Otvarawe “Berze hrane”,
Sajam prate}e industrije u poqo-
privredi
12,00 - 20,00 PRODAJNA IZLO-
@BA
18,00 SVE^ANO OTVARAWE MA-
NIFESTACIJE
18,00 Koncert KUD “FRA” ^a~ak
19,30 Truba~ki orkestar “Gorana
Rankovi}a “ Gu~a
20,00 Koncert orkestra KUD “Abra-
{evi}” ^a~ak
21,00 Koncert narodne muzike
Nemawa i Mi}o Kujunxi}, Aleksan-
dar Ili}
uz pratwu orkestra “Lole”
SUBOTA, 7. 9. 2013. godine
12,00 - 19,00 PRODAJNA IZLO-
@BA
Sajam prate}e industrije u poqo-
privredi
19,00 Kulturno umetni~ki program:
- KUD “Milisav Petrovi}” Parme-
nac, ^a~ak
- KUD “Tanasko Raji}”, Qubi}
- @KUD “Dule Milosavqevi}” ^a~ak
NEDEQA, 8. 9. 2013. godine
10,00 Prijava ekipa za takmi~ewe u
pe~ewu prasadi i jagwadi na ra`wu
i pripremawu satara{a
10,00 - 19,00 PRODAJNA IZLO-
@BA i Sajam prate}e industrije u
poqoprivredi
11,00 Po~etak takmi~ewa
17,00 Uzimawe uzoraka od strane
`irija
17,00 Prvenstvena fudbalska utak-
mica
Omladinac (Zabla}e) - Slatina
(Slatina)
19,00 Progla{ewe pobednika i do-
dela nagrada
PROGRAM:
DANAS SVE^ANO OTVARAWE MANIFESTACIJE „PLODOVI ZAPADNOG POMORAVQA”
OKUPQAWE PROIZVO\A^A,
PRERA\IVA^A I KUPACA
Vlade Mili}, Gorana Tanaskovi} i Cane Jovanovi}
14 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINEDRU[TVO
Na Qubi} keju, u
Ulici bra}e Novi-
~i} 3A, ve} dva me-
seca radi veterinarska
apoteka “Linea- vet”, vla-
snica Stojanke \urovi} i
Qiqane Mom~ilovi}, po
profesiji veterinara.
- Po{to na Qubi} keju ni-
je postojalo ni{ta sli~no,
a nama se posao u veteri-
narskoj ambulanti koju dr-
`imo, prili~no smawio,
o~ekivali smo da }e te`i-
{te da se prenese na male
`ivotiwe, pa smo odlu~i-
li da otvorimo apoteku sa
dovoqno {irokom ponu-
dom za sve zainteresovane.
Apoteka “Linea-vet” u
svom asortimanu ima kom-
pletnu ponudu velikog iz-
bora hrane za kuce, mace,
pti~ice i ribice, granuli-
ranu i vla`nu hranu, koba-
sice, grickalice, vitamin-
sko mineralne dodatke, ta-
blete... U ponudi su i raz-
li~ite vrste opreme za `i-
votiwe, me|u kojima su po-
sudice za hranu, toaleti za
mace, pelenice, le`aqke i
mnoge druge. Pored hrane i
opreme za ku}ne qubimce u
“Linei - vet” je zastupqen
i program veterinarskih
lekova za sve vrste `ivoti-
wa, a ono ~ime se ova pro-
davnica izdvaja od drugih
su asortimani hrane, leko-
va i opreme za p~ele i golu-
bove.
- Jo{ uvek je u toku takmi-
~arska sezona za golubove,
a na{a apoteka raspola`e
takmi~arskom i {ampion
hranom za ove ptice. Bli-
`i se i takmi~arska sezona
za p~elare, pa je u toku na-
bavka poga~a i lekova za
p~ele - ka`e Stojanka. Ona
napomiwe i da su cene pro-
izvoda u apoteci veoma po-
voqne:
- Cene su povoqne, jer se
trudimo da mar`a bude ma-
la, ra~unamo na ve}i pro-
met, da i klijenti i mi bu-
demo zadovoqni.
U apoteci “Linea - vet”
mo`ete poru~iti `eqenu
hranu i opremu za va{e qu-
bimce, a kontakt telefoni
su 060/392-0140 i 064/9868-
308. I. M.
„LINEA - VET”
VETERINARSKA APOTEKAVeliki iz-
bor lekova za
sve vrste `ivoti-
wa. - Hrana, opre-
ma i lekovi za
p~ele i golu-
bove
Vlasnice apoteke Stojanka i Qiqana, sa supruzima
dr`e veterinarske ambulante u Trbu{anima i Qu-
bi}u, pa je iz te prakse nastala i “Linea - vet”.
- Po{to smo obe veterinari uvek mo`emo da damo
stru~ni savet na{im kupcima, a ukoliko postoji ne-
{to problemati~no, uvek }emo ih uputiti na pravo
mesto gde mogu da dobiju adekvatnu pomo}.
UZ KUPOVINU I STRU^NA POMO]
marketing 032/342-276
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 15KULTURA
- Srpski vojnik u Prvom
balkanskom ratu 1912-
1913.
Pre sto godina srpska
vojska krenula je u
ostvarivawe vi{eve-
kovnog sna, da srpske zemqe koje
su se nalazile u okviru Osman-
skog carstva budu oslobo|ene i
ujediwene u srpsku dr`avu. Teri-
torije koje je Srbija oslobodila
u Prvom balkanskom ratu nekada
su ~inile jezgro srpske sredweve-
kovne dr`ave i u kolektivnoj sve-
sti srpskog naroda imaju nepro-
cewivu vrednost. Izlo`ba “Juna-
{tvom u slavu - Srpski vojnik u
Prvom balkanskom ratu 1912-
1913” prikazuje te dramati~ne
trenutke, prate}i srpskog ratni-
ka pod {ajka~om, obi~nog vojni-
ka, koji je izneo najve}i teret u
svim borbama - rekla je Delfina
Raji}, direktorka ~a~anskog Na-
rodnog muzeja, otvaraju}i izlo-
`bu, pro{log petka, u Galeriji
Muzeja.
Postavku ~ini izbor od 60 fo-
tografija iz obimne gra|e koja
sadr`i vi{e od 500 snimaka,
prikupqenih iz muzeja i arhiva
kao i privatnih zbirki iz Beo-
grada, Ni{a, U`ica, Smedereva,
Vaqeva, Vrawa, Zaje~ara, Proku-
pqa i ^a~ka. Autori izlo`be su
Nemawa Devi}, Vojin Maletko-
vi} i Smiqana ^akarevi}. Izlo-
`ba fotografija “Juna{tvom u
slavu” realizovana je pod pokro-
viteqstvom “Slu`benog glasni-
ka” i pod mentorstvom profeso-
ra Filozofskog fakulteta u Beo-
gradu. U ime kolektiva autora
obratio se Vojin Maletkovi},
koji je govore}i o konceptu izlo-
`be istakao da su `eleli da is-
pri~aju pri~u srpskog vojnika
koji je ~inio jezgro na{e vojske,
predvodio vojsku na Kumonovu,
pod Bitoqem i pod Jedrenima.
- Postavka je koncipirana
hronolo{ki, od polaska srpskog
vojnika sa osmehom na licu, tu su
raznovrsni rodovi vojske, a fo-
tografije s po~etka 20. veka omo-
gu}ile su nam da vizuelno
rekontrui{emo rat, zahva-
quju}i tome {to je srpska
vojska ve} tada imala svoje
fotoreportere, koji su ima-
li zadatak da zabele`e sve, i
na osnovu toga je bi-
lo mogu}e rekonstru-
isati ~itav tok Pr-
vog balkanskog rata.
Na fotografijama
se, osim rovova i ju-
ri{awa, vidi i kako
vojnici provode svo-
je slobodno vreme,
kako se sanitet odno-
si prema wima, kako
se vojnici i vojska
ophode prema zaro-
bqenicima, a izlo-
`ba se simboli~no
zavr{ava snimcima
sahrane sina jedinca
srpskog akademika Qubo-
mira Kova~evi}a, iz
ugledne beogradske poro-
dice, kojoj je prisustvo-
vao ceo Beograd - rekao je
pored ostalog Maletkovi}.
Prvi balkanski rat po~eo je 8.
oktobra 1912. godine kada je Cr-
na Gora objavila rat Turskoj.
Uskoro su to u~inile i Srbija i
Bugarska, 17. oktobra, i Gr~ka
19. oktobra. Sve ~etiri zemqe
sklopile su Balkanski savez sa
idejom da zajedni~kim naporima
ostvare svoje ciqeve - osloba|a-
we i podelu teritorija na Balka-
nu, koje su bile pod turskom vla-
{}u. Srbija je u rat po{la sa oko
220.000 vojnika. Na~elnik {taba
Vrhovne komande bio je general
Radomir Putnik, a tri armije
nalazile su se pod komandom pre-
stolonaslednika Aleksandra Ka-
ra|or|evi}a (Prva i najbrojnija
koja je napredovala prema Sko-
pqu), generala Stepe Stepanovi-
}a (Druga, u sadejstvu sa Bugari-
ma trebalo je da napreduje prema
Stracinu) i Bo`idara Jankovi-
}a (Tre}a, koja je oslaba|ala Ko-
sovo i Metohiju da bi se pridru-
`ila Prvoj armiji kod Skopqa).
Na pravcu prema Ra{koj obla-
sti, srpske i crnogorske trupe
oslobodile su ~itavu teritoriju
Stare Srbije. Najve}e bit-
ke koje je Kraqevina Srbi-
ja vodila tokom rata odi-
grale su se na prostorima
dana{we Makedonije, Ku-
manovska 23. i 24. oktobra
1912, imala je odlu~uju}u
ulogu u kona~nom ishodu
rata u Makedoniji. Srp-
ska vojska umar{irala je u
Skopqe 25. oktobra, a bit-
ka kod Prilepa 3. novem-
bra 1912. donela je tri-
jumf srpskoj vojsci. Bi-
toqska bitka trajala je od
16. do 19. novembra. Opsa-
da Jedrena trajala je od 3.
novembra 1912. do 26. mar-
ta 1913. Srpske snage su sa
50.000 vojnika na ~elu sa
Stepom Stepanovi}em ov-
de do{le na poziv Bugara,
kraj opsade ozna~io je pobedu Sr-
ba i Bugara, a turske snage su se
predale srpskoj vojsci. Pora`e-
ni u ratu, Turci su se povukli sa
evropskih teritorija. Mirovni
pregovori okon~ani su 30. maja
1913. u Londonu, a oslobo|ene te-
ritorije podeqene me|u savezni-
cima... Z. L. S.
IZLO@BA FOTOGRAFIJA U NARODNOM MUZEJU POSVE]ENA GODI[WICI PRVOG BALKANSKOG RATA
U Domu kulture je sino} otvo-
ren 7. Me|unarodni festival
animacije “ANIMANIMA”, a
do 8. septembra (do kada }e traja-
ti), qubiteqi animiranog fil-
ma }e biti u prilici da ponovo
u`ivaju u vrhunskom takmi~ar-
skom programu, koji }e predsta-
viti deo recentne evropske i
svetske produkcije. Predstavili
su se ~lanovi ovogodi{weg `i-
rija: @or` [vicgebel ([vaj-
carska), Andrea Martiwoni
(Italija) i Mark Xejms Rols
(Belgija) i ekskluzivno je prika-
zano najnovije ostvarewe kanad-
skog oskarovca Krisa Landreta
“Podsvesna lozinka”. Po otvara-
wu izlo`be radova francuskog
umetnika @an-@aka Ta{|ana u
Likovnom salonu, usledila je i
prva projekcija glavnog takmi-
~arskog programa. Takmi~ewe }e
se odvijati u tri kategorije: au-
torski film za op{tu publiku,
animirani muzi~ki i reklamni
spot i filmovi za decu.
- Onih 56 filmova iz 20 zema-
qa u glavnom programu su samo
deo pri~e. Drugi, mo`da mawe
primetan, ali jednako va`an po-
gotovu za mla|e gledaoce, su 24
filma u takmi~arskoj konkuren-
ciji filmova za decu i mlade, ko-
ji dolaze iz 17 zemaqa, sa svih
kontinenata. Ono {to ovaj fe-
stival odvaja od prethodnih iz-
dawa je poseban festivalski dan,
a to je subota, 7. septembar, kada
}e studenti sa Fakulteta prime-
wenih umetnosti imati priliku
da vide ne{to specifi~no iz ra-
dionica na{ih gostiju, koji su
ujedno i ~lanovi `irija - rekao
je, izme|u ostalog, Milen Alem-
pijevi}, umetni~ki direktor fe-
stivala.
Tokom festivalskih dana ne}e
izostati ni ve} dobro poznati
programi “Studio u gostima”,
“Dugi metar”, “Portret animato-
ra”, “[kola u gostima”, “Retro-
spektiva”... i drugi specijalni i
prate}i programi, poput tradi-
cionalne izlo`be posve}ene
umetnosti stripa, uz prisustvo
uglednih gostiju iz Italije, Bel-
gije, [vajcarske, Francuske,
Slova~ke, Hrvatske...
Qubiteqi animiranog filma
sazna}e vi{e i o novim imenima
savremene italijanske animaci-
je, STASH-ovim favoritima iz
Latinske Amerike, mra~nom i uz-
budqivom svetu Eduara Salijea,
u`iva}e u animiranim razgled-
nicama Bastijena Diboaa, maj-
storskoj trik-animaciji ^arlija
Bauersa..., i videti novi festi-
valski video, ekstravagantnu
kreaciju Lazara Bodro`e, Marka
Milankovi}a i Aleksandra Pro-
ti}a. Smelo kombinuju}i vizuel-
ne elemente klasicisti~kog i mo-
dernog, ovaj tim je dao svoje misa-
ono i istovremeno duhovito vi-
|ewe savremenog animiranog iz-
raza.
Festivalski Gran pri, “Zlat-
ni {tift”, pripa{}e najboqem
filmu po mi{qewu stru~nog `i-
rija, a bi}e dodeqena i nagrada
“Periskop” za najboqi film za
decu, “C&M Special” za najboqu
animiranu reklamu ili muzi~ki
video, kao i vi{e specijalnih
priznawa u razli~itim katego-
rijama.
Naoru`ajte se radoznalo{}u
i dobrim raspolo`ewem, a 7. iz-
dawe festivala vas o~ekuje na
jo{ jednom dru`ewu u duhu dobro
poznatog slogana: “Nova inspi-
racija. Novo iskustvo. Animani-
ma”.
N. R.
FESTIVAL „ANIMANIMA” U ^A^KU, SEDMI PUT
Kancelarija za mlade, u saradwi sa Festivalom “Animanima” i
Studijom “Animatik”, od 3. do 8. septembra, organizuje radionicu
animiranog filma pod nazivom “Animiraj (se)”, koju vodi Marica
Kicu{i}:
- Naziv je simboli~an, a ciq je da se deca i mladi qudi pokre-
nu, da naprave ne{to kreativno u okviru ove radionice. Tokom ra-
dionice, desetak polaznika }e upoznati osnovne tehnike animira-
wa i na kraju uraditi jedan film, koji }e trajati dva - tri minuta.
Wihov film bi}e prikazan na zavr{noj ve~eri festivala, u nede-
qu uve~e.
Kancelarija za mlade i “Animanima” su, u utorak uve~e, u Ma-
loj sali Doma kulture, organizovali projekciju filmova sa pro-
{logodi{weg festivala, sa dru{tveno anga`ovanom temom “Sam
ili pojedinac”.
- @elimo da populari{emo ovaj festival me|u mla|om publi-
kom, jer smatramo da “Animanima” predstavqa brend Grada ^a~ka.
Ovaj festival ^a~ak stavqa na mapu Evrope, pa i sveta, u popula-
ciji koja je fascinirana animacijom kao medijumom. @elimo da se
mladi probude, ali ne kao masa, ve} kao pojedinci i qudi koji mi-
sle svojom glavom. Na{em gradu i dru{tvu uop{te, potrebni su
mladi qudi koji govore ono {to ose}aju, misle i rade. Ovi filmo-
vi oslikavaju pojedince u borbi za svoje ja i svoje mi{qewe - ka`e
Aleksandar Simonovi}, koordinator Kancelarije za mlade.
“ANIMIRAJ (SE)”
NOVA INSPIRACIJA, NOVO ISKUSTVO
JUNA[TVOM U SLAVU
Vojin Maletkovi} i Delfina Raji}
Srpski podoficiri iz [umadije na polo`aju na Kosovu 1912.
Istorijski arhiv [umadije, Kragujevac
Aleksandar Simonovi}, Marica Kicu{i} i Milen Alempijevi}
16 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINEKULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21.
Ova satiri~na i istovreme-
no opora kwiga u izdawu
Lagune na originalan na-
~in slika raspad vrednosti u ze-
mqi koja polako gubi svoj identi-
tet, bez obzira na sunovrat u svet-
skim razmerama, otkrivaju}i Go-
rana Aran|elovi}a kao osoben
glas u savremenoj srpskoj prozi. U
kwizi „^etiri slike srpske apo-
kalipse“ ~itamo ~etiri novele „Deset dana juna“, „Sajxija“,
„Konus“, „Finalna revolucija“. Sve su vezane za doga|aje koji se
mogu desiti u bliskoj budu}nosti. Sutra, za godinu dana... U no-
veli „Deset dana juna“, Aran|elovi} pru`a sliku rasula u voj-
sci i raspada svih vrednosti u dru{tvu koje je izgubilo tle pod
nogama u vreme novog sukoba na Kosovu; „Sajxija“ je kwi`evno
izuzetno uspela psiholo{ka studija karaktera razli~itih li-
kova u prestonici u danima globalne ekonomske krize pred ras-
pad Evropske unije: sitnih kriminalaca, izgubqenih narkoma-
na, pokvarenih policajaca, korumpiranih lekara i pozitivnih
„negativaca“ koji su sebe `rtvovali za svoju najbli`u okolinu
jer su bili najsposobniji da se boqe sna|u i opstanu u turbu-
lentno vreme; „Konus“ je pravi mali diplomatski triler u ~i-
joj je pozadini bliski nuklearni rat izme|u Rusije i SAD, uzbu-
dqiva pri~a sa politi~kom i kontraobave{tajnom pozadinom
koja govori o sudbini mladog bra~nog para, saradnika stranih
obave{tajnih slu`bi, koji to kriju jedno od drugog; „Finalna
revolucija“ sagledava nastanak i {irewe namerno izazvane
svetske pandemije u pri~i o na{im uspe{nim i neuspe{nim qu-
dima...
Aran|elovi} pi{e o savremenoj Srbiji. U svakoj od slika
Srbija je `rtva. Nespremna, osiroma{ena, obezglavqena, nespo-
sobna za bilo {ta. Junaci Aran|elovi}evih novela su qudi sa
beogradskog asfalta, dovedeni u nemogu}e situacije, u gr~u da
opstanu. Uz uverqiv i duhovit dijalog, jezik Aran|elovi}a u
kwizi „^etiri slike srpske apokalipse“ je bez mnogo deskrip-
cije i mudrovawa, a rezultat je kwiga koja se ne ispu{ta iz ru-
ku do posledwe stranice
Goran Aran|elovi} (Beograd, 1963), od ro|ewa do 2010. godi-
ne `iveo je na Dor}olu. U Beogradu je zavr{io osnovnu i sred-
wu {kolu. Bio |ak Prve beogradske gimnazije. Po obrazovawu
ma{inski in`ewer. Godine 2010. s porodicom napu{ta Beograd
i odlazi na jug Srbije. „^etiri slike srpske apokalipse“ prva
je wegova kwiga.
Goran Aran|elovi}
„^ETIRI SLIKE
SRPSKE
APOKALIPSE“
PRI^E IZ „AUTOBUSA“
Tako se nekada govorilo o
onima koji su voleli da
zavuku ruke u tu|e xepove,
i do|u brzo i lako do nekakve kori-
sti. Danas je to postala pandemija,
koja se, po svemu sude}i prenela iz
beogradskih autobusa, tramvaja i
haustora i na ulice ^a~ka. Neki
drznici su po~eli otvoreno, u sred
bela dana da otimaju i pqa~kaju na-
rod. Pre neki dan, koleginaca je
bila svedok, dva “pajtosa” su na au-
tobuskom stajali{tu kod “Solida”
napravila incident. Jedan je agre-
sivno izvadio nov~anik mladom
mu{karcu iz zadweg xepa, koji je to
primetio na vreme i potr~ao za
wim, po~elo je rvawe, jer se kra-
dqivac `estoko opirao. Uprkos
tome {to je bio povre|en, pokrade-
ni je jedva uspeo da ga savlada, pri-
tisnuo ga uza zid, dr`ao lopova
~vrsto za ruku, dok nije stigla po-
licija... Niko od stotinu qudi, ko-
ji su se tu zatekli nije odreagovao...
Drznik se sirovo opirao i organi-
ma reda, a wegov “pajtos” pobegao je
u prvi autobus i tako se sklonio...
Da ironija bude ve}a, isto onako,
kako gra|ani nisu pomogli pokra-
denom, nije se ni lopov solidari-
sao sa lopovom. A pred glavnom po-
{tom, devoj~ica razgovara sa ne-
kim preko skupog mobilnog telefo-
na i pru`a ruku i prosi... Vreme u
kome `ivimo je puno apsurda.
A prime}ujemo i to da nam i ne-
ke javne slu`be, na malo perfidi-
niji na~in svakodnevno zavla~e ru-
ke u xep, zbuwuju}i nas nekakvim
novim ra~unima, na~inima obra~u-
navawa poreza, cene struje i drugih
komunalija. Ako neke procedure ne
razumeju obrazovani qudi, kako }e
ih razumeti neuki, pa stoje kao “ov-
ce” u redovima po nekoliko sati, da
bi prebacili svojih “prepla}enih
{est dinara” sa ra~una na ra~un, i
tako “jedu” i tu|e dragoceno vreme.
Ko koga ovde zamajava, pitaju se qu-
di glasno, uvereni da je parola iz
naslova u ovoj zemqi, ve} odavno
postala legitimna metodologija
rada u mnogim oblastima dru{tve-
nog `ivota. Z. L. S.
LEVA RUKA, DESNI XEP
Pro{log vikenda u ^a~ku je
odr`an prvi Festival gita-
re, koji je nosio naziv “JA-
RAKOVA GITARA”, po Dragoqubu
Jarakovi}u Jaraku, poznatom gitari-
sti i prvom To~kovom u~itequ. Or-
ganizator Festivala je bio Dom kul-
ture, pokroviteq Grad ^a~ak, a pro-
ducent i idejni tvorac Zoran Bran-
kovi}. Festival je bio i takmi~ar-
skog karaktera, pa su se mladi do 20
godina, tokom dva dana takmi~ili u
kategorijama klasi~na gitara, rok
gitara i xez gitara. ^lanovi `irija
su bili profesori ovog instrumenta
Reqa Turudi}, Boris Lemai}, Dani-
lo Karamarkovi}, Bata Kosti} i Zo-
ran Brankovi}.
Festival je otvoren izlo`bom
“Traga~i za savr{enim tonom”, auto-
ra Slobodana Paji}a, koja je bila po-
sve}ena gitaristima koji su obele`i-
li na{ grad.
- Na`alost, najmawe je bilo foto-
grafija Dragoquba Jarakovi}a Jara-
ka, ~ije ime i nosi festival, a prika-
zane su i fotografije Aca Slaviko-
vi}a Gu{tera iz “Belih vi{awa” i
Radomira Mihailovi}a To~ka. Na
otvarawu izlo`be, ^a~anin Dude Lu-
ki}, Jarakov prijateq, odsvirao je
nekoliko numera, a on je zaslu`an
{to je sa~uvan tonski zapis Jarakove
svirke, na osnovu koga je pre nekoli-
ko godina izdat i kompakt disk - ka-
`e Vesna Petrovi}, glavni urednik
programa Doma kulture.
Prvog dana Festivala odr`ano je
takmi~ewe u kategoriji klasi~na gi-
tara, pre kog su profesori i ~lanovi
`irija Danilo Karamarkovi} i Bo-
ris Lemai} odr`ali xez koncert. Za
najboqeg muzi~ara u ovoj kategoriji
takmi~ilo se sedam mladih gitari-
sta, a odlukom `irija pobedio je Da-
vid Marton iz Vr{ca.
Tako|e, prvog dana u~enici Mu-
zi~ke {kole “Dr Vojislav Vu~ko-
vi}”, Vinka Kova~evi} i Lazar Gli-
{i} odr`ali su koncert na gitari.
Svi zainteresovani, mogli su dru-
gog dana Festivala poha|ati master
klas radionice Reqe Turudi}a, Bate
Kosti}a, Borisa Lemai}a i Danila
Karamarkovi}a, a u~esnici takmi~e-
wa su imali pravo na besplatno po-
ha|awe jednog master klasa.
U kategoriji rok gitara, u kojoj je
se takmi~ilo pet u~esnika, pobedio
je Danilo Orbovi} iz Beograda, a me-
|u tri takmi~ara u kategooriji xez
gitara, najboqi je bio Dragan Hajn-
rih, tako|e iz Beograda. Pobednici
su dobili plaketu „Jarak sa gitarom“
i 50 hiqada dinara. Na`alost, me|u
takmi~arima nije bilo na{ih sugra-
|ana.
- Iako je jo{ po~etkom juna Fe-
stival promovisan i u {kolama i na
na{em sajtu, nije bilo mladih ^a~a-
na na takmi~ewu. S obzirom na to da
je ovo bio prvi Festival, ipak smo
zadovoqni. Sada znamo gde su bili
propusti, koje }emo sigurno popra-
viti slede}e godine. Program je bio
veoma lep i ne{to zaista korisno se
doga|alo u na{em gradu, pa mi je `ao
{to publika u ve}em broju nije pro-
pratila ovaj Festival - rekla je Ve-
sna Petrovi}.
I. M.
ODR@AN PRVI FESTIVAL GITARE U ^A^KU
NAJBOQI NA „JARAKOVOJ GITARI”
David Marton, klasi~na gitara Danilo Orbovi}, rok gitara Dragan Hajnrih, xez gitara
Svoj novi roman „Tamo dale-
ko“, kwi`evnik i politi~ar
Vuk Dra{kovi} posvetio je
„srpskim vojnicima, oficirima i
civilima zaspalim 1916. godine na
dnu Jonskog mora“.
