5D XQRYRGVWYR 5HYL]LMD L )LQDQFLMH PRILOG UZ RRiF br. … · 5D XQRYRGVWYR 5HYL]LMD L)LQDQFLMH...

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

7/1

5.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.; Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.

Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna .....................................................................................3

JAVNE FINANCIJEKatarina BROZIĆ PUČEK, dipl. oec.; Andrea KOCELJ, mag. oec.

Dodatne mjere fiskalne konsolidacije za 2015. godinu ......................................................................................9

JAVNA NABAVAAnte LOBOJA, dipl. iur.

Sukob interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi ..................................................................................... 11

Zoran VUIĆ, dip. iur.Ostvarivanje pravne zaštite u javnoj nabavi pokretanjem upravnog spora ............................................... 18

Davor MIKAC,dipl. oec.Odgovori na pitanja

iz područja javne nabave ........................................................................................................................................ 26

LOKALNA SAMOUPRAVAŽeljka TROPINA GODEC, dipl. iur.

Priroda mandata člana predstavničkog tijela

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave .................................................................................... 33

RADNO PRAVOVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Godišnji odmor za javni sektor .............................................................................................................................. 42

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.Nova osnovica za isplatu jubilarne nagrade u javnom sektoru .................................................................... 49

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2015. SRPANJ2

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.

POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U SUSTAVU PRORAČUNA

Po prvi će se put za razdoblje od siječnja do lipnja 2015. pri-mjenjivati sustav financijskog izvještavanja koji se ponešto razli-kuje od onoga što se primjenjivao za isto razdoblje 2014. kako u pogledu obveznog seta financijskih izvještaja tako i u pogledu sadržaja obrazaca. Rokovi za njihovo podnošenje ostali su ne-promijenjeni u odnosu na rokove koji su se primjenjivali za 2014.

Ključne riječi: proračunsko računovodstvo, lokalna samoup-rava, izvještaj o obvezama

stranica: 3

Katarina BROZIĆ PUČEK, dipl. oec.Andrea KOCELJ, mag. oec.

DODATNE MJERE FISKALNE KONSOLIDACIJE ZA 2015. GODINU

Republika Hrvatska morala je usvojiti dodatne mjere fiskalne konsolidacije učinkom u 2015. godini, stoga su provedene odre-đene mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna te su smanjeni rashodi i povećani rashodi na određenim pozicijama.

Ključne riječi: državni proračun, konsolidacija proračuna, re-strukturiranje

stranica: 9

Ante LOBOJA, dipl. iur.

SUKOB INTERESA PRI SKLAPANJU UGOVORA O JAVNOJ NABAVI

Unutar sustava javne nabave uređen je način sprječavanja sukoba interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi u odno-su na predstavnike naručitelja kojima se smatraju osobe koje su pojedinačno navedene u Zakonu o javnoj nabavi.

Ključne riječi: javna nabava, naručitelj, predstavnik naručitelja, upravljački poslovi, poslovni udjeli

stranica: 11

Zoran VUIĆ, dip. iur.

OSTVARIVANJE PRAVNE ZAŠTITE U JAVNOJ NABAVI POKRETANJEM UPRAVNOG SPORA

Protiv odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim uprav-nim sudom, a postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne na-bave je žurne naravi. U ovom se članku piše upravo o upravnom sporu u vezi s javnom nabavom.

Ključne riječi: javna nabava, ponuditelji, upravni postupak, presude, nadmetanje

stranica: 18

Davor MIKAC,dipl. oec.

ODGOVORI NA PITANJA IZ PODRUČJA JAVNE NABAVE

Ovo je jedna u nizu cjelina kojima se kroz pitanja i odgovore pojašnjavaju prijeporne situacije u području primjene Zakona o javnoj nabavi.

Ključne riječi: javna nabava, sposobnost gospodarskog sub-jekta, dokazi sposobnosti

stranica: 26

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur.

PRIRODA MANDATA ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Pitanja u vezi s lokalnim izborima, odnosno izborima za čla-nove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave i izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika uređena su posebnim zakonom. Navedenim su Zakonom regulirana i pitanja koja se odnose na početak mandata članova predstavničkih tijela, nespojivosti istodobnog obnašanja dužnosti za članove predstavničkih tijela koje se proširuju, detaljnija razrada pitanja mirovanja mandata i zamjenjivanja člana predstavničkog tijela te druga pitanja.

U ovom su članku dani odgovori na određena pitanja koja se odnose na prirodu mandata člana predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te obnašanje duž-nosti predsjednika predstavničkog tijela.

Ključne riječi: lokalna samouprava, izbori, predstavničko ti-jelo, mirovanje

stranica: 33

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

GODIŠNJI ODMOR ZA JAVNI SEKTOR

Iako nije sporno pravo na godišnji odmor službenika i na-mještenika u državnim službama te službenika i namještenika u javnim službama, ono se u ponekim okolnostima utvrđuje na različit način u odnosu na ostale sektore.

Uz pojašnjenje tih razlika, u članku se osvrće i na ograničenja prava na isplatu regresa za 2015. godinu.

Ključne riječi: državni službenici i namještenici, službenici i namještenici u javnim službama, pravo na godišnji odmor, kole-ktivni ugovori, pravilnici.

stranica: 42

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

NOVA OSNOVICA ZA ISPLATU JUBILARNE NAGRADE U JAVNOM SEKTORU

Za državne službenike i namještenika te službenike i namje-štenike u javnim službama (službenike i namještenike u javnim službama) promijenjena je osnovica za izračun svote u vezi s pra-vom na jubilarnu nagradu. Ona se vratila svoti koja je izvorno utvrđena u odgovarajućim kolektivnim ugovorima, 1.800,00 kn umjesto do sada primjenjivanih 500,00 kn.

U članku se obrađuje ta promjena uz pojašnjenje ostvarenja prava na jubilarnu nagradu.

Ključne riječi: javni sektor, jubilarne nagrade, osnovica, kole-ktivni ugovor

stranica: 49

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2015.SRPANJ 3

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec.

UDK 336.1

Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna

Po prvi će se put za razdoblje od siječnja do lipnja

2015. primjenjivati sustav financijskog izvještava-

nja koji se ponešto razlikuje od onoga što se primjenjivao

za isto razdoblje 2014. kako u pogledu obveznog seta fi-

nancijskih izvještaja tako i u pogledu sadržaja obrazaca.

Rokovi za njihovo podnošenje ostali su nepromijenjeni u

odnosu na rokove koji su se primjenjivali za 2014.

1. UVOD

Od početka 2015. godine knjigovodstvene eviden-cije provode se prema novom Pravilniku o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu (Nar. nov., br. 124/14., dalje: Pravilnik o proračunskom računovodstvu), s time da se ekonomska klasifika-cija zasnovana na novom Računskom planu primje-njivala već kod izrade proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu.

Zbog izmjena Računskog plana, ali i potrebe za skraćivanjem rokova predaje financijskih izvještaja, također je donesen novi Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov.,br. 3/15.; dalje: Pravilnik o financijskom izvještavanju). Tim se Pravilnikom o financijskom izvještavanju propisuju oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja.

Razdoblja za koja se sastavljaju financijski izvje-štaji ostaju kao i do sada: mjesečno, od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i od 1. siječnja do 31. prosinca odnosno proračunska godina. Financijski se izvještaji i nada-lje predaju instituciji ovlaštenoj za obradu podataka, odnosno Financijskoj agenciji (dalje u tekstu: FINA).

Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. jesu Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS, Izvještaj o obvezama na Obras-cu: OBVEZE i Bilješke.

Podsjetimo da su se svi obveznici sastavljanja i predaje financijskih izvještaja u sustavu proračuna već koristili obrascem: PR-RAS za prvo tromjesečje 2015. godine. Pravilnikom o financijskom izvješta-vanju ukinuo se Izvještaj o prihodima i rashodima proračunskih korisnika koji se sastavljao na obras-cu: S-PR-RAS, a koji su proračunski korisnici sastav-ljali za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna. Počevši od prvog tromjesečja 2015. godine, svi proračunski i izvanproračunski ko-risnici, kao i proračuni, sastavljaju Izvještaj o priho-

dima i rashodima, primicima i izdacima na novom i jedinstvenom obrascu za sve - obrascu: PR-RAS.

Rokovi predaje financijskih izvještaja za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. jesu:

- za proračunske korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i proračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave 10. srpnja 2015.

- za izvanproračunske korisnike državnog pro-računa i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 20. srpnja 2015.

Rok za predaju konsolidiranih financijskih iz-vještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. je 20. srpnja 2015.

S obzirom na novosti u sastavljanju i predaji financijskih izvještaja koje su rezultat primjene novih pravilnika (Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Pravilnika o financijskom iz-vještavanju) očekuju se objava, po prvi put, dviju zasebnih okružnica: 1. Okružnice o predaji finan-cijskih izvještaja proračunskih i izvanproračun-skih korisnika državnog proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. i 2. Okružnice o predaji financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015.

U iščekivanju Okružnica, u nastavu članka daje se pregled obveznika i obveze predaje polugodišnjih financijskih izvještaja u sustavu proračuna s poseb-nim osvrtom na sastavljanje financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (razine 22) zbog značajnih novosti u odnosu na prošlogodišnje izvještaje koji su se sastavljali za isto razdoblje.

2. OBVEZNICI I OBVEZA PREDAJE

POLUGODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Obveznici predaje financijskih izvještaja za raz-doblje 1. siječnja do 30. lipnja 2015. jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pro-računski korisnici i izvanproračunski korisnici. Financijske izvještaje mogu predati isključivo ob-

RAČUNOVODSTVO

wwwwww . . rrrrrrwwwwwwwwwwwwwwwwww.....rrrrrrrrrrrriiiiiiiffffffff.....hhhhhhhhrrrrrrwwwwwwwwwwwwwwwwww.....rrrrrrrrrrrriiiiiiiffffffff.....hhhhhhhhrrrrrr


veznici koji se nalaze na popisu iz Registra prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika objavljenom na internetskim stranicama Ministarstva financija1 (www.mfin.hr Državna riznica Računovodstvo

Proračunsko računovodstvo).

Financijski izvještaji za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015., u skladu s čl. 23. Pravilnika o financijskom izvještavanju, predaju se FINA-i is-ključivo u elektroničkom obliku.

Uz elektronički oblik Referentne stranice pre-daje se njezin ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Za predaju financijskih izvje-štaja u elektroničkom obliku koristi se obrascem s ugrađenim kontrolama objavljen na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr Državna riznica Računovodstvo Proračunsko računovodstvo). Kod preuzimanja financijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju i potpisuju Refe-rentnu stranicu.

Vrlo je bitno da obveznici predaje polugodiš-njih financijskih izvještaja poštuju utvrđene ro-kove predaje.

EUROSTAT, kao ovlašteno tijelo za statistiku Eu-ropske unije, zatražilo je od Ministarstva financija da poduzme sve potrebne radnje kako bi obveznici poštovali rokove predaje financijskih izvještaja jer se tim izvještajima koriste za izradu službene statistike države koja im se dostavlja. Zakonom o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 126/12. i 15/15.) predviđene su novčane kazne za nedostavu, ali i kašnjenje u pre-daji financijskih izvještaja. Optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja sastavljat će u ime Ministarstva financija inspektor proračunskog nadzora ako u po-stupku nadzora utvrdi radnje kojima je ostvaren pre-kršaj, a podnosi ga nadležnom područnom uredu Po-rezne uprave. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodit će nadležni područni ured Porezne uprave.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, ob-veza i rokovi predaje financijskih izvještaja za raz-doblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015.:

ObveznikFinancijski izvještaji

Rok predaje

Predaja

Proračunski korisnici

državnog proračuna

· Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

· Bilješke

do 10. srpnja

· nadležnom razdjelu

· područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)

Jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave


do 10. srpnja

· područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

1 Članak 10.a Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov., br. 128/09. i 142/14.)

ObveznikFinancijski izvještaji

Rok predaje

Predaja



· Izvještaj o obvezama

· Bilješke

do 10. srpnja

· područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

Proračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave



· Bilješke

do 10. srpnja

· jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

· područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE – NOVO!!!)

Izvanproračunski korisnici

državnog proračuna



· Bilješke

do 20. srpnja

· područnom uredu FINA-e (PR-RAS, NT, OBVEZE)

Izvanproračunski korisnici

proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave

· Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima


· Bilješke

do 20. srpnja

· jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

· područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE –NOVO!!!)

Konsolidirani izvještaji

Razdjeli


· Bilješke

do 20. srpnja

· područnom uredu FINA-e (samo PR-RAS)





· Bilješke

do 20. srpnja

· područnom uredu FINA-e (PR-RAS, OBVEZE)

U nastavku se daju detaljnija pojašnjenja uz predaju financijskih izvještaja po skupinama ob-veznika.

Proračunski korisnici državnog proračuna pre-daju do 10. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja, i to:

FINA-i (bez Bilježaka)razdjelu kojem pripadaju prema organizacij-skoj klasifikaciji državnog proračuna.

Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju financij-


ske izvještaje proračunskih korisnika, koji su prema organizacijskoj klasifikaciji u njihovoj nadležnosti; i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj o prihodima i rashodima, pri-mitcima i izdatcima za cjelokupni razdjel.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasifikaciji državnog proračuna klasificiraju kao razdjeli predaju FINA-i konsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2015.

Proračunski korisnici državnog proračuna, kao dio skupa polugodišnjih financijskih izvještaja, ne predaju Izvještaj o obvezama jer se on svaki mjesec predaje razdjelima u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja.

Razdjel ih konsolidira i do 15. u mjesecu predaje FINA-i konsolidirani mjesečni Izvještaj o obvezama.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 10. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke:

nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samoupraveFINA-i (bez Bilježaka).