U romanu „Tamo daleko“ stvar-
nost je neverovatnija od svake fanta-
zije, a ko{marna snovi|ewa preta~u
se u takvu realnost. U `ivotnoj dra-
mi glavnog junaka Vidana ogleda se
ceo XX vek Srbije, i doba dana{we,
i obrisi onoga {to }e se tek dogoditi. Jo{ dok je bio dete Vi-
dana su pri~e wegovog dede odnosile na dno mora, pored gr~kog
ostrvca Vido kraj Krfa, gde bi, me|u algama i {koqkama, sa-
wao sa zaspalom dedinom vojskom. Odatle, iz tog sna, Vidan je
video sve. I vreme pro{lo i vreme budu}e. Usnuli na dnu mora
umiru tek na kraju XX veka. Wihovi snovi su potopqeni, pobe-
de prometnute u poraze, slava u stid, a ku}a u ru{evinu, u kojoj
vra~i sude po kamenom zakonu. Kroz sudbinu glavnog junaka Vi-
dana, Dra{kovi} daje metafori~an prikaz posledweg veka srp-
ske istorije.
Govore}i o romanu „Tamo daleko“ kwi`evnica Qiqana
[op je istakla da je u ovoj prozi ostvaren ~udesan spoj istorij-
skih ~iwenica i halucinantnih snovi|ewa glavnog junaka, u ve-
~itoj potrazi za istinom, pravdom i smislom. „Vuk Dra{kovi}
je na~inio korak daqe od ’Doktora Arona’ u svet kwi`evne
imaginacije. On se zapravo vrtoglavo pribli`io i istorijskoj
i umetni~koj istini o nama, nekada{wima i sada{wima.“
Vuk Dra{kovi}
„TAMO DALEKO“
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 17KULTURA
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do
11,30 ~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi-
`ari Vulkan u Roda centru.
Nastavak koji ste nestr-
pqivo ~ekali skoro
~itavu deceniju!
\avo se najzad vratio po
svoje – naravno, sa stilom!
Pro{lo je skoro deset go-
dina otkako je Andrea Saks
dala otkaz Mirandi Pri-
stli i napustila posao iz
snova za koji se ispostavi-
lo da je posao iz najgore
no}ne more. Udru`ila je
snage sa Emili, nekada-
{wom saradnicom i qutom
suparnicom, i pokrenula
otmen ~asopis o ven~awima
koji je brzo postao nezaobilazno {tivo svih mladih po-
modara.
Osim uspeha na profesionalnom planu, Endi je upoznala
qubav svog `ivota. To je Maks Harison, potomak ~uvene
porodice medijskih magnata, uspe{an i neverovatno zgo-
dan mladi} sa liste najpo`eqnijih ne`ewa. Wihovo ven-
~awe bi}e dru{tveni doga|aj godine, a svi prijateqi i
porodica okupi}e se da proslave zajedno sa sre}nim pa-
rom. Endi je na vrhu sveta.
Ali, karma je ~udo. Na samo jutro ven~awa, pro{lost }e
pokucati na Endina vrata, a svadbena groznica pretvo-
ri}e se u ledenu strepwu. Iako to ni u snu ne bi pomisli-
la, svi napori da izgradi sre}niji, novi `ivot vrati}e
je tami kojoj je jedva umakla – i baciti je pravo pred no-
ge samom |avolu...
Urnebesno, zabavno,
skandalozno! Misli-
te da je va{ {ef do{ao
pravo iz pakla? Niste jo{
upoznali Mirandu Pri-
stli...
Luksuz, ekskluzivne `ur-
ke, sevawe bliceva i poto-
ci {ampawca. Glamuro-
zni svet mode san je svake
devojke. Ipak, postoji i
druga strana medaqe...
Andrea Saks, devojka iz
malog grada, tek {to je za-
vr{ila kolex a ve} je na-
{la posao iz snova – po-
stala je pomo}nica Mirande Pristli, neverovatno uspe-
{ne i mo}ne urednice ~asopisa Pista. Taj legendarni ~a-
sopis, koji ~itaju najglamuroznije `ene u Wujorku, dik-
tira modu na globalnom nivou, a milioni ~italaca ver-
no slede wegove savete. U Endinom novom svetu, u kojem su
naj~e{}e re~i Prada!, Armani!, Versa~e!, `ive samo ne-
mogu}e mr{ave i lepe `ene sa mnogo stila, i zgodni i
privla~ni mu{karci obu~eni po posledwoj modi. Me|u-
tim, niko od tih naizgled savr{enih qudi ne usu|uje se
da ka`e ne Mirandi, pa ni Andrea nije izuzetak. Me|u-
tim, kako vreme prolazi a Mirandini prohtevi postaju
`e{}i, ona shvata da se iza blistave fasade glamura kri-
je i tamna strana, i da taj posao za koji bi milioni devo-
jaka umrli, mo`da mo`e i wu da ubije. Pa ~ak i ako pre-
`ivi, da li zbog toga treba da |avolu proda du{u?
Lorin Vajsberger
\AVO NOSI PRADU
Lorin Vajsberger
\AVO SE SVETI
Stari (Grci) su smatrali da je vreme kad ~ovek treba da
se posveti filozofiji vezano za wegove zrele godine, kada je
spreman za sve virove `ivota. Tada mo`e da digne pojavni
svet u nebeske visine blizu bogova i u duhovnom `ivotu ima
zajednicu sa wima. Sve treba prvo posejati a posle mnogo
vremena i po`weti. Poseje{ re~ “sre}a”, a nikne “Sre}a je
te`i{na kategorija iz koje sve polazi i ka kojoj sve dolazi.
Potreba deteta za hranom, za blisko{}u, svakom `eqom
uvek ukqu~uje neko sretawe, susretawe koje izaziva prijat-
nost ili neprijatnost, radost ili bol... To je od po~etnog
oseta i svakog drugog ~ula, opa`aja mirisa, ukusa, vida, slu-
ha, ili misli, re~i, ose}aja, na mikro ili makro nivou uvek
neko sretawe, susretawe sa spoqa{wim, unutra{wim sve-
tom qudi, stvari, doga|aja... To je ona metafizika mirisa,
ukusa, dodira, koja od pojedina~nog, po~etnog, do zavr{nog
mirisa istine i ukusa qubavi tra`i fizi~ko, metafizi~ko
sve-jedno, jedno-sve”. A po`we{: Sresti se u dobru, u srcu,
sredi stvari, vladaju}oj puno}i tela, du{e, duha koji sve
osmi{qava. Ni pojedina~na `eqa, korist bilo kojeg kon-
kretnog dobra nije svrha sama po sebi, nego samo celovita
sre}a. Ideal najkonkretnije, najvlastitije sre}e je causa fi-
nalis svih ostalih uzroka koji uobli~ava svako … svrhovito
kretawe. Srce u sredi{tu tela, du{e neprekidno sagledava,
odmerava sve strane u potrazi za sre}om. Heraklit ka`e:
“Te{ko je boriti se sa srcem: jer {to god `eli kupuje za du-
{u svoju “.
Re~ “sre}a” je u zajedni~ku ba{tu filozofije posejao
Mil, a dok je rasla do `etve pothrawivali su je Aristotel
i Heraklit. Autor ove kwige je sticajem okolnosti bio pri-
sutan na `etvi. Za nekoga vreme ide od pro{losti ka budu}-
nosti, za nekoga obrnuto, a mnogi znaju da vreme tu kao i da
nepostoji. Amorfno je. Zar je onda problem {to neko govo-
ri sa `ivim Kantom. “On tu u diskusiji sa mnom nije imao
{ansu, jer se ne mo`e empirijski razmi{qati o stvarima
du{e koje nam daje Bog”. Ne, ne potcewuje on tu velikog fi-
lozofa, ve} ga greje svojom du{om i mislima. Samo jasno sa-
gledava sa ~im se ne sla`e od onoga {to on pri~a, jer ako
Kant ka`e: “... Da je morao da uni{ti znawe da bi oslobodio
mesta za veru ...”, za{to nije krenuo od we?
Te{ko je diskutovati o politici, a da ostane{ u vodama
filozofije. Desno je omiqeni Platon, pa i Aristotel. Vo-
le oni jak polis koji zna~i `ivot. Za prvog pravedna dr`a-
va podra`ava najvi{u ideju dobra i svako radi svoj posao u
skladu sa vrlinom, za drugog pravedenost uravnote`uje sve
vrlina u gradu – dr`avi kao najve}em politi~kom dobru.
Onaj koji pri~a da je levo (Mil), zapravo nije. Wegova
sintagma ”najve}a sre}a najve}eg broja qudi” koja ima za
ciq liberalan i slobodan poredak samo je re~, a u stvarnom
`ivotu taj utilitaristi~ki ra~un sre}e (utilitas-korist ),
se pretvara u najve}u sre}u najmaweg broja qudi, odnosno
najve}u nesre}u najve}eg broja qudi.
Desno su i Hobs (“homo homini lupus est”) i Ni~e (“ isti-
cawe dobrote je znak slabosti i lukavstvo slabih protiv ja-
kih”), zatim evolucionisti, koji prihvataju opstanak jakih
i snala`qivih na ra~un slabijih. Iako po vokaciji levi-
~ar i Marks podr`ava jedan vid utilitarizma. I mada u
osnovi wegovog u~ewa le`i imanentni humanizam (“homo
homini homo est”), put do op{teg blagostawa poplo~an je re-
volucijom.
Kako tu da se bude nepristrastan? Dobro mo`e da se iz-
dvoji i odvoji, ali svako dru{tvo podrazumeva neko shvata-
we pravednosti. [ta }emo sa wom? I kao {to po Kantu ima-
mo spoqa{we ~ulo (prostor) i unutra{we (vreme), u poli-
tici imamo dobro (u nama) i pravednost (u dru{tvu).
Zavr{nica kwige je kruna svega. Autor se pita: “Da li
mo`e dobro da bude samo ne ~iwewe zla?”. Odgovor je deci-
diran – ne! Da bi bio dobar mora{ da ~ini{ dobro. To mo-
ra da izvire iz tvoje du{e. Taj vi{ak koji drugom daruje sre-
}u je ono iskonsko “dobro”. Samo ako prihvatimo ~iwenicu
da je “treba” starije od “ jeste” imamo {anse da zakrpimo taj
jaz izme|u wih, jer ono “treba” izvire iz na{e du{e, kao
{to i sama slobodna voqa prihvata ono “jeste” kada ga vi-
di, ~uje i miri{e...
Kant je sve u~inio da bi na{ao mesto veri, a Tomislav za
razliku od wega veruje.
Ova kwiga potvr|uje pravilo da filozofijom treba da se
bave zreli qudi, time {to je izuzetak. Pred sobom imamo
jedno dete u telu zrelog ~oveka, koje se sre}no {eta filozof-
skim livadama. Svesno da oplo|uje sve ~ega se dohvati on lu-
ta. I neka slobodno luta. Samo neka nam nekim novim kwi-
gama podari deli} svoje sre}e. Onaj koji daruje je iskonski
dobar.
Mihailo Lukovi}
Neposredan povod za odr`ava-
we koncerta duhovne muzike
pod nazivom “Sjajne srpske
zvezde”, u organizaciji izdava~ke ku-
}e „Catena mundi” i Dveri, u nedequ,
1. septembra, bio je istoimeni novi
muzi~ki album Neboj{e Mastilovi-
}a, nadahnutog autora savremene du-
hovne muzike i ~lana grupe „Pirg”,
koji se nedavno pojavio u izdawu
produkcijske ku}e „^uvari” iz Beo-
grada. Na zavr{noj ve~eri ovogodi-
{wih, 8. Letwih duhovnih ve~eri u
^a~ku,
u prepunom dvori{tu KUD-a
„Abra{evi}”, svojim izuzetnim
umetni~kim stvarala{tvom duhovne
i druge tradicionalne muzike pred-
stavili su se vokalni solista Sve-
tlana Stevi}, Asim Sarvan, Qiqana
Popovi}, ~lan grupe „@iva voda”,
Neboj{a Mastilovi} sa pesmama sa
novog albuma i kao posebni gost,
Slobodan Trkuqa, poznati svetski
umetnik koji svira na vi{e desetina
izvornih instrumenata. Peto po redu
duhovno ve~e ovog avgusta uveli~ali
su i horovi „Vaznesewski” ~a~anske
crkve i „Sveti Nikolaj @i~ki”, ko-
ji deluje pri ateni~koj crkvi, a pri-
sutnima su se obratili Bo{ko Obra-
dovi}, u ime organizatora, i Dejan
Pavlovi}, izvr{ni producent albu-
ma „Sjajne srpske zvezde”. Zajedni~ki
nastup svih u~esnika izazvao je ova-
cije publike, a koncert je odr`an u
~ast 900. godi{wice ro|ewa velikog
`upana Stefana Nemawe - Svetog Si-
meona Miroto~ivog, 200. godi{wice
od ro|ewa Petra II Petrovi}a Wego-
{a i 200. godi{wice od pogibije
Hajduk Veqka Petrovi}a.
- Organizatori su uo~ili da na
kulturnoj mapi Srbije duhovna muzi-
ka, kao izuzetno bogata grana srpskog
umetni~kog i duhovnog stvarala-
{tva, nema svoj festival, niti je do-
voqno zastupqena u na{im medijima
i na drugim obrazovnim i kulturnim
forumima. Izdava~ka ku}a „Catena
mundi” i Dveri `eleli su ovim kon-
certom da makar na tren popune tu
prazninu, sa `eqom da idu}ih godina
ova manifestacija postane redovna i
preraste u Festival duhovne muzike,
kome bi grad ^a~ak bio doma}in. Ta-
ko bi pored festivala frule i trube,
^a~ak dobio jo{ jedan zna~ajan fe-
stival po kome bi postao prepozna-
tqiv na kulturnoj sceni Srbije - ka-
`e Bo{ko Obradovi}.
Z. L. S.
MOJ SUSRET SA KWIGOM TOMISLAVA NOVAKOVI]A
„ETIKA
I POLITIKA”
KONCERTOM DUHOVNE MUZIKE ZAVR[ENE 8. LETWE DUHOVNE VE^ERI
SJAJNE SRPSKE ZVEZDE
18 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
PETAK 6. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – IZLOG STRA-
STI
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 KORAK 21
11:15 OGLASI
13:00 NIKO KAO JA-r.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI – r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 INTERAKCIJA
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SUBOTA 7. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 KONCERT
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
11:45 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:00 INTERAKCIJA-r
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 MUZI^KA APOTEKA
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
NEDEQA 8. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV, SVETA -̂
NIK
10:15 STARI ZANATI
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM – MALA PRINCE-
ZA
15:30 VEZE
16:15 52 VIKENDA U SRBIJI
18:30 GULIVER
19:00 SPORTSKA GALAKSIJA
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 KARUSEL
23:00 Program Srbija na dlanu 1
PONEDEQAK 9. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRICI-
CA
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV, SVETA -̂
NIK
12:15 NA[E SELO-r.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 KARUSEL-r.
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG STRASTI -
r.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:10 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI – ZASTAVA FILM
21:00 MILANOVA^KA SEDMI-
CA
21:30 GRUDA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu
UTORAK 10. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strast –
09:15 Meridijanima
09:45 Beli luk I PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV, SVETA -̂
NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT –r.
14:50 DOKUMENTARNI FILM
– ZASTAVA FILM – r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 Beli luk I PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 GRUDA-r.
18:15 MILANOVA^KA SEDMI-
CA –r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 Srbija i svet
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
SREDA 11. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^I-
CA
10:00 VREMEPLOV, SVETA -̂
NIK
10:15 IZBLIZA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 INTERAKCIJA-r.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA –Izlog strasti –
16:45 BELI LUK I PAPRI^I-
CA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-r.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
^ETVRTAK 12. 9. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA – Izlog strasti –
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I PAPRI^I-
CA
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 FILM -r.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-r.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA – Izlog strasti
16:45 BELI LUK I PAPRI^I-
CA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-r.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 Program Srbija na dlanu 1
- TV GALAKSIJA -
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
ZNA^AJ NEGE STOPALA I RUKU
19ZDRAVSTVO
Pedikir (nega stopa-
la) je zna~ajna de-
latnost koju nudi-
mo u na{em centru.
Svrha ovog tretmana je ne-
ga ko`e stopala i noktiju
na nogama, u ciqu o~uvawa
wihovog zdravqa i izgle-
da. Negu obi~no po~iwemo
kada se na stopalima poja-
vi neki problem. Stalna
nega, uz primenu pravilnog
le~ewa i kontrole, mo`e
zaustaviti o{te}ewa i
spre~iti {irewe bolesti.
Pedikir zalazi u oblast
medicine (urasli nokti,
otoci, `uqevi, tvrda ko-
`a, o{te}eni nokti), ko-
zmeti~kih programa (masa-
`e stopala i estetski
uslov), sterilizacije in-
strumenata koji se koriste.
Pedikir mora da poznaje
promene na nogama, bole-
sti nogu, pravila o dezin-
fekciji, podru~ja zaraze,
sanitarno higijenske pro-
mene.
Pedikir ne radimo kod
procesa zapaqewa, sve`ih
povreda, noktiju i nogu ko-
je bole, pojave crvenila,
pojave otoka na nogama i
noktima.
Pre svakog po~etka tretma-
na, klijentu otvaramo elek-
tronski karton i na taj na-
~in vodimo wegovu eviden-
ciju, da li je dijabeti~ar,
da li ima pro{irene vene
ili neko drugo oboqewe,
koje moramo uzeti u obzir
tokom intervencije.
Klijent se sme{ta u poseb-
nu kabinu gde radimo pro-
gram, na udoban le`aj, a na
raspolagawu su mu aktuel-
na {tampa, kafa, ~aj...
Stopala se stavqaju u spe-
cijalnu kupku 15 do 20 mi-
nuta, koja dezinfikuje noge
i omek{ava ko`u i nokte.
Nakon toga, stopala se
bri{u, skida se lak, ako ga
ima i vr{i se pregled. Za
odstrawivawe tvrde ko`e
i noktiju koriste se speci-
jalni preparati. ^iste se
kanali zanoktica, odstra-
wujemo zanoktice (po `eqi
klijenta), odstranimo kla-
vuse, dezinfikujemo stopa-
la. Nanosimo kremu i ra-
dimo masa`u stopala (osim
ako nije po`eqna u odre|e-
nim slu~ajevima). Zavr{na
faza je lakirawe noktiju i
preporuka nege kod ku}e,
kao i preporuka kada pono-
vo do}i. U proseku se dola-
zi jednom mese~no na kom-
pletan program pedikira.
Preporu~ujemo i parafin-
ski tretman ruku i stopa-
la, zbog termi~kog i meha-
ni~kog dejstva. Termalno
dejstvo uti~e na poboq{a-
we krvotoka, limfotoka,
metabolizma tkiva {to da-
je ko`i elasti~nost. Meha-
ni~ko dejstvo ima kompre-
sivni karakter, jer pri
hla|ewu ste`e. Sveukupan
efekat parafina je hidra-
tacija ko`e, relaksacija
mi{i}a, boqa pokretqi-
vost zglobova. Posebno
prija osobama obolelim od
reume.
Posle tretmana, instru-
menti se kompletno steri-
li{u i pripremaju za dru-
gi. Kontrolu instrumenata
i aparata za sterilizaciju,
obavqa zdravstvena usta-
nova nadle`na za eviden-
ciju o ispravnosti celog
postupka. Osoba koja oba-
vqa posao pedikira, mani-
kira i izlivawa noktiju u
Centru “ Leponoga Betty“ je
Sowa Mitrovi}, obu~eni
i dugogodi{wi radnik.
Nadam se da sam podstakla
zna~aj tretmana pedikira,
u pitawu su zdravqe, i na-
ravno lepota, jer dolazite
u “ Leponogu Betty”.
S po{tovawem, vlasnica
i direktor Centra
g-|a Slavica Popara Jovanovi}
CENTAR ENERGIJE I LEPOTE
„LEPONOGA BETTY”
marketing 032/342-276
UMa{insko-saobra-
}ajnoj {koli u uto-
rak je zavr{en jo{
jedan seminar za voza~e ko-
ji su zbog 18 i vi{e kazne-
nih poena ostali bez do-
zvole. Agencija za bezbed-
nost saobra}aja organizo-
vala je po tre}i put semi-
nar u ^a~ku. Poha|ali su
ga uglavnom ^a~ani, ali i
nekada{wi voza~i iz dru-
gih gradova. Svi su odslu-
{ali 40 ~asova i u utorak
polagali zavr{ni ispit.
Sa wima je radio tim
stru~waka Agencije za bez-
bednost saobra}aja.
- Kada voza~ima bude odu-
zeta dozvola i plate kazne,
od tada mora da pro|e 90
dana da bi mogli da se pri-
jave za seminare. Posle od-
slu{anih predavawa i po-
lagawa zavr{nog ispita,
oni podnose policijskim
upravama sertifi-
kate da su zavr-
{ili na{u obu-
ku i zahtev za po-
novno dobijawe
voza~ke dozvole.
Do tada, ne mogu
sedati za volan i
zato na na{im
seminarima nema
prakti~nog dela - ka`e Ni-
na Dragutinovi} Jovano-
vi}, psiholog ABSS.
Iako bi na prvi pogled se-
minari mogli da izgledaju
suvoparno, s obzirom na to
da su zasnovani na teorij-
skoj nastavi, ~asovi su sa-
svim druga~iji i prevshod-
no bazirani na radionica-
ma. Svaka radionica pod-
razumeva razgovore i ak-
tivno u~e{}e svih prisut-
nih.
- Na{e grupe su male i
uglavnom sastavqene od
{est do 12 qudi i ne dr`i-
mo klasi~na predavawa.
Svi polaznici su ranije
polo`ili voza~ki ispit i
imaju osnovna znawa o sao-
bra}aju. Ve}u pa`wu posve-
}ujemo prekr{ajima i di-
skusiji o tome za{to su ih
na~inili i kako da se ubu-
du}e pona{aju bez-
bednije u saobra}a-
ju. Imamo posebne
radionice na ko-
jima govorimo o
a l k o h o l i z m u ,
agresivnoj vo-
`wi, kako bi-
ti humaniji
prema osta-
lim u~esni-
cima u saobra}aju, {ta
uraditi u slu~aju saobra-
}ajnih nezgoda, promenama
koje je doneo novi Zakon o
bezbednosti u saobra}aju, a
podse}amo i na pravila.
Strogo se pridr`avamo i
pravilnika po kome orga-
nizujemo seminare, tako da
nema izostanaka. Oni koji
nisu odslu{ali svih 40 ~a-
sova, a to nam se jo{ nije
dogodilo, ne mogu da iza|u
na ispit provere znawe,
ve} bi morali da se vrate
na po~etak - napomiwe Ni-
na Dragutinovi}.
Praksa predava~a pokaza-
la je da su u ^a~ku voza~i
ostajali bez dozvola zbog
vo`we u alkoholisanom
stawu, preticawa na punoj
liniji, prekora~ewa brzi-
ne. Ne retka pojava u Srbi-
ji, pa i kod nas je prolazak
kroz crveno svetlo. Poje-
dini biv{i vo-
za~i poha|ali su
seminare zbog vo`we
bez dozvole ili upravqawa
neregistrovanim automo-
bilom. Sve su to prekr{aji
koji donose dosta kaznenih
poena.
Agencija za bezbednost sa-
obra}aja organizuje “po-
pravni” za biv{e voza~e od
juna 2012. godine. Prema
re~ima Nine Dragutino-
vi}, jo{ uvek je rano govo-
riti o tome da li su pola-
znici posle zavr{enog se-
minara pa`qiviji voza~i,
ali za sada ohrabruje poda-
tak da niko nije ponovo po-
ha|ao kurs.
- Na ~asovima dosta govo-
rimo i o alkoholizmu. Ovo
nisu radionice za odvika-
vawe, ali svaki polaznik
mora nau~iti da u budu}e
strogo odvoji alkohol i
vo`wu. Na primer,
ako idete na neko
veseqe, morate ranije
razmi{qati o prevozu, a
ne posle tre}e ~a{ice.
Na{ zadatak je da stari-
novi voza~i u~vrste stra-
tegiju odgovornog pona{a-
wa u saobra}aju. Na radio-
nicama svakodnevno zapa-
`amo promene. Qudi nam
vrlo ~esto ka`u da vi{e
puta ponavqaju drugima da
budu pa`qivi u saobra}a-
ju. Oduzimawe voza~ke do-
zvole mo`e dosta da prome-
ni qudima `ivot. Poje-
dinci su zbog toga mewali
radno mesto, ako su ranije
radili kao profesionalni
voza~i. Posle seminara po-
laznici nam ka`u da to-
talno druga~ije rami{qa-
ju i vi{e obra}aju pa`wu
na druge qude u saobra}aju,
naro~ito pe{ake - navodi
na{a sagovornica.
Poha|awe seminara za vo-
za~e koji su ostali bez do-
zvole dobro “udara” i na
xep. ^asovi ko{taju 25 hi-
qada, zavr{ni ispit 15, a
sertifikat tri hiqade di-
nara. Za{to uzalud potro-
{iti pare za solidno po-
rodi~no letovawe ili hi-
qade drugih potrep{tina
i u`itaka? Z. J.
22 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
U ^A^KU ZAVR[EN TRE]I SEMINAR ZA VOZA^E KOJIMA JE ODUZETA DOZVOLA
U CIQU VE]E BEZBEDNOSTI U^ENIKA
Osim u ^a~ku, ovih dana su organizovani seminari
za voza~e koji su ostali bez dozvole u Beogradu i No-
vom Sadu. ^asovi u Ni{u po~eli su u sredu, 4. sep-
tembra. Kandidati koji su propustili nastavu u
ovim gradovima, novu {ansu imaju u [apcu 24. sep-
tembra i u Subotici 25. septembra. Nastava je u po-
podnevnim satima, od 17 do 20 ~asova. Detaqne in-
formacije o na~inu prijavqivawa i poha|awu semi-
nara dostupne su na sajtu Agencije za bezbednost sa-
obra}aja.
SAOBRA]AJ
Sastanak sa predstav-
nicima {kola i
[kolske uprave
inicirala je Policijska
uprava, kao i prethodne go-
dine uo~i po~etka {kole,
ali ovoga puta se odazvao
veoma mali broj predstav-
nika obrazovnih ustanova.
Analiziraju}i stawe bez-
bednosti u~enika u pret-
hodnoj {kolskoj godini,
policijski slu`benik
Dra{ko Darijevi} je kon-
statovao da je stawe “zado-
voqavaju}e, ali daleko od
dobrog”.
- Nije bilo te`ih posledi-
ca po `ivot i zdravqe, a
naj~e{}e je bila ugro`ena
imovina u~enika. Slu~aje-
vi nasiqa izme|u dece
obi~no se zavr{avaju raz-
govorom sa stru~nim sa-
radnicima, a u ekstremnim
situacijama, kada do|e do
tu~e izme|u dece koja su
prekr{ajno odgovorna, mi
podnosimo prekr{ajne i
krivi~ne prijave - kazao je
Darijevi}.
Broj predstavki koje rodi-
teqi podnose [kolskoj
upravi je smawen, kao i
broj pritu`bi na nasiqe
koji je stigao u {kole, izja-
vila je prosvetna savetni-
ca Rada Karanac.
- Iz {kola nam je u toku
pro{le godine stiglo sve-
ga deset prijava, {to govo-
ri o tome da one pronalaze
na~ine da spre~e nasiqe -
naglasila je Karanac.
Radi unapre|ewa bezbedno-
sti u~enika, predstavnici
policije, zakqu~ak je ovog
sastanka, moraju biti efi-
kasniji u razja{wavawu
krivivi~nih dela i otkri-
vawu po~inilaca, dok je
preventiva zajedni~ki po-
sao policije i obrazovnih
ustanova, pri ~emu poseb-
na pa`wa mora biti usme-
rena na edukovawe u~enika,
kako bi umeli da prepozna-
ju nasiqe i za{tite se od
wega. Predstavnica [U je
podsetila da je sedam {ko-
la u Moravi~kom okrugu
obuhva}eno programom
“[kola bez nasiqa”, a po-
zitivno su oceweni i re-
zultati projekta “[kol-
ski policajac”, koji funk-
cioni{e ve} deset godina,
ali samo na teritoriji
grada. Predstavnici poli-
cije najavili su nastavak
projekta “Bezbedno detiw-
stvo, razvoj bezbednosne
kulture mladih”, ~ija je re-
alizacija po~ela pre tri
godine, a podrazumeva od-
re|en broj predavawa za
u~enike petog razreda.
E.V.
SASTALI SE POLICAJCI I DIREKTORI [KOLA
POPRAVNI ZA NESAVESNE
Nina Dragutinovi} Jo-
vanovi}, psiholog ABSS
NOVA [ANSA U [APCU I SUBOTICI
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 23LU^ANI
Na sednici Sabor-
skog odbora, koja je
odr`ana ove sed-
mice u Gu~i, analizirani
su svi segmenti 53. Sabora
truba~a, po~ev od realiza-
cije programskih sadr`a-
ja, pa do pojedina~nih ak-
tivnosti svih slu`bi, koje
su u~estvovale u realiza-
ciji manifestacije. ^la-
novi Saborskog odbora su
konstatovali da je Sabor
protekao u najboqem mogu-
}em redu i da su sve slu`be
funkcionisale dobro.
Brojne pohvale upu}ene su
pripadnicima policije i
ekipama zdravstvenih rad-
nika, bez kojih bi bilo ne-
izvodqivo odr`avawe jed-
ne ovoliko pose}ene mani-
festacije. Re~i hvale izre-
~ene su i na efikasnost
Elektrodistribucije, koja
je uspe{no obezbedila sta-
bilno snabdevawe strujom
tokom svih saborskih da-
na. Bilo je i kriti~kih
osvrta povodom stihijnog
formirawa kampova, na
mestima koja nisu predvi-
|ena za te namene, kao i po-
ku{aja pojedinaca da bes-
pravno uzurpiraju javno
zemqi{te tokom Sabora,
kako bi, postavqawem te-
zgi bez i~ijeg ovla{}ewa,
pribavili li~nu korist.
Generalno uzev, 53. Sabor
truba~a je pobrao pozitiv-
ne ocene, a sve {to je uo~e-
no kao nedostatak u poje-
dinim segmentima wegove
realizacije, izre~eno je u
konstruktivnom dijalogu,
kako bi se definisale ja-
sne smernice u priprema-
ma za narednu truba~ku
smotru.
- Svi programski sadr-
`aji su ispo{tovani do
maksimuma i realizovani
onako kako je i planirano.
Na na{e veliko zadovoq-
stvo, Gu~a je ugostila sa-
bora{e sa svih meridijana
i svi su u`ivali u dobrom
programu i provodu, {to i
jeste bio na{ osnovni
ciq. Konstatovali smo da
je tokom ovogodi{weg Sa-
bora bilo i odre|enih
propusta, pa }emo nakon
temeqne analize precizi-
rati {ta bi trebalo pro-
meniti, kako bi naredna
smotra bila jo{ uspe{ni-
ja. Zadovoqni smo i fi-
nansijskim efektima Sa-
bora. Iako izve{taj jo{
uvek nije kompletiran, sa
sigurno{}u procewujemo
da }e rezultati Sabora u
kona~nom ishodu biti po-
zitivni. Zahvaquju}i tra-
dicionalnim sponzorima
Sabora, Vladi Republike
Srbije, koja je i pre po~et-
ka manifestacije prebaci-
la odre|ena sredstva za or-
ganizovawe predtakmi~e-
wa, kao i svim javnim
preduze}ima, slu`bama i
ustanovama, koje su u~e-
stvovale u realizaciji -
ostvareni su odli~ni fi-
nansijski efekti - istakao
je Mladomir Sretenovi},
predsednik op{tine i Sa-
borskog odbora, dodaju}i
da pred organizatorima
stoji veoma ozbiqan zada-
tak da do narednog Sabora
osmisle boqi sistem kori-
{}ewa i izdavawa javnih
povr{ina.
IZDAVAWE JAVNIH
POVR[INA
OBUHVATITI
POSEBNIM
PRAVILNIKOM
^lanovi Saborskog od-
bora su konstatovali da bi
najboqe bilo da se oblast
kori{}ewa i izdavawa
javnih povr{ina reguli{e
posebnim pravilnikom,
koji bi do detaqa razra-
dio sve pojedinosti. Bilo
je i predloga da se na jed-
nom mestu lociraju tezge,
kako bi ulice varo{ice
bile slobodne za {etwu i
veseqe sabora{a. Kako je
istakao Dragan [u{i},
predsednik Skup{tine op-
{tine Lu~ani i ~lan Sa-
borskog odbora, trebalo
bi pokrenuti inicijativu
da se dopuni odluka o or-
ganizaciji Sabora, kako
bi se otklonile sve uo~ene
nepravilnosti. “Svi koji
imaju koristi od Sabora
truba~a, trebalo bi ne{to
i da ulo`e, kako bi se ma-
nifestacija unapredila”,
naglasio je [u{i}. On je
izneo stav da bi sponzor-
ska sredstva trebalo usme-
riti na stvarawe boqih
infrastrukturnih i svih
drugih uslova u ciqu una-
pre|ewa Sabora, a ne neke
druge oblasti. Predlo`io
je i da se raspi{e me|una-
rodni tender za marketin-
{ku agenciju koja }e u na-
rednom periodu brinuti o
promociji Sabora, spon-
zorstvima i svim drugim
neophodnim aktivnostima,
kojima se na osnovu sklo-
pqenog ugovora do sada ba-
vio beogradski “Profajl”.
Kako je obrazlo`io, Dra-
ga~evski sabor truba~a je
davno prerastao lokalne
okvire i postao manife-
stacija svetskog ranga.
OBEZBEDITI
SAVREMENE
PROSTORE
ZA KAMPOVAWE
Prema vi|ewu ~lanova
Saborskog odbora, ovogo-
di{wa truba~ka smotra je
pokazala da se stihijno
formirawe kampova, koje
je bilo posebno izra`eno
tokom Sabora, ubudu}e mo-
ra suzbiti, a jedini na~in
je da se obezbede i po savre-
menim standardima urede
posebni prostori za tu na-
menu. Tek tada }e imati
uslove da registruju bora-
vak svakog kampera i ured-
no naplate boravi{nu tak-
su.
- Ove godine smo ponovo
imali jednu ru`nu sliku.
Kamperi su masovno bora-
vili pored Belice, a tako-
|e i u krugu Bolnice. Bo-
rili smo se da taj problem
razre{imo, ali nismo u
tome imali mnogo uspeha.
Nismo hteli da koristimo
neke rigoroznije mere, jer
smo `eleli da sa~uvamo
tradiciju dobrih doma}i-
na. Kako bismo izbegli
ovakve pojave, mora}emo da
do narednog sabora obezbe-
dimo i uredimo mesta za
kampovawe, jer se sve vi{e
stranih turista opredequ-
je za takav vid odmora - is-
takao je Sretenovi}.
Na sednici Saborskog
odbora je jasno predo~eno
da bi trebalo obezbediti
alternativne izvore vode,
koji bi se koristili u ne-
predvi|enim situacijama,
kao {to je pucawe vodo-
vodne cevi u Prijanovi}i-
ma posledweg saborskog
dana.
- Prva mogu}nost je da
iskoristimo kapacitete
fabrike vode u krugu pred-
uze}a “Milan Blagojevi} -
Namenska”. Ulagawem u
novu opremu za pre~i{}a-
vawe vode, dobili bismo
dobar alternativni izvor
vode. Druga opcija je vodo-
snabdevawe iz jezera u Vu~-
kovici. Prognozira se da
dolaze veoma su{ne godi-
ne. Osim za pi}e, vodu iz
jezera bismo mogli da ko-
ristimo i za navodwavawe,
a to bi Draga~evu zna~ilo
mnogo. Podrobno }emo
razmotriti obe mogu}no-
sti, kako bismo odabrali
povoqniju i {to pre delo-
vali - rekao je Sretenovi}.
DOBRA
TURISTI^KA
PREZENTACIJA
DRAGA^EVA
Turisti~ka organiza-
cija Lu~ana je organizova-
la info pult na kome su
posetioci Sabora dobija-
li informacije o svim
programskim sadr`ajima.
Istovremeno, bio je to i
promotivni {tand turi-
sti~ke ponude Draga~eva.
Kako isti~e Milan Rai-
~i}, direktor Turisti~ke
organizacije, Gu~u je ove
godine za vreme Sabora po-
setilo oko 40.000 stranih
turista, koji su informa-
cije o saborskim de{ava-
wima dobijali na info
pultu, a to im je itekako
olak{alo boravak u pre-
stonici trube. Turisti~ka
organizacija se brinula i
o sme{taju u~esnika i go-
stiju Sabora i preko we je
rezervisano oko 1.200 no-
}ewa. Po prvi put su svi
truba~ki orkestri, 21 do-
ma}i i osam stranih, bili
sme{teni u samom jezgru
Gu~e. Organizovana je i
slu`ba vodi~a za strane
orkestre, u kojoj su radili
mladi turizmolozi sa pod-
ru~ja Draga~eva.
- Turisti~ka organizacija
je ostvarila i dobru sarad-
wu sa medijima. Dali smo
zavidan broj intervjua za
doma}e, ali i strane medij-
ske ku}e i nastojali da {to
boqe predstavimo Sabor
truba~a i sve druge turi-
sti~ke potencijale Op-
{tine. Ostvarili smo i
dobru komunikaciju sa tu-
risti~kim agencijama iz
inostranstva, pre svega sa
holandskom i belgijskom,
jer preko wih svakog avgu-
sta u Gu~u sti`e oko 500
turista zemaqa Beneluksa.
U saradwi sa Turisti~kom
organizacijom Srbije, na
Saboru je prezentirana i
celokupna turisti~ka po-
nuda na{e zemqe, jer ovu
manifestaciju pose}uje iz-
uzetno veliki broj strana-
ca. Svoje promotivne
{tandove su imale i turi-
sti~ke organizacije ^a~-
ka, Aleksandrovca i Brusa
- istakao je Rai~i}, dodaju-
}i da je Turisti~ka orga-
nizacija organizovala za
strane i doma}e novinare
“Turisti~ku razglednicu”,
{to je zna~ajno doprinelo
promociji turisti~ke po-
nude draga~evskog kraja.
Akreditacije za ovogodi-
{wu truba~ku smotru do-
bilo je 240 novinara, od
kojih su 60 iz inostran-
stva.
Rai~i} ka`e da je ovo-
godi{wi sabor, prema
proceni organizatora, po-
setilo oko 450.000 turista.
V. S.
SA SEDNICE SABORSKOG ODBORA
POZITIVNE OCENE SABORU TRUBA^A
Otvaraawe 53. Sabora truba~a, 5. avgust 2013.
24 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINELU^ANI
Prvi dan {kolske
godine se naj~e{}e
pamti kao ne{to
najlep{e u `ivotu. Da se
ova lepa tradicija nasta-
vi, pobrinuli su se pro-
svetni radnici i u~enici
O[ “Milan Blagojevi}” u
Lu~anima, koji su za nove
{kolarce priredili vrlo
upe~atqivu priredbu do-
brodo{lice. Prvi razred
u ovoj {kolskoj ustanovi
poha|a}e 54 u~enika, 10
vi{e nego u pro{loj godi-
ni. Po ~etiri prvaka ima-
ju izdvojena odeqewa u
Markovici i Puhovu, a po
jednog u Krstacu i Dowoj
Kravarici.
Radojka \or|evi}, di-
rektor {kole, uputila je
re~i dobrodo{lice prva-
cima, po`elev{i im puno
uspeha u budu}em {kolova-
wu. Izrazila je zadovoq-
stvo {to u ovoj {kolskoj
godini ima vi{e prvaka i
{to je, uz pomo} roditeqa
i lokalne samouprave, op-
stalo izdvojeno odeqewe u
Dowoj Kravarici, kome je
pretilo zatvarawe.
Prvake i wihove rodi-
teqe pozdravio je Mlado-
mir Sretenovi}, predsed-
nik op{tine, uputiv{i
im srda~ne re~i dobrodo-
{lice. On je istakao da je
prvi dan {kolske godine
bitan za roditeqe, decu i
u~iteqe, jer ozna~ava po-
~etak novog poglavqa u
`ivotima najmla|ih su-
gra|ana.
- @elim da vam ovaj dan
ostane ~itavog `ivota u
pam}ewu, jer od danas po-
~iwete da gradite sebe.
@elim da budete toliko
dobri - da se vama ponose
roditeqi i {kola. Trudi-
}emo se da sve ono ~ime
raspola`emo ula`emo u
vas. Op{tina Lu~ani je
prepoznatqiva po tome da
vodi ra~una o mladim na-
ra{tajima i obezbe|ewu
adekvatnih uslova za wi-
hovo {kolovawe - istakao
je Sretenovi} u svom po-
zdravnom govoru |acima
prvog razreda.
Prvaci u O[ “Milan
Blagojevi}” su raspore|e-
ni u dva odeqewa, kod u~i-
teqica Qiqane Bo`ani}
i Cane Ja}imovi}. Ina~e,
u ovoj {kolskoj godini na-
stavu u {koli poha|a 460
|aka.
- Broj u~enika se nije
zna~ajno smawio, tako da
za na{e prosvetne radnike
ima dovoqno posla. Svi
}emo zadr`ati svoja radna
mesta. Unapre|ewe obra-
zovnog sistema u svim seg-
mentima je strategija na-
{e lokalne samouprave,
tako da imamo odli~ne
uslove za nastavni proces.
Nadamo se da }emo nared-
nih godina zabele`iti i
blagi rast broja u~enika,
jer o~ekujemo pozitivne
efekte stimulisawa ra|a-
wa, koje je svrstano u pri-
oritete Op{tine - rekla
je Radojka \or|evi}.
Priredbe dobrodo{li-
ce za |ake prvake organi-
zovane su i u ostalim
osnovnim {kolama u Dra-
ga~evu, a u prvi razred na
ovom podru~ju upisano je
ukupno 154 u~enika. Da
proslava bude jo{ uspe-
{nija, svoj doprinos je
pru`ila i lokalna samou-
prava, koja je za sve prvake
na podru~ju op{tine Lu-
~ani obezbedila prigodne
poklone.
V. S.
I po~etak {kolske godine u
Osnovnoj {koli “Kotra`a” protekao
je u znaku dobre tradcije. Male |ake
prvake su do~ekali u~enici drugog
razreda, uz prigodan pozdravni pro-
gram, u sve~ano ukra{enoj u~ionici, u
kojoj }e i poha|ati nastavu. Igrom i
pesmom uveli su ih u prvi {kolski
dan i |a~ke obaveze. Posle u~iteqice,
prva~i}ima se obratio i Veselin Jo-
vanovi}, pomo}nik predsednika op-
{tine, i podelio paketi}e najneop-
hodnijeg {kolskog pribora, koje im je
za sre}an po~etak {kolovawa obezbe-
dila lokalna samouprava.
- Sa velikom rado{}u smo do~ekali
prvake i pripremili im sjajan do~ek.
Kako to i dolikuje, dobru tradiciju, u
duhu najstarije {kolske ustanove u
Draga~evu, svake godine nanovo nasta-
vqamo. Prema dokumentaciji i arhiv-
skoj gra|i Istorijskog muzeja u ^a~ku,
prva {kola u zaseoku ^akarevi}i otvorena je 1822. godine i sa mawim prekidima radi sve do danas. Ove navode
su nam potvrdili i me{tani varo{ice, me|u kojima i Mom~ilo Mijailovi}, ugledni doma}in i starosedelac Ko-
tra`e - istakao je direktor {kole Milan Sari}.
U prvi razred Osnovne {kole u Kotra`i ove {kolske godine je upisano 12 u~enika.
OSNOVNA [KOLA U KOTRA@I UPISALA 12 PRVAKA
DRAGA^EVSKE OSNOVNE [KOLE SVE^ANO DO^EKALE PRVAKE
PRVI [KOLSKI PRIBOR,
DAR LOKALNE SAMOUPRAVE
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 25OGLASI
Javni konkurs za imenovawe direktora
D.O.O. Nau~no tehnolo{ki park ^a~ak
Skup{tina Nau~no tehnolo{kog parka ^a~ak na osnovu ~lana 219. Zakona o
privrednim dru{tvima ("Slu`beni glasnik RS", broj 36/2011 i 99/2011) i ~lana
14. Ugovora o osnivawu Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u Nau~no tehno-
lo{ki park ^a~ak, ogla{ava javni konkurs za imenovawe direktora Dru{tva sa
ograni~enom odgovorno{}u Nau~no tehnolo{ki park ^a~ak. Mandat direktora
traje ~etiri godine.
1. Uslovi za imenovawe direktora:
- da je dr`avqanin Republike Srbije,
- da ima visoko obrazovawe ste~eno na studijama tre}eg stepena (doktor nauka),
drugog stepena (master akademske studije, specijalisti~ke akademske studije,
specijalisti~ke strukovne studije, magistar nauka), odnosno na osnovnim studija-
ma u trajawu od najmawe ~etiri godine u oblasti: tehni~ko-tehnolo{kih nauka,
biotehni~kih nauka, ekonomskih nauka, informacionih tehnologija.
- da ima najmawe pet godina radnog iskustva u privredi ili nauci,
- iskustvo u pripremi i ocewivawu investicionih projekata,
- da poseduje radnu sposobnost i iskustvenost u vr{ewu spoqnotrgovinskog
poslovawa,
- izvrsno poznavawe rada na ra~unaru (MS Office aplikacije, Internet i sl.),
- aktivno znawe govornog i pisanog engleskog jezika,
- da nije pravosna`no osu|ivan.
2. Mesto rada: ^a~ak
3. Stru~na osposobqenost, znawa i ve{tine koje se ocewuju u izbornom postup-
ku i na~in wihove provere:
Provera stru~ne osposobqenosti znawa i ve{tina se vr{i uvidom u podatke iz
prijave, pismenom proverom, razgovorom sa kandidatom ili na drugi odgovara-
ju}i na~in o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obave{teni.
4. Rok za podno{ewe prijava na javni konkurs: je 15 dana, od dana objavqivawa
javnog konkursa u listu "^a~anski glas". Rok po~iwe da te~e narednog dana od
dana objavqivawa javnog konkursa.
5. Prijava na konkurs sadr`i: ime i prezime kandidata, datum i mesto ro|ewa,
adresu stanovawa, podatke o obrazovawu, li~nu biografiju (CV), podatke o vrsti
i du`ini radnog iskustva sa kratkim opisom poslova na kojima je kandidat radio
do podno{ewa prijave na konkurs i odgovornosti na tim poslovima, podatke o
stru~nom usavr{avawu i podatke o posebnim oblastima znawa.
6. Dokazi koji se prila`u uz prijavu na javni konkurs: izvod iz mati~ne kwige
ro|enih, uverewe o dr`avqanstvu, diploma o stru~noj spremi, isprave kojima se
dokazuje radno iskustvo u struci, odnosno radna kwi`ica (potvrde, re{ewa i
drugi akti iz kojih se vidi na kojim poslovima, sa kojom stru~nom spremom i u
kom periodu je ste~eno radno iskustvo), uverewe Ministarstva unutra{wih
poslova da kandidat nije osu|ivan.
Svi dokazi prila`u se u originalu ili overenoj fotokopiji.
7. Adresa na koju se podnose prijave na javni konkurs: "Forum privrednika
^a~ka" Kara|or|eva 9. 32000 ^a~ak.
8. Podaci o licu za kontakt: Radisav Marjanovi} predsednik Skup{tine
Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u Nau~no tehnolo{ki park ^a~ak, telefon
064/840-3490
GIMNAZIJA U ^A^KU
^a~ak, @upana Stracimira br.1
r a s p i s u j e
JAVNI POZIV
za prikupqawe ponuda za izvo|ewe ekskurzije za
u~enike tre}eg razreda
Op{ti uslovi konkursa:
Ekskurzija se izvodi u maju 2014. godine. Agencija mora omogu}iti pla}awe u 10
rata u dinarskoj protivvrednosti po~ev od septembra 2013. godine po sredwem
kursu NBS. Pla}awe se vr{i preko `iro-ra~una {kole, a tro{kovi prenosa sred-
stava idu na teret agencije.
U cenu aran`mana ura~unati:
- prevoz komfornim turisti~kim autobusima sa: klima,TV i video,
- sme{taj u hotelima B kategorije (polupansioni)(doru~ak-ve~era),
- sve drumarine i takse za prevoz u zemqi i inostranstvu,
- me|unarodno zdravstveno osigurawe,
- usluge stru~nog vodi~a za svaki autobus i lokalni vodi~ u Rimu i Firenci,
Zbog podele na dve grupe - dva gratis za lekare pratioce grupa
Agencija mora obezbediti jedan gratis za u~enike po odeqewu.
O~ekivano brojno stawe: maksimalno 270 u~enika.
Prilikom rasporeda u~enika u autobuse odeqewa se ne smeju deliti.
U Rimu je obavezno dve ve~ere zameniti za dva ru~ka u nekom restoranu.
Mar{ruta putovawa: Italija {est no}ewa
(Padova (okolina) -1, Rim (okolina) -3, Montekatini - 2).
Gradovi u programu:
Venecija, Sijena, Rim, Piza, Montekatini, Verona, Firenca.
Ulaznica sa rezervacijom za posete Vatikanskim muzejima i Sikstinskoj
kapeli i ulaznica sa rezervacijom za Galeriju Ufici u Firenci.
Izbor izvo|a~a ekskurzije izvr{i}e roditeqi svih u~enika tre}eg razre-
da neposrednim glasawem.
Svaki u~esnik konkursa je du`an da uz ponudu dostavi i dokaz o uplati
2.000,00 dinara na `iro-ra~un {kole br. 840-72666-89, na ime tro{kova
ogla{avawa konkursa. Konkurs ostaje otvoren deset dana od dana objavqivawa.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na tel.032/320-545 ili li~no .
Adresa: @upana Stracimira br.1, 32000 ^a~ak.
Ponude koje budu izlazile iz okvira koji se tra`i po broju no}ewa i mes-
tima poseta ne}e biti razmatrane.
Svi ponu|a~i treba da dostave spisak sredwih {kola u Srbiji ~ije su
|a~ke ekskurzije izveli u inostranstvu, u posledwe tri godine i ostalu doku-
mentaciju prema Pravilniku o izvo|ewu ekskurzija.
Agencija koja bude izabrana mora da dostavi, pre potpisivawa ugovora,
bankarsku garanciju na iznos sredstava koji }e biti preneti pre realizacije
ekskurzije.
Republi~ki fonda za zdravstveno osigurawe - Filijala za Moravi~ki okrug sa
sedi{tem u ^a~ku - Ulica @elezni~ka broj 7, raspisuje
O G L A S
ZA PRODAJU RASHODOVANOG
OSNOVNOG SREDSTVA
- KOTAO NA ^VRSTO GORIVO - VS - 50,1 m2.
Proizvo|a~ kotla je: AD "Radijator" - Zrewanin.
Godina proizvodwe: 2002. godina,
Kotao nije u funkciji od 2006. godine, kada je zgrada prikqu~ena na daqinski
sistem grejawa.
Kotao se nalazi u podrumskim prostorijama RFZO - Filijala za Moravi~ki
okrug u ^a~ku, ulica @elezni~ka broj 7 i mo`e se videti svakog radnog dana u
vremenu od 8,00 do 15,00 sati.
Osnovno sredstvo se prodaje u vi|enom stawu, stim da kupac preuzima obavezu
da o svom tro{ku:
- u konsultaciji sa odgovaraju}im slu`bana JKP "^a~ak" izvr{i wegovo
iskqu~ewe sa mre`e, bez posledica po funkcionisawe mre`e daqinskog sistema
grejawa u zgradi,
- izvr{i demonta`u i transport kotla.
Ponude dostavqati u pismenom obliku, u zatvorenom kovertu, na adresu:
Republi~ki fond za zdravstveno osigurawe - Filijala za moravi~ki okrug u
^a~ku, ulica @elezni~ka broj 7 - sa naznakom: "Ponuda za oglas - ne otvarati".
Oglas ostaje otvoren do 13. 09. 2013. godine.