Novost je da će po prvi put proračunski kori-snici proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave predavati FINA-i uz obra-zac: PR-RAS i obrazac: OBVEZE.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave predaju do 10. srpnja 2015. Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaja o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez Bilježaka).

Novim Pravilnikom o financijskom izvještava-nju prestaje obveza izrade Izvještaja o novčanim ti-jekovima za sve dosadašnje obveznike, dakle i jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima koji pokazuje uspješnost po-slovanja subjekta, Izvještajem o novčanim tijekovi-ma ocjenjivala se likvidnost, odnosno financijska si-tuacija i financijski aspekt poslovanja. Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema odredbama članka 60. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 126/12. i 15/15.) po-sluju putem računa nadležne jedinice, sve prihode i primitke iz svoje nadležnosti uplaćuju na taj račun, a s tog računa također i obavljaju sve svoje obveze. To je jedinicama lokalne i i područne (regionalne) samouprave stvaralo poteškoće kod sastavljanja Izvještaja o novčanim tijekovima zbog potrebe raz-dvajanja tijekova, ali i stanja računa. Navedeno je bio jedan od razloga zbog kojeg se ukinuo taj finan-cijski izvještaj.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave predaju do 20. srpnja 2015. konsolidirane financijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obve-

zama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja isklju-čivo FINA-i.

U skladu s čl. 17. Pravilnika o financijskom izvje-štavanju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju obveznu Bilješku - Izvje-štaj jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na obrascu: UDJ čiji je oblik i sadržaj propisan ovim Pravilnikom. Jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave predaju obrazac: UDJ u elektroničkom obliku Ministarstvu financija za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2015., ali samo u slučaju nastalih promje-na u vlasničkim udjelima.

Izvanproračunski korisnici državnog proraču-na predaju FINA-i do 20. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Iz-vještaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja (Bilješke sastavljaju, ali ne predaju).

Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 20. srpnja 2015. Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

nadležnoj jedinici područne (regionalne) sa-mouprave iFINA-i (bez Bilježaka).

U skladu s odredbama Zakona o proračunu, vi-jeća nacionalnih manjina i mjesna samouprava (mjesni odbori) su također proračunski korisnici. Upravo iz navedenih odredaba Zakona proizlazi da su isti i obveznici vođenja proračunskog računo-vodstva i financijskog izvještavanja. Međutim, ako djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, dakle nemaju račun i njihove aktivnosti iskazane su u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne moraju sa-stavljati zasebne financijske izvještaje. Ako posluju putem vlastitog računa, obvezni su sastavljati fi-nancijske izvještaje, dakle i polugodišnji financijski izvještaj koji uključuje Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke. Hoće li se ovi financijski izvještaji preda-vati isključivo nadležnoj jedinici ili i FINA-i, bit će utvrđeno u Okružnici Ministarstva financija.

Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju: osnov-ne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenički domovi, javne vatrogasne postrojbe dostavljaju Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:

nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, aFINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima i po prvi puta Izvještaj o obvezama.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostav-ljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdo-blje od 1. siječnja do 30. lipnja:

nadležnoj jedinici lokalne i područne (regio-nalne) samouprave


21 – za proračunske korisnike proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samou-prave31 – za proračunske korisnike proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju22 – za proračune jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i 23 – za konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Razinu 21 i 31 označavaju pojedinačni financijski izvještaji proračunskih korisnika u kojima su sa-držani i svi prihodi i rashodi navedenog korisnika. Financijski izvještaji razine 21 i 31 moraju dati in-formacije o cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, bez obzira na to uplaćuje li isti svoje pri-hode (u cijelosti ili djelomično) u nadležni proračun, odnosno podmiruju li se njegove obveze (u cijelosti ili djelomično) s jedinstvenog računa jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.

Do početka ove godine, razina 22 označavala je financijske izvještaje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji trebaju obuhvatiti is-ključivo prihode i rashode same jedinice uz one ras-hode koje jedinica iz svojih prihoda financira prora-čunskom korisniku. Ti financijski izvještaji ne smiju sadržavati vlastite ili namjenske prihode i primitke proračunskih korisnika bez obzira na to što se oni uplaćuju u nadležni lokalni proračun, kao niti ras-hode korisnika koji se financiraju iz tih prihoda. Oni su dio izvještaja o izvršenju proračuna (izuzevši ako nisu izuzeti Odlukom o izvršavanju proračuna jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave od obveze uplate) te konsolidiranog financijskog izvje-štaja jedinice (razina 23).

Razina 23 predstavlja konsolidirani financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji sadržava sve prihode i sve rasho-de jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih ko-risnika u njezinoj nadležnosti. Razina 23 dobije se tako da se konsolidiraju financijski izvještaji razine 22 s financijskim izvještajima razine 21 i 31.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu donio je daljnje promjene u sadržaj financijskih iz-vještaja jedinica lokalne u područne (regionalne) samouprave, i to izvještaja razine 22. Promjene su uvjetovane potrebom za kvalitetnijim statističkim podatcima posebice proizišlim iz konsolidiranih fi-nancijskih izvještaja. Bilo je potrebno osigurati mo-gućnost da statističari samostalno od financijskog izvještaja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinice izrade konsolidirani financijski izvještaj istovjetan onom koji je izradila jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Kako bi to omogućili, u Računski plan uvedena je nova pod-skupina računa 367 Prijenosi proračunskim korisni-cima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti sa pripadajućim podskupinama.

FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rasho-dima, primicima i izdacima i po prvi puta Iz-vještaj o obvezama.

3. SASTAVLJANJE IZVJEŠTAJA O PRIHODIMA

I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA NA

OBRASCU: PR-RAS

U izvještajnim razdobljima tijekom 2015. godine: za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. rujna, proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici pri izradi Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima u obrascu: PR-RAS popunjavaju samo stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

S obzirom na izmjene u proračunskom računo-vodstvu i financijskom izvještavanju proizašle iz primjene novog Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu i Pravilnika o financijskom izvještava-nju, obveznici sastavljanja i predaje financijskih izvještaja ne popunjavaju stupac Ostvareno u izvje-štajnom razdoblju prethodne godine. Iz Okružnice Ministarstva financija o predaji financijskih izvje-štaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave za razdo-blje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. (raspoloživoj na internetskim stranicama Ministarstva financija2) vidljivo je da će obveznici morati popuniti stupac Ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine obrasca: PR-RAS tek prilikom sastavljanja financij-skih izvještaja za proračunsku 2015. godinu.

4. SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE (RAZINE 22)

Do 2013. godine jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave koje su uvele sustav rizničnog poslovanja, uključivši u proračun jedinice sve pri-hode i primitke svojih proračunskih korisnika i uga-sivši račune korisnika, u načelu su sastavljale jedan financijski izvještaj. Financijski izvještaj razine 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski izvještaj razine 23 – konso-lidirani proračun jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave imali su jednak obuhvat i sadr-žavali jednake podatke. Navedeno bi bilo ispravno da je riječ o izvještaju o izvršavanju proračuna je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali kako je riječ o financijskim izvještajima, obuhvat nekonsolidiranog i konsolidiranog izvještaja treba biti različit, na što je upozorila i Državna revizija, a Ministarstvo financija definiralo u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 2013. - 2015. go-dine. Financijski izvještaji razina 22 i 23 mogu biti jednaki samo kod onih proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: prora-čun) koji u svojoj nadležnosti nemaju proračunske korisnike.

U skladu s Pravilnikom o financijskom izvješta-vanju postoje razine financijskog izvještavanja, i to:

2 http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjesta-ja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2015, preuzeto 23. svibnja 2015.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


4.1. NOVA KONCEPCIJA SASTAVLJANJA

FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PRORAČUNA

JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE

(REGIONALNE) SAMOUPRAVE RAZINE 22

Sastavljanje financijskog izvještaja bez uključe-nih vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračunskih korisnika financi-ranih iz tih izvora nije bilo jednostavno, posebice onim proračunima koji su uspostavili sustav rizni-ce. Izvještaj o novčanim tijekovima za razinu 22 bilo je nemoguće napraviti uz navedene izuzetke. Me-đutim, novi podzakonski akti – Pravilnik o prora-čunskom računovodstvu i Pravilnik o financijskom izvještavanju predstavili su nova rješenja.

Odvaja se proces planiranja i izvršavanja prora-čuna od računovodstvene funkcije. U proračunu se rashodi proračunskih korisnika planiraju i izvrša-vaju po organizacijskoj, programskoj klasifikaciji i izvorima financiranja na odgovarajućim računima rashoda ekonomske klasifikacije, a prema istim na-čelima na kojima se temeljilo planiranje sredstava za proračunske korisnike i prethodnih godina. Da-kle, u planu proračuna ništa se ne mijenja.

Prema čl. 52. st. 5. Pravilnika o proračunskom ra-čunovodstvu, od 1. siječnja 2015. godine, sredstva namijenjena proračunskim korisnicima iskazuju se u glavnoj knjizi proračuna na odgovarajućim raču-nima rashoda za čije se pokriće sredstva koriste ili na računima odjeljka 3671 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti. Navedenim se odjeljkom kori-sti u financijskim izvještajima državnog proračuna (razina 13) te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 22), dok se pod-skupinom 367 ne koristi u procesu planiranja.

Ako proračuni u planu iskazuju rashode prora-čunskih korisnika po nastanku događaja, zadržat će isto načelo. U izvještaju o izvršenju proračuna rashodi proračunskih korisnika bit će iskazani po nastanku događaja. Međutim, u financijskim izvje-štajima proračuna razine 22 prijenos sredstva pro-računskim korisnicima (ako nije ustrojena riznica), odnosno podmirivanje obveza proračunskih kori-snika iz proračunskih izvora financiranja iskazivat će na podskupini 367. Kod izrade konsolidiranog financijskog izvještaja proračuna razine 23, prijeno-si proračunskim korisnicima, koji se (u računovod-stvu) evidentiraju prema novčanom načelu, sučelja-vaju se i eliminiraju s prihodima koje proračunski korisnici ostvare iz nadležnog proračuna, a koji se također evidentiraju prema novčanom načelu.

Kako glavna knjiga treba osigurati podatke o iz-vršenju proračuna po organizacijskoj klasifikaciji na odgovarajućim računima rashoda, a istodobno i podatke za izradu financijskog izvještaja razine 22, ostavljena je mogućnost odabira načina iskazivanja prijenosa proračuna prema proračunskim korisni-cima iz svoje nadležnosti za financiranje redovite djelatnosti: na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće koriste sredstvima ili na računima odjeljka 3671. Iskazivanje na odgovarajućim računi-ma rashoda osigurava podatke za izradu izvještaja o izvršenju proračuna. Kako iskazivanje na raču-nima odjeljka 3671 to ne osigurava, kod korištenja tim odjeljkom u glavnoj knjizi proračuna potrebno

je otvoriti analitičke račune u okviru odjeljka 3671 za svaki od rashoda proračunskih korisnika koji se podmiruje iz proračunskih izvora.

4.1.1. IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I PRIMICIMA,

RASHODIMA I IZDACIMA RAZINE 22 NA

OBRASCU: PR-RAS U SUSTAVIMA RIZNICA

U Izvještaj o prihodima i primicima, rashodima i izdacima razine 22 koji se sastavlja na obrascu: PR-RAS uključuju se svi prihodi i primitci izvora 1 Opći prihodi i primici (izvornih nenamjenskih prihoda proračuna), svi ostali prihodi i primitci te rashodi i izdatci koji ne pripadaju proračunskim korisnicima (ostali proračunski izvori financiranja) iz nadležno-sti jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave. Ti prihodi, primitci, rashodi i izdatci iskazuju se u Izvještaju o prihodima i primicima, rashodima i izdacima po prirodnoj vrsti. Plaćeni rashodi i izdat-ci proračunskih korisnika koji se financiraju iz op-ćih prihoda i izdataka (svi izvori čijim se prihodima korisnici ne mogu koristiti) iskazuju se u obrascu: PR-RAS na odjeljku 3671, AOP 235. Podatak o plaće-nim rashodima proračunskih korisnika dobije se iz glavne knjige s dugovne strane obveza.

Na AOP-e 275 do 277, 398 do 400, 629, 630 i 639 ta-kođer se unose samo podaci proračuna.

Neplaćeni rashodi i izdatci razreda 3, 4 i 5 svih izvora svih ostalih korisnika ne iskazuju se u obras-cu: PR-RAS, a pripadajuće se obveze ne uključuju u Bilancu.

Prenesene viškove, odnosno manjkove (namjen-ski izvori 3 - 8) treba smanjiti, odnosno povećati za prijenos namjenskih prihoda i primitaka proračun-skih korisnika. Tu svotu treba iskazati u Bilanci na 23956 Obveze proračuna za naplaćene prihode pro-računskog korisnika. Korisnici kod sebe to iskazuju na 16721 Potraživanja za prihode proračunskih kori-snika uplaćene u proračun.

U obrazac: PR-RAS ne uključuju se podatci ra-zreda 3 - 8 proračunskih korisnika iskazani na na-mjenskim izvorima 3 - 8. Razlika vlastitih i namjen-skih prihoda i primitaka proračunskih korisnika te nastalih rashoda i izdataka koji se financiraju iz tih izvora iskazuje se u Bilanci na 23956 Obveze prora-čuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika. U glavnoj knjizi proračuna i nadalje ostaju eviden-tirani vlastiti i namjenski prihodi i primitci prora-čunskih korisnika te nastali rashodi i izdatci koji se financiraju iz tih izvora (za potrebe izvještaja o izvršenju proračuna). Račun 23956 Obveze proraču-na za naplaćene prihode proračunskog korisnika ne iskazuje se u glavnoj knjizi proračuna, već isključivo služi za potrebe izvještavanja.

Na AOP 640 do 642 unose se podatci o ukupnim novčanim sredstvima na računu jedinice. Svi ostali dodatni podatci unose se na jednak način.

4.1.2. BILANCA RAZINE 22 NA OBRASCU: BIL U

SUSTAVIMA RIZNICA

Iako se ne sastavlja kao dio polugodišnjeg finan-cijskog izvještavanja, u nastavku se radi cjelovitosti prikaza daje uputa o načinu sastavljanja Bilance.

Na temelju čl. 60. Zakona o proračunu proračuni, imaju jedan račun za sva plaćanja putem kojeg po-


sluju i proračunski korisnici iz njihove nadležnosti. Uspostava sustava riznice omogućava učinkovito korištenje javnim resursima i uspostavljanje finan-cijske discipline. Proračuni koji imaju uspostavljen sustav riznice, u svojoj glavnoj knjizi evidentiraju prihode i primitke te rashode i izdatke proračun-skih korisnika. Kako financijski izvještaj razine 22 treba obuhvatiti prihode i primitke te rashode i iz-datke proračuna, bez prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračunskih korisnika, izuzevši prene-senih, odnosno plaćenih rashoda korisnika koji se financiraju iz prihoda i primitaka proračuna, za sa-stavljanje tog izvještaja potrebno je eliminirati pri-hode i primitke te rashode i izdatke korisnika. Me-đutim, eliminiraju se i bilančni računi proračunskih korisnika, pri čemu eliminacije moraju biti jednake na dugovnoj i na potražnoj strani.

Za jednostavniju izradu financijskih izvještaja proračuna razine 22, bitno je u proračunu ispravno postaviti organizacijsku klasifikaciju, a u informa-cijskom sustavu uspostaviti praćenje svih prihoda i rashoda, ali i obveza po organizacijskoj klasifikaciji i po izvorima financiranja. Potrebno je također utvr-đivati i pratiti rezultat po organizacijskoj klasifika-ciji i izvorima financiranja

Ako se u glavnoj knjizi proračuna iskazuju podat-ci o nefinancijskoj imovini proračunskih korisnika (razred 0 Nefinancijska imovina), ti se podatci ne iskazuju u obrascu: BIL razine 22. U vezi s tim, ne iskazuju se niti podatci o izvorima vlasništva (pod-skupina 911 Vlastiti izvori).

Podatci o novčanim sredstvima unose se u uku-pnoj svoti. Na jedinstvenom računu proračuna nala-ze se i novčana sredstva koja pripadaju proračunskim korisnicima. Međutim, sredstva proračunskih kori-snika ne treba izdvajati iz stanja novčanih sredstva koji se iskazuju u obrascu: BIL. Njihova se protuteža nalazi u poziciji obveza prema proračunskim kori-snicima kojima sredstva pripadaju. Naime, u skladu s odredbama Zakona o proračunu, proračunski su ko-risnici obvezni vlastite i namjenske prihode i primit-ke uplaćivati na jedinstveni račun proračuna. Budući da su to i nadalje prihodi koji su raspoloživi prora-čunskim korisnicima koji su ih naplatili, uplatu istih na jedinstveni račun proračuna evidentiraju zaduže-njem računa 16721 Potraživanja za prihode proračun-skih korisnika uplaćene u proračun uz odobrenje od-govarajućeg računa prihoda ili primitaka. Plaćanje obveza iz vlastitih i namjenskih izvora (vlastiti pri-hodi, namjenski prihodi, pomoći i donacije) eviden-tiraju se zaduženjem odgovarajućeg računa obveza uz odobrenje računa 16721. Saldo računa 16721 svih proračunskih korisnika mora odgovarati podatku na računu 23956 Obveze proračuna za naplaćene prihode proračunskog korisnika, odnosno dijelu svote iskaza-ne u obrascu: BIL na AOP-u 175.

Skupina 12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživa-nja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo može se u cijelosti iskazati u obrascu: BIL razine 22. Nije potrebno eliminirati podatke koji se odnose na proračunske korisnike. Proračunski korisnici u svo-jim glavnim knjigama iskazuju ista potraživanja, a kako su odljevi na temelju kojih su iskazana ova potra-živanja isplaćeni iz proračuna, kao protustavku iska-

zuju 23958 Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun. Ne postoji osnovni račun Potraživanje proračuna od proračunskih korisnika iz nadležnosti, tako da i razina 22 iskazuje iste podatke na računima skupine 12. Isto će iskazati i proračunski korisnici na razinama 21 i 31, ali će istodobno iskazati i obvezu za povrat u proračun. U procesu konsolidacije trebalo bi eliminirati podatke s računa 23958 proračunskih korisnika (u Bilanci nema navedenog podatka) i po-datke iskazane na skupini 12 financijskog izvještaja razine 22 koji se odnose na proračunske korisnike. Ako se ti podatci ne eliminiraju, u financijskom iz-vještaju razine 23 podatci skupine 12 koji se odnose na proračunske korisnike bit će iskazani u dvostrukoj svoti, s tim da će se isti podatci u jednoj svoti iskazati na obvezama (AOP 175).

Na skupinama 13 Potraživanja za dane zajmove, 14 Vrijednosni papiri, 15 Dionice i udjeli u glavnici ne bi trebalo biti iskazanih podataka po korisnici-ma, tako da se u ukupnoj svoti unose u obrascu: BIL razine 22.

Iz podataka iskazanih u glavnoj knjizi na skupina-ma 16 Potraživanja za prihode poslovanja, 17 Potra-živanja od prodaje nefinancijske imovine, 96 Obra-čunati prihodi poslovanja i 97 Obračunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine treba isključiti evi-dentirane podatke proračunskih korisnika.

U glavnoj knjizi proračuna na podskupinama 231-238 i na skupini 24 Obveze za nabavu nefinan-cijske imovine iskazane su neplaćene obveze za ras-hode poslovanja i rashode za nabavu nefinancijske imovine. Dio ovih obveza koji se odnosi na rashode korisnika ne ulazi u obrazac: BIL jer u obrascu: PR-RAS-u ne iskazujemo pripadajuće rashode i izdatke (iskazujemo samo plaćene rashode nenamjenskih izvora i to na odjeljku 3671).

Ako su na odjeljku 2395 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenu-te obveze iskazani podatci proračunskih korisni-ka, to se ne eliminira iz izvještaja razine 22. Prora-čunski korisnici takve uplate na račun proračuna u svom knjigovodstvu evidentiraju kao potraživanje iz proračuna i obvezu za povrat uplatiteljima.

Ako su na skupinama 25 Obveze za vrijednosne papire, 26 Obveze za kredite i zajmove te na pod-skupini 912 Ispravak vlastitih izvora za obveze iskazani podatci po korisnicima, ne treba ih uklju-čiti u Bilancu.

Za potrebe iskazivanja podatka o stanju viška / manjka na podskupini 922 u obrascu: BIL razine 22 potrebno je iz rezultata iskazanog na podskupini 922 u glavnoj knjizi proračuna isključiti svotu ne-potrošenih vlastitih i namjenskih prihoda i primi-taka proračunskih korisnika (iz tekuće i prethodnih godina). Svota koji se isključuje iz rezultata treba iskazati u obrascu: BIL na AOP 175, podskupina 239 Ostale tekuće obveze. Navedenim se postupcima ko-risti isključivo za potrebe iskazivanja podataka u financijskom izvještaju te nije potrebno provoditi nikakve evidencije u glavnoj knjizi.

Podatci iz izvanbilančne evidencije proračun-skih korisnika ne iskazuju se u obrascu: BIL prora-čuna razine 22.


Katarina BROZIĆ PUČEK, dipl. oec.Andrea KOCELJ, mag. oec.

UDK 336.12

Dodatne mjere fiskalne konsolidacije za 2015. godinu

Republika Hrvatska morala je usvojiti dodatne mje-

re fiskalne konsolidacije učinkom u 2015. godini.

Stoga su provedene određene mjere na prihodovnoj i

rashodovnoj strani proračuna te su smanjeni rashodi i

povećani rashodi na određenim pozicijama.

1. UVOD

Okvir fiskalne konsolidacije određen je obvezuju-ćim preporukama Vijeća ministara Europske unije za rješavanje stanja prekomjernoga proračunskog manjka usvojenim u siječnju 2014.

Na temelju Zimske projekcije Europske komisije te naknadnog izračuna stručnih službi Europske komisije, Republika Hrvatska mora usvojiti dodatne mjere fiskalne konsolidacije u svoti od 0,4 % BDP-a s učinkom u 2015. Kako bi se ispunile preporuke Vi-jeća EU-a i Procedura prekomjernoga proračunskog manjka zadržala u stanju mirovanja, provedene su određene mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna. Mjerama fiskalne konsolidacije dodatno su smanjeni rashodi državnog proračuna i izvanpro-računskih korisnika. Velike se uštede očekuju i kod Hrvatskih autocesta d.o.o. i HŽ Infrastrukture d.o.o. kroz ubrzano restrukturiranje te smanjenje planira-nih investicija.

2. DODATNE MJERE FISKALNE KONSOLIDACIJE

NA PRIHODOVNOJ STRANI

S ciljem provedbe daljnjih mjera za smanjenje de-ficita i osiguranja fiskalnih prihoda, Vlada Republi-ke Hrvatske usvojila je na sjednici 16. travnja 2015. Uredbu o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje te Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na motorne benzine, plin-sko ulje i kerozin za pogon. Primjenom tih Uredaba povećat će se trošarine na duhanske prerađevine i energente.

Predloženim povećanjem trošarina na duhanske prerađevine procjenjuje se povećanje prihoda u dr-žavnom proračunu na godišnjoj razini u svoti od 150 milijuna kuna. Povećanjem visina trošarine na mo-torne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon oče-kuje se godišnje povećanje prihoda u svoti od 450 milijuna kuna, a do kraja 2015. godine povećanje od 280 milijuna kuna.

3. DODATNE MJERE FISKALNE KONSOLIDACIJE

NA RASHODOVNOJ STRANI

3.1. DRŽAVNI PRORAČUN

Nadalje, u namjeri ostvarenja dodatnih ušteda na rashodovnoj strani proračuna, Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici 23. travnja Odluku o mjerama privremene obustave izvršavanja Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i Odluku o provedbi mjera trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske uključenih u sektori-zaciju države u okviru smanjenja prekomjernog de-ficita. Navedenim će se Odlukama ostvariti uštede na rashodovnoj strani proračuna u ukupnoj svoti od 1,1 mlrd. kuna.

Mjerama privremene obustave izvršavanja Dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. ostvaruje se dodatna prilagodba, prema preporuka-ma Vijeća Europske unije, u ukupnoj svoti od 842,2 milijuna kuna, od čega se na državni proračun od-nosi 435,2 milijuna kuna, a na izvanproračunske ko-risnike 407 milijuna kuna.

Navedenim se mjerama u državnom proračunu ograničavanju materijalni rashodi, subvencije, ras-hodi za nabavu nefinancijske imovine te sredstva udjela za pomoći raspoloživih za ugovaranje i ispla-tu u 2015. u ukupnoj svoti od 435,2 milijuna kuna, a odnose se u najvećoj mjeri na sljedeće proračunske korisnike:

- Ministarstvo poljoprivrede u svoti od 90,8 mi-lijuna kuna

- Ministarstvo financija u svoti od 52,4 milijuna kuna

- Ministarstvo gospodarstva u svoti od 50,6 mili-juna kuna

- Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruk-ture u svoti od 35,0 milijuna kuna

- Ministarstvo pravosuđa u svoti od 29,7 miliju-na kuna

- Ministarstvo zdravlja u svoti od 28,2 milijuna kuna

- Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređe-nja u svoti od 26,5 milijuna kuna

- Ministarstvo poduzetništva i obrta u svoti od 20,8 milijuna kuna

- Ministarstvo unutarnjih poslova u svoti od 18,5 milijuna kuna

- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u svoti od 18,1 milijun kuna

- Ministarstvo branitelja u svoti od 16,4 milijuna kuna

JAVNE FINANCIJE

wwwwwwwwwwwwwwwwww.....rrrrrrrrrrrriiiiiiiffffffff.....hhhhhhhhrrrrrrwwwwwwwwwwwwwwwwww.....rrrrrrrrrrrriiiiiiiffffffff.....hhhhhhhhrrrrrr


- Ministarstvo kulture u svoti od 8,6 milijuna kuna

- Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svoti od 7,9 milijuna kuna

- Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjava-nje u svoti od 6,0 milijuna kuna

- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u svoti od 5,4 milijuna kuna

- Ministarstvo socijalne politike i mladih u svoti od 5,0 milijuna kuna

- Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u svoti od 4,9 milijuna kuna

- Ministarstvo turizma u svoti od 3,0 milijuna kuna

- Državni ured za upravljanje državnom imovi-nom u svoti od 3,0 milijun kuna.

Materijalni rashodi obustavljaju se u ukupnoj svoti od 209,9 milijuna kuna, i to najvećim dijelom sljedećim proračunskim korisnicima: Ministarstvu financija 44 milijuna kuna, Ministarstvu poljopri-vrede 32,8 milijuna kuna, Ministarstvu gospodar-stva 17 milijuna kuna, Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja 17 milijuna kuna, Ministar-stvu pomorstva, prometa i infrastrukture 16 mi-lijuna kuna, Ministarstvu unutarnjih poslova 10 milijuna kuna, Ministarstvu branitelja 10 milijuna kuna, Ministarstvu pravosuđa 10 milijuna kuna, Ministarstvu zdravlja 8 milijuna kuna, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i prometa 7,8 milijuna kuna, Ministarstvu kulture 7,5 milijuna kuna i Ministar-stvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 7 milijuna kuna.