Javno otvarawe ponuda izvr{i}e se dana 16. 09. 2013.godine u 12,00 sati, u pros-
torijma RFZO - Filijala za Moravi~kiokrug u ^a~ku - kancelarija broj 24.
Prodajem seosko doma}instvo u Bawici kod ^a~ka (4 hektara, u
jednoj celini, zasadi {qive i jabuka, smr~a i borovina, {uma i
obradivo zemqi{te).
Telefon za informacije: 064/985-98-03
PRODAJEM
BALIRANO SENO I SLAMU
Telefon
za informacije:
032/385 - 950
26 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINEOGLASI
NEKRETNINE
- PRODAJA
PRODAJEM nove stanove,
mogu}nost subvencije, 700 e
/ m2. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM garsoweru od
26 m2, na Keju. Tel. 063/ 349-
333
PRODAJEM garsoweru od
27 m2, drugi sprat, centar.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru od
25 m2, na Alvaxinici , sa
ili bez stvari, mogu} dogov-
or. Cena 17.500 eura sa
stvarima, 16.500 eura bez
stvari. Tel. 032/342-190,
060/4342-190,
PRODAJEM garsoweru od
30 m2, CG- kalorimetri,
tre}i sprat, nova, ima lift.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM garsoweru na
Alvaxinici, povoqno. Cena
18.000 eura. Tel. 060/ 349-8-
490
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43+10 m2, kod
restorana “Brvnara”, 6.
sprat, lift. Cena 29.500
eura. Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 54 m2, centar,
korisna povr{ine 40 m2, 6.
sprat, CG, lift. Cena
24.000 eura. Tel. 032/ 342-190
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2 u {irem cen-
tru. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban
stan od 43 m2 u blizini H.
Morave. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM jednoiposoban
stan, drugi sprat, lift,
ulica Qubi}ska. Tel. 063/
127-5-630
PRODAJEM jednosoban
stan u centru, prvi sprat,
CG, renoviran. Cena 24.000
eura. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM jednosoban
stan od 45 m2 u Nemawinoj
ulici. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM jednosoban
stan na Vinari, tre}i
sprat, ima lift. Tel. 063/
735-0-260
PRODAJEM jednosoban
stan u centru, prvi sprat,
povoqno. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 78 m2, {iri centar,
dupleks, tre}i sprat, cg,
pripadaju}a gara`a 24m2
(struja, voda, video nadzor,
kanal za kola), pripadaju}i
podrum, zidan (struja, voda).
Cena 52000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM dvoiposoban
stan, nov, na Alvaxinici,
tre}i sprat, odmah useqiv.
Cena 22.000 eura. Tel. 062/
514-429
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 54 m2, na Ljubi}
keju, ~etvrti sprat, cg,
lift, cena 38000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 57 m2, ulica
Qubi}ska. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM dvoiposoban
stan od 66 m2, kod H.
Morave. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM dvosoban stan
od 49 m2 u blizini {kole
“Dragi{a Mi{ovi}”. Tel.
064/ 158-9-363
PRODAJEM dvosoban stan
od 55 m2, u {irem centru
grada , tre}i sprat, komplet
renoviran, cena 29000 eura.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM dvosoban stan
od 58 m2 na Keju. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM dvosoban stan
od 69 m2, prvi sprat, strogi
centar, ulica Hajduk
Veqkova. Tel. 032/ 371-263,
064/ 181-7-247
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2, na Gradskom
{etali{tu. Tel. 064/ 262-9-
109
PRODAJEM dvosoban stan
od 44 m2 kod H. Morave.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 46 m2, u Nemawinoj
ulici. Tel. 061/ 291-6-355
PRODAJEM dvosoban stan
od 53 m2, na Alvaxinici,
tre}i sprat, cena 33000
eura. Tel. 063/ 691-761, 032/
342-190.
PRODAJEM dvosoban stan
u Nemawinoj, noviji, tre}i
sprat, lift. Cena 35.000
eura. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM dvosoban stan
od 62 m2, u G. Milanovcu,
ul. Vuka Karaxi}a. Tel. 032/
344-684, 064/ 127-6-727
PRODAJEM dvosoban stan
od 50 m2, kod Medicinske
{kole. Tel. 063/ 273-2-92
PRODAJEM dvosoban stan
u centru, renoviran, sa
novim name{tajem i belom
tehnikom. Cena 35.000 eura.
Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM dvosoban stan
od 54 m2 blizu Hotel
Morave, sedmi sprat,
terasa, cg, lift. Cena 33000
eura. Tel. 063/691-761,
032/342-190.
PRODAJEM trosoban stan
od 75 m2, dupleks, Avenija 2.
Cena 38.000 eura. Tel. 062/
514-429
PRODAJEM trosoban stan
u centru, prvi sprat, pogo-
dan za poslovni prostor.
Cena 40.000 eura. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 75 m2, kod H. Morave.
Tel. 060/ 345-0-043
PRODAJEM trosoban stan
od 77 m2, centar, 7 sprat, cg,
lift, cena 40000 eura. Tel.
063/ 691-761,032/342-190.
PRODAJEM trosoban stan
na Alvaxinici, prvi sprat.
Cena 50.000 eura. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 78 m2, na Vinari, ren-
oviran. Povoqno! Tel. 062/
514-429
PRODAJEM trosoban stan,
centar, drugi sprat, pogo-
dan za poslovni prostor.
Cena 52.000 eura. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM trosoban stan,
u centru grada. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM trosoban stan
u centru, kod pijaca, ren-
oviran. Cena 42.000 eura.
Tel. 062/ 514-429
PRODAJEM trosoban stan
kod Hotel Morave, prvi
sprat, CG, terasa, ukwi`en.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM trosoban stan
od 76 m2, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura. Tel. 062/
514-429
PRODAJEM trosoban stan
od 62m2 u Beogradu
(Rakovica-Vidikova~ki
venac), 2 sprat, cg, inter-
fon, klima, parking mesto,
blind vrata, ugradna kuhi-
wa, nov. Cena 54000 eura.
Tel. 063/691-761, 032/342-
190.
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 77.78 m2, kod
restorana Brvnara , 6 sprat,
cg, lift, cena 50000 eura.
Tel. 063/ 691-761, 032/342-
190.
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 128+12 m2, centar
grada, 2 sprat, nov, cg, cena
105000 eura. Tel. 063/691-
761, 032/342-190.
PRODAJEM ~etvorosoban
stan od 89 m2. Tel. 063/ 735-
0-260
PRODAJEM petosoban nov
stan, Kej, dupleks, peti
sprat, lift. Cena 55.000
eura sa PDV-om. Tel. 032/
349-849
PRODAJEM stan - ku}u, u
Obili}evoj 12. Tel. 032/
374-759
PRODAJEM stan od 77 m2,
u centru grada. Tel. 032/
224-590
PRODAJEM stan od 57 m2,
u Aveniji 2. Cena 31.000
eura. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 76 m2,
Balkanska, drugi sprat. Tel.
032/ 349-849
PRODAJEM stan od 66 m2
na Gradskom {etali{tu,
drugi sprat. Tel. 064/ 158-9-
363
PRODAJEM stan od 63 m2,
ulica Svetog Save. Tel. 064/
131-2-544
PRODAJEM stan od 63 m2,
u centru grada. Tel. 063/
127-5-630
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM NOVU
NAME[TENU GAR-
SOWERU , CENTR
GRADA, ZAPOSLENIM
OSOBAMA. TEL. 224-
590, 063/ 735-0-260
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
PRODAJEM STAN
DVOIPOSOBAN,
60M2, SOLITER
„PROSVETA“,
POVOQNO, BEZ
POSREDNIKA.
063/611-497
OD 17-20 ^ASOVA.
NOVI REZERVNI DELOVI
ZA ULI^NE OFF-ROAD I
ATV MOTOCIKLE OD JA-
PANSKIH, ITALIJANSKIH
I OSTALIH EVROPSKIH
PROIZVO\A^A. SUPER CE-
NE UZ DOBAR KVALITET.
TEL. 065/ 445-0-015
IZDAJEM lokal u Ulici
cara Lazara 23, kod “
Xamije”. Povr{ina lo-
kala, sa ~ajnom kuhiwom
i sanitarnim ~vorom je
29 m2.Lokal ima cen-
tralno grejawe. Opre-
mqen je kao frizerski
salon, a pogodan i za
druge delatnosti. Tele-
fon za kontakt:
064/ 150-5-675
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN LETWI
POPUST. TELEFONI:
032/800 200 i
063/606 979.
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
HITNO PRODAJEM 2 STANA , 65+30 M2, NA 1. SPRATU, DVE
ODVOJENE STAMBENE JEDINICE, SA CG, UL. M. NIK[I]A.
CENA 50.000 EURA. TEL. 060/ 349-8-490
IZDAJEM KOMPLETNO NA-
ME[TEN DVOSOBAN STAN,
CG, KTV,2 KUPATILA.
TEL. 032/ 373-571, 064/
829-2-720
IZDAJEM ILI PRODAJEM
PLAC 10 ARI I POSLOVNI
PROSTOR 200 m2 U PREQI-
NI PORED PUTA.
TEL. 061/ 111-6-439HITNO PRODAJEM KU]U
3 KM OD GU^E, PREMA
GORA^I]IMA, OKO 100
M2, SA 38 ARI PLACA,
SA GARA@OM,
SAOGRA\ENIM PLACEM.
NA PLACU MLAD
VO]WAK I VINOGRAD,
RZAVSKA VODA,
STRUJA.POGODNO ZA
STOVARI[TE. CENA
POVOQNA. TEL. 032/
876-351, 063/ 747-8-125
PRODAJEM plac od 15
ari u Miokovcima, sa
objektom od 10 m2, ima
struja i voda. Cena 1.700
eura. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM KU]U U
KOTRA@I, CELOKUPNO
DOMA]INSTVO, NA PUTU
^A^AK-IVANjICA. IMA
DOZVOLA, TAPIJA,
LEGALIZOVANO.INFOR-
MACIJE NA
TEL. 032/ 856-123,
ili www.trubaguca.com
PRODAJEM VIKEND
KU]U U GORWOJ ATENI-
CI OD 27.5 M2, 1 AR
PLACA, LETWIKOVAC 16
M2, GARA@A, POMO]NI
OBJEKTI POD JEDNIM
KROVOM 13.5 M2,
VO]WAK 12 ARI I
[UMA 9 ARI. CENA
7.500 EURA. TEL. 063/
691-761, 342-190
IZDAJEM dvosoban name{ten stan u Beogradu, blizu
Hotela Srbija. Tel. 062/ 977-0-228
PRODAJEM HITNO dve
ku}e od 75 m2 i125 m2 na
Alvaxinici, plac od 4
ara. Mo`e zamena za
stan, uz doplatu.
Mogu}nost dogovora.Hitno
Tel. 063/843-0-214
PRODAJEM U GORWOJ TR-
NAVI , ISPOD PLANINE
JELICE, KU]U OD 2 SOBE,
KUHIWE, LETWIKOVAC I
GARA@A I 12 ARI VO]WA-
KA MLADE [QIVE STERLEJ-
KE, ^A^ANSKA RODNA, ORA-
SI I 9 ARI [UME BAGREM.
TEL. 064/ 198-3-844
IZDAJEM JEDNOSOBAN,
NAME[TEN STAN U
U@ICU ZA STUDENTE ILI
\AKE. ZASEBAN ULAZ.
TEL: 031/518-081
IZDAJEM GARSOWERU
NA KARABURMI,
POGODNA ZA DVA STU-
DENTA ILI MLA\I
BRA^NI PAR, RENOVI-
RANA, NAME[TENA, TA
PE], KABLOVSKA.
TEL. 063/ 850-5-853
KU]U U U@EM DELU
GRADA ILI STAN U
NOVOGRADWI MEWAM
ZA STAN U BEOGRADU.
TEL. 223-116 OD 9-18
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogre-
va. Li~na izrada. Tel.
065/ 590-0-651, 032/
391-964
PRODAJEM KU]U U
U@EM DELU GRADA,
ILI MEWAM ZA STAN
U BEOGRADU.
TEL: 223-116 OD 9-18
IZDAJEM JEDNOSOBAN
STAN U DRAGA^EVSKOJ
ULICI, ZASEBAN ULAZ.
TEL: 032/332-761
EKSKLUZIVNO,
JEDINSTVENO,
POVOQNO!!! PRODA-
JE SE PARCELA 66 ARI,
BEZ POSREDNIKA U
INDUSTRIJSKOJ ZONI
^A^AK, ULICA NIKOLE
TESLE, PREKO PUTA
BENZINSKE STANICE "
SPONIT".
TEL. 063/ 283-867,
066/ 976-0-844
PRODAJEM HITNO
dve ku}e od 75 m2 i125
m2 na Alvaxinici, plac
od 4 ara. Mo`e zamena
za stan , uz doplatu.
Mogu}nost dogovora.
HITNO!
Tel. 063/ 843- 0- 214
PRODAJEM KU]U U
DQINU / LU^ANI / OD
230 M2 SA 7 ARI
PLACA I POMO]NIM
OBJEKTIMA. TEL. 032/
556-2-644
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA
ZA OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG
I ENGLESKOG JEZI-
KA ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 27OGLASI
PRODAJEM stan od 58 m2,
kod H. Morave, prvi sprat.
Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 53 m2
kod Solida. Mo`e na kredit
ili na rate. Tel. 061/ 115-9-863
PRODAJEM stan od 52 m2,
Kej, tre}i sprat. Cena 28.000
eura. Tel. 060/ 349-8-490
PRODAJEM stan od 49 m2, na
Keju. Cena 30.000 eura. Tel.
060/ 349-8-490
PRODAJEM hitno i povoqno
stan u Beogradu, Krwa~a / kod
Metroa /, od 46 m2, sa tera-
som. Lokacija odli~na, veza do
centra odli~na . Cena dogov-
or. Tel. 060/ 151-9-130, 065/
528-4-877
PRODAJEM stan od 48 m2,
ulica K. V. Popovi}a. Tel.
061/ 661-1-124
PRODAJEM stan od 48 m2, u
Obili}evoj ulici. Tel. 064/
217-6-052
PRODAJEM stan od 43 m2, u
Nemawinoj ulici. Tel. 032/
228-457
PRODAJEM nov stan od 43
m2, na Alvaxinici. Tel. 064/
262-9-109
PRODAJEM stan od 31 m2 u
Bawalu~koj ulici. Tel. 064/
158-9-363
PRODAJEM stan od 28 m2,
kod Hotel Morave. Tel. 064/
146-8-732
PRODAJEM stan od 28 m2,
kod Hotel Morave. Tel. 032/
348-927
PRODAJEM stan u ^a~ku, u
ulici M. Nik{i}a. Tel. 032/
391-754
PRODAJEM stan u Ivawici
od 62 + 10 m2. Tel. 064/ 307-8-
321
PRODAJEM stan u
Sin|eli}evoj ulici. Tel. 065/
641-4-140
PRODAJEM stan od 40 m2, na
Qubi} keju. Tel. 064/ 137-4-137
PRODAJEM nov stan od 43
m2. Tel. 064/ 262-9-109
PRODAJEM stan od 31 m2,
ima posebno sobu, terasu, kod
H. Morave. Cena 23.000 eura.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM stan od 47 m2 na
Keju, u zgradama od fasadne
cigle. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM lokal od 11 m2 ,
u ^a~ku, centar grada. Tel.
064/ 673-2-969
PRODAJEM ku}u u
Ko{utwaku od 56m2, 3,74 ari
placa, cena 33000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM ku}u od 150 m2,
5. ari placa, Lugovi. Tel. 063/
27-32-92
PRODAJEM ku}u od 68 m2, u
Balkanskoj ulici. Tel. 064/ 26-
29-109
PRODAJEM ku}u od 175 m2, 5
ari placa, kod Trnavske reke.
Tel. 063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u od 70 m2, sa
3 ara placa , na @elezniku.
Tel. 063/ 600-938
PRODAJEM ku}u u
Trbu{anima, 150 m2, 5 ari
placa, grejawe na ~vrsto gori-
vo. Cena 57000 eura. Tel.
063/691-761, 032/342-190.
PRODAJEM ku}u u
Gori~anima, sa 50 ari placa.
Cena dogovor. Tel. 061/ 188-0-
429
PRODAJEM ku}u od 70 m2, 34
ara placa, u Loznici. Tel.
064/ 26-29-109
PRODAJEM ku}u od 57 m2, sa
1.5 ari placa kod G. bedema.
Cena 21.000 eura. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u od 100 m2 i
25 ari placa u Topoli. Tel.
061/ 641-7-105
PRODAJEM ku}u u Atenici
160m2, P+PK, 9, 61 ar placa,
24 m2 pomo}ne prostorije,
15m2 gara`a, cg, cena 50000
eura. Tel. 063/691-761, 032/342-
190.
PRODAJEM ku}u od 150 m2,
sa 2.6 ari placa, Qubi}. Mo`e
zamena za stan. Tel. 063/ 453-
043
PRODAJEM ku}u od 80 m2 sa
4 ara placa na Suvom Bregu.
Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 100 m2 u
Ko{utwaku. Tel. 554-5-147
PRODAJEM legalizovanu
ku}u od 100 m2, P+PK, u
Me|uvr{ju (Pejicina krivina
do jezera), 6 ari placa,
podrum, 2 parking mesta. Cena
37000 eura. Tel. 063/ 691-761,
032/342-190.
PRODAJEM ku}u od 150 m2,
2.5 ari placa kod {kole
“Ratko Mitrovi}”. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM dve prizemne
ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici. Tel. 064/ 673-2-
969
PRODAJEM ku}u od 90 m2, 4
ara placa, Qubi}. Tel.
063/453-043
PRODAJEM ku}u 35+13 m2, 1
ar zemqe, u ulici Vojvode
Stepe. Tel. 032/ 228-457
PRODAJEM ku}u od 75 m2 ,
P+1, u Zabla}u , 6 ari placa,
cena 20000 eura. Tel. 063/691-
761, 032/342-190.
PRODAJEM ku}u - stan od 48
m2, ulica Obili}eva 12. Tel.
032/ 374-759, 064/ 217-6-052
PRODAJEM dve ku}e , poseb-
ne stambene jedinice , od 75 m2
i125 m2, na Alvaxinici, sa
placem od 4 ara. Mogu} svaki
dogovor. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM dve ku}e od 74 +
56 m2, sa 4.5 ari placa,
Ko{utwak. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 200 +
PK, sa 18 ari placa, u
Qubi}u. Tel. 064/ 26-29-109
PRODAJEM ku}u i 10 ari
placa u Kulinova~kom poqu.
Tel. 064/ 471-7-483
PRODAJEM ku}u od 220 m2,
sa 7. ari placa, sre|ena, u
Qubi}u. Tel. 063/ 453-043
PRODAJEM ku}u od 70 m2, i
4 ara placa u Kulinova~kom
poqu. Tel. 063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u od 50 m2 sa
12 ari placa u Dowoj Trep~i.
Tel. 064/ 131-2-544
PRODAJEM ku}u u Vidovi od
100m2, PO+P+1, 50 ari liva-
da, 25 ari {uma, cena 26000
eura. Tel. 063/691-761, 032/342-
190.
PRODAJEM ku}u od 150 m2, 5
ari placa, u Lugovima. Tel.
063/ 27-32-92
PRODAJEM ku}u od 46 m2, sa
12 ari placa, u Prijevoru.
Cena 10.000 eura. Tel. 063/
453-043
PRODAJEM ku}u u Prijevoru
od 100 m2, sa 50 ari livade, 25
ari {ume, CG. Tel. 060/ 434-2-
190, 342-190
PRODAJEM vikend ku}u u G.
Atenici 27,5 m2, 1 ar placa,
letwikovac 16m2, gara`a,
pomo}ni objekti pod jednim
krovom 13,5 m2, vo}wak 12 ari
i {uma (bagrem) 9 ari, nije
eksploatisana 30 godina, cena
7500 eura. Tel. 063/691-761,
032/342-190.
PRODAJEM vikendicu i 60
ari placa u Kuki}ima. Tel.
064/ 230-4-202
PRODAJEM vikend ku}u na
Karauli 60m2, 38 ari placa
(15 ari pod borovom {umom),
cena 16000 eura. Tel. 063/691-
761, 032/342-190.
PRODAJEM vikend ku}u od
50 m2, sa 2 ara placa u Ov~ar
Bawi, dostupna sva infra-
struktura. Tel. 060/ 434-2-190
PRODAJEM odli~nu vikend
ku}u. Lokacija budu}nosti.
Tel. 060/ 558-9-296
PRODAJEM vikend ku}u u
Pakovra}u od 40m2, 6,6 ari
placa, 9 km. od centra grada.
Cena 15000 eura. Tel. 063/691-
761,032/ 342-190.
PRODAJEM vikendicu u
Loznici, od 20 m2 sa
pomo}nim objektima, sa 20 ari
placa. Tel. 064/ 673-2-969
PRODAJEM vikend ku}u u
Ov~ar Bawi od 50m2, 2 ara
placa, cena 10000 eura. Tel.
063/691-761,032/342-190.
PRODAJEM doma}instvo u
Lipnici sa 3.5 ha oku}nice.
Tel. 063/ 652 - 804
PRODAJEM seosko
doma}instvo u Slatini, tri
ku}e od 30 m2, 50 m2 i 42 m2,
na 70 ari placa, pomo}ni
objekti 200 m2. Cena 30000
eura. Tel. 063/691-761, 032/342-
190.
PRODAJEM doma}instvo u
Ka~ulicama. Tel. 064/ 26-29-
109
PRODAJEM seosko imawe u
G. Gorevnici sa 90 ari placa.
Tel 032/ 346-541
PRODAJEM seosko
doma}instvo u Grabu, ku}a
70m2 na 30 ari placa, 55 ari
obradive zemqe, 1,50 ha {ume,
11 km. od centa grada. Cena
20000 eura. Tel. 063/691-761
PRODAJEM seosko
doma}instvo u Dowoj
Gorevnici, ku}a P- 60m2 na 50
ari placa, 120 stabala vo}a,
sala{, senik, pomo}ni objek-
ti. Cena 20000 eura. Tel.
032/342-190, 063/691-761
NEKRETNINE
- IZDAVAWE- POTRA@WA
IZDAJEM garsoweru na
Karaburmi, pogodna za dva
studenta ili mla|i bra~ni
par, renovirana, name{tena,
TA pe}, kablovska. Tel. 063/
850-5-853
IZDAJEM u Beogradu-
Vo`dovac, kompletno
name{ten stan za studente.
Tel. 064/ 668-6-601
IZDAJEM stan od 55 m2 na
Novom Beogradu, kod fontane.
Tel. 063/ 829-3-949
IZDAJEM dvoiposoban stan u
Beogradu, ulica Vojvode Stepe,
name{ten, CG i klima. Useqiv
od 1. avgusta. Tel. 064/ 237-6-
939
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan u Novom Beogradu, ulica
Gandijeva 108, za studente. Tel.
032/ 344-899, 065/ 635-9-979
IZDAJEM dvosoban name{ten
stan, drugi sprat, Op{tina
Novi Beograd. Tel. 065/ 667-9-
023
JP "Gradac" ^a~ak, ul. Cara Lazara br. 51 na osnovu re{ewa Gradona~elnika
grada ^a~ka br. 464-9/2013-II od 15. 08. 2013. godine objavquje
O G L A S
Za usmeno javno nadmetawe - licitaciju, za izdavawe u zakup mesta za zabavni
park za dane odr`avawa manifestacije "Kupusijada" dana 13, 14. i 15. septembra
2013. godine u Mr~ajevcima:
1. Zakup mesta za zabavni park sa slede}im po~etnim iznosima:
2. Mesta za postavqawe zabavnog parka izdaju se u zakup na tri dana i to javn-
im nadmetawem - licitacijom, i dodequje ponu|a~u koji ponudi najve}i iznos na
ime izlicitirane naknade.
Zakupac pitawe snabdevawa elektri~ne energije re{ava sa Elektro-distribuci-
jom.
Nakadu za lokalnu komunalnu taksu koja iznosi za objekte zabavnih parkova i
va{arskih aktivnosti- ringi{pil i sli~ne ure|aje 200 din/m2 ponu|a~ pla}a na
`iro ra~un br. 840-741531843-77, poziv na broj odobrewa 97 93-034.
Za u~e{}e na licitaciji ponu|a~ je du`an da uplati depozit od 20 % od ukupnog
iznosa ( zakup i lokalna komunalana taksa) datom u oglasu za mesto za koje se lici-
tira, a koji se upla}uje na teku}i ra~un br. 840-965804-09 - depozitni ra~un JP
"Gradac" ^a~ak - za uplatu garantnog iznosa.
Licitacioni korak (minimalni i maksimalni) iznosi 5000,00 dinara.
3. Pravo u~e{}a imaju sva fizi~ka i pravna lica koja imaju dokaz registrovanoj
delatnosti. Kopiju re{ewa o registraciji delatnosti i dokaz o uplati garantnog
iznosa, ponu|a~ je du`an da dostavi pre po~etka licitacije.
4. U~esniku koji dobije mesto u zakup, upla}eni garantni iznos se zara~unava u
izlicitirani iznos. U~esnik koji dobije mesto u zakup du`an je da zakqu~i ugovor
o zakupu sa JP"Gradac", da na osnovu istog pribavi re{ewe od Gradske uprave za
urbanizam, a izlicitirani iznos je du`an da uplati zakqu~no sa 10. 09. 2013. godine
.
U~esnik koji dobije mesto u zakup, a iz bilo kog razloga odustane, garantni
iznos se ne vra}a.
5. Zakupac je du`an da u roku od 3 dana od dana zavr{etka manifestacije mesto
koje je dr`ao u zakupu, vrati u stawe u kojem je preuzeo.
6. Licitacija }e se obaviti dana 09. 09. 2013. godine sa po~etkom u 13,00 ~asova
u prostorijama JP "Gradac".
Bli`e informacije mogu se dobiti na telefon JP "Gradca" 032 303 203 i 303-207.
STANOVI
P-27 m2, 2.sprat, CG, centar.
Cena 20.500 eura
P-30 m2, 3. sprat, CG -
kalorimetri, Avenija 2. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 6. sprat, CG, kod
Medicinske {kole. Cena
22.500 eura
P-31 m2, 7. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 22.000 eura
P-34 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 20.000 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, H.