Ukupno smanjenje subvencija iznosi 66,5 mili-juna kuna: Ministarstvu gospodarstva 30 milijuna kuna, Ministarstvu poduzetništva i obrta 17 miliju-na kuna, Ministarstvu pomorstva, prometa i infra-strukture 17 milijuna kuna i Ministarstvu turizma 2,5 milijuna kuna.

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine obustav-ljaju se u ukupnoj svoti od 82,2 milijuna kuna, i to u najvećoj mjeri Ministarstvu zdravlja 20 milijuna kuna, Ministarstvu pravosuđa 17 milijuna kuna, Ministar-stvu graditeljstva i prostornoga uređenja 9,6 milijuna kuna, Ministarstvu financija 6 milijuna kuna, Mini-starstvu unutarnjih poslova 6 milijuna kuna, Mini-starstvu branitelja 5 milijuna kuna i Ministarstvu zna-nosti, obrazovanja i sporta 5 milijuna kuna.

Ukupno smanjenje sredstava udjela za pomo-ći iznosi 76,6 milijuna kuna, i to najvećim dijelom sljedećim proračunskim korisnicima: Ministarstvu poljoprivrede 55,8 milijuna kuna, Ministarstvu zna-nosti, obrazovanja i sporta 5,3 milijuna kuna, Mini-starstvu pravosuđa 2,7 milijuna kuna, Ministarstvu unutarnjih poslova 2,5 milijuna kuna, Vladi Repu-blike Hrvatske 2,5 milijuna kuna, Ministarstvu fi-nancija 2,4 milijuna kuna i Ministarstvu zaštite oko-liša i prirode 1,9 milijuna kuna.

3.2. IZVANPRORAČUNSKI KORISNICI

Osim navedenih smanjenja rashoda proračun-skih korisnika, Mjere privremene obustave izvr-šavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu obuhvaćaju i smanjenje rashoda izvanproračunskih korisnika u ukupnoj svoti od 407 milijuna kuna. Ukupni rashodi Hrvatskih voda smanjuju se u svoti od 102 milijuna kuna, Hrvatskih

cesta u svoti od 105 milijuna kuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svoti od 100 mi-lijuna kuna i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje u svoti od 100 milijuna kuna. Navedena su smanjenja obvezna osigurati nadležna ministarstva i o tome izvijestiti Ministarstvo financija.

3.3. TRGOVAČKA DRUŠTVA U VLASNIŠTVU

REPUBLIKE HRVATSKE

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 23. travnja Odluku o provedbi mjera trgovačkih društava u vla-sništvu Republike Hrvatske uključenih u sektoriza-ciju države u okviru smanjenja prekomjernog defi-cita. Navedene mjere obuhvaćaju smanjenje tekućih rashoda u Financijskim planovima Hrvatskih auto-cesta d.o.o. i HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2015. godi-nu u ukupnoj svoti od 250 milijuna kuna. Smanjuju se rashodi za zaposlene, ostali materijalni rashodi i investicije u sljedećim svotama:

- Hrvatske autoceste d.o.o. u svoti od 50 milijuna kuna i

- HŽ Infrastruktura d.o.o. u svoti od 200 miliju-na kuna.

Naime, uočene teškoće u poslovanju koje ne ge-neriraju pozitivne financijske rezultate, uz postoja-nje vrlo visokih rizika provedbe održivih poslovnih politika i pored poduzetih napora u dosadašnjim aktivnostima nameću potrebu provedbe dodatnih mjera racionalizacije i ušteda u poslovanju koje mo-raju biti trajne naravi.

Uvažavajući činjenicu uključivanja navedenih društava u proračun kao izvanproračunskih korisni-ka, od 2016. godine navedene su mjere obvezne pro-vesti Uprave i Nadzorni odbori trgovačkih društava.

Odlukom se nalaže Upravama trgovačkih društa-va izrada mjera restrukturiranja kojima se moraju stvoriti uvjeti dodatnom racionalizacijom u poslo-vanju, stvaranju uvjeta urednom servisiranju obve-za i smanjenju izloženosti fiskalnim rizicima koji su kao takvi posljedica nedovoljno kvalitetnog proce-sa planiranja te realizacije poslovnih politika, što je prisutno dulje razdoblje. Mjere restrukturiranja uključuju sve one mjere koje se odnose na financij-sku konsolidaciju, te ostale mjere sveobuhvatne ra-cionalizacije poslovanja u kojima se moraju postići uštede i stvaranje stabilnoga poslovnog okružja koje će smanjiti potrebu za državnim intervencijama i različitim transferima, osim onih nužnih. Prilikom određenja mjera restrukturiranja, postojeće je pro-grame restrukturiranja nužno doraditi uzimajući u obzir ciljeve usmjerene prema svim mjerama fiskal-ne konsolidacije i provedbe mjera u okviru Procedu-re prekomjernog deficita.

Provedbom mjera Odluke uprave trgovačkih dru-štava obvezne su stvoriti realne okvire poslovanja uz uspostavu svih kontrolnih funkcija i pažljivog trošenja novčanih sredstava, čime bi se smanjila izloženost riziku mogućih neplaćanja obveza, ali i ostalih uvjeta poslovanja koje kao takvi generiraju rizike i upitnost provedbe poslovnih politika.

Uprave i Nadzorni odbori dužni su za provedbu navedenih mjera stvoriti sve prethodne uvjete i o tome izvijestiti Ministarstvo financija koje će mje-sečno nadzirati provedbu mjera i o tome izvještavati Vladu Republike Hrvatske.


Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Sukob interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi

Unutar sustava javne nabave uređen je način sprje-

čavanja sukoba interesa pri sklapanju ugovora o

javnoj nabavi u odnosu na predstavnike naručitelja ko-

jima se smatraju osobe koje su pojedinačno navedene u

Zakonu o javnoj nabavi.

1. UVOD

Sukob interesa je situacija u kojoj se može naći nositelj javne dužnosti kada je opći interes ugrožen postojanjem njegovog privatnog interesa. Sukob in-teresa može dovesti do koruptivnog ponašanja, zlo-porabe položaja, zloporabe povjerljivih informaci-ja s ciljem ostvarivanja osobne koristi i sl. Iz tih se razloga zakonom posebno uređuje sukob interesa dužnosnika, državnih službenika, i sl., a za neke se dužnosti određuje zabrana obavljanja profesional-ne djelatnosti nespojivih s tom dužnošću.

Kao osobe koje su u sukobu interesa obično se na-vode dužnosnici izvršne vlasti ili državni službenici koji su u prilici da na razne načine (dodjelom do-djelom ; ugovora o izradom i sl.) pogoduju čiji su vlasnici ili dioničari. Razne države stvorile su razne mehanizme za sprječavanje sukoba interesa, ali se jednako tako razvio i široki raspon metoda za njiho-vo zaobilaženje.

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14., dalje: Zakon), detaljnije regulira pi-tanje sukoba interesa u kojem se mogu naći naru-čitelji, koji su obveznici primjene istoga Zakona, i gospodarski subjekti (tvrtke, obrtnici, ustanove, i sl.) kao natjecatelji odnosno ponuditelji u postupku javne nabave, prilikom sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

2. SUKOB INTERESA

PREMA NOVIM DIREKTIVAMA EU-a

Nove direktive o javnoj nabavi Europskog parla-menta i Vijeća, koje reguliraju područje „klasične“ javne nabave (Direktiva br. 2014/24/EU) i nabave su-bjekata koji djeluju u području vodnoga gospodar-stva, energetskom i prometnom sektoru i sektoru poštanskih usluga (Direktiva br. 2014/25/EU – sek-torska direktiva), objavljene su u Službenom listu EU, a stupile su na snagu 17. travnja 2014. Za razliku od prethodnih direktiva EU-a iz 2004., one donose neke odredbe o sukobu interesa prilikom sklapanja javnih ugovora, odnosno ugovora o javnoj nabavi. Države članice, među kojima i Republika Hrvatska (dalje: RH), obvezne su navedene direktive transpo-

nirati u nacionalna zakonodavstva najkasnije do 18. travnja 2016., uz mogućnost odgode primjene odre-đenih odredaba.

U uvodnom dijelu nove „klasične“ direktive navo-di se da bi se javni naručitelji trebali koristiti svim sredstvima koja su im na raspolaganju u okviru na-cionalnog prava kako bi se spriječilo narušavanje postupaka javne nabave koje proizlazi iz sukoba in-teresa. To bi moglo uključivati postupke za utvrđi-vanje, sprječavanje i uklanjanje sukoba interesa

Članak 24. nove „klasične“ direktive i čl. 42. nove sektorske direktive propisuju da svaka država čla-nica treba osigurati da javni naručitelji poduzmu prikladne mjere da učinkovito spriječe, prepoznaju i uklone sukobe interesa koji proizlaze iz provedbe postupka nabave, kako bi se izbjeglo bilo kakvo na-rušavanje tržišnog natjecanja te se osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Nadalje, istim člancima propisano je da „Koncept sukoba interesa obuhvaća barem one situacije kada članovi osoblja javnog naručitelja ili pružatelj usluga službe nabave koji djeluje u ime javnog na-ručitelja („javno ili privatno tijelo koje nudi pomoć-ne aktivnosti nabave na tržištu“), koji su uključeni u provedbu postupka nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka imaju, izravno ili neizravno, fi-nancijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepris-tranost i neovisnost u okviru postupka nabave.

3. ŠTO SE SMATRA SUKOBOM

INTERESA PREMA ZAKONU O JAVNOJ NABAVI

Odredba čl. 13. Zakona o javnoj nabavi kojom je uređeno pitanje sukoba interesa pri sklapanju ugo-vora o javnoj nabavi, u velikoj mjeri korespondira s odredbama novih direktiva EU-a, koje reguliraju pitanje sukoba interesa. Navedenom se odredbom Zakona određuje se koji odnosi naručitelja i gospo-darskog subjekta smatraju sukobom interesa prili-kom sklapanja ugovora o javnoj nabavi, tko su pred-stavnici naručitelja koji kao nositelji javne dužnosti mogu biti u sukobu interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi, koja je posljedica postojanja sukoba interesa između naručitelja i gospodarskog subjekta ako dođe do sklapanja ugovora i sl.

U tom smislu čl. 13. Zakona o javnoj nabavi propi-suje da se sukobom interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi smatraju sljedeći odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata:

1. ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu ili

JAVNA NABAVA


2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslov-nog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

Dakle, neprijeporno je da odnos između naruči-telja i gospodarskog subjekta, u kojemu predstavnik naručitelja obavlja upravljačke poslove u tom gospo-darskom subjektu ili participira u vlasništvu nekoga gospodarskog subjekta, u praksi derogira načela jav-ne nabave propisana čl. 3. Zakona, a osobito načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, na-čelo zabrane diskriminacije i načelo transparentno-sti. Naime, direktive EU-a, u uvodnom dijelu, poseb-no naglašavaju da dodjela javnih ugovora od strane ili u ime nadležnih tijela država članica mora biti u skladu s načelima Ugovora o funkcioniranju Europ-ske unije (UFEU), pogotovo s načelom slobodnog kretanja robe, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga te s načelima koja iz toga proizlaze, poput načela jednakog postupanja, zabrane diskri-minacije, međusobnog priznavanja, proporcional-nosti i transparentnosti.

Nadalje, čl. 18. st. 12. Zakona propisano je da je dužnosnicima u smislu Zakona o sprječavanju suko-ba interesa zabranjeno utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi ili na koji drugi način ko-ristiti se položajem dužnosnika radi postizanja osob-nog probitka ili probitka povezane osobe, neke povla-stice ili prava, sklapanja pravnog posla ili sl.

4. KOJE SU POSLJEDICE

POSTOJANJA SUKOBA INTERESA

Zakon o javnoj nabavi izričito zabranjuje naruči-teljima da sklapaju ugovore o javnoj nabavi s gospo-darskim subjektima s kojima su u sukobu interesa. Navedena zabrana sklapanja ugovora o javnoj na-bavi odnosi se na procijenjene vrijednosti predmeta nabave na koje se, u skladu s čl. 18. st. 3. Zakona, isti Zakon primjenjuje. Naime, navedenom je odred-bom Zakona propisano na koje se (procijenjene) vrijednosti predmeta nabave, tj. ugovora o javnoj nabavi, isti Zakone ne primjenjuje (Ovaj Zakon ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.).

Jednako tako, zabrana sklapanja ugovora o javnoj nabavi zbog postojanja sukoba interesa postoji i u slučaju kada je u odnosu s gospodarskim subjektom i povezana osoba predstavnika naručitelja iz stavka 2. točke 1. članka 13. (tj. čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzornog tijela naručitelja). Povezane su osobe bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, od-nosno posvojenik predstavnika naručitelja iz st. 2. t. 1. čl. 13. Zakona. Dakle, ako ta povezana osoba (npr. bračni drug čelnika tijela naručitelja) obavlja uprav-ljačke poslove u nekom gospodarskom subjektu, po-stoji sukob interesa u smislu Zakona o javnoj nabavi.

Primjer iz prakse: Naručitelj je odbio ponudu za-jednice ponuditelja ocjenjujući da postoji sukob in-teresa jer je direktor Sektora građenja naručitelja, kao osoba koja ima visoku poziciju u hijerarhiji na-

ručitelja, neposredno prije imenovanja na tu funkci-ju, prenio na drugu osobu svoje vlasničke udjele i za-stupanje u tvrtci koja je član zajednice ponuditelja.

Naručitelj HA d.o.o. Zagreb, objavio je 31. prosin-ca 2012. u EOJN RH poziv na nadmetanje u otvore-nom postupku javne nabave (broj objave: 2013/S 002-0095860), za predmet nabave: izrada projekata sanacije nadvožnjaka u čvoru Jankomir, na AC Bre-gana – Zagreb – Lipovac.

Na Odluku o odabiru, kojom je naručitelj odabrao ponudu tvrtke I. d.o.o. Zagreb, žalbu je 10. lipnja 2013. Državnoj komisiji izjavio i naručitelju istodobno do-stavio žalitelj, zajednica ponuditelja M. d.o.o. i A. I. d.o.o.. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da ne postoje nikakvi razlozi za odbijanje ponude žalitelja prema članku 13. stavku 3., a u svezi sa stavkom 6. Zakona o javnoj nabavi, odnosno navodi da ne postoji sukob interesa za člana zajednice ponuditelja A.I. d.o.o.

U odgovoru naručitelja na žalbu u bitnome se na-vodi da je tijekom postupka javne nabave, uvidom u Izvadak iz sudskog registra, utvrđeno da je direktor Sektora građenja naručitelja, J.L. bio osnivač i osoba ovlaštena za zastupanje člana zajednice ponuditelja A.I. d.o.o., do dana 16. ožujka 2013. Temeljem toga odbijena je ponuda žalitelja, temeljem članka 93. stavka 1. točke 17. Zakona, iz razloga što je za člana zajednice ponuditelja A.I. d.o.o. utvrđeno postojanje sukoba interesa prema članku 13. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi. J.L. nije naveden u Odluci o imenova-nju ovlaštenih predstavnika naručitelja. Zaključeno je da se J.L. treba smatrati osobom u smislu članka 13. stavka 3. Zakona, obzirom na visoku poziciju koju je obavlja u hijerarhiji naručitelja, od 4. svibnja 2012., a neposredno prije imenovanja 16. ožujka 2012. pre-nio je svoje vlasničke udjele i zastupanje u društvu na drugu osobu. Naručitelj navodi da je propustio u do-kumentaciji navesti navedeno društvo kao gospodar-ski subjekt s kojim je u sukobu interesa, no navedenu okolnost saznao je tek tijekom postupka.

Postupajući po navedenoj žalbi Državna komisija je izvršila uvid u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda te je utvrdila da je naručitelj ponudu žalitelja odbio zbog sukoba interesa u odnosu na člana zajednice ponuditelja A.I. d.o.o. Člankom 13. stavkom 1. Za-kona propisano je što se smatra sukobom interesa u smislu istoga Zakona. Stavkom 3. istoga članka pro-pisano je da naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima iz stavka 1. istoga članka u svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponuditelja. Stavkom 6. propisano je da se stavak 3. primjenjuje i ako je predstavnik naručitelja ili pove-zana osoba predstavnika naručitelja iz stavka 2. toč-ke 1. istoga članka (tj. „čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja“) prenijela svoje udjele u vlasništvu na drugu osobu ili posebno tijelo (povjerenika) sukladno posebnim propisima o sprječavanju sukoba interesa.

Međutim, u predmetnom postupku je utvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 13. stavka 3. Zakona, a u svezi sa člankom 6. istoga Zakona, budući da J.L. nije u predmetnom postupku predstavnik naručitelja u smislu navedenih odredbi Zakona (tj. „čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tijela naru-čitelja“). Također, u Odluci o imenovanju ovlaštenih


predstavnika naručitelja, J.L. ne nalazi se na popisu ovlaštenih predstavnika naručitelja u istom postupku javne nabave. Isto tako, J.L. nije osoba iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona koja ima utjecaj na odlučiva-nje naručitelja u pojedinom postupku javne nabave.Temeljem svega navedenoga, utvrđeno je da J.L. nije predstavnik naručitelja u smislu članka13. stavka 2. točke 1. Zakona, pa stoga ne postoji sukob interesa u smislu stavka 1. istoga članka, pa tako ni osnova za odbijanje ponude žalitelja, temeljem članka 13. stavka 3. Zakona, a u svezi sa člankom 6. istoga Zakona. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/13-01/959)

Primjer iz prakse: Postoji li sukob interesa u slučaju kada je predstavnik naručitelja istodobno zaposlenik ponuditelja (na poziciji viši savjetnik), koji međutim ne obavlja upravljačke poslove u tom subjektuNaručitelj je proveo otvoreni postupak javne naba-

ve u kojem je zaprimio samo jednu ponudu ponudi-telja DSU d.o.o. Predstavnik naručitelja GK, u funk-ciji člana Skupštine, Izvršnog odbora i Koordinacije udruge, istodobno je zaposlenik u tvrtki ponuditelja, na poziciji viši savjetnik. Isti nema udjele u navede-nom gospodarskom subjektu. Navedena osoba ne obavlja upravljačke poslove u istom gospodarskom subjektu, te nije član Komisije za provedbu postupaka javne nabave (tj. ovlašteni predstavnik naručitelja u postupku javne nabave). Isti također nije član tima savjetnika u sklopu ponude ponuditelja DSU d.o.o. Naručitelj pita može li se činjenica da je navedeni predstavnik naručitelja ujedno i zaposlenik ponudi-telja na poziciji viši savjetnik, smatrati sukobom inte-resa u smislu čl. 13. Zakona.

Člankom 13. st. 1. Zakona propisano je da se suko-bom interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi smatraju sljedeći odnosi naručitelja i gospodarskih subjekata: 1. ako predstavnik naručitelja istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjek-tu, ili 2. ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslov-nog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

U skladu s odredbom čl. 13. st.2. Zakona, predstav-nikom naručitelja u smislu istoga članka smatra se: 1. čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja, 2. ovlašteni predstavnici naručite-lja u pojedinom postupku javne nabave iz članka 24. ovoga Zakona, i 3. druge osobe iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona koje imaju utjecaj na odlučivanje na-ručitelja u pojedinom postupku javne nabave.

Temeljem svega navedenoga iznosi se mišljenje da G.K., kao predstavnik naručitelja u smislu članka 13. stavka 2. točke 1. Zakona (tj. član Skupštine, Izvršnog odbora i Koordinacije udruge), obzirom na to da isti ne obavlja upravljačke poslove u gospodarskom su-bjektu DSU d.o.o., a niti je vlasnik poslovnog udjela dionica odnosno drugih prava na temelju kojih su-djeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospo-darskog subjekta, u opisanom slučaju, kao zaposlenik u tvrtki ponuditelja, nije u sukobu interesa u smislu članka 13. Zakona o javnoj nabavi. (Mišljenje MIN-GO, travanj 2015.)

Primjer iz prakse: Ovlašteni je predstavnik na-ručitelja istodobno član Nadzornog odbora nosite-lja ponude odabrane zajednice ponuditelja. Naru-čitelj je 5. rujna 2013. u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2013/S 005-0075530), za predmet na-bave: preuzimanje komunalnog otpada. Između tri valjane ponude, naručitelj je odabrao ponudu zajednice ponuditelja A. d.o.o. Varaždin i K. d.o.o. Vukovar. Na Odluku o odabiru žalbu je 18. prosinca 2013., Državnoj komisiji izjavio i naručitelju isto-dobno dostavio žalitelj, zajednica ponuditelja O. R. d.o.o. Varaždin, P. VV Legrad i K.G.P. d.o.o. Donji Miholjac. Postupajući po navedenoj žalbi Državna komisija je donijela Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/13-01/2050, od 3. ožujka 2014., kojim se poni-štava Odluka o odabiru, te nalaže naručitelju izvr-šiti ponovni pregled i ocjenu ponuda. Postupajući po navedenom Rješenju naručitelj je donio novu Odluku o odabiru, kojom je ponovno odabrana zajednica ponuditelja A. d.o.o. Varaždin i K. d.o.o. Vukovar. Na navedenu Odluku žalbu je 15. travnja 2014. Državnoj komisiji izjavio i naručitelju isto-dobno dostavio žalitelj, zajednica ponuditelja O. R. d.o.o. Varaždin, P. VV Legrad i K.G.P. d.o.o. Donji Miholjac. Žalitelj u žalbi između ostaloga ističe da u predmet-

nom postupku javne nabave postoji sukob interesa iz čl. 13. Zakona o javnoj nabavi, budući da je naručitelj isključivi i jedini vlasnik jednog od članova odabra-ne zajednice ponuditelja i budući da je predstavnik naručitelja D. S., ujedno i član upravljačke struktu-re jednog od članova zajednice ponuditelja. Iako D. S više nije član Nadzornog odbora, žalitelj ističe da na-vedeno ne utječe na činjenicu da je u postupku pregle-da i ocjene ponuda, kao član povjerenstva, sudjelova-la osoba koja je član upravljačke strukture jednog od članova zajednice ponuditelja, a njegovo naknadno micanje iz Nadzornog odbora, ne može retroaktivno ispraviti nepravilnosti u predmetnom postupku i su-kob interesa koji postoji. Navodi da je D. S. i dalje član povjerenstva naručitelja koji je sudjelovao i u ponov-ljenom postupku pregleda i ocjene ponuda, te da isti zasigurno nije indiferentan prema društvu kojem je naručitelj 100 % vlasnik i u kojem je „do jučer“ bio dio upravljačke strukture.

Žalbeno tijelo ističe da je žalitelj i u prethodnoj žal-bi na Odluku o odabiru, od 12. prosinca 2013., u istom postupku javne nabave, isticao da u predmetnom po-stupku javne nabave postoji sukob interesa iz čl. 13. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom da je trgovačko društvo A. d.o.o. Varaždin (koje je nositelj ponude odabrane zajednice ponuditelja), osnovano od strane naručitelja, te da je naručitelj 100 % vlasnik navede-nog trgovačkog društva, i s obzirom da D. S., koji je član povjerenstva naručitelja za odabir ponuditelja, ujedno obavlja upravljačke poslove u tvrtci A.d.o.o. Varaždin, jer je član Nadzornog odbora navedene tvrtke. Postupajući po navedenom žalbenom navodu Državna komisija je utvrdila da se u Izvatku iz sud-skog registra za člana zajednice ponuditelja, A.d.o.o. Varaždin, navodi da mu je jedini osnivač naručitelj, V. d.o.o. Varaždin, a D. S. je naveden kao član Nad-zornog odbora navedenog društva. Nadalje, uvidom


u Zapisnik o javnom otvaranju ponuda i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, utvrđeno je da je D. S. jedan od ovlaštenih predstavnika naručitelja. Ocijenjeno je da se ne može otkloniti prigovor žalitelja da se u kon-kretnom slučaju radi o sukobu interesa iz čl. 13. Zako-na o javnoj nabavi, jer iz cjelokupne dokumentacije dostavljene od strane naručitelja, nije bilo razvidno koje su obveze i ovlasti D. S. u smislu članka 24. Za-kona, niti je naručitelj dokazao svoje tvrdnje da se u konkretnom slučaju ne radi o sukobu interesa iz čl. 13. Zakona o javnoj nabavi.

Naručitelj u predmetnom žalbenom postupku do-stavlja Izvadak iz sudskog registra za A. d.o.o. Varaž-din, iz kojeg je razvidno da D. S. više nije naveden kao član nadzornog odbora istog društva, međutim nave-deno ne utječe na činjenicu da je u predmetnom po-stupku ovlašteni predstavnik naručitelja, D. S. bio dio upravljačke strukture jednog od članova zajednice ponuditelja, a postojanje odnosno nepostojanje suko-ba interesa iz članka 13. Zakona ne ocjenjuje se samo s aspekta okolnosti koje postoje pri sklapanju ugo-vora, već u odnosu na cijeli postupak javne nabave. Stoga je u pravu žalitelj kada ističe da činjenica da D. S. više nije član Nadzornog odbora društva A.d.o.o. Varaždin, ne znači da je isti indiferentan prema druš-tvu kojem je naručitelj 100 % vlasnik i u kojem je „do jučer“ bio dio upravljačke strukture. Naručitelj je ime-nujući D. S. ovlaštenim predstavnikom naručitelja u predmetnom postupku javne nabave, iako je isti isto-vremeno bio član nadzornog odbora jednog od člano-va zajednice ponuditelja, zasigurno doveo u pitanje poštivanje načela javne nabave iz članka 3. Zakona, posebice načelo jednakog tretmana i načela transpa-rentnosti, te se slijedom svega navedenog ne može se otkloniti prigovor žalitelja da se u konkretnom po-stupku radi o sukobu interesa iz članka 13. Zakona o javnoj nabavi. Stoga je žalbeni navod žalitelja osno-van (Rješenje: UP/II-034-02/14-01/440),

5. PREDSTAVNIK

NARUČITELJA U SMISLU ZAKONA

Zakon u krug predstavnika naručitelja, koji se mogu naći u sukobu interesa prilikom odabira po-nuditelja i sklapanja ugovora o javnoj nabavi, osim čelnika tijela naručitelja, člana upravnog ili nad-zornog tijela naručitelja, uključuje i ovlaštene predstavnike naručitelja u pojedinom postupku javne nabave te druge osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku jav-ne nabave, a koje naručitelj navodi u odluci kojom imenuje ovlaštene predstavnike u postupku javne na-bave (članak 24. Zakona).

Predstavnici naručitelja obvezni su potpisati izja-vu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa. Predstavnici naručitelja iz čl. 13. st. 2. t. 1. Zakona – čelnik tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzor-nog tijela naručitelja, potpisuju izjavu i za sebe i za osobe s kojima su povezani, kao što su bračni drug, braća, sestre i sl. Na temelju tih izjava naručitelj je obvezan:

1. na svojim internetskim stranicama objavi-ti popis gospodarskih subjekata s kojima su čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nad-zornog tijela naručitelja ili s njime povezane

osobe u sukobu interesa ili objaviti obavijest da takvi subjekti ne postoje. Ako naručitelj ne posjeduje internetske stranice, navedeni je po-pis obvezan objaviti u službenom glasilu ili na oglasnoj ploči ili ga na drugi način učiniti stal-no dostupnim zainteresiranoj javnosti;

2. u dokumentaciji za nadmetanje za pojedini postupak javne nabave navesti popis gospo-darskih subjekata s kojima je u sukobu interesa ili navesti da takvi subjekti ne postoje.