Morava. Cena 24.000 eura
P-40 m2, 8. SPRAT, CG,
Vinara. Cena 24.000 eura
P-42 m2, 4. sprat, TA, kod
{kole "Milica Pavlovi}".
Cena 21.000 eura
P-43 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 31.000 eura
P-43 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 31.000 eura
P- 45 m2,2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
{etali{te. Cena 41.000 eura
P-50 m2, 1. sprat, TA,
Obili}eva. Cena 26.000 eura
P-50 m2, 4 sprat, CG,
S.Markovi}a. Cena 35.000
eura
P-52 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica, nov, mogu}nost
subvencije. Cena 37.000 eura
P-54 m2, 3. sprat, TA,
Bawalu~ka. Cena 29.000 eura
P-54 m2, 8. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 31.500
eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
D.Markovi}. Cena 35.000
eura
P-57 m2, 1. sprat, CG-
kalorimetri, Kej, nov. Cena
42.000 eura
P-57 m2, VP, CG, Avenija 2.
Cena 31.000 eura
P-58 m2, 8. sprat, CG, Kej.
Cena 33.000 eura
P-59 m2, 1. sprat, TA, Ind.
zona. Cena 26.000 eura
P-60 m2, 4. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 40.000
eura
P-64 m2, 9. sprat,
Alvaxinica. Cena 36.000
eura
P-65 m2,2. sprat, CG -
kalorimetri, kod Lukoil, nov
sa stvarima. Cena 61.000
eura
P-66 m2, 4. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 46.000
eura
P-66 m2, 6. sprat, CG, S.
Save. Cena 33.000 eura
P- 68 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 38.000 eura
P-70 m2, 3. sprat, CG,
Avenija 2. Cena 40.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, TA, centar.
Cena 50.000 eura
P-83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 63.000
eura
P-90 m2, 3. sprat, CG,
{etali{te. Cena 73.000 eura
K U ] E
P-56+34 m2, 6 ari placa,
Lugovi. Cena 40.000 eura
P-46 m2, na 12.40 ari,
Prijevor. Cena 9.000 eura
P-57 m2, 1.5 a, kod gradskom
bedema. Cena 21.000 eura
P-60 m2, 5 ari, Prijevor.
Cena 21.000 eura
P-70 m2, 4 ara, Kulinova~ko
poqe. Cena 30.000 eura
P-70 m2, na 34 a, Loznica.
Cena 19.000 eura
P-70 m2, 50 ari, Atenica.
Cena 20.000 eura
P-80 m2, na 4 ara, Suvi Breg.
Cena 28.000 eura
P-90 m2, na 4 ara, Qubi{.
Cena 36.000 eura
P-68 m2, Balkanska. Cena
24.000 eura
P-120 m2, 5 ari, Qubi}
P-150 m2, 2.5 ari, kod O[
"Ratko Mitrovi}". Cena 44.000
eura
P-175 m2, 5 ari, kod
Trnavske reke. Cena 31.000
eura
P-190 m2, 5.6 ari, Loznica.
Cena 41.000 eura
P-240 m2 + 64 m2, 12 ari,
Viqu{a. Cena 70.000 eura
P-220 m2, 7 ari, Qubi}.
Cena 58.000 eura
P-2000 m2+PK, na 18 ari,
Qubi}. Cena 50.000 eura
28 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINEOGLASI
IZDAJEM jednosoban stan u
Beogradu - Dor}ol , nije u
zgradi . Tel. 064/ 569-6-242,
064/ 133-7-286
IZDAJEM name{ten jed-
nosoban stan u Beogradu,
Cvetkova pijaca, blizu cen-
tra, TA grejawe. Tel. 064/ 371-
2-307
IZDAJEM name{ten jed-
nosoban stan za studente, u
Beogradu, ulica \ev|eli~ka 5,
kod \eram pijace. Tel. 069/
816-0-071, 032/ 880-091
IZDAJEM stan u Beogradu,
kod Vuka, za studentkiwe,
interfon, CG, telefon.
Povoqno. Tel. 063/ 843-4-149
IZDAJEM dvosoban stan,
poseban ulaz, grejawe i struja.
Tel. 032/ 537-2-816
IZDAJEM name{ten stan u
centru grada. Tel. 061/ 115-9-
863
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan, poseban
ulaz, ku}a. Grejawe TA. Tel.
032/ 332-761
IZDAJEM dvosoban
nename{ten stan od 60 m2,
{iri centar, u Ciganmali.
Tel. 537-2-816, 060/ 099-5-005
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan u N. Beogradu,
kod fontane, blizu fakulteta
“ Megatrend”. Tel. 063/ 862-1-
781
IZDAJEM stan od 33 m2, u
Beogradu, terasa, tre}i sprat,
CG, kablovska, kod
Studentskog doma, za zaposle-
na lica.Tel. 069/ 455-1-757
IZDAJEM u Beogradu, sobu za
studentkiwu, sa upotrebom
kuhiwe i kupatila. Tel. 064/
257-7-435
IZDAJEM nename{ten stan
od 65 m2 u centru , na prvom
spratu. Tel. 064/ 391-3-059
IZDAJEM povoqno jed-
nosoban stan (dvori{na ku}a).
Tel. 062/ 385-819
IZDAJEM stanove u ulici
Qubi}skoj 50, kod Fakulteta.
Tel. 343-667, 065/ 610-7-999
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan kod Hotel
Morave. Tel. 064/ 230-4-202
IZDAJEM name{ten stan od
64 m2 u U~iteqskoj ulici.
Tel. 063/ 844-2-791
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM prazan jednosoban
stan, u Nemawinoj ulici. Tel.
063/ 844-2-574
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan na
Alvaxinici, tre}i sprat, ima
lift. Tel. 031/ 388-7-792, 066/
487-792
IZDAJEM sobu za u~enice sa
upotrebom kuhiwe i kupatila
u Nemawinoj ulici. Tel. 064/
134-8-125
IZDAJEM sobu u~enici ili
studentkiwi u stambenoj zgra-
di sa CG. Tel. 341-900, 061/
210-0-778
IZDAJEM sobu za dve
u~enice - studentkiwe, gre-
jawe, internet, kablovska, u`i
centar. Tel. 064/ 969-36-36
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru na Qubi} Keju, ul.
Danice Markovi} . Tel. 063/
525-888, 354-285
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru na Qubi} Keju.
Useqiva od 1. 09. 2013. god.
Tel. 060/ 623-0-085
IZDAJEM name{tenu sobu za
studente i |ake, blizu
Tehni~kog fakulteta. Tel. 062/
977-0-228
IZDAJEM kancelarijski i
magacinski prostor na
odli~noj lokaciji. Tel. 063/
635-033
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM kompletno
name{ten dvosoban stan, CG,
KTV, 2 kupatila. Tel. 032/ 373-
571, 064/ 829-2-720
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan na
Alvaxinici. Tel. 063/ 453-043
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan i garsoweru
kod Fakulteta, grejawe, TA
pe}. Tel. 060/ 029-1-263, 032/
391-977
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan , kuhiwa, dnev-
na soba, kupatilo, parking.
Tel. 064/ 334-4-061
IZDAJEM jednosoban stan
kod Kalimera, zasebna ku}a,
novogradwa. Tel. 346-865
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan u centru
Beograda, na du`i period.
Tel. 063/ 803-3-676
IZDAJEM jednosoban
name{ten stan. Grejawe na gas
ili TA. Tel. 064/ 031-7-072
IZDAJEM jednosoban nov
name{ten stan. Tel. 063/ 453-
043
IZDAJEM dvosoban polu-
name{ten stan, parno grejawe,
KTV. Tel. 061/ 135-3-338
IZDAJEM ~etvorosoban
name{ten stan u Aveniji.
Cena 150 eura. Tel. 063/ 453-
043
IZDAJEM potpuno
opremqenu ku}u od 40 m2 kod
„Slobodine“ raskrsnice. Tel.
064/ 336-8-222
IZDAJEM ku}u od 48 m2, u
nasequ Trbu{ani. Tel. 064/
018-8-754
IZDAJEM name{tenu mawu
ku}u, u`i deo grada. Tel. 225-
646, 064/ 434-9-842
IZDAJEM ku}u od 45 m2, u
{irem centru grada, povoqno.
Tel. 064/ 229-9-952
IZDAJEM ku}u od 48 m2, kod
Rasadnika u Trbu{anima. Tel.
064/ 223-5-592
IZDAJEM name{tenu mawu
ku}u u u`em delu grada. Tel.
225-646, 064/ 434-9-842
IZDAJEM jednokrevetnu sobu
za studenta u stanu, centar
grada, CG. Tel. 064/ 970-9-653
IZDAJEM sobe u blizini
Medicinske {kole. Tel. 032/
373-624
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan, poseban
ulaz, grejawe na TA, ku}a.
Tel.032/ 332-761
IZDAJEM name{tenu sobu,
upotreba kuhiwe i kupatila.
Strogi centar. Tel. 064/ 102-2-
759
IZDAJEM name{tenu ku}u,
kod SUP-a. Tel. 063/ 827-5-217
IZDAJEM sobe za studente i
|ake. Tel. 062/ 385-819
IZDAJEM stan sa CG, za
u~enicu ili zaposlenu devojku
u ulici Kneza Vase Popovi}a.
Tel. 066/ 910-3-044
IZDAJEM lokal do
Prehrambene {kole. Pogodan
za brzu hranu ili pekaru. Tel.
065/ 333-4-346, 334-346
IZDAJEM lokal , u centru
grada. Tel. 225-431
IZDAJEM lokal od 60 m2 ,
centar grada. Tel. 063/ 711-0-
511
Garsowere
23 m2, vp, nov, cg, 20000 eura,
{iri centar
22 m2, vp, cg, 18500 eura, Hotel
Morava
30 m2, vp, nov, gas, 23000 eura,
{iri centar
25 m2, vp, ta, 17500 eura,
Avlaxinica
20 m2, 13 sprat, cg, 16000 eura,
{iri centar
26 m2, vp, ta, 18500 eura, Qubi}
kej
30 m2, 3 sprat, cg, nov, 23500 eura,
Avenija 2
27,40 m2, 3, 5, 6 sprat, cg, lift,
novi,
Jednosobni stanovi
35,60 m2, vp, 28000 eura, Centar
38 m2, 2 sprat,ta, 25500 eura,
[iri centar
34 m2, 5 sprat, cg, 21000 eura,
Nemawina
38 m2, 3 sprat, ta, 25000 eura,
Bate Jankovi}a
38 m2, 4 sprat, cg, 28000 eura,
[iri centar
42 m2, 4 sprat, ta, 23000 eura,
O[ Milica Pavlovi}
45 m2, 2 sprat, cg, 30000 eura,
Hotel Morava
38 m2, vp, cg, 22500 eura , Qubi}
kej
Jednoiposobni stanovi
43+10 m2, 6 sprat, cg, 29500 eura,
Restoran Brvnara
43 m2, 4 sprat,ta, 28000 eura,
Qubi} kej
45 m2, vp, cg, 28000 eura, Avenija 1
47m2, 4 sprat, ta, 32000 eura,
Slobodino igrali{te
54-40m2, 6 sprat, cg, 24000 eura,
Centar
38 m2, 4 sprat, eg, 26000 eura,
Avlaxinica
46 m2, sa stvarima, ta, 4 sprat,
23000 eura, Po`ega
Dvosobni stanovi
59 m2, 4 sprat, cg, 39500 eura,
Avlaxinica
47+10 m2, 13 sprat, cg, 28000
eura, Hotel Morava
55 m2, 1 sprat, ta, 29000 eura,
Qubi} kej
55 m2, vp, ta, 28000 eura, Qubi}
kej
61 m2, 1 sprat, ta, 39000 eura,
Hotel Morava
58,61 m2, 1 sprat, ta, 21000 eura,
Fabrika hartije
47 m2, 4 sprat, nov, cg, 34000 eura,
[iri centar
55 m2, 3 sprat, eg, 33000 eura,
Bate Jankovi}a
51 m2, 6 sprat, cg, lift, 36000
eura, Hotel Morava
55 m2, 3 sprat, ta, 29000 eura,
Nemawina
60 m2, 9 sprat, lift, cg, 37000
eura, Avlaxinica
58,30 m2, 6 sprat, cg, 35000 eura,
Qubi} kej
52 m2, 3 sprat, cg, 38000 eura,
Gradsko {etali{te
62,80 m2, 3 sprat, cg, 35000 eura,
Avlaxinica
83 m2, 2 sprat, ta, 55000 eura,
Strogi centar
57 m2, 5 sprat, lift, cg, sa stvari-
ma 37000 eura, Avenija 2
45 m2, 2 sprat, renoviran, 29900
eura, Nemawina
52 m2, 4 sprat,ta, 33000 eura,
Qubi} kej
56 m2, 5 sprat, cg, 2 terase, 32000
eura, Nemawina
64 m2, 1 sprat, cg, 45000 eura,
Restoran Brvnara
57 m2, 2 sprat, cg, adaptiran,
41000 eura, Qubi} kej
47 m2, vp, cg, 30000 eura, Qubi}
kej
60 m2, 8 sprat, cg, 36000 eura,
Hotel Morava
55 m2, vp, cg, 31000 eura, Avenija 2
67 m2, prizemqe, ta, 52000 eura,
Strogi centar
53 m2, 3 sprat, cg, lift, 33000
eura, Avlaxinica
54 m2, 7 sprat, cg, lift, 33000
eura, Hotel Morava
52 m2, 4 sprat, ta, 33000 eura,
Qubi} kej
60 m2, 5 sprat, cg, 38000 eura,
Avlaxinica zgrada fasadna cigla
Dvoiposobni stanovi
56 m2, nov, 3 sprat, cg, 43000 eura,
Qubi}ska
54 m2, 4 sprat, cg, lift, renoviran,
38000 eura, Qubi} kej
63,38 m2, 9 sprat, cg, lift, 33000
eura, Avlaxinica
68 m2, 1 sprat, gas, 40000 eura,
[iri centar
78 m2, 3 prat, cg, gara`a, podrum,
52000 eura, [iri centar
Trosobni stanovi
75 m2, 1 sprat, cg, 50000 eura,
Hotel Morava
75 m2, 5 sprat, cg, 39000 eura,
Hotel Morava
76 m2, 7 sprat, cg, 45000 eura,
Avenija 2
68 m2, 3 sprat, cg, 600 eura/m2,
Nemawina
77 m2, 7 sprat, cg, 40000 eura,
Centar
75 m2, 2 sprat, cg, 45000 eura,
Nemawina
81,47 m2, 9 sprat, lift, cg, 53000
eura, Hotel Morava
62 m2, 2 sprat, cg, 54000 eura,
Beograd
^etvorosobni stanovi
77,78 m2, 6 sprat, cg, lift, 50000
eura, Restoran Brvnara
128+12 m2, 2 sprat, nov, cg,
105000 eura, Centar
Ku}e
75 m2, P+1, 6 ari, 20000 eura,
Zabla}e
380 m2, P+1+PK,25 ari, 120000
eura, Preqina
56 m2, eg, cg ~vrsto, 3,74 ara,
33000 eura, Ko{utwak
259,62 m2, SU+P+1,9 ari, 138000
eura, Parmenac
70 m2, SU+P+PK, 2 ara, 40000
eura, Kopaonik
160 m2, P+PK,9,61 ar, 50000
eura, Atenica
150 m2, 5 ari plac, 57000 eura,
Trbu{ani
100 m2, P+PK, 6 ari, 37000 eura ,
Pejicina krivina uz jezero
172 m2, P+PK, 19 ari , 35000
eura, Loznica
100 m2, PO+P+1,75 ari, 26000
eura, Vidova
56 m2, P+1, 1,56 ari, 25500 eura,
Dacova kafana
Placevi
23, 32 ara, 15000 eura, Trnava
3 ara , 6000 eura, Igalo
44 ara, 10000 eura , Trnava
10, 99 ari , 5500 eura, Preqina
4 ara , 2800 eura, Pakovra}e
44 ara, 1000 eura/ar, Trnava put
^A-KV
3-5 ari, 1300 eura/ar, Tara-
Zaovinsko jezero
1 ha , 500 eura/ar, Prislonica
5,5 ari, temeq, projekat, gr|.mater.
36000 eura, Atenica
Seoska doma}instva
Grab, ku}a, 2 ha, 40 ari, 20000
eura
Dowa Gorevnica, ku}a, 50 ari,
20000 eura
Trnava, ku}a, 60 ari, 18000 eura
Slatina, 3 ku}e, 70 ari, 30000
eura
Vikend ku}a
Karaula, 37 ari, 16000 eura
Vidova, 75 ari, 26000 eura
Ov~ar Bawa, 2 ara, 10000 eura
Gorwa Atenica, 22 ara, 7500 eura
Loznica, 15 ari , 5000 eura
Pakovra}e, 6, 6 ari, 15000 eura
IZDAVAWE- POSLOVNI
PROSTOR
60 m2, 250 eura, kod {kole Ratko
Mitrovi}
IZDAVAWE - STAMBENI
PROSTOR
60 m2, nename{ten, 130 eura, kod
{kole Ratko Mitrovi}
40 m2, name{ten, 130 eura, kod
Prehrambene {kole
Kompletnu ponudu Agencije "GA[O NEKRETNINE"
mo`ete videti na sajtu WEB NEKRETNINE.
STANOVI
P- 40 m2, jednoiposoban,
2. sprat, lift, noviji, bez
ulagawa, ulica Qubi}ska.
Cena dogovor
P- 29 m2, jednosoban, CG,
lift, terasa, Vinara.
Cena 24.000 eura.
P-28 m2, nova garsow-
era, Sin|eli}eva, sa
kuhiwom. Cena24.000
eura
P- 33 m2, jed-
noiposoban, nov, sa pla-
harima, CG, lift,
Alvaxinica. Cena
21.000 eura
P-35 m2, 4. sprat, TA,
sre|en, Kej. Cena 20.000
eura
P-42 m2, 2. sprat, CG,
noviji, {iri centar. Cena
28.000 eura
P-43 m2, PR, CG, noviji,
{iri centar. Cena
28.000 eura
P-42.5 m2, 2. sprat, CG,
noviji, Qubi}ska. Cena
dogovor.
P-54 m2, 1. sprat, EG,
Hotel Morava. Cena
33.000 eura
P-51 m2, VP, CG, Qubi}-
ska, nov. Cena 37.500 eu-
ra
P-55 m2, 3. sprat, TA,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-43 m2, 4. sprat, TA,
Kej. Cena 27.000 eura
P-64 m2, 4. sprat, CG,
Svetozara Markovi}a.
Cena 43.000 eura
P-54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska , nov. Cena
50.000 eura
P-63 m2, 4. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, centar.
Cena dogovor.
P-55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Kej. Cena 36.000
eura
P-67 m2, 1. sprat, CG,
[etali{te. Cena 70.000
eura
P-62 m2, 1. sprat, CG,
centar, nov. Cena 57.000
eura
P-89 m2, 1. sprat, CG,
lift, gara`a, nov, centar.
Cena 80.000 eura sa PDV
P-103 m2, VP, CG, nov,
luks, centar. Cena dogo-
vor.
P-130 m2, 2. sprat, CG,
nov, centar. Cena dogo-
vor.
P-80 m2, 4. sprat, CG,
Qubi} kej. Cena 46.000
eura
P-27 m2, 3. sprat, novi-
ji, garsowera, CG, centar.
Cena 22.000 eura
P-35.50 m2, 4. sprat,
lift, noviji, CG, centar.
Cena 24.000 eura
P-64 m2, 2. sprat, lift,
CG, Hotel Morava. Cena
42.000. eura
P-47 m2, lift, CG, nova
gradwa, podzemna gara`a.
Lokacija Beograd, TC
Zira.
P- 70 m2, nov, CG, lift.
Povoqno.
P- 86 m2, 2. sprat, CG,
Vinara.
P-64 m2, 1. sprat, CG,
kod Gradskog Parka
P-61 m2, 1. sprat, TA,
Amixina
P-33 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava, jednosoban.
Cena 25.000 eura
P-89 m2, 2.sprat, nov,
~etvorosoban, lift, cen-
tar.
P-46 m2, 1. sprat, CG,
dvosoban.
P-33 m2, jednosoban, CG,
2. sprat, kod Hotel Mora-
ve
P-64 m2, dvoiposoban,
CG, kod Hotel Morave.
Cena 40.000 eura
P-47 m2,3. sprat, nov.
Cena 35.000 eura
KU]E
P- 180 m2, 3.20 ari
placa, novo, Qubi}. Cena
36.000 eura
P-120 m2, 3 ara placa,
novija, Dom Zdravqa. Ce-
na 65.000
P-110 m2 / lokal 55 m2
+ stan 55 m2/, Dom Zdra-
vqa. Cena dogovor.
P- 80 m2, 4.5 ari placa,
kod Gradske Bolnice. Ce-
na 36.000 eura
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari Qubi}. Cena
77.000 eura
140 m2, 2.5 ari placa,
CG, kod O[ Milica
Pavlovi}. Cena 70.000
eura.
KU]A kod Kamenog mosta,
60 m2, 10 ari placa,
ukwi`ena. Cena 28.000
eura
BEOGRAD
BEOGRAD, Slavija /De-
ligradska/ P- 90 m2, 4.
sprat, kompletno renovi-
ran. Cena dogovor.
BEOGRAD, Autokomanda,
garsowera 28 m2, nov.
Cena 1.800 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda,
jednoiposoban 43 m2, nov.
Cena 1.700 e/ m2 sa PDV.
BEOGRAD, Autokomanda ,
jednoiposoban 47 m2, nov.
Cena 1.700 e/m2
AGENCIJA \OR\EVI] NEKRETNINE
^A^AK, ULICA FILIPA
FILIPOVI]A 2
/KOD GLAVNE PO[TE/
TEL. 032/ 224-590,
063/ 7350-260,
063/ 1275-630
PRODAJEM stan u Beogradu 40m2
, drugi sprat, CG, Dediwe
(izme|u Belog dvora i VMA cena 65.000 eura)
060/434-2-190
Ko{arka{ica junior-
ske ekipe Crvene
zvezde Julijana Voji-
novi} (17), osvojila je ne-
davno sa `enskom junior-
skom reprezentacijom, U18,
bronzu na Evropskom pr-
venstvu u Hrvatskoj. Prven-
stvo je odr`ano u Vukovaru
i Vinkovcima od 15. do 25.
avgusta. Pre juniorske Ju-
lijana je nastupala dve go-
dine za kadetsku reprezen-
taciju Srbije sa kojom je ta-
ko|e bila uspe{na.
Nova nada `enske ko{arke,
koja }e vaqda u Srbiji tek
do`iveti afirmaciju, naj-
pre je trenirala sa de~aci-
ma u ~a~anskom KK Mla-
dost. Pre nego {to su se za
wu zainteresovali beograd-
ski klubovi, igrala je za
Gradac i Moravac. Wen ta-
lenat su najpre uo~ili
@KK Vo`dovac, a potom i
Crvena zvezda.
- Prve ko{arka{ke korake
savladala sam zahvaquju}i
trenerima Mladosti, Grad-
ca i Moravca. Medaqa na
Evropskom prvenstvu u Hr-
vatskoj je po~etak moje ka-
rijere. Reprezentaciji sam
maksimalno posve}ena i ka-
da mi selektor Zoran Kova-
~i} uka`e poverewe, trudim
se da ga opravdam. Bronza je
veliko zadovoqstvo, ali i
obaveza za jo{ ve}e rezulta-
te na `enskoj ko{arka{koj
sceni. Volela bih da mojim
putem krene jo{ ^a~anki i
devoj~ica {irom Srbije -
ka`e Julijana.
Osim trenera i klubova za
koje je igrala, Julijana is-
ti~e veliku podr{ku poro-
dice koja joj je omogu}ila da
u Beogradu poha|a Sportsku
gimnaziju. Trenutno `ivi u
glavnom gradu sa majkom,
bratom i sestrom. Sportska
gimnazija, Crvena zvezda i
igra u reprezentaciji su za
mladu ^a~anku zagrevawe
pred ciqeve koji joj pred-
stoje.
- Nameravam da uporedo sa
ko{arkom zavr{im fakul-
tet i nadam se, nastavim
{kolovawe na ko{arka-
{kom kolexu u Americi.
Julijana je odli~na u~eni-
ca, a koliko je posve}ena
sportu, ukazuje i ~iwenica
da je u ^a~ku trenirala tri
sportske discipline odjed-
nom. Sve je po~elo uz karate
u KK Borac, a uporedo su
do{li ko{arka i odbojka.
Z. J.
Ko{arka{ Aleksandar
Stevovi} potpisao je
ovih dana ugovor sa Borac
Mocart sportom. Do kraja
sedmice to }e najverovat-
nije u~initi Miqan Radi-
savqevi} i Aleksa Avra-
movi}. Wih dvojica su
prethodnih dana intenziv-
no pregovarala sa ruko-
vodstvom kluba. Zvani~an
ugovor sa klubom ve} su
potpisali Ilija Cvetko-
vi}, Dra{ko Radovi},
Aleksandar Mandi}, Fi-
lip Dumi}.
Ko{arka{i Borac Mo-
cart sporta pobedili su u
^a~ku Temi{var u prvoj
pripremnoj utakmici, a do
po~etka nove sezone 5. ok-
tobra, o~ekuju ih dva tur-
nira i novi kontrolni me-
~evi.
- Imamo poziv od Temi-
{vara da u~estvujemo na
wihovom turniru od 11. do
13. septembra. Ugovorili
smo utakmice sa Crnoko-
som, jednu u ^a~ku, drugu u
Kosjeri}u. O~ekuje nas i
turnir u Vi{egradu od 19.
do 21. septembra. Trebalo
bi da igramo tri prijateq-
ska me~a sa slovena~kim
prvoliga{ima krajem me-
seca. U svakom slu~aju, bi-
lo bi po`eqno da do po-
~etka prvenstva odigramo
10-12 kontrolnih utakmi-
ca, {to je optimalan broj
za start prvenstva - ka`e
trener Borac Mocart
sporta Ra{ko Boji}.