Člankom 3. Uredbe o načinu izrade i postupa-nju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12., dalje: Uredba) propisan je sadr-žaj dokumentacije za nadmetanje u postupku javne nabave, ovisno o vrsti postupka javne nabave, vrsti i složenosti predmeta nabave, kriteriju odabira i sl.

Člankom 3. st. 1. t. 1. podt. 4. iste Uredbe propisa-no je da dokumentacija za nadmetanje, među općim podacima, sadržava i „popis gospodarskih subjeka-ta s kojima je naručitelj u sukobu interesa“, u smislu čl. 13. Zakona, ili navod da takvi subjekti ne postoje.

Primjer iz prakse: Smatra li se sukobom intere-sa u smislu Zakona o javnoj nabavi situacija u ko-joj je naručitelj osnivač gospodarskog subjekta koji je potencijalni ponuditelj u postupku javne nabave koji provodi taj naručitelj?Naručitelj, HCR, Sisak, objavio je 27. svibnja 2013. u

EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postup-ku javne nabave (broj objave: 2013/S 002-0048390), za predmet: Ustupanje poslova razminiranja, prema projektu „Šumske površine i prosjeke na području …“. Na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Držav-noj komisiji izjavio žalitelj C. d.o.o. Požega, 6. lipnja 2013. Žalitelj u žalbi ističe da je naručitelj s tvrtkom MR d.o.o. u sukobu interesa, te da je naručitelj u do-kumentaciji za nadmetanje (toč. 1.4.) naveo popis 12 tvrtki s kojima je u sukobu interesa u smislu član-ka 13. Zakona, a da međutim nije naveo tvrtku MR d.o.o., čiji je osnivač i čiji su djelatnici jedini članovi Nadzornog odbora navedene tvrtke. Naručitelj u od-govoru na žalbu osporava navode žalitelja, navodeći da ne postoje zapreke za sklapanje ugovora propisane člankom 13. Zakona o javnoj nabavi.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda žalite-lja Državna komisija je utvrdila da je naručitelj u do-kumentaciji za nadmetanje (toč. 1.4.) naveo popis 12 tvrtki s kojima je u sukobu interesa u smislu članka 13. Zakona. Naručitelj na istom popisu nije naveo da je s tvrtkom MR d.o.o. u sukobu interesa. Žalitelj je uz žalbu dostavio i neovjereni ispis izvatka iz sudskog re-gistra za tvrtku MR d.o.o. iz kojeg je razvidno da je na-ručitelj jedini osnivač iste tvrtke. Člankom 13. Zakona propisano je koji se odnosi naručitelja i gospodarskog subjekta smatraju sukobom interesa, pa je tako odre-đeno da se smatra da sukob interesa postoji ako pred-stavnik naručitelja istovremeno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili ako je predstav-nik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica od-nosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u uprav-ljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5 %. Također je propisano da se predstavni-kom naručitelja u smislu istoga članka smatra: 1.) čel-nik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tije-la naručitelja, 2.) ovlašteni predstavnici naručitelja u


pojedinom postupku javne nabave iz članka 24. ovoga Zakona, i 3.) druge osobe iz članka 24. stavka 5. istoga Zakona, koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku javne nabave.

Iz odredbi predmetnog članka razvidno je da se sama okolnost da je naručitelj osnivač tvrtke MR d.o.o. ne može podvesti pod navedene odredbe o sukobu interesa, a niti činjenica da su djelatnici naručitelja članovi Nadzornog odbora navedene tvrtke. Ujedno, člankom 143. Zakona propisano je da je u žalbenom postupku svaka stranka dužna je iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, te da je žalitelj obve-zan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, kao i povrede postupka i/ili mate-rijalnog prava koje su istaknute u žalbi. U predmet-nom postupku žalitelj nije dokazao da postoje okol-nosti iz članka 13. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/13-01/939)

U nastavku ovog članka daju se primjeri primjene čl. 13. Zakona iz prakse, u vezi s obvezom naručitelja da objavi popis gospodarskih subjekata s kojima je naručitelj u sukobu interesa odnosno obavijest da takvi subjekti ne postoje.

Primjer iz prakse: Popis gospodarskih subje-kata s kojima Grad X ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi, objavljen na internetskoj stranici naručitelja. Temeljem čl. 13. st. 9. toč. 1. Zakona o javnoj naba-

vi, Grad X objavljuje Popis gospodarskih subjekata s kojima, kao javni naručitelj u smislu istoga Zakona, ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi, objavljen na njegovom internetskim stranicama:

Naručitelj je u sukobu interesa sa sljedećim gos-podarskim subjektima:

1. B. d.o.o., Ilica 17, 10 000 Zagreb, OIB xxxxxxxxxxx 2. P. USLUGE d.o.o., 10000 Zagreb, Karlovačka xx,

OIB xxxxxxxxxxx,3. E. d.o.o., Unska xx, 10000 Zagreb, OIB xxxxxxxxxxx,4. M. d.o.o., Kolodvorska xxx, 31000 Osijek, OIB

xxxxxxxxxxx.Naručitelj ne smije sklapati ugovor o javnoj naba-

vi s navedenim gospodarskim subjektima u svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponuditelja, niti isti smiju biti podizvoditelji odabranom ponuditelju.

Primjer iz prakse: Obavijest da nema gospodar-skih subjekata s kojima su predstavnici naručitelja - gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika te s nji-ma povezane osobe u sukobu interesa.Temeljem čl. 13. st. 9. točka 1. Zakona o javnoj na-

bavi (Nar. nov., br. br. 90/11), Grad X, kao javni na-ručitelj, objavljuje obavijest da nema gospodarskih subjekata s kojima su predstavnici naručitelja - gra-donačelnik i zamjenici gradonačelnika te s njima po-vezane osobe u sukobu interesa.

6. SLUČAJEVI KADA

NIJE RIJEČ O SUKOBU INTERESA

Nema sukoba interesa: (1) ako je povezana oso-ba predstavnika naručitelja - čelnika tijela, člana upravnog ili nadzornog tijela, poslovne udjele, dio-nice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje

u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog su-bjekta s više od 0,5 %, stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je poveza-na. Primjena ove odredbe ne dovodi u pitanje druge obveze koje se u tim slučajevima odnose na obve-znike primjene posebnog propisa o sprječavanju su-koba interesa.

Primjer iz prakse: Mišljenje Ministarstva gospo-darstva, od 16. ožujka 2012.U vezi s za odredbom čl. 13. st. 5. Zakona kojom je

propisano da nema sukoba interesa ako je povezana osoba predstavnika naručitelja poslovne udjele, di-onice odnosno druga prava na temelju kojih sudje-luje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5 %, stekla u razdoblju od naj-manje dvije godine prije imenovanja odnosno stu-panja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana, postavljen je upit odnosi li se razdoblje od dvije godine na imenovanje predstavnika naručite-lja u mandatu od 2009. ili na prijašnje imenovanje odnosno na prvo imenovanje.

Na navedeni upit odgovoreno je da Zakon u spo-menutoj odredbi ne spominje pojmove „prvo imeno-vanje“ odnosno „raniji mandati“, te se daje mišljenje da se navedena odredba odnosi na važeći mandat predstavnika naručitelja.

Nadalje, nije riječ o sukobu interesa niti u situaciji kada (2) predstavnik naručitelja ili povezana osoba predstavnika naručitelja iz st. 2. t. 1. čl. 13. Zakona (čelnik tijela naručitelja, člana upravnog ili nadzor-nog tijela naručitelja) obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu kao službeni predstavnik naručitelja, a ne kao privatna osoba (primjerice, ako je predstavnik županije, grada ili općine, kao osni-vača ustanove, komunalnog društva, i sl., ravnatelj ustanove ili član uprave trgovačkog društva koje je osnovala županija, grad ili općina).

7. POSEBAN SLUČAJ

POSTOJANJA SUKOBA INTERESA

O sukobu interesa riječ je ako je predstavnik na-ručitelja ili povezana osoba predstavnika naručite-lja - čelnika tijela, odnosno člana upravnog ili nad-zornog tijela, prenijela svoje udjele u vlasništvu na drugu osobu ili posebno tijelo (povjerenika) u skla-du s posebnim propisima o sprječavanju sukoba in-teresa (Zakon o sprječavanju sukoba interesa).

8. DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

Primjer iz prakse: Mišljenje Ministarstva gospo-darstva, od 23. siječnja 2012.U konkretnom slučaju: zamjenik gradonačelnika

Grada X, koji istu dužnost obavlja volonterski, brat je vlasnika i direktora tvrtke čija je glavna djelatnost projektiranje, inženjering i konzalting u visokograd-nji i niskogradnji, kao i u projektiranju obnovljivih izvora energije. (…)

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, određen je krug poslova koje obavlja gradonačelnik, kao izvršno tijelo grada. Sukladno odredbi čl. 43. st. 1. istoga Zakona gradonačelnika u slučaju dulje odsutnosti ili drugih razloga spriječeno-


sti, zamjenjuje zamjenik gradonačelnika, u skladu sa statutom grada. Također, sukladno odredbi st. 2. istoga članka, gradonačelnik može, u skladu sa statu-tom, obavljanje određenih poslova iz svog djelokruga povjeriti zamjeniku. Temeljem navedenoga mišlje-nja smo da je zamjenik gradonačelnika također predstavnik naručitelja u smislu odredbe čl. 13. st. 2. Zakona.

Nadalje, sukladno odredbi čl. 13. st. 4. Zakona, su-kob interesa pri sklapanju ugovora postoji i u slučaju kada upravljačke poslove u gospodarskom subjektu obavlja povezana osoba predstavnika naručitelja ili ako je povezana osoba predstavnika naručitelja vla-snik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih pra-va na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu tog gospodarskog subjekta s više od 0,5%. Sukladno istoj odredbi povezane osobe su bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik pred-stavnika naručitelja.

Temeljem svega navedenoga mišljenja smo da je u konkretnom slučaju brat zamjenika gradonačelnika povezana osoba predstavnika naručitelja, te da po-stoji sukob interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi između naručitelja, Grada X i navedenog gos-podarskog subjekta.

No, odredbom čl. 13. st. 5. Zakona propisano je da nema sukoba interesa „u slučaju kada je povezana osoba predstavnika naručitelja poslovne udjele, dio-nice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu gospodarskog su-bjekta s više od 0,5%, stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je poveza-na. Primjena ove odredbe ne dovodi u pitanje druge obveze koje se u tim slučajevima odnose na obveznike primjene posebnog propisa o sprječavanju sukoba in-teresa“.

Primjer iz prakse: Mišljenje Ministarstva gospo-darstva, od 23. veljače 2012.

Upit o postojanju sukoba interesa u slučaju kada je čelnik tijela ponuditelja, udruge osnovane od strane više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u bračnom srodstvu sa čelnikom stručne službe za pripremu dokumentacije za nadmetanje i provedbu postupka javne nabave naručitelja i/ili ovlašteni predstavnik naručitelja, odgovaramo u nastavku. (…)

U opisanom slučaju bračni drug čelnika udruge, koji nije odgovorna osoba naručitelja već čelnik struč-ne službe za pripremu dokumentacije za nadmetanje i provedbu postupka javne nabave naručitelja i/ili ovlašteni predstavnik naručitelja, iako je predstav-nik naručitelja u smislu čl. 13. st. 2. toč. 2. i 3. Zako-na (ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinom postupku javne nabave odnosno osoba iz čl. 24. st. 5. Zakona, koja ima utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku javne nabave), nije predstav-nik naručitelja u smislu čl. 13. st. 2. toč. 1. Zakona, tj. nije čelnik tijela naručitelja, odnosno član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja.

U smislu naprijed navedenoga, čelnik tijela ponu-ditelja (udruge) iz opisanog primjera nije povezana

osoba predstavnika naručitelja u smislu čl. 13. st. 4. Zakona, te se u konkretnom slučaju ne radi o sukobu interesa u smislu čl. 13. Zakona o javnoj nabavi.

Međutim, preporuka je naručiteljima da i u sluča-jevima kada se ne radi o sukobu interesa u smislu čl. 13. Zakona, ali se radi o takvim odnosima predstav-nika naručitelja i gospodarskih subjekata koji mogu izazvati sumnje u zakonito postupanje u pojedinom postupku javne nabave, postupe na odgovarajući na-čin s ciljem otklanjanja sumnje u postupanje osoba uključenih u pripremu i provedbu postupaka javne nabave.

Primjer iz prakse: Naručitelj, Fakultet, traži mišljenje o predstavnicima Fakulteta (naručitelja) koji su obvezni potpisati izjavu o postojanju ili ne-postojanju sukobu interesa u smislu odredbe čl. 13. st. 8. Zakona o javnoj nabavi.Članak 13. stavak 2. točka 1. Zakona propisuje da su

predstavnici naručitelja u smislu članka 13. Zakona, čelnik tijela naručitelja, član upravnog ili nadzornog tijela naručitelja. Stavak 8. istog članka Zakona pro-pisuje da su predstavnici naručitelja dužni potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa u smislu njihova odnosa ili odnosa povezanih osoba predstavnika naručitelja iz stavka 2. točke 1. članka Zakona (bračni ili izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, ….), s gospo-darskim subjektima iz stavka 1. članka Zakona.

Statut navedenoga Fakulteta propisuje da su tijela upravljanja Fakultetom dekan i Fakultetsko vijeće, a Statutom je također propisano da je dekan čelnik Fakulteta s ovlastima utvrđenim Statutom Sveučilišta i Statutom. Iz navedenog proizlazi da je dekan Fakul-teta, kao upravno tijelo iste ustanove, dužan potpisati izjavu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa. Statut istoga Fakulteta također propisuje je da je Fa-kultetsko vijeće stručno vijeće Fakulteta te da iz nad-ležnosti Fakultetskog vijeća proizlazi da Fakultetsko vijeće ima upravljačku funkciju Fakulteta. Stoga su i svi članovi Fakultetskog vijeća obvezni potpisati izja-vu o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa.

Primjer iz prakse : Mišljenje Ministarstva gos-podarstva, od 2. ožujka 2012.Na upit smatra li se da povezana osoba predstavni-

ka naručitelja, koja je prokurist u trgovačkom druš-tvu, obavlja upravljačke poslove u tom gospodarskom subjektu, dano je sljedeće mišljenje. (…)

Zakon o trgovačkim društvima, u čl. 240. st. 1., i čl. 422. propisuje da Uprava vodi poslove trgovačkog društva.

S druge strane prokurist je osoba kojoj je dana pro-kura kao posebna trgovačka punomoć. Prokuru može dati pravna odnosno fizička osoba koja je trgovac u smislu Zakona o trgovačkim društvima. Prokura se daje na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovač-koga društva.

Člankom 47. st. 1. istoga Zakona propisan je sadr-žaj i opseg ovlasti iz prokure. U tom smislu prokurist može sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i zastu-pati ga u postupcima pred upravnim i drugim držav-nim organima, ustanovama s javnopravnim ovlasti-ma, te državnim i izbranim sudovima.


Temeljem navedenoga, uzimajući u obzir da upravljačka funkcija u trgovačkom društvu pripada Upravi društva koja društvom upravlja na vlasti-tu odgovornost, da je prokurist osoba koja određene poslove propisane Zakonom o trgovačkim društvima obavlja na temelju punomoći, tj. prokure koju mu daje pravna odnosno fizička osoba koja je trgovac u smislu istoga Zakona, mišljenja smo da prokurist nije osoba koja obavlja upravljačke poslove u gospodar-skom subjektu.

9. POSLJEDICE SKLAPANJA UGOVORA

PROTIVNO ODREDBI ČL. 13. ZAKONA

U skladu s odredbom čl. 176. Zakona ništetan je ugovor ako je sklopljen protivno odredbi čl. 13. Za-kona, kojom je regulirano pitanje sukoba interesa pri sklapanju ugovora o javnoj nabavi.

Zakon također u prekršajnim odredbama (čl. 182.) propisuje prekršaj za pravnu osobu ili jedinicu lo-kalne i područne (regionalne) samouprave te za od-govornu osobu naručitelja, ako sklope ugovor u slu-čaju postojanja sukoba interesa, tj. suprotno odredbi čl. 13. Zakona („novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prav-na osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave „ako sklopi ugovor o javnoj nabavi su-protno odredbi čl. 13. Zakona“. Nadalje, „novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna oso-ba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za prekršaj iz st. 1. (istoga) članka“.

Primjer iz prakse: Vlasnik i osnivač tvrtke oda-branog ponuditelja bio je zaposlenik naručitelja na odgovornim poslovima nadzora istih ili sličnih građevinskih radova te je isti raskinuo radni odnos, a njegova je supruga zaposlena kod naručitelja, na odgovornom radnom mjestu, na poslovima izrade dokumentacije za nadmetanje.Naručitelj G. Z. d.o.o. Zagreb, objavio je 20. velja-

če 2014., u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvore-nom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 002-0008766), za predmet nabave: soboslikarski i ličilački radovi u objektima mjesne samouprave.

Odlukom o odabiru, kojom je odabrana ponuda ponuditelja LTG d.o.o. Zagreb, žalbu je Državnoj ko-misiji izjavio žalitelj S-L radovi, obrt, vl. P.V. Žalitelj u žalbi između ostaloga navodi da postoji sukob in-teresa između naručitelja i odabranog ponuditelja. Navodi da je vlasnik i osnivač tvrtke LTG d.o.o. bio za-poslenik naručitelja na odgovornim poslovima nad-zora istih ili sličnih građevinskih radova, te da je isti raskinuo radni odnos, zatim da je njegova supruga zaposlena kod naručitelja, na odgovornom radnom mjestu, na poslovima izrade dokumentacije za nad-metanje, te da su joj objektivno dostupne potrebne sve potrebne informacije i podaci o javnoj nabavi naruči-telja. (…). U odgovoru na žalbu, naručitelj u bitnome odgovara da ne postoji sukob interesa između naru-čitelja i odabranog ponuditelja, u smislu članka 13. Zakona o javnoj nabavi.

Člankom 13. stavkom 1. Zakona propisano je što se smatra sukobom interesa u smislu istoga Zakona. Stavkom 2. istoga članka Zakona propisano je tko su

predstavnici naručitelja u smislu istoga članka., dok je stavkom 3. propisano da naručitelji ne smiju sklapati ugovore o javnoj nabavi s gospodarskim subjektima iz stavka 1. istoga članka u svojstvu ponuditelja i člana zajednice ponuditelja. Nadalje, člankom 24. Zakona propisano je da pripremu i provedbu postupka javne nabave obavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja, zatim da naručitelj internom odlukom imenuje ovla-štene predstavnike i određuje njihove obveze i ovlasti u postupku javne nabave, te da ovlašteni predstavnici naručitelja koji pripremaju i provode postupak javne nabave ne moraju biti zaposlenici naručitelja. Uz to se propisuje da ukoliko druge osobe imaju utjecaj na odlučivanje i/ili druge radnje u vezi s pojedinim po-stupkom javne nabave, naručitelj ih navodi u inter-noj odluci.

U predmetnom postupku utvrđeno je da nisu is-punjeni uvjeti iz članka 13. stavka 1. točke 1. Zako-na, vezano za postojanje sukoba interesa, budući da supruga vlasnika tvrtke odabranog ponuditelja nije u predmetnom postupku javne nabave predstavnik naručitelja u smislu navedenih odredbi. (…) Ista nije čelnik tijela naručitelja, niti je član upravnog ili nad-zornog tijela naručitelja, čime nije ispunjen uvjet iz članka 13. stavka 2. točke 1. Zakona.

Nadalje, uvidom u Zapisnik o otvaranju ponuda utvrđeno je da se supruga vlasnika tvrtke odabranog ponuditelja ne nalazi na popisu ovlaštenih predstav-nika naručitelja u ovom postupku javne nabave, čime nije ispunjen uvjet iz članka 13. stavka 2. točke 2. Za-kona, da bi se radilo o sukobu interesa. Također, uvi-dom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da se supruga vlasnika tvrtke odabranog ponudi-telja ne nalazi na popisu osoba koje su izvršile pre-gled i ocjenu ponuda, te dali prijedlog za donošenje odluke o odabiru, pa samim time nije ispunjen uvjet iz članka 13. stavka 2. točke 3. Zakona, da bi se radilo o sukobu interesa.

Nadalje, točkom 3. dokumentacije za nadmetanje naručitelj navodi da u smislu članka 13. Zakona, a vezano za predmetni postupak javne nabave, ne po-stoje gospodarski subjekti s kojima je predstavnik na-ručitelja u sukobu interesa, što je sukladno odredbi članka 13. stavka 9. točke 2. Zakona. Slijedom nave-denoga, utvrđeno je da dostavljenim dokazima u žal-benom postupku žalitelj nije dokazao da u konkret-nom postupku javne nabave postoje okolnosti, koje su člankom 13. Zakona o javnoj nabavi propisane kao sukob interesa između naručitelja i gospodarskih subjekata, pa je žalbeni navod neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/14-01/667)

RRiF - časopis je i dalje s najvećom nakladom u Hrvatskoj!Kako to?Jer sadrži najviše članaka za praktičnu uporabu, jer su Vam savjetnici svakodnevno na raspolaganju i jer njegujemo najviše standarde stručnosti.


Zoran VUIĆ, dip. iur. UDK 331.2

Ostvarivanje pravne zaštite u javnoj nabavi pokretanjem upravnog spora

Protiv odluke Državne komisije za kontrolu postu-

paka javne nabave može se pokrenuti upravni

spor pred nadležnim upravnim sudom, a postupak po

upravnoj tužbi u predmetu javne nabave žurne je naravi.

U ovom se članku piše upravo o upravnom sporu u vezi s

javnom nabavom.

1. UVOD

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14., dalje: Zakon) u čl. 173. i 174. sadrža-va odredbe o sudskoj zaštiti i postupanju po tužbi. Tako se protiv odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u nastavku: DKOM) može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, a postupak po upravnoj tužbi u predmetu javne nabave žurne je naravi.

U ovom se članku analiziraju bitna pitanja koja se odnose na podnošenje tužbe, odnosno pokreta-nje i tijek upravnog spora protiv odluka DKOM-a, te se navode primjeri odluka DKOM-a nakon presuda donesenih u upravnom sporu. Iste su odluke done-sene u vezi s čl. 81. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10., 143/12. i 152/14.) koji propisu-je da je izvršenje presude dužan osigurati tuženik, odnosno tijelo nadležno za izvršenje, a u izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nadležno za izvrše-nje obvezno je postupiti u skladu s izrekom presude najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoć-ne presude, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

2. UPRAVNI SPOR PREMA ODREDBAMA

ZAKONA O UPRAVNIM SPOROVIMA

2.1. CILJ I PREDMET UPRAVNOG SPORA

Prema odredbama čl. 2. st. 2. Zakona o upravnim sporovima, cilj toga Zakona je osigurati zakonitost i sudsku zaštitu prava i pravnih interesa fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka povrijeđenih poje-dinačnim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela. Javnopravnim tijelom smatra se tijelo dr-žavne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, prav-na osoba koja ima javnu ovlast i pravna osoba koja obavlja javnu službu. U tom se smislu javnopravnim tijelom može smatrati i DKOM koji je u čl. 3. st. 1. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Nar. nov., br. 18/13., 127/13. i 74/14.), definiran kao samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postup-cima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projekti-ma javno-privatnog partnerstva.

Zakon o upravnim sporovima određuje da pred-met upravnog spora može biti:

1. ocjena zakonitosti pojedinačne odluke kojom je javnopravno tijelo odlučilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije dopušteno izja-viti redoviti pravni lijek

2. ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti re-doviti pravni lijek

3. ocjena zakonitosti propuštanja javnoprav-nog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu

4. ocjena zakonitosti sklapanja, raskidanja i izvr-šavanja upravnog ugovora.

Stoga se na temelju odredaba Zakona o upravnim sporovima, radi ocjene zakonitosti odluke DKOM-a, protiv koje nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, a kojim je DKOM kao javnopravno tijelo odlu-čilo o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke u upravnoj stvari (upravni akt) te primjenom čl. 173. Zakona o javnoj nabavi, može protiv odluke DKOM-a tužbom pokrenuti upravni spor pred (nadležnim) upravnim sudom.

2.2. NADLEŽNOST

Upravne sporove rješavaju upravni sudovi i Viso-ki upravni sud Republike Hrvatske.

Upravni sudovi odlučuju:1. o tužbama protiv pojedinačnih odluka javno-

pravnih tijela2. o tužbama protiv postupanja javnopravnih ti-

jela3. o tužbama zbog propuštanja donošenja poje-

dinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku

4. o tužbama protiv upravnih ugovora i izvršava-nja upravnih ugovora

5. u drugim zakonom propisanim slučajevima.Visoki upravni sud odlučuje:1. o žalbama protiv presuda upravnih sudova i

rješenja upravnih sudova protiv kojih je dopu-štena žalba

2. o zakonitosti općih akata3. o sukobu nadležnosti između upravnih sudova4. u drugim zakonom propisanim slučajevima.Za rješavanje u sporu mjesno je nadležan uprav-

ni sud na području kojeg tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drukčije pro-pisano. Ako tužitelj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na području ko-jeg tužitelj ima boravište. Ako tužitelj nema prebi-valište, boravište ili sjedište u Republici Hrvatskoj,


mjesno je nadležan upravni sud na području kojeg javnopravno tijelo koje je donijelo odluku u prvom stupnju ili je postupilo ima sjedište. S obzirom na to da tužitelj može biti gospodarski subjekt (žalitelj) koji je izjavio žalbu o kojoj je odlučivala DKOM, ali i naručitelj, mjesna bi se nadležnost trebala odrediti prema sjedištu gospodarskog subjekta ili prema sje-dištu naručitelja.

2.3. STRANKE U UPRAVNOM SPORU

Stranke u upravnom sporu su tužitelj, tuženik i zainteresirana osoba.

Za upravne sporove pokrenute protiv oduka DKOM-a bitno je da tužitelj može biti fizička ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom, po-stupanjem javnopravnog tijela, odnosno propušta-njem donošenja pojedinačne odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem, raskidom ili izvršavanjem upravnog ugovora.

Stoga, tužitelj može biti npr. gospodarski subjekt koji je izjavio žalbu DKOM-u, a koja je odbijena, ali i naručitelj koji je nezadovoljan odlukom DKOM-a, odnosno ako isti subjekti smatraju da je odlukom DKOM-a povrijeđen zakon, da je pogrješno utvrđe-no činjenično stanje i sl.

Tuženik je javnopravno tijelo (DKOM) koje je donijelo ili propustilo donijeti pojedinačnu odlu-ku, postupilo ili propustilo postupiti, odnosno koje je stranka upravnog ugovora.