Rukovodstvo kluba nasto-
ja}e da do po~etka sezone
poja~a tim sa jednim ili
dva igra~a i jo{ ambicio-
znije startuje u novoj sezo-
ni. Z. J.
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
JULIJANA VOJINOVI]BORAC MOCART SPORT
BICIKLIZAM
STONITENIS@ENSKA KO[ARKA
29SPORT
Na kvalifikacionoj
trci u Sloveniji ^a-
~anin Dragan Samarxi},
biciklista-amater, plasi-
rao se za Svetsko prven-
stvo u Italiji. Prvenstvo
startuje 22. septembra, a
osim Dragana, u~estvuju
~etvorica veterana iz Sr-
bije.
- Bi}e naporno, ali sam se
dobro pripremio. Vozio
sam ~etiri kontrolne trke
i svi treninzi su prilago-
|eni stazi od stotinak ki-
lometara. Ima}u logi-
sti~ku podr{ku BK Borac,
wihovog trenera Predraga
Proki}a, prijateqa kluba
i zaqubqenika u bicikli-
zam Svetislava Paji}a -
ka`e Samarxi}. On }e se u
Italiji takmi~iti u kon-
kurenciji voza~a od 40 do
45 godina. Z. J.
Ko{arka{ice @elezni-
~ara iz Lajkovca po-
bednice su sedmog Memo-
rijalnog kadetskog turni-
ra “An|ela Kova~evi}”.
One su u finalu savladale
~a~anski @RK Moravac.
U ~ast prerano preminule
ko{arka{ice An|ele Ko-
va~evi} na turniru su
igrale i devojke iz Morave
Zabla}e i gorwomilano-
va~kog Takova.
U Lajkovac je oti{la i na-
grada za najboqu igra~icu.
Ponela ju je Nevena Anti}.
Memorijal “An|ela Kova-
~evi}” odigran je pro{le
subote u hali Borac. Doma-
}in je bio @KK Moravac u
kome je An|ela igrala. Iz-
nenada je preminula 2005. u
17. godini. Odigravawe
turnira podr`ali su i we-
ni roditeqi Radmila i
Dragan Kova~evi}. Z. J.
SAMARXI] VOZI
NA SVETSKOM
PRVENSTVU AMATERA
ZLATO I SREBRO
ZA BORISA
^a~anin Boris Mihai-
lovi} osvojio je pro-
{le sedmice dve medaqe na
Balkanijadi u Sarajevu. U
kategoriji mla|ih senio-
ra, U 21, osim Srbije, tak-
mi~ili su se reprezenta-
tivci Rumunije, Crna Go-
re, Bosne i Hercegovine,
Makedonije, Turske, Koso-
va. Nastupili su i momci
i devojke u timovima, sin-
glu, dublu i miks dublu.
Boris je ekipno osvojio
srebro. Na{i su u finalu
izgubili od Bugara. Prvo
zlato na me|unarodnom
takmi~ewu, kao senioru,
pripalo mu je u dublu sa
Vladimirom Radowi}em.
Wih dvojica su u finalu
pobedili crnogorsko-bu-
garski dubl sa 3:1.
Na takmi~ewu u Sarajevu
Srbi su sa 11 medaqa naj-
trofejnija reprezentacija.
Ovo je prvo me|unarodno
takmi~ewe na kome su se su-
srele reprezentacije Srbi-
je i Kosova. Boris je i pr-
vi reprezentativac koji je
odigrao zvani~an me~ pro-
tiv Kosova i dobio ga re-
zultatom 3:0.
U sredu je ve} startovala
Super liga Teniskog save-
za Srbije, a za vikend }e
biti odigrano prvo kolo
Lige {ampiona ETTU.
Z. J.
LAJKOV^ANKE
OSVOJILE MEMORIJAL
„AN\ELA KOVA^EVI]”
@KK Moravac
SLEDI OSVAJAWE
TEMI[VARA
I VI[EGRADA^A^ANKA NADA
SRPSKE KO[ARKE
30 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
FK BORAC
SPORT
Prvog dana nove {kolske
godine nastavnici i
u~enici Osnovne {kole
“Ratko Mitrovi}” priredi-
li su do~ek svojoj u~enici i
talentovanoj teniserki Jani
Bojovi} (14). Pre nekoliko
dana Jana se vratila iz Gr~-
ke, gde je osvojila tre}e me-
sto u singlu i drugo u dublu,
u konkurenciji igra~ica do
16 godina. Ovog leta osvoji-
la je pet titula u nizu i ne-
koliko drugih i tre}ih me-
sta. Na evropskom prvenstvu
u ^a~ku osvojila je tre}e me-
sto u singlu i drugo u dublu,
pobedila je na jednom od naj-
ja~ih turnira u Novom Sadu
do 14 godina, pa u Somboru,
do 16 godina. Posle doma-
}ih, usledili su uspesi u
inostranstvu, trijumf na
Evropskom turniru u Sofi-
ji (do 14 godina) i Podgori-
ci. Slede}e sedmice, 10. sep-
tembra, Jana }e se takmi~iti
u Torinu na Kupu {est naci-
ja.
Trenutno je tre}eplasirana
na rang listi u Srbiji i na-
lazi se me|u 80 najboqih u
Evropi u svojoj uzrasnoj ka-
tegoriji. Krajem godine tre-
balo bi da se takmi~i i u
Americi na tri najja~a tur-
nira, Oran` bol, Najk juni-
or i Edi Her. Osim uspeha
na terenu, Jana Bojovi} je
odli~an |ak i kandidat za
Vukovu diplomu.
Ovih dana nije sve~ano do~e-
kana smo u {koli koju poha-
|a. Prigodan poklon dobila
je od Aca Jakovqevi}a, di-
rektora Sportskog centra
“Mladost” na ~ijim tereni-
ma je po~ela da trenira.
^a~anka Ivana Jorovi}
pobedom je zapo~ela
takmi~ewa na juniorskom
prvenstvu US Open. U prvom
kolu je savladala Ameri-
kanku Xejmi Leb. Ameri-
kanka je dobila prvi set,
6:4, i u drugom, koji je zbog
ki{e prekinut, vodila sa
4:3. Kada je me~ nastavqen,
Ivana je preokrenula rezul-
tat na 6:4 i ubedqivo dobi-
la tre}i set, 6:1. Ovom po-
bedom na{a teniserka je us-
pela da izbori plasman me-
|u 32 najboqe teniserke.
Pre Otvorenog prvenstva
Amerike, Ivana je u~estvo-
vala na turniru prve kate-
gorije u Kanadi. Tu je igra-
la u dva polufinala. U
singl konkurenciji u ~e-
tvrtfinalu pobedila je
Kristinu Makarovu sa 7:6,
7:5. U polufinalu Ivana je
bila prinu|ena da preda
me~ Katarini [iwakovoj,
tre}oj igra~ici na svetskoj
rang listi igra~ica do 18
godina. Me~ je prekinut pri
rezultatu 6:2, 2:2.
Teniserka iz ^a~ka Nata-
lija Popovi} osvojila je
prvo mesto u singl konku-
renciji na turniru Tenis
Evrope do 14 godina. Turnir
je od 25. do 30. avgusta odr-
`an u ma|arskom gradu Pe-
~uju.
Natalija je u finalu bez
problema pobedila Hrvati-
cu Andu Karanu{i}, trenut-
no 32. Evropqanku do 14 go-
dina, rezultatom 6:2, 6:2.
Prethodno je u polufinalu
pobedila jo{ jednu Hrvati-
cu Neli [uwi} istim re-
zultatom. Natalija i Neli
sastale su se dva puta za me-
sec dana i oba me~a su pri-
pala ^a~anki.
U dublu, za koji se pripre-
mala tri dana na Pali}u,
Natalija je sa Suboti~an-
kom Milom Meji} osvojila
tre}e mesto. Posle Otvore-
nog prvenstvo Ma|arske,
bi}e me|u 35 najboqih teni-
serki Evrope do 14 godina.
Samim tim je i najboqe ran-
girana teniserka Srbije na
TE listi u svom uzrastu.
Predstoje joj pripreme za
narednu godinu, kada }e
startovati na ITF turniri-
ma na kojima se takmi~e naj-
boqe svetske juniorke.
PRIJEMI ZA
VI[ESTRUKU
POBEDNICU
DOBAR START
U AMERICI
NATALIJA OSVOJILA
OTVORENO PRVENSTVO
MA\ARSKE
TENIS
GRADSKA LIGA
Prvo kolo
Parmenac - Preme}a 5:0
Rakova - Morava 1:2
Strelac - Planinac 1:2
Kej - ^a~ak 94 1:1
Lugovi - Zadrugar 0:0
Polet - Vujan 2:0
Malba - Budu}nost, odlo`eno
Drugo kolo
Nedeqa, 16,30
Planinac - Vujan
Preme}a - Polet
Budu}nost - Parmenac
^a~ak 94 - Malba
Morava - Kej
Zadrugar - Rakova
Strelac - Lugovi
SRPSKA LIGA ZAPAD
Tre}e kolo
Polet Q - Loznica 1919 1:1
Jasenica 1911 - Sloboda 3:1
^etvrto kolo
Sloboda - Mladi radnik,
nedeqa, 16,30
[umadija - Polet Q
ZONA MORAVA
Tre}e kolo
Polet T - Arsenal 4:0
Takovo - Draga~evo 4:2
Orlovac - Slavija 0:0
^etvrto kolo
Vodoja`a - Orlovac
Draga~vo - Rudar
Arsenal - Takovo
Omladinac - Polet T
[KOLA
ZA SUDIJE
Fudbalski savez ^a~ka i
Stru~na strukovna organiza-
cija sudija organizuju {kolu
za sudije. Poha|awe nastave je
besplatno, a {kola po~iwe da
radi 1. oktobra. Za detaqnije
informacije zainteresovani
se mogu raspitati na telefon
032/373-055 ili u prostorija-
ma FSG^, Bulevar oslobo|e-
wa 37.
Sudijama koje su uspe{no
pro{li prethodnu {kolu do-
deqene su diplome i komplet-
na oprema. Opremu, koja je na-
bavqena uz pomo} Skup{tine
grada, uru~io im je predsed-
nik FSG^ Nenad Stankovi},
a diplome o sudijskim zvawi-
ma sudija Super lige Petar
Piper.
Utre}em kolu Prve
lige Srbije fudba-
leri Borca pobe-
dili su Sin|eli} u Beo-
gradu i zabele`ili tre}i
trijumf bez primqenog
gola.
- Do{li smo do maksimal-
nog u~inka u tri utakmi-
ce, od toga na dva gostova-
wa. To je pokazateq da smo
na pravom putu, ali i pod-
strek za ono {to nam
predstoji - ka`e trener
Borca Dejan Vuki}evi}.
U ~etvrtom kolu Borac
kod ku}e igra sa Slogom
iz Petrovca na Mlavi.
Utakmica }e biti odigra-
na u subotu, u 16,30 ~asova.
- Rami{qamo samo o tri
nova boda i `eqa nam je da
sa prethodnima pove`emo
jo{ jednu pobedu i u~vr-
stimo se na vrhu tabele.
Na{a velika `eqa je i da
publika bude uz nas, da za-
jedno ove godine ostvari-
mo rezultat koji nam je po-
treban i da iz utakmice u
utakmicu vra}amo navija-
~e na stadion. To mo`emo
u~initi samo dobrim re-
zultatima i ako publika
prepozna borbenost do
fanatizma, kvalitet koji
Borac ima i `equ igra~a
za povratak u elitu - navo-
di Vuki}evi}.
Za me~ sa Slogom na ras-
polagawu su mu svih 24
igra~a. Svi su zdravi,
kvalitetno treniraju i
nema problema oko izbora
igra~a, napomiwe on.
Z. J.
OKRU@NA LIGA
Drugo kolo
Slatina - Goru{ica 3:0
Mladost Preqina - Prijevor 3:1
Mladost Atenica - Jedinstvo Gorwa
Gorevnica 1:1
Spartak - Backovac junajted 4:1
Jedinstvo Kowevi}i - Miokovci 1:1
Dowa Vrbava - Morava Katrga 1:0
Rudar - Napredak 2:0
Ov~ar - Omladinac 6:0
Tre}e kolo
Subota i nedeqa, 16,30
Omladinac - Slatina
Napredak - Ov~ar
Morava - Rudar Bresnica
Miokovci - Dowa Vrbava
Backovac junajted - Jedin-
stvo K, subota
Jedinstvo GG - Spartak
Prijevor - Mladost A
Goru{ica - Mladost P
IZ POBEDE U
POBEDU
IZ POBEDE U
POBEDU
Usredu su odigrani po-
lufinalni i finalni
me~evi turnira u malom
fudbalu “Fuca13”. Pobe-
dila je ekipa Panekspres
iz Lu~ana, drugo mesto za-
uzeo je Benevento,
a tre}e Guru.
Za najigra-
~a pro-
gla{en
je Mi-
lo{ Ristanovi} iz pobed-
ni~ke ekipe, a za najboqeg
strelca Goran Ga~i}, FK
Guru.
Desetodnevni turnir u ma-
lom fudbalu na igrali{tu
kod Medicinske
{kole organi-
zovala je Me-
sna zajedni-
ca “3. de-
cembar”.
ZAVR[EN TURNIR U MALOM FUDBALU
TRIJUMF LU^ANA
Nekada{wi svet-
ski rekorder,
osvaja~ brojnih
medaqa na olim-
pijadama, svetskim i evrop-
skim prvenstvima, sada
osniva~ Pliva~kog kluba
“Akademija Milorad ^a-
vi}” u Kragujevcu, podr`ao
je pro{log petka najmla|e
pliva~e u trci na 25 metara,
podelio medaqe wima i
ostalim polaznicima {kole
vaterpola. Na gradskim ba-
zenima su ga do~ekali takmi-
~ari, vaterpolisti, qubite-
qi plivawa... Kraj jo{ jedne
pliva~ke i vaterpolo sezone
proslavqen je uz svirku
“Starog grada”. Tre}i bora-
vak u ^a~ku pliva~ki as Mi-
lorad ^avi} iskoristio je i
da najmla|ima otkrije svoje
vi|ewe sporta.
- U devetoj godini sam prvi
put u~estvovao na jednom
ovakvom takmi~ewu. Nije
bilo ne{to bitno, ali sam
od takvih takmi~ewa dosta
nau~io. Sport nas u~i pra-
vim vrednostima u `ivotu.
Moramo i izgubiti da bismo
jednog dana pobedili. Mno-
gi misle da sam u Pekingu
2008. godine izgubio. Ali,
da sam tada pobedio, vero-
vatno ne bih nastavio da se i
daqe bavim plivawem. U tom
“porazu” (osvojio je srebrnu
medaqu) sam na{ao snagu da
ustanem i nastavim daqe. I
u plivawu, kao i svakom dru-
gom sportu, zaista je najva-
`nije u~estvovati. Sport je
jedna velika igra. Najve}i
genijalci su sve {to su radi-
li do`ivqavali kao veliku
igru, ne kao obavezu - poru-
~io je najmla|im pliva~ima
i vaterpolistima Milorad
^avi}.
Na istim principima je za-
snovana i “Akademija Milo-
rad ^avi}”, osnovana pre
pola godine. Sa decom u
Kragujevcu radi jedan od naj-
boqih trenera Sebastian
Higl, Na|in ro|eni brat, a
^avi} je ubedio i svog prija-
teqa iz Amerike, sa kojim je
plivao 15 godina, da do|e u
Srbiju i bude drugi trener.
- Meni nisu va`ni rezulta-
ti, nego na~in razmi{qawa
o sportu. Ni roditeqi ne bi
smeli da deci u ranim godi-
nama previ{e forsiraju po-
bedu. Mislim da dete pre de-
vete godine ne bi trebalo
uop{te da vidi takmi~ewa.
Dosta qudi ne shvata da u
svakom sportu uspe samo je-
dan od hiqadu. Stalo nam je
da u “Akedemiji” deca pre-
vashodno savladaju pravilne
tehnike plivawe. Pora`ava-
ju}i je podatak da se u Kragu-
jevcu godi{we udavi jedno
dete. Ho}emo da, vremenom,
prekinemo tu crnu statisti-
ku. I zato je va`no da svaki
grad ima zatvoren bazen. Ko-
liko sam upoznat ^a~ak ima
oko 120 hiqada stanovnika.
Ako ga nema jo{ uvek, to je
propust. Te{ka su vremena,
ali ovaj grad zaslu`uje za-
tvoren bazen - smarta ^avi}.
Od pro{le godine se vi{e
profesionalno ne bavi pli-
vawem. Karijeru nastavqa u
radu sa mladima, a u Ivanu
Len|eru i ^abi Sila|iju vi-
di nove Milorade ^avi}e.
Trku najmla|ih pliva~a na
25 metara po tre}i put na
gradskim bazenima organi-
zovali su odbornik Vladan
Savi}evi}, Sportsko-rekre-
ativni centar “Mladost” i
Vaterpolo klub Borac Win
Win. Direktor SRC “Mla-
dost” Aco Jakovqevi} uru-
~io je zahvalnicu Miloradu
^avi}u, a od Vaterpolo klu-
ba je dobio majicu. Posle
takmi~ewa, pliva~ je u~esni-
cima trke podelio zlato,
srebro i bronzu. Zlatne me-
daqe pripale su svim pola-
znicima {kole vaterpola,
iz ~ijih su redova i trka~i
na 25 metara. Z. J.
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
MILORAD ^AVI] PROMOVISAO PLIVA^KE SPORTOVE I U ^A^KU
Vaterpolista Vawa Udovi~i} ovih dana je izabran za
ministra sporta. Nije te{ko proceniti koliko Vawa
ima iskustva u politici. Jedino, za razliku od mnogih
politi~ara, ne}e biti degutantna pojava u bazenu.
- Svi smo bili {okitrani, kada smo ~uli za Vawu. Znam
da je on sjajan momak, a koliko }e wegova sportska kari-
jera da strada... On jo{ uvek trenira pet sati dnevno.
Ipak, siguran sam da }e imati veliku pomo} - smatra
^avi}. ^ak ni najboqi srpski pliva~ ne be`i od poli-
ti~ke karijere:
- Zavr{io sam odli~an univerzitet, ali bez nekoliko
godina iskustva u ministarstvu i sa 29 godina bio bi
to preveliki zalogaj za mene.
Milorad ^avi} je odrastao u Kaliforniji. Diplomi-
rao je politi~ku ekonomiju na presti`nom Berkliju u
San Francisku.
JO[ NISAM ZA MINISTRA
31SPORT
Jo{ jedna sezona kupawa
zavr{ena je pro{log vi-
kenda uz sport, zabavu i ra-
zonodu. Zavi~ajno dru{tvo
“^a~ani” i Sportski centar
“Mladost” pokrenuli su pre
~etiri godine Letwe igre na
vodi. Polako, ali sigurno,
poku{avaju da o`ive nekada-
{we Igre bez granica u ko-
jima su ^a~ani i u Evropi
bili itekako uspe{ni.
Ovoga puta ih publika nije
podr`ala kao ranije, kada
nije bilo mesta ni za staja-
we, ali prisutni su imali
zabavu bez granica za pozi-
tivne vibracije. Zajedno su
sa takmi~arima iz ~etiri
ekipe, Mladost-ludost, Va-
terpolo klub Borac, Vetera-
ni i @ele, u`ivali, navija-
li, dru`ili se. Sve takmi~a-
re publika je zdu{no podr-
`ala u skoku u vodi, vater-
polu, sireni u bazeni, svuci-
obuci disciplini.
- Voleli bismo da jednog da-
na okupimo vi{e takmi~ara
iz ostalih gradova. Pre 20,
30 godina ^a~ani su pred-
stavqali svoj grad u Fran-
cuskoj, Italiji, {irom
Evrope - podsetila je Mili-
ca Dopu|a, predsednica
Upravnog odbora Dru{tva
“^a~ani”.
Podr{ku gradskih vlasti za
sve sportove na vodi obe}ao
je i pomo}nik gradona~elni-
ka Aleksandar Da~i}, koji je
otvorio ~etvrte Letwe igre
na vodi.
Prvoplasirana ekipa Mla-
dost-ludost dobila je pehar,
a svi u~esnici majice. Drugo
mesto pripalo je vaterpoli-
stima Borca, tre}e Vetera-
nima,a ~etvrto @elu. Orga-
nizator je za svu decu posle
takmi~ewa, pripremio soko-
ve i grickalice. Kompletnu
zabavu pomogli su “^a~an-
ska banka”, ^ipsara “My
way”, “Nektar” sokovi i
Konfekcija “Pantovi}”. Da
sve protekne u najboqem re-
du, zajedno sa ostalim sudi-
jama pobrinuo se Sr|an Ra-
denovi}, profesor fizi~kog
vaspitawa i idejni tvorac
igara na vodi. Z. J.
ZABAVA BEZ GRANICA
SPORT JE VELIKA IGRA- Najve}i genijalci
su sve {to su radili
do`ivqavali kao
veliku igru, ne oba-
vezu - ka`e najboqi
srpski pliva~
marketing 032/342-276
NA BAZENIMA ODR@ANE LETWE IGRE NA VODI
32 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINEOGLASI
P-20 m2, ul. Nemawina , 6.
sprat, CG, klima, renoviran.
Cena 17.000 eura
P-25 m2, Alvaxinica, 1.
sprat, TA. Cena 18.000 eura
P-26 m2, Qubi} Kej, 3.
sprat TA, name{ten. Cena
16.000 eura
P-26 m2, nova, centar, 3.
sprat, terasa, CG, lift.
Cena 23.000 eura sa PDV-
om
P-26 m2, Vojni odsek, 1.
sprat, EG, terasa. Cena
21.000 eura
P-29 m2, nova, Avenija 2,
3. sprat, CG, terasa, lift.
Cena 22.000 eura
P-30 m2, centar, 1. sprat,
CG, terasa. Cena 25.000
eura
P-33 m2, centar, sa spav.
sobom, 4. sprat CG, ostaje
deo name{taja. Cena 28.000
eura
P-34 m2, centar, 1. sprat,
CG, pogodan za poslovni
prostor. Cena 24.000 eura
P-38 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, terasa, zgra-
da od fasadne cigle. Cena
23.000 eura
P-38 m2, Qubi} kej, VP,
CG, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 24.000
eura
P-38 m2, nov, centar, 1.
sprat, sa spav. sobom, CG,
terasa. Cena 36.000 eura
sa PDV-om
P-40 m2, centar, 4. sprat,
CG, sa spav. sobom, pogled
na {etali{te, name{ten,
renoviran. Cena 36.000
eura
P-40 m2, nov, kod Med.
{kole, 4. sprat, lift, CG,
terasa, gara`a. Cena
31.000 eura
P-44 m2, Hotel Morava, 4.
sprat, CG, terasa. Cena
25.000 eura
P-46 m2, Hotel Morava, 5.
sprat, CG. Cena 28.000 eura
P-46 m2, nov, Obili}eva,
pogodan za poslovni pros-
tor. Cena 35.000 eura
P-45 m2, noviji, Nemawina,
3. sprat, lift, CG, terasa.
Cena 35.000 eura
P-45 m2, Nemawina, 2.
sprat, CG, komplet renovi-
ran. Cena 30.000 eura
P-46 m2, Avenija 1, VP, CG,
terasa, zgrada od fasadne
cigle. Cena 28.000 eura
P-48 m2, centar, 4. sprat,
CG, terasa. Cena 33.000
eura
P-48 m2, Alvaxinica, 4.
sprat, CG, terasa, lift.
Cena 32.000 eura
P-45 m2 + 13 m2,
Nemawina, dupleks, 5.
sprat, lift, CG. Cena
30.000 eura
P-49 m2, Avenija 2, 4.
sprat, lift, CG, zgrada od
fasadne cigle, name{ten.
Cena 32.000 eura
P-49 m2, Kej, zgrada od
fasadne cigle, CG, podrum.
Cena 30.000 eura
P-50 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, TA. Cena 26.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, 3.
sprat, TA, terasa. Cena
28.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, 2.
sprat, sa dve spav. sobe, TA,
terasa. Cena 32.000 eura
P-52 m2, Qubi} kej, noviji,
sa dve spav. sobe, CG, lift,
terasa. Cena 28.000 eura
P-52 m2, nov, Alvaxinica,
3. sprat, EG, terasa, sa dve
spav. sobe. Cena 28.000
eura
P-54 m2, centar, kod
Dezerta, 1. sprat, CG,
terasa, pogodan za poslovni
prostor. Cena 38.000 eura
P- 57 m2, Avenija 2, VP,
CG, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 31.000
eura
P-58 m2, Qubi} kej, 6.
sprat, lift, CG, terasa,
pogled na Moravu. Cena
35.000 eura
P-58 m2, Hotel Morava,
prvi sprat, CG, terasa, lift.
Cena 31.000 eura
P-60 m2, kod Medicinske
{kole, 1. sprat, TA, terasa.
Cena 36.000 eura
P-62 m2, noviji,
Obili}eva, CG, terasa.
Cena 40.000 eura
P-66 m2, centar, 1. sprat,
CG, terasa, pogodan za
poslovni prostor. Cena
50.000 eura
P-66 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, trosoban, CG, terasa,
lift. Cena 40.000 eura
P-68 m2, centar, u zgradi
kod [ipada, 2. sprat, TA,
terasa. Cena 40.000 eura
P-68 m2, 1. sprat, gas,
pogodan za poslovni pros-
tor.Cena 40.000 eura
P-69 m2, centar, blizu
Po{te, gas, terasa, 1. sprat,
gara`a. Cena 46.000 eura
P-70 m2, Qubi} kej, 3.
sprat, sa tri spav. sobe, CG,
lift, terasa, zgrada od
fasadne cigle. Cena 45.000
eura
P-72 m2, nov, centar, 1.
sprat, CG, terasa. Cena
70.000 eura sa PDV-om
P-72 m2, nov, Avenija 2, 2.
sprat, sa tri spav. sobe, CG,
terasa, lift. Cena 58.000
eura
P-73 m2, Obili}eva, 1.
sprat, CG, terasa, u
odli~nom stawu. Cena
58.000 eura
P-73 m2 + 6 m2 terasa,
Alvaxinica, 1. sprat, CG,
terasa, zgrada od fasadne
cigle. Cena 60.000 eura
P-74 m2, Alvaxinica, 1.
sprat, CG, terasa, lift,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 50.000 eura
P-75 m2, Avenija 2, 4.
sprat, dupleks, CG, terasa,
zgrada od fasadne cigle.
Cena 38.000 eura
P-75 m2, Hotel Morava, 1.
sprat, CG, terasa. Cena
47.000 eura
P-75 m2, nov, kod fakulte-
ta, 3. sprat, CG, terasa.
Cena 60.000 eura
P-76 m2, Hotel Morava, 5.
sprat, CG, terasa, odmah
useqiv. Cena 40.000 eura
P-76 m2, Balkanska, 2.
sprat, CG, dve terase. Cena
45.000 eura
P-78 m2, Vinara, 6. sprat,
lift, CG, dve terase. Cena
50.000 eura
P-80 m2, Qubi} kej, 4.
sprat, CG, terasa, ukwi`en.
Cena 45.000 eura
P-90 m2, Hotel Morava,
CG, lift, terasa, gara`a.
Cena 50.000 eura
P-92 m2, nov, Kej, dupleks,
5. sprat, sa 5. spav. soba,
CG, lift. Cena 55.000 eura
sa PDV-om
P-95 m2, kod Medicinske
{kole, 1. sprat, dupleks, CG,
terasa. Cena 80.000 eura
K U ] E
P-60 m2 ( P+1), plac 10
ari, Pakovra}e, brvnara,
dva bunara, ulaz sa
asfaltnog puta, plastenik,
vo}wak, fontana. Cena
20.000 eura
P-70 m2, plac 4.13 ari,
kod Proletera. Cena 45.000
eura
P-70 m2 + 60 m2, plac 5
ari, Alvaxinica. Cena
50.000 eura
P-80 m2+45 m2, plac 5
ari, centar, blizu KMN-a.
Cena dogovor
P-90 m2, plac 10 ari,
Trbu{ani, kod kamenog
mosta. Cena 28.000 eura
P-92 m2, plac 5 ari, {kola
Ratko Mitrovi}. Cena
48.000 eura
P-98 m2, plac 2 ara , kod
Bor~eve hale ili zamena za
stan. Cena 45.000 eura
Seosko doma}instvo, sa
7 ha zemqe u komadu,
pomo}ne prostorije. Cena
25.000 eura
P-105 m2 ( P+1 ), plac 2
a, Amixina. Cena 50.000
eura
P-120 m2, plac 4.20 ara,
blizu fakulteta. Cena
dogovor
P-250 m2, sa dva lokala u
prizemqu, plac 8 ari na
bedemu. Cena 70.000 eura
LOKALI
Rakova, 135 m2 sa magaci-
nom, kod Doma. Cena 10.000
eura
Viqu{a, 170 m2 sa maga-
cinom, plac 10 ari. Cena
7.000 eura
P-16 m2, centar, iza
Galije. Cena 3000 e/ m2 (
dogovor )
P-18 m2, Qubi} kej. Cena
18.000 eura
P-35 m2, centar, blizu
pijace. Cena 60.000 eura
P-49 m2, Alvaxinica. Cena
38.000 eura
P-72 m2, S. Markovi}a.
Cena 80.000 eura. Mogu}a
podela na dva lokala od po
36 m2 sa mokrim ~vorom
P-105 m2, dupleks, kod
Hotel Morave. Cena 60.000
eura
PLACEVI
P-80 ari, Kowevi}i, ulaz
sa glavnog puta. Cena 800
e/ar
P-40 ari, kod Bolnice.
Cena 1000 e / ar
HITNO! PRODAJEM DVOSOBAN RENOVI-
RAN STAN KOD [KOLE MILICA
PAVLOVI],2. SPRAT. POVOQNO. CENA
30.000 E
www.stannekretnine.rs
P-22.5 m2, PR, CG,
S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej
. Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG.
Cena 18.500 eura
P-35 m2, PR, TA,
H.Morava. Cena 23.000
eura
P- 36 m2, PR, CG,
Qubi}ska. Cena 29.000
eura
P-37 m2, PR, CG, Kej.
Cena 24.000 eura
P-42 m2, PR, CG,
Solunska. Cena 34.000
eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG,
{iri centar. Cena 31.000
eura
P-51 m2, 2. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 31.000
eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA,
Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA,
B.Jankovi}a. Cena 30.000
eura
P-46 m2, 1. sprat, CG,
M.Nik{i}a. Cena 36.000
eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija
1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA,
Kej, Pri{tinska. Cena
31.000 eura
P-47.5 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 28.000
eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG,
H.Morava. Cena 38.000
eura
P-53 m2, 3. sprat, TA,
B.Jankovi}. Cena 33.000
eura
P-53m2, 3. sprat, CG, Kej.
Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA,
Nemawina. Cena 36.000
eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG,
Qubi}ska, nov. Cena
50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija
2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG,
Nemawina. Cena 35.000
eura
P- 56 m2, 4. sprat, CG,
Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG,
Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG,
K.Milo{a. Cena 37.000
eura
P-58 m2, 2. sprat, CG,
H.Morava. Cena 42.000
eura
P-58 m2, 9. sprat, CG,
Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA,
S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG,
S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 41.000
eura
P-66.5 m2, 7. sprat, CG,
Nemawina. Cena 41.000
eura
P-67 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 38.000
eura
P-68 m2, PR, TA,
Balkanska. Cena 29.000
eura
P-70 m2, 2. sprat, CG,
Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG,
Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena 58.000
eura
P-74 m2, 5. sprat, CG,
Kalu}erice. Cena 44.000
eura
P-76 m2, 2.sprat, CG,
Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara
Lazara, nov. Cena 62.000
eura
P-78 m2, 6. sprat,
K.V.Popovi}a. Cena
53.000 eura
P-80 m2, 1. sprat, CG,
Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG,
S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG,
Vinara. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat,
Nemawina/ dupleks. Cena
87.000 eura
P- 52 m2, Qubi}ska, 3.
sprat, CG. Cena 39.000
E.
P- 55 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 32.000 E
P- 68 m2, Bawalu~ka, 4.
sprat, CG. Cena 44.000
E.
P- 48 m2, Avenija 1, VP.
Cena 29.000 E.
P- 58 m2, Kej, 2. sprat,
CG. Cena 34.000 E
P- 77 m2, u`i centar,
CG. Cena 42.500 E.
P-42 m2, Kej, 4.sprat,
CG. Cena 26.000 E
P-38 m2, Nemawina, 3.
sprat. Cena 22.000 E
P-54 m2, Kej, CG. Cena
31.000 E
P-58 m2, Qubi}ska, CG.
Cena 37.000 E
P-77 m2, centar, 4.
sprat, CG, renoviran. Ce-
na 42.500 E
SSTTAANNOOVVII
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa,
G.Atenica. Cena 10.500
eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe,
V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa,
Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara
placa, S.Park. Cena
35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa,
V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari,
\.Milovanovi}. Cena
65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari
placa, Obili}eva. Cena
67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara
placa, Ko{utwak. Cena
67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa,
centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari
placa, {iri centar. Cena
72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara
placa, [iri centar. Cena
82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari
placa, centar. Cena 83.000
eura
P-120+65+100 sa 3.8.
ari placa, Zelengorska.
Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari
placa, centar. Cena
125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari
placa, centar. Cena
140.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari
placa, Atenica. Cena
37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7
ari placa, Suvi Breg. Cena
33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa,
Gorwa Trep~a. Cena 40.000
eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30
m2 sa 6.ari placa,
Trbu{ani. Cena 37.000
eura
KKUU]]EE
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 33OGLASI
060/34-33-290
064/137-41-37
064/146-87-31
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P- 26 m2, 6. sprat, CG, Merkator. Cena
19.000 eura
P- 26 m2, 3. sprat, CG, Kej. Cena 18.500
eura
P- 17 m2, VP. TA, Balkanska. Cena 9.000
eura
P- 19 m2, 6. sprat, CG, Kneza Milo{a. Ce-
na 17.500 eura
P- 30 m2, 4. sprat, CG, Skopska. Cena
21.500 eura
P- 33 m2, 6. sprat, TA, S.Markovi}a. Cena
20.000 eura
P- 39 m2, VP, CG, Avenija 1. Cena 22.500
eura
P- 33 m2, 2. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 19.000 eura
P- 37 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena
24.000 eura
P- 35m2, 4. sprat, TA, Kej. Cena 18.000
eura
P- 39 m2, 1. sprat, CG, Centar. Cena
37.000 eura
P- 43 m2, 1 i 3. sprat, CG, H.Morava, nov.
Cena 40.000 eura
P- 42 m2, 4. sprat, TA, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 44 m2, 4. sprat, CG, Medicinska {kola.
Cena 25.000 eura
P- 46 m2, 2. sprat, CG, Qubi}ska. Cena
34.000 eura
P- 51 m2, VP, CG, Qubi}ska. Cena 37.500
eura
P- 54 m2, 5. sprat, CG, Bulevar Oslobo|e-
wa. Cena 33.000 eura
P- 46 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
31.000 eura
P- 57 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena
29.000 eura
P- 53 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena
32.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, TA, H. Morava. Cena
34.000 eura
P- 58 m2, 12. sprat, CG, Kej. Cena 28.000
eura
P- 65 m2, 2. sprat, TA, Centar. Cena
45.000 eura
P- 65 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
46.000 eura
P- 70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 43.000
eura
P- 70 m2, 3. sprat, CG, Merkator. Cena
55.000 eura
P- 85 m2, 1. sprat, CG, H. Morava. Cena
80.000 eura
P- 86 m2, 4. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
60.000 eura
P- 67 m2, 5-6 sprat, CG, Balkanska. Cena
48.000 eura
P- 76 m2, 3. sprat, CG, Balkanska. Cena
46.000 eura
P- 76 m2, 5. sprat, CG, S. Autoprevoz. Ce-
na 39.500 eura
P- 81 m2, 1. sprat, CG, K.V.P. Cena 51.000
eura
P- 90 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
65.000 eura
P- 60 m2, ulica Svetozara Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg, plac 2 ara. Cena
40.000 eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e Mi{ovi}, plac 5.
ari. Cena 36.000 eura
P-37 m2, 1. sprat, CG, Nemawina. Cena
24.500 eura
P-34 m2, prizemqe, TA, Centar. Cena
21.500 eura
P-32 m2, 3. sprat, CG, Alvaxinica. Cena
22.000 eura
P- 138 m2, Med. {kola,
plac 2.5 ari. Cena
70.000 eura
P- 340 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
60.000 eura
P- 230 m2, Matijine
livade, plac 4 ara. Cena
78.000 eura
P- 125 m2, Centar, plac
2.6 ari. Cena 125.000
eura
P- 110 m2, Centar, plac
1.4 ara. Cena 75.000
eura
P- 105 m2, D. Gorevnica,
plac 6 ari. Cena 35.000
eura
P- 50 m2, Parmenac,
plac 3.5 ari. Cena
18.000 eura
P- 90 m2, Ri|age, plac
13 ari. Cena 30.000
eura
P- 62 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 35.000 eura
P- 80 m2, kod Bolnice,
plac 4.22 ara. Cena
37.000 eura
P- 210 m2, Avenija, plac
5 ari. Cena 150.000
eura
P- 100 m2, Kowevi}i,
plac 9.77 ari. Cena
41.000 eura
P- 50 m2 + 35 m2,
Kneza Milo{a, plac 3.70
ari. Cena 35.000 eura
P- 100 m2, Mojsiwe,
plac 10 ari. Cena
30.000 eura
P- 60 m2, S. Markovi}a,
plac 3 ara. Cena 45.000
eura
P- 200 m2, ^. Bataqon,
plac 6 ari. Cena 45.000
eura.
P- 60 m2, ulica Sveto-
zara Markovi}a, plac 3
ara. Cena 45.000 eura
P- 170 m2, Suvi Breg,
plac 2 ara. Cena 40.000
eura
P- 65 m2 ulica Dragi{e
Mi{ovi}, plac 5. ari.
Cena 36.000 eura
STANOVI
KU]E
STAN P-33 m2, 1. sprat, Gvo`|ar, nov . Cena 19.500 eura. HITNO!
STANOVI:
P=19 m2, Nemawina,
6.sprat, lift, CG, cena: 17
500 eura
P=23 m2, nova, ulica
Svetozara Markovi},
prizemqe
P=24 m2, Avenija 1, u
zgradama od fasadne cigle, CG
P=34 m2 sa CG u Nemawinoj
ulici, cena: 20 500 eura
P=30 m2, novija gradwa, gre-
jawe na gas, 2. Sprat, [iri
centar, cena: 21 000 eura
P=34 m2, u blizini
Nemawine, 2.sprat, cena: 17
000 eura
P=26 m2 sa stvarima, Qubi}
kej, 3.sprat, cena: 18 500
eura
P=30 m2, novija gradwa,
Topli~ka ulica, cena: 23 000
eura
P=36 m2, Avenija 1, CG,
prizemqe, cena: 22 500 eura
P=45 m2, Nemawina ulica,
4.sprat, CG, cena: 26 500
eura
P=43 m2, u blizini
Nemawine ulice, cena: 26
000 eura
P=42 m2, Qubi} kej, 4.sprat,
cena: 28 000 eura
P=43 m2 + 9 m2, [iri cen-
tar, lift, 6.sprat, CG, cena:
31 000 eura
P=38 m2, Alvaxinica,
4.sprat, sa stvarima,novija
gradwa, povoqno.
P=32 m2, 6.sprat, Svetozara
Markovi}a, cena: 20 000
eura (sa stvarima)
P=45 m2, Avenija 1,
prizemqe, CG, cena: 29 000
eura
P=48 m2, Obili}eva-nov,
prizemqe, cena: 800 eura/m2
+ PDV
P=48 m2, Obili}eva-nov,
3.sprat, cena: 800 eura/m2 +
PDV
P=52 m2, Avenija 1, 5.sprat,
lift, CG, cena: 38 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej, 1.sprat,
cena: 31 000 eura
P=58 m2, Centar, 2 lifta,
CG, cena: 31 000 eura
P=62,8 m2, Alvaxinica,
1.sprat, CG, cena: 31 000
eura
P=55 m2, u blizini
Nemawine ulice, 3.sprat,
cena: 31 000 eura
P=54 m2, Qubi} kej, u
zgradama od fasadne cigle,
4.sprat, CG, cena: 35 000
eura
P=59 m2 sa stvarima,
Industrijski prolaz, 1.sprat,
cena: 22 000 eura
P=60 m2, Alvaxinica,
2.sprat, novija gradwa, cena:
40 000 eura
P=58 m2, Qubi} kej, 5.sprat,
2 lifta, CG, cena: 34 000
eura
P=55 m2, Bate Jankovi}a,
3.sprat, cena: 36 000 eura
P=58 m2, Avenija 2, lift,
CG, cena: 36 000 eura
P=55 m2, Qubi} kej u
zgradama od fasadne cigle,
renoviran, 1.sprat, CG
P=52 m2, Alvaxinica,
3.sprat, nov, cena: 30 000
eura
P=57 m2, nov, Qubi}ska
ulica, 3.sprat
P=63 m2, Centar-ulica
Gospodar Jovanova, 2.sprat,
cena: 50 000 eura
P=68 m2, Nemawina,
3.sprat, CG, cena: 41 000
eura
P=81 m2, [iri centar,
1.sprat, CG, cena: 50 000
eura
P=74,35 m2, Avenija 2,
1.sprat, CG, cena: 650
eura/m2
P=85 m2, Svetozara
Markovi}, 3.sprat, novija
gradwa, CG
P=76 m2, Balkanska ulica,
CG, 3.sprat, cena: 47 000
eura
P=73 m2, nov, [iri centar,
nov, 2.sprat, cena: 42 000
eura
P-78 m2 Stari Autoprevoz,
renoviran, CG, 1. sprat. Cena
50.000 eura
P-26 m2 u ulici Vojvode Ste-
pe , 1. sprat, EG. Cena 21.000
eura
P-64 m2, Stari Autoprevoz,
visoko prizemqe. Cena
39.000 eura
P-36 m2 sa CG, u blizini
Hotel Morave, 3. sprat.
P-44 m2, Nemawina ulica, 4.
sprat, CG, cena 26.500 eura
P-61 m2, centar, Amixina
ulica, 1. sprat.
P-55 m2, Avenija 2, prizemqe,
CG,. Cena 31.000 eura
P- 69 m2 kod Medicinske
{kole, 3. sprat. Cena 35.000
eura
P-63 m2 kod [kole F.
Filipovi}, 3. sprat. Cena
28.000 eura
P-27 m2 u centru grada.
P-41 m2 na Qubi} Keju.
P-60 m2, Alvaxinica, fa-
sadna cigla, CG, lift, inter-
fon. Cena 38.000 eura
032/222-552
064/158-93-63
064/673-2-969
^a~ak, Vojvode Stepe 46
KU]E:
P=56 m2 + 12 m2, na 2,5 ara placa, kod
Slobode, renovirana, cena: 22 000 eura
P=55 m2, Balkanska ulica, cena: 26 000
eura
P=70 m2 + 40 ari, nova, Vidova, cena: 25
000 eura
2 prizemne ku}e na 6 ari placa na
Alvaxinici, cena: 56 000 eura
Seosko doma}instvo u Trnavi sa 60 ari
zemqe, cena: 20 000 eura
P=80+6,5 ari placa, Atenica-do glavnog
puta, cena: 45 000 eura
2 ku}e u odli~nom stawu na 5,10 ari placa,
u blizini Dacove kafane, cena: 48 000 eura
P+Pk-190 m2 + 3 ara placa, Alvaxinica,
cena: 67 000 eura
Ku}a 101 m2 i 2 ara placa u Qubi}u.
Povoqno.
Ku}a P- 200 m2 na 6.5 ari placa u blizini
Slobodinog igrali{ta.
P-300 m2 + pomo}ni objekti sa 11 ari
placa, udaqena 4 km od centra. Povoqno
P-107 m2 sa 6 ari placa, nova ku}a, uda-
qena 10 km od centra. Cena 33.000 eura
IZDAJEM lokale u ulici
Qubi}skoj 50, kod Fakulteta.
Tel. 343-667, 065/ 610-7-999
IZDAJEM poslovni prostor
od 80 m2, strogi centar, pogod-
no za ordinaciju, pekaru,
kancelariju. Tel. 064/ 102-2-
759
IZDAJEM poslovni prostor
od 60 m2 , centar grada. Tel.
225-431
IZDAJEM novoizgra|ene gar-
sowere, u centru Kragujevca,
studentima. Tel. 032/ 372-600,
060/ 337-2-600
MEWAM jednosoban stan sa
CG, 3. sprat, kod {kole
Dragi{e Mi{ovi}, za ve}i
stan uz doplatu, na sli~noj
lokaciji. Tel. 064/ 158-9-363
MEWAM stan od 64 m2, 1.
sprat, CG, kod Parka, za odgo-
varaju}i u Beogradu. Tel. 063/
844-2-791
MEWAM stan u ulici
Sin|eli}evoj , za ku}u. Tel.
065/ 641-4-140
PLACEVI
PRODAJEM plac od 8 ari,
Zlatibor - Vodice. Povoqno.
Tel. 063/ 745-0-760
PRODAJEM placeve. Tel.
064/ 118-8-485
PRODAJEM plac od 10 ari,
mo`e i 5 ari, voda, brvnara,
kameni most Trbu{ani. Tel.
060/ 754-5-011
PRODAJEM plac od 1 ha u
Prislonici, 500 e/ ar, pored
asfaltnog puta, za proiz.hale
i magacinski prostor.
Dostupna sva infrastruktura.
Tel. 063/ 691-761
PRODAJEM plac u
Industrijskoj zoni, iza
Dominga. Tel. 069/ 248-5-195
PRODAJEM plac od 1 ha u
Prislonici, 500eura/ar (nije
fiksna cena), pored asfaltnog
puta, pogodan za proizvodne
hale i magacinski prostor,
dostupna sva infrastruktura.
Telefon 063/691-761,032/342-
190.
PRODAJEM imawe i 2 ku}e u
Pakovra}u, blizu ^a~ka. Tel.
064/ 196-4-705
IZDAJEM plac od 15 ari sa
objektom od 80 m2, u
Parmencu. Tel. 064/ 250-7-493
PRODAJEM plac od 15 ari u
Miokovcima, sa objektom od
10 m2, ima struja i voda. Cena
1.700 eura. Tel. 063/ 843-0-214
PRODAJEM plac od 63 ara, u
Prislonici, Vasovi}a kosa.
Tel. 032/ 554-9-204
PRODAJEM plac 10, 99 ari u
Preqini, dostupna sva infra-
struktura, cena 5500 eura.
Telefon 063/691-761,032/342-
190.
PRODAJEM plac od 5 ari, u
^a~ku, kod Trnavske reke. Tel.
060/ 600-3-323
PRODAJEM plac od 60 ari u
Preqini. Tel. 032/ 341-867,
065/ 517-4-957
PRODAJEM 4 ara placa sa
vikendicom na jezeru u Kni}u.
Tel. 064/545-8-989
PRODAJEM plac od 44 ara u
Trnavi kod {kole, dostupna
sva infrastruktura, cena 300
eura/ar. Telefon 063/691-761,
032/342-190.
PRODAJEM povoqno livadu
od 40 ari, u Rtarima. Tel. 064/
124-1-806
PRODAJEM plac od 4 ara, na
Suvom Bregu. Tel. 032/ 554-9-
204
PRODAJEM plac od 5,5 ari u
Atenici, sa ozidanim teme-
qom povr{ine 100m2 i
gra|evinskim materijalom
(6000 blokova, armatura), ima
gra|evinsku dozvolu i pro-
jekat. Cena 36000 eura. Tel.
063/ 691-761, 032/ 342-190.
PRODAJEM parcelu u
Mr~ajevcima od 2.3 hektara.
Tel. 062/ 260-556
PRODAJEM plac od 30 ari u
Kulinovcima iznad hale
“Kolos”. HITNO I POVO-
QNO. Tel. 064/ 384-0-198
PRODAJEM placeve od 4 ara
i 30 ari, u Trbu{anima. Tel.
061/ 110-5-134
PRODAJEM parcelu od 30
ari , na putu za Gu~u. Na placu
ima voda i struja. Tel. 032/
366-163
PRODAJEM plac od 5 ari uz
asfalt, ima struja i voda , na
Topalovom Brdu. Tel. 064/ 335-
1-637
PRODAJEM plac od 5.5 ari,
u Qubi}u. Tel. 061/ 111-6-439
PRODAJEM plac od 25 ari.
Tel. 064/ 471-7-483
PRODAJEM plac od 23,32 ara
u Trnavi, dostupna sva infra-
struktura, cena 15000 eura.
Telefon 063/691-761, 032/342-
190.
RAZNO
PRODAJEM fotequ za
masa`u, pru`a veliki broj
kombinacija masa`a, kontrola
preko daqinskog. Pogodna sa
welnes i fitnes centre, kao i
salone lepote. Tel. 064/ 945-6-
205
PRODAJEM gara`u od 15.5
m2 u zgradi, ulica Mila
Ivkovi}a 4. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM {poret na drva
Alfa, malo kori{}en. Tel.
064/ 164-3-319
PRODAJEM pe}” Kraqicu” u
dobrom stawu. Cena50 eura.
Tel. 064/ 134-1-239
PRODAJEM {poret na drva
marke Smederevac. Tel. 060/
550-0-525
PRODAJEM elektri~ni
{poret. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM ma{inu za ve{.
Tel. 063/ 844-2-791
34 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
PRODAJEM dve ve{
ma{ine. Tel. 064/ 164-3-319
PRODAJEM ma{inu za
{ivewe marke “ Singer”. Tel.
064/164-3-319
PRODAJEM ma{inu za
{ivewe “ Bagat - Danica “.
Tel. 060/ 418-3-333
PRODAJEM ma{inu za
sudove . Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM ve}i fri`ider.
Tel. 064/ 164-3-319
PRODAJEM {iva}u ma{inu
Nikoleta, sa dodacima za vez,
kao nova. Cena 50 eura. Tel.
064/ 134-1-239
PRODAJEM belu pamu~nu
kvalitetnu ~ipku, {irine 5
cm. Tel. 371-685
PRODAJEM prenosive
dvori{ne su{ilice za ve{.
Tel. 374-125, 064/ 294-2-141
PRODAJEM polovne gume
13- ice, i 14-ice. Tel. 060/
550-0-525
PRODAJEM `ensku krznenu
{ubaru, nova. Tel. 371-685
PRODAJEM tezgu i police
za trgovinsku radwu. Tel.
032/ 371-685
PRODAJEM polovnu stolar-
iju. Tel. 060/ 018-0-410
PRODAJEM dva nova drvena
sobna prozora sa ukrasnim
lajsnama. Cena 10.000 dinara.
Tel. 065/ 216-1-345
PRODAJEM povoqno polov-
na prozorska krila i plotove
vrata, raznih dimenzija. Tel.
032/ 334-346, 065/ 333-4-346
PRODAJEM polovnu stolar-
iju sa duplim krilima i alu-
minijumskim roletnama. Tel.
032/ 334-218, 064/ 201-8-845
PRODAJEM kosa~icu na
struju. Tel. 064/164-3-319
PRODAJEM me{alicu, diza-
licu i gra|evinski elektro
orman. Tel. 064/ 230-4-202
PRODAJEM prskalicu za
vo}e. Tel. 060/ 018-0-410
PRODAJEM krompir za
ishranu sviwa. Tel. 543-3-215
PRODAJEM korpu za vagu,
za merewe stoke. Tel. 556-1-
495
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogreva.
Li~na izrada. Tel. 065/ 590-0-
651, 032/ 391-964
PRODAJEM kompresor Prva
petoletka Trstenik, boca od
120 litara. Tel. 063/ 118-3-
333
PRODAJEM satelitski
tawir sa motorom i pozi-
cionerom. Tel. 063/ 749-4-846
PRODAJEM fotequ
“Mojca”. Tel. 060/ 346-3-990
PRODAJEM polovan bra~ni
krevet sa jogi du{ecima. Tel.
063/ 844-2-791
PRODAJEM drva za ogrev,
cerovina i grabovina. Tel.
061/ 291-6-355
PRODAJEM suva vo}na drva.
Tel. 556-1-495
PRODAJEM ve}u koli~inu
drva za ogrev, vrlo povoqno.
Tel. 060/ 661-8-835
PRODAJEM gra|u od smreke,
odli~no za krovne konstruk-
cije. Tel. 5561-495
PRODAJEM postoqe za sun-
cobran. Tel. 064/ 294-2-141,
032/ 374-125
PRODAJEM prikolicu za
putni~ki auto. Tel. 062/ 755-
020
PRODAJEM ~etvorodelni
regal. Tel. 064/ 272-0-585
PRODAJEM o~uvan regal.
Cena po dogovoru. Tel. 064/
455-9-243
PRODAJEM o~uvan garder-
ober 300/170. Tel. 064/ 166-7-
767
PRODAJEM drvenu ukrasnu
vitrinu. Tel. 032/ 371-685
PRODAJEM trpezariju od
punog drveta. Tel. 060/ 346-3-
990
PRODAJEM dva kau~a i dve
foteqe. Tel. 064/164-3-319
PRODAJEM dve kante bitu-
mena. Tel. 032/ 374-125
PRODAJEM traktorsku
prikolicu . Tel. 065/ 207-4-
383
PRODAJEM traktorsku
korpu . Cena 150 eura. Tel.
066/ 910-9-889
PRODAJEM vaqak za trak-
tor IMT. Tel. 060/ 661-8-835
PRODAJEM TA pe} Elind,
3.5. Tel. 063/ 844-2-791
PRODAJEM stre~ foliju, 5
kg / 900 din. Mo`e pla}awe i
preko ra~una. Tel. 032/ 382-
518, 061/ 111-6-439
AUTOMOBILI
- PRODAJA
PRODAJEM Opel Kadet
Suzu 1.3, 89-go godi{te.
Registrovana do juna
2014.godine. Tel. 060/ 036-7-
820
PRODAJEM Golf 1, 81.
godi{te, registrovan do janu-
ara 2014, 1300 cm3, plin, bez
atesta. Fiksna cena 350 eura.
Tel. 062/ 360-880
PRODAJEM Zastavu 101
Skala 55, 2004. godi{te, sa
ugra|enim plinom. Tel. 060/
349-8-490
PRODAJEM Renault Lagunu
, 2003. godi{te, 1.9. DCI kar-
avan, u dobrom stawu, mo`e
zamena. Tel. 060/ 418-3-333
USLUGE
USLUGE ~i{}ewa poslovnog
i stambenog prostora,
izuzetno kvalitetno i povo-
qno. Tel. 062/ 856-0-561
USLUGE cepawa i strugawa
drva. Povoqno. Tel. 064/ 444-
3-163
USLUGE popravke le|nih
bakarnih prskalica,
brenta~a, plasti~nih
prskalica, mu{tika, preki-
da~a i dizni. Tel. 064/ 120-6-
572
USLUGE zavarivawa gusa i
aluminijuma. Tel. 069/ 870-5-
061
USLUGE ure|ivawa zelenih
povr{ina. Tel. 063/ 313-390
USLUGE ko{ewa i
ra{~i{}avawa svih vrsta
zaraslih i zapu{tenih trav-
natih povr{ina. Tel. 065/
458-6-162
USLUGE ~uvawa Va{eg dete-
ta. Tel. 062/ 211-827
IZRADA kotlovskih indus-
trijskih oxaka , i ostali
bravarski radovi. Tel. 066/
910-9-889
IZRADA traktorskih korpi
po `eqi. Tel. 066/ 910-9-889
IZRADA ma{inskih cement-
nih ko{uqica, izvo|ewe gip-
sanih radova, postavqawe
zvu~ne, termo i hidroizo-
lacije. Izvo|ewe svih beton-
skih radova. Tel. 064/ 615-2-
763
BRAVARIJA, gus, alumini-
jumsko zavarivawe. Tel. 066/
910-9-889
NAJPOVOQNIJE kwigov-
odstvene usluge. Tel. 064/ 196-
4-705
OZBIQNA, odgovorna `ena
nudi pomo} u ku}i, negu star-
ih bolesnih osoba i dece.
Tel. 066/ 075-957, 824-500
OZBIQNA `ena, sa
iskustvom vaspita~a nudi
uslugu ~uvawa dece. Tel. 064/
102-2-759
POMA@EM Va{oj deci
pred{kolskog i {kolskog
uzrasta, ni`ih razreda u
savladavawu gradiva, u~iteq.
Tel. 064/ 255-1-520, 032/ 332-
664
RAD SA decom pred{kolskog
i {kolskog uzrasta do 4.
razreda, dipl. u~iteq. Tel.
064/ 077-900
DAJEM nov~ane pozajmice sa
ili bez zaloga, uz sudsku
overu ugovora. Tel. 062/ 144-
2-818
USPE[NO le~im hemoroide
~ajevima. Tel. +382563467
ZAPOSLEWE
POTREBNI gra|evinski
majstori, vi{e profila, za
rad u Austriji. Tel. 062/ 146-
5-949
POTREBNI ugostiteqski
radnici, za rad u srpskom
restoranu u Austriji. Tel.
062/ 146-5-949
FRIZERSKOM SALONU
potrebna radnica sa
iskustvom. Tel. 060/ 358-6-710
Jedan od osniva~a De-
mokratske stranke u
^a~ku i wen dugogo-
di{wi ~lan Slobodan
Boban Bojovi} preminuo
je 29. avgusta, u 58. godi-
ni `ivota.
Ro|en je 1955. godine u
^a~ku, gde je zavr{io
osnovnu {kolu i gimna-
ziju. Radni vek zapo~eo je
po~etkom osamdesetih
godina u “Grafoprome-
tu”, odakle je oti{ao i u
penziju 2003. godine. Deo
svog `ivota posvetio je
radu u nevladinoj orga-
nizaciji CESID, gde je
bio koordinator za Mo-
ravi~ki okrug. Kao de-
mokrata je bio potpuno
posve}en radu stranke.
Zalagao se za po{tovawe
na~ela socijaldemokra-
tije, bio je humanista i
borac za slobodu medija. Pored
strana~ke aktivnosti, u~estvo-
vao je i u drugim sferama dru-
{tvenog `ivota.
Kao {to wegovo ime zna~i -
bio je SLOBODAN, ali se nije
time zadovoqavao, ~ini se da je
uvek iznova i iznova poku{avao
da pomeri granice slobode. Bio
je uvek za korak mla|i od svog
vremena.
U strana~kom `ivotu mu je iz-
nad svega bila va`na debata i
razmena mi{qewa, a ne funkcije.
Zato se, verovatno, uz osmeh, ~e-
sto predstavqao kao ponosni
~lan Debatnog kluba DS-a. Jer,
debatni klub je ~inio jutra smi-
slenijim i tolijim, Debatni
klub je mesto gde su neistomi-
{qenici prijateqi koji pletu
zajedni~ke uspomene.
Kao i prethodnih 20 godina, i
posledwi ovozemaqski dan po-
svetio je Demokratskoj stranci i
proveo ga u dru`ewu i razmeni
mi{qewa sa svojim demokratama.
Verovao je da svakoga dana mora-
mo raditi i delovati, kako bi
nas sa~ekalo neko boqe sutra.
Kao pravi demokrata, bio je uvek
spreman da pomogne, da se dru`i
i ulo`i svoje vreme, kako bi na-
{a deca boqe i kvalitetnije `i-
vela.
Bobanovim odlaskom ^a~ani
su ostali siroma{niji za jutar-
we tople, nasmejane susrete, ~a-
~anska pijaca za jednog vedrog ~o-
veka na bicikli, uvek spremnog
za {alu, ali i ozbiqnu polemiku,
a Demokratska stranka, prven-
stveno bez prijateqa, ali i jed-
nog od najprepoznatqivijih ~la-
nova.
Demokratska stranka ^a~ak
IN MEMORIAM
Uprisustvu brojne rodbine, prijateqa i fru-
la{a iz ^a~ka i okoline, u ponedeqak, 2.
septembra 2013, na grobqu u Viqu{i, sahra-
wen je Obren Radi~evi}, majstor frule, koji se po-
sebno proslavio svirawem na dvojnicama. Utihnuo
je u 74. godini `ivota, posle kra}e bolesti, koju ni-
je uspeo, kao frulu i dvojnice {to je, da obuzda...
On je, ina~e, ro|en u Viqu{i, 1939. godine, gde
je, od rane mladosti, i po~eo da druguje s frulom. A
ni frulu, ni dvojnice, nije odvajao od usta, sve dok
ga bolest nije sasvim ophrvala. Dok je svirao, sav je
bio u pokretu, kao da se pripremao da poleti za
frulinim jekom. Govorio je: “Za mene je va`no da se,
dok sviram, kre}em nekim delom tela. Da li noga,
da li glava, da li celo telo... ne{to mora da se po-
vija... Kad to ne bih radio, ja bih ispao iz ritma!”
Obrenovih tragova ima i u {tampi, i u elek-
tronskim medijima, u brojnim monografijama i
leksikonima. Me|u nebrojenim poklonicima i po-
sve}enicima fruli, pogotovu! Svi }e pamtiti ne
samo jek wegove frule i dvojnica, ve} i wegovu po-
slovi~nu dobrodu{nost, ne`nost, predusretqi-
vost... Zapamtili su ga i brojni putnici iz autobu-
sa ~a~anskog “Autoprevoza”, u kome je i penziju ste-
kao kao kondukter. U lokalnim novinama je, jednom,
o wemu, zabele`eno i ovo:
“Doga|alo se, za mnoge iznenada: u gradskom au-
tobusu u ^a~ku, glasne se frula. Glasnu dvojnice.
Putnici se zgledaju: muzika se ne ~uje iz radio-apa-
rata, ve} sa mesta konduktera. Starijima srce zai-
gra. Sete se mladosti, prela i moba, prole}nih ura-
naka i obetinskih sastanaka. Mla|i su znali: muzi-
cira wihov Obren Radi~evi}. Ogroman, a muzika -
umilna...Muzicirao je tako sve do odlaska u penzi-
ju...”
Od Obrena Radi~evi}a, stihovima posve}enim
wemu i fruli, najpre su se oprostili pesnici i we-
govi dugogodi{wi prijateqi Dragan Ugar~ina i
Petar Novitovi}. Pored Radi~evi}evog odra,
opro{tajno slovo izgovorio je i kwi`evnik Rado-
van M. Marinkovi}...
Ukazuju}i na pamtqive umetni~ke domete Obre-
na Radi~evi}a svirkom i na fruli i na dvojnicama,
Marinkovi} je, tom prilikom, posebno naglasio:
“... Svirao je sebi i drugima. Sebi - da srce raz-
igra, drugima - da du{u oplemeni. Svirao izvornu
muziku, pa i nije ~udno {to je na frula{kom sabo-
ru u Prislonici, uz druge, dobio nagradu, koja je
nosila ime legendarnog srpskog frula{a Save Je-
remi}a. Na tom saboru pobe|ivao je vi{e puta, pa je
progla{en za majstora frule, a na Desetom saboru -
za dvojni~ara decenije!
Muzicirao je na brojnim saborima narodnog du-
hovnog tvora{tva. Na Draga~evskom saboru truba-
~a u Gu~i, u poqskim gradovima Bjalsko/Bjala, @i-
vjec, Krakov, u ^e{koj, Nema~koj. Nigde bez melo-
dija pesama: Oj, Moravo, moje selo ravno, Tekla reka,
Ej, ~ija frula...
Muzika wegovih dvojnica, dvojne frule, razga-
qivala je qubavqu svakog. U tome mu niko od dvoj-
ni~ara nije bio ravan u zemqi Srbiji...”
Od ve~itog saborca uz frulu i dvojnice, od
Obrena Radi~evi}a, svirawem wegovih najomiqe-
nijih narodnih pesama i kola, oprostili su se i ~a-
~anski majstori frule, koji su s wim, i frulama,
decenijama ve}, krstarili zavi~ajem, Srbijom i
svetom...
Miladin Vukosavqevi}
SLOBODAN BOBAN BOJOVI]
NA GROBQU U VIQU[I, SAHRAWEN OBREN RADI^EVI],
MAJSTOR FRULE I DVOJNICA
UTIHNULE
OBRENOVE DVOJNICE
^ITUQE
Dana 19. septembra 2013. navr{ava se
GODINA DANA od smrti na{eg dragog
KIKOVI]
DU[ANA
KEPA
Dana 9. 9. 2013. navr{ava se SEDAM GODINA od
kako nas je napustio na{ dragi
suprug, otac, svekar i deda
SLOBODAN
PANTOVI]
Pro{lo je 40 dana od kada nije sa nama na{a
ANA
Hvala ti za bezbri`no detiwstvo, za sve nau~ene
pesme i igre, za sve igra~ke, lukove i strele...
Bio si najboqi deda na svetu.
BOJANA i MARKO
16332
IVAN
VU^KOVI]
1936 - 2013
POSLEDWI POZDRAV
dragom suprugu, ocu, dedi i svekru
Hvala za lepe, zajedni~ke godine...
Tvoji: supruga GROZDANA, sinovi ALEKSANDAR
i BRATISLAV, unuci MATIJA i FILIP
i snaja TATJANA.
16334
STEVANU
MI[U
MIHAILOVI]U
POSLEDWI POZDRAV
dragom prijatequ
BOBANU
Svima }e nam nedostajati dru`ewe sa tobom.
Tvoja
DEMOKRATSKA STRANKA
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 35
Voqeni nikada ne umiru jer `ive u srcima onih koji
ih vole.
TVOJI: supruga PERSIDA, }erke DANIJELA,
MIRA, NATA[A i unu~ad.
Se}amo ga se sa qubavqu i
po{tovawem.
TVOJI: supruga DOBRILA, sinovi VLADAN
i ZORAN, snaje ZORICA i GORDANA, unuke ANA,
MILICA i MARIJA i unuk MARKO.
46333
Po~ela je nova {kolska godina,
a prazna klupa u kojoj te nema
budi uspomene na tvoj osmeh i vedri lik.
Osta}e{ u na{im se}awima.
Tvoji: u~iteqica Slavica, Mina, Danijela,
An|elina, @eqko i Lazar.
16330
Sa dubokim bolom i tugom, obave{tavamo
da je na{ dragi
preminuo 29. avgusta
u svojoj 77-oj godini `ivota.
Bio je najboqi suprug, otac,
deda i pradeda na svetu.
Hvala ti za qubav, toplinu, zagrqaj i lepu re~.
Posebna zahvalnost osobqu mu{ke Hirurgije
^a~anske bolnice.
WEGOVI NAJMILIJI
46866
IVAN
VU^KOVI]
1936 - 2013
^ITUQE
9. 3. 2012 - 9. 9. 2013.
VLADISAV VUKOVI]
BATO
U subotu 7. septembra navr{avaju se TRI GODINE
od kako nije sa nama na{a draga
Ni vreme koje je pro{lo, ni vreme koje dolazi ne}e
umawiti tugu, prazninu i bol. Ponosni smo {to smo te
imali.
TVOJI NAJMILIJI
46329
KATA
PETROVI]
iz Mr~ajevaca
TOMISLAVA ]IRI]A
iz Gorwe Gorevnice
POSLEDWI POZDRAV
na{em
SLOBODANU BOBANU
BOJOVI]U
(16. 12. 1955 - 29. 8. 2013)
Najvoqeniji nikad ne umiru.
Nastavi}e{ da `ivi{ u na{im srcima i uspomenama.
Tvoje DRAGANA i MAJA
POSLEDWI POZDRAV
voqenom ocu
SLOBODANU BOJOVI]U
1955 - 2013
ZAUVEK ]E[ BITI U MOM SRCU.
MARKO
OGLASI I ^ITUQE
PRIMQENI DO
SREDE DO 12 SATI
BI]E OBJAVQENI U
PETAK OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
36 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
TU@NO SE]AWE
[est godina `ivi{ kroz
najlep{e uspomene, beskrajno voqen, uvek prisutan u
na{im mislima. Nismo te zaboravili i nikad ne}emo.
Zahvalni za sve {to si u~inio za nas.
Ta{ta VUJA i svastika SLAVICA sa decom.
46331
MI[KO
VASIQEVI]
U ponedeqak, 9. septembra 2013. navr{ava
se 20 GODINA, od smrti dragog
Ispunio si nam `ivot qubavqu,
nesebi~no{}u, po`rtvovawem za druge.
Ostao si da `ivi{ u duhu i srcu nas i
posle smrti. Hvala ti za sve.
Od }erki NADE i DU[ICE sa decom
48871
TOMISLAVA ]IRI]A
iz Gorwe Gorevnice
U ponedeqak, 9. septembra 2013.
obave{tavam rodbinu i prijateqe da
se navr{ava 20 GODINA od smrti
S tugom i qubavqu supruga ANICA
48871
Ni vreme koje prolazi ne mo`e da umawi veliku tugu
nastalu tvojim odlaskom.
Uvek tvoji
MIRKA, MILICA i JOVANA
46330
SLOBODAN BOJOVI]
1955 - 2013
POSLEDWI POZDRAV
dragom bratu
DU[AN, MIRA, QIQA i MILENA
16329
SLOBODANU - BOBANU
BOJOVI]U
Hvala za nasmejane dane, za
nesebi~nu qubav i podr{ku.
MARTA
^ITUQEPETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 37
Dragi brate i ujko,
VEROQUB
RAKETI]
1939 - 2012
Po dobroti }emo te pamtiti, s ponosom pomi-
wati, od zaborava ~uvati i uvek voleti.
Sestra VERA i sestri~ine CECA i SLA\A
46864
Navr{avaju se tu`ne godine od smrti na{ih dragih
Va{i likovi }e biti uvek prisutni me|u nama, nesebi~na qubav i plemenitost
pleni}e na{a srca.
^uva}emo zajedni~ke uspomene u najdubqem kutku na{ih du{a, a se}awe na vas bi}e
postojanije od naj~vr{}e granitne stene.
PORODICE: PETROVI], BRAJKOVI], MILANOVI] i JOJI]
16324
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo u ponedeqak, 9. septembra
2013. godine u 16 ~asova davati
TRINAESTOGODI[WI POMEN
na{em dragom
MARKU KOVA^EVI]U
16. 9. 1996 - 9. 9. 2013.
S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na na{eg dragog MAKIJA!
Majka VERICA, otac SAVO, brat LUKA, ujak VLADICA,
bake CICA i BRANA i deda MILISAV.
16322
Godina dana tuge i bola od kako nije sa nama na{
dragi i voqeni
VEROQUB RAKETI]
7. 9. 2012 - 7. 9. 2013.
Hvala ti za sve lepe trenutke koje smo proveli zajedno, za svu radost i
sre}u koje si uneo u moj `ivot i `ivote svih oko sebe.
Bio si divan suprug, otac, deda, brat i prijateq. @elim da zna{ da }e{
uvek biti u mom srcu i da }u ~uvati uspomenu na tebe.
Tvoja DARA
46865
Pro{la je GODINA DANA
od kako nije sa nama na{ voqeni
VEROQUB RAKETI]
7. 9. 2012 - 7. 9. 2013.
Hvala ti za svu qubav pa`wu i ne`nost koje si nam poklawao celog
`ivota.
Bio si na{a vodiqa, na{ ponos i oslonac.
Mnogo smo te voleli.
Jako nam nedostaje{.
TVOJI sinovi VLADIMIR i IVAN sa porodicama.
46865
PETRIJE
PETROVI]
7.9.2011 -7.9.2013.
LELE
MILANOVI]
11.9.2005 - 11.9.2013.
ROMANA
BRAJKOVI]A
15.9.2000 - 15.9.2013.
^ITUQE38 PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE
SE]AWE
5. 9. 2001 - 5. 9. 2013.
JOVAN M. URO[EVI]
IN MEMORIAM
ZAGORKA STOJI]
(ro|ena Vuki})
7. 9. 2006 - 7. 9. 2013.
Dana 9. 9. 2013. navr{ava se [EST GODINA
od smrti na{eg dragog
SRE]KA - MI[KA
VASIQEVI]A
Dana 6. septembra navr{ava se 15 godi-
na od smrti na{eg dragog supruga i oca
S po{tovawem i qubavqu ~uvamo
te u na{im mislima i srcima zauvek.
Supruga RADICA, k}erka
SUN^ICA i sin SLOBODAN.
upl.
QUBI[E
STEFANOVI]A
Sa dubokim po{tovawem i bolom opra{tamo sa od svoga prijateqa
Slobodana - Bobana Bojovi}a
1955 - 2013.
Dragi Bobane, pamti}emo te kao istinskog borca
za demokratiju i napredak ^a~ka.
Nedostaja}e nam tvoja plemenitost, smirenost i qubav
koju si gajio prema svim qudima.
Bog da ti du{u prosti i neka ti je laka zemqa ~a~anska.
Velimir Ili}, Velimir Stanojevi} i Miroslav Marki}evi}
fak.
U subotu, 7. septembra 2013. godine u 13 ~asova obavi}emo
^ETRDESETODNEVNI POMEN na{oj dragoj
NADI MILO[EVI]
Uvek }emo se se}ati tvog divnog lika i tvoje neizmerne dobrote.
Zauvek }emo te nositi u na{im srcima.
O@ALO[]ENI:
porodica, rodbina i prijateqi
16333
SE]AWE
DESANKA DESA
URO[EVI]
9. 9. 1991 - 9. 9. 2013.
Dana 7. 9. 2013. godine, navr{ava se
40 dana od smrti
Sa velikom qubavqu, po{tovawem i
tu`nim se}awem ~uvamo te u na{im srcima.
Tvoja }erka MILKA sa porodicom
16325
GEORGINE STANI]
iz Kuki}aDraga na{a mama, mnogo godina je
pro{lo od tvoga odlaska, ali tvoja
dobrota i plemenitost `ivi u se}awu
tvoje dece za koju si bila i ostala velika majka.
Tvoja deca Dragan, An|a, Olgica i Qiqa sa porodicama.
16310
Godine prolaze, ali bol i tuga za tobom su sve ve}i.
Ostavio si dubok trag u na{im srcima.
Sa ponosom te pomiwemo.
Tvoji: supruga DRAGICA, sinovi MILOVAN
sa porodicom i DRAGAN.
Volimo, se}amo se i pamtimo samo onaj deo ve~nosti,
koliko traju na{i `ivoti.
WENI:
ANDRIJA, MILAN, SA[A, JASNA i MAJA
NEDOSTAJE[ NAM.
TVOJA DECA
46332
^ITUQE
12. septembra se navr{ava ^ETRDESET DANA
od kako nisi sa nama
ZORICA GABOROVI]
PETAK 6. SEPTEMBAR 2013. GODINE 39
Navr{ava se [EST MESECI
od smrti na{e drage
RAJKE \UKOVI]
U subotu 07. 09. 2013. dava}emo GODI[WI POMEN
na{em dragom ocu, dedi
SIMO
JOVANOVI]
iz Gorwe Gorevnice
10. septembra 2013. godine, navr{i}e se 33 GODINE
od kada nije sa nama na{ brat
MILORAD
MILO[EVI]
MIKO
PETOGODI[WI POMEN
8. 9. 2008 - 8. 9. 2013.
S qubavqu ~uvamo uspomenu na
tebe.
TVOJI NAJMILIJI:
supruga RADA, }erke MIRJANA i SNE@ANA,
zetovi, unuci i praunuci.
16279
BO@O
BO[KOVI]
Dana 10. 9. 2013. god. navr{ava se 40 tu`nih dana
od smrti voqenog nam
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo toga dana
u 11 ~asova odr`ati parastos na Dragi}evi}a grobqu
u Loznici.
PORODICA
DRAGOSLAVA
@IVANOVI]A
U utorak 10. 9. 2013. navr{ava se
40 dana od smrti na{e drageDana 10. 9. 2013. navr{ava se 40 dana
od kada vi{e nije sa nama
MILUNKA MICA
PETROVI]
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
Uvek }emo te se se}ati i ne}emo te zaboraviti.
Tvoje kom{inice JELA i MILESA
16327
Toga dana na ~a~anskom grobqu u 12 sati
dava}emo ^ETRDESETODNEVNI POMEN.
Zauvek u na{im mislima s tugom i qubavqu ~uvamo te od zab-
orava.
TVOJI NAJMILIJI: MIROSLAV i MIRJANA
sa porodicama.
MILUNKE MICE
PETROVI]
iz ^a~ka
S qubavqu i ve~nom tugom, uspomenu na tebe ~uvaju:
sestre GORDANA i RADMILA sa porodicama.
46865
@ive}e i daqe u srcima wegovih najmilijih.
Sin BRANKO i unuka SLA\ANA sa porodicama.
16326
Sa velikim bolom i tugom obave{tavamo rodbinu i prijateqe da se na{im dragim i voqenim,
navr{ava
GODINA DANA
BLAGOMIRCI
RADOVI]
SLAVKA
RADOVI]A
a 1. septembra 2013. navr{ilo
se 16 GODINA od smrti
U subotu 7. septembra u 14 ~asova na grobqu u Mr~ajevcima obavi}emo GODI[WI POMEN.
S qubavqu i ponosom uspomenu na Vas ~uvaju Va{i najmiliji.
PORODICA RADOVI]
16323
Veliko hvala za sve lepe trenutke, pa`wu i qubav
koju si nam nesebi~no pru`ala.
Nedostaje nam tvoja podr{ka i saveti.
TVOJI NAJMILIJI: suprug MO[O i }erke
MILKA i QIQA sa porodicama.
46863
MARKETING
032/342-276
Jesi li se odmorila
tugo moja?
Patwu s ~ela otklonila,
brigo moja?
Jel' smrt lak{a od `ivota,
sejo mila,
jel' pravedni, napa}eni
boqe di{u?
Moj heroju, nevi|eni, sa o~ima sjajnih zvezda!
Veseqaku i lepoto!
Nama uvek mila, draga.
Volimo Te mnogo, mnogo!
S qubavqu sestra QIQA i sin NIKOLA
16278
Dana 5. septembra 2013. godine, navr{ilo se
DVE GODINE kako se upokojio
Sa velikom qubavqu i tu`nim se}awem, ~uvamo te od
zaborava.
Po~ivaj u miru.
TVOJI: }erka DRAGANA, unuka SARA i zet DEJAN.
16331
SLAVI[A
^VRKI]
1957 - 2011.
iz Mr~ajevaca