Zainteresirana osoba je svaka osoba kojoj bi poništavanje, izmjena ili donošenje pojedinač-ne odluke, postupanje ili propuštanje postupanja javnopravnog tijela, odnosno sklapanje, raskid ili izvršavanje upravnog ugovora povrijedilo njezino pravo ili pravni interes. Zainteresirana osoba je i javnopravno tijelo koje smatra da sudska odluka može imati učinak na prava i pravne interese koje to javnopravno tijelo štiti na temelju zakona. Zain-teresirana osoba bi na temelju navedenog mogao biti npr. sudionik postupka javne nabave – odabra-ni ponuditelj, ako je tužba podnesena protiv odluke DKOM-a kojom se poništava odluka o odabiru, a ko-jom je odabrana ponuda tog ponuditelja. Sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke pozvati zainteresiranu osobu da sudjeluje u sporu. Zainte-resirana osoba može se uključiti u spor u svakom trenutku. Sud će bez odgode obavijestiti sve stranke o uključivanju zainteresirane osobe u spor.

2.4. PRVOSTUPANJSKI UPRAVNI SPOR – TUŽBA

Prvostupanjski se upravni spor pokreće tužbom kojom se može zahtijevati:

1. poništavanje ili oglašivanje ništavom pojedi-načne odluke

2. donošenje pojedinačne odluke koja nije done-sena u propisanom roku

3. postupanje koje je tuženik u skladu s propisima ili pojedinačnom odlukom obvezan izvršiti

4. oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili iz-vršavanje obveze iz upravnog ugovora.

Ako se tužbom zahtijeva poništavanje ili oglaši-vanje ništavom pojedinačne odluke ili donošenje

pojedinačne odluke koja nije donesena u propisa-nom roku (t. 1. i 2.), tada se tužbom može zahtijevati da sud odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke. Uz glavni zahtjev tužbom se može zahti-jevati povrat stvari i naknada štete koju je počinio tuženik, u kojem slučaju zahtjev u vezi sa stvarima i visinom pretrpljene štete mora biti sadržan u tužbi.

Upravni se spor može pokrenuti nakon što je iscr-pljena svaka druga zakonom propisana pravna za-štita, a smatra se pokrenutim danom predaje tužbe sudu.

Tužba mora biti razumljiva i obvezno mora sadr-žavati:

1. naziv suda kojem se podnosi2. osobno ime, odnosno naziv i adresu tužitelja3. naziv tuženika4. oznaku osporavane pojedinačne odluke ili

upravnog ugovora, odnosno opis postupanja ili obveze izvršenje kojih se zahtijeva

5. tužbeni zahtjev6. opseg osporavanja pojedinačne odluke, postu-

panja ili upravnog ugovora7. razloge za pokretanje spora glede glavne stvari

i sporednih traženja8. činjenice i dokaze na kojima tužitelj temelji

tužbeni zahtjev9. potpis tužitelja.Ako tužitelj nema prebivalište, odnosno boravište

ili sjedište u Republici Hrvatskoj, u tužbi je obvezan naznačiti opunomoćenika ili opunomoćenika za primanje pismena. Tužbi treba priložiti izvornik ili presliku osporene pojedinačne odluke, upravnog ugovora ili dokaz o postupanju. Uz tužbu se podnosi prijepis tužbe i priloga za tuženika i, ako ih ima, za svaku zainteresiranu osobu.

Tužba se podnosi sudu u roku od 30 dana od dostave osporene pojedinačne odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje. U nastavku se navodi primjer pouke o pravnom lijeku protiv odlu-ke DKOM-a iz koje se vidi način određivanja roka za podnošenje tužbe:

Pouka o pravnom lijekuProtiv ovog Zaključka ne može se izjaviti žalba ali

se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu u roku od 30 dana od isteka osmog dana od dana javne objave zaključka na internetskim stranicama DKOM-a.

Tužba nema odgodni učinak, osim kad je to za-konom propisano. Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinač-ne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

U nastavku se navodi primjer mogućeg obli-ka i sadržaja tužbe upravnom sudu protiv odluke DKOM-a:

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111TELEFONSKI

SAVJETI


UPRAVNI SUD _____________ _____(naziv suda kojem se podnosi tužba)

Napomena: Zakon o području i sjedištima sudova (NN br. 128/14) u članku 9. propisuje sjedište i područje nadležnosti upravnih sudova:

Upravni sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.

Upravni sud u Rijeci za područja Istarske, Karlovačke, Lič-ko--senjske i Primorsko-goranske županije.

Upravni sud u Splitu za područja Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije.

Upravni sud u Zagrebu za područja Bjelovarsko-bilogorske,Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međi-murske, Sisačko--moslavačke, Varaždinske, Zagrebačke župani-je i Grada Zagreba.

TUŽITELJ: _____________(osobno ime, odnosno naziv i adresa tužitelja)

TUŽENIK: Državna komisija za kontrolupostupaka javne nabave, Zagreb,

Koturaška cesta 43/IV(naziv tuženika)

T U Ž B A

radi poništenja __________________(oznaka osporavane pojedinačne odluke: npr. „Rješe-

nje tuženika Klasa:__, Urbroj: __od _____ 2015. godine“)

Prilog: (primjerice:Punomoć (ako tužitelj ima punomoćnika)Poziv na nadmetanje od ___ Dokumentacija za nadmetanje.Odluka o odabiru najpovoljnije ponude broj: ___od ___Žalba na odluku o odabiru od ____Rješenje tuženika Klasa:___ Urbroj: __ od __ 2015. godine.

----------------------------------------------------------------------------------

Napomena: Tužba mora sadržavati:- činjenice i dokaze na kojima tužitelj temelji tužbeni

zahtjev, - razloge za pokretanje spora glede glavnih stvari i

sporednih traženja, - opseg osporavanja pojedinačne odluke i - tužbeni zahtjev.

Primjerice, tužba protiv Rješenja DKOM-a, kojom je odlučeno o žalbi protiv odluke o odabiru donesene u postupku javne nabave bi mogla sadržavati sljedeće:

I) Naručitelj ____ je objavio ___ godine, poziv na nadmetanje u postupku javne nabave za predmet nabave ____. Ponudu su, osim tužitelja dostavili ponuditelji _____ te je Odlukom o odabiru broj:___ od ___ kao najpovoljnija ponuda odabrana ponuda ponuditelja _____ .Ponuda navedenog ponuditelja odabrana je kao najpovoljnija iako je imala sljedeće nedostatke zbog kojih je ta ponuda nevaljana pa nije smjela biti odabrana kao najpovoljnija: _______________Na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude broj: __ od __, tužitelj je dana _____ izjavio žalbu zbog nepravilnosti i nezakonitog postupanja u predmetnom postupku javne nabave. Državna je komisija za kontrolu postupaka javne nabave dana ___ donijela Rješenje Klasa: ___ Urbroj: ___ kojim je žalbu tužitelja odbila kao neosnovanu, a tužitelj je odbijen i sa zahtjevom za naknadom troškova žalbenog postupka.

DOKAZ: Poziv na nadmetanje od ___ .Dokumentacija za nadmetanje.Odluka o odabiru najpovoljnije ponude broj: ___od ___.Žalba na odluku o odabiru od ____.Rješenje tuženika Klasa:___ Urbroj: __ od __ 2015. godine.

II) Tužitelj podnosi ovu tužbu jer smatra da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave prilikom donošenja pobijanog Rješenja nepravilno primijenila Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14.) iz sljedećih razloga: ___________________________________________________________________III) Na temelju svega navedenog, tužitelj podnosi ovu tužbu i zahtijeva da Upravni sud nakon provedenog postupka po ovoj tužbi donese sljedeću odluku:

Napomena: Tužbeni zahtjev u skladu s čl. 58. St. 1. Zakona o upravnim sporovima - ako sud utvrdi da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita:1. PRESUDA: presudom će usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar2. PRESUDA: osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni.

1.PRESUDA

1. Uvažava se tužba tužitelja.2. Poništava se u cijelosti Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Klasa:__ Urbroj: ___ od ___.3. Poništava se Odluka o odabiru broj: ___ od ___ .4. Naručitelj je dužan tužitelju platiti svotu od ____ kn na ime troškova.

ili2.

PRESUDA1. Uvažava se tužba tužitelja.2. Poništava se u cijelosti Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Klasa:__ Urbroj: ___ od ___.3. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave dužna je u roku od 60 dana donijeti novo rješenje kojim će odlučiti o žalbi i zahtjevu za naknadu troškova postupka tužitelja.

________________ (potpis tužitelja)

Troškovi:

_________________

2.5. UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA I

DOKAZI

Sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjeni-ce. Sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postup-ku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

Stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima.

Dokazi su: - isprave- saslušanje stranaka - iskaz svjedoka- mišljenje i nalaz vještaka - očevid - i druga dokazna sredstva. Sud izvodi dokaze prema pravilima kojima je ure-

đeno dokazivanje u parničnom postupku. Stranke su obvezne u tužbi i odgovoru na tužbu iznijeti sve


činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predlo-žiti dokaze potrebne za njihovo utvrđivanje i izja-sniti se o činjeničnim navodima i dokaznim prijed-lozima drugih stranaka.

2.6. PRESUDA

O tužbenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i sporedna traženja sud odlučuje presudom. Sud presudu donosi prema slobodnom uvjerenju te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja. Presuda se može temeljiti samo na činjeni-cama i dokazima o kojima je strankama dana mo-gućnost izjašnjavanja.

Kao moguće presude Upravnog suda, u vezi s od-lukom DKOM-a, treba istaknuti sljedeće:

a) Sud će odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da je neosnovan. Sud će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donošenju pojedinačne odluke bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rješavanje predmeta postupka te ako utvrdi da je pojedi-načna odluka zasnovana na zakonu, ali zbog drugih razloga od onih navedenih u odluci.

b) Ako sud utvrdi da je pojedinačna odluka jav-nopravnog tijela nezakonita, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni.

c) Ako sud utvrdi da je pojedinačna odluka jav-nopravnog tijela ništava, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev i oglasiti odluku ništavom.

Presuda se dostavlja svim strankama u sporu pisanim ili elektroničkim putem i otprema u roku od 15 dana od dana objave, a ako nije objavljena, od njezina donošenja. Prvostupanjska presuda postaje pravomoćna protekom roka za žalbu, ako žalba nije podnesena, odnosno danom donošenja, ako žalba nije dopuštena. Drugostupanjska presuda postaje pravomoćna danom donošenja.

2.7. ŽALBA PROTIV PRESUDE UPRAVNOG SUDA

Protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog:

1. bitne povrede pravila sudskog postupkaBitna povreda pravila sudskog postupka postoji

kad upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude.

2. pogrješno ili nepotpuno utvrđenoga činjenič-nog stanja u sporu

Pogrješno ili nepotpuno utvrđeno činjenično sta-nje u sporu postoji kad je upravni sud kakvu odluč-nu činjenicu pogrješno utvrdio ili je nije utvrdio ili je o činjeničnom stanju izveo pogrješan zaključak.

3. pogrješne primjene materijalnog pravaPogrješna primjena materijalnog prava postoji

kad upravni sud nije primijenio odredbu materi-jalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

Žalba odgađa izvršenje pobijane presude. Žalba nije dopuštena protiv presude kojom je

pojedinačna odluka javnopravnog tijela poništena

ili oglašena ništavom i predmet prvi put vraćen na ponovni postupak, kao ni protiv presude kojom je sud naložio donošenje pojedinačne odluke koja nije donesena u propisanom roku.

Moguće odluke Visokoga upravnog suda su slje-deće:

a) presudom će odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija ili da oni ne utječu na donošenje drukčije odluke

b) poništit će prvostupanjsku presudu te će sam otkloniti nedostatke i presudom riješiti stvar ako utvrdi da je upravni sud počinio bitnu povredu pra-vila sudskog postupka, da je pogrješno ili nepotpu-no utvrdio činjenično stanje ili da je pogrješno pri-mijenio materijalno pravo.

2.8. IZVRŠENJE PRESUDE

Pravomoćna presuda postaje izvršnom nakon dostave stranci, ako presudom nije određen drugi rok za izvršenje. Izvršenje presude dužan je osigu-rati tuženik, odnosno tijelo nadležno za izvršenje. U izvršenju presude tuženik odnosno tijelo nad-ležno za izvršenje obvezno je postupiti u skladu s izrekom presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.

Ako tuženik odnosno tijelo nadležno za izvrše-nje ne izvrši presudu u određenom roku ili ako u izvršenju presude postupi protivno njezinoj izre-ci, pravnom shvaćanju ili primjedbama suda, tu-žitelj može zahtjevom za izvršenje zahtijevati od prvostupanjskog suda izvršenje presude, odnosno zatražiti utvrđenje nedopustivosti izvršenja.

Odgovornoj osobi u nadležnom javnopravnom ti-jelu koje iz neopravdanog razloga ne osigura izvrše-nje presude, odnosno, ako u izvršenju presude tuže-nik odnosno tijelo nadležno za izvršenje ne postupi u skladu s izrekom presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda, sud može izreći novčanu kaznu do visine jednomje-sečne prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj. Odgovornom osobom smatra se čelnik nadležnog javnopravnog tijela. Zbog štete nastale neizvrše-njem, odnosno nepravodobnim izvršenjem presude donesene u upravnom sporu, tužitelj ima pravo na naknadu koja se ostvaruje u sporu pred nadležnim sudom.

3. ODLUKE DKOM –a NAKON

PROVEDENOGA UPRAVNOG SPORA

U nastavku se navodi nekoliko primjera Odluka DKOM-a (izreka i najznačajniji dijelovi obrazlože-nja) donesenih nakon provedenoga upravnog spo-ra i presuda, primjenom čl. 81. Zakona o upravnim

sporovima.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


kretan postupak javne nabave i dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, navedeno također potvrđuje da žalitelj pravni interes u ovom konkretnom postup-ku javne nabave nema.

Podredno se ističe da je Upravni sud u Splitu koji je presudom broj Usl-232/13-18 poništio Zaključak ovog tijela od 27. 12. 2012. Klasa: UP/II-034-02/12-01/1575, Urbroj: 354-01/12-4, postojanje pravnog interesa ža-litelja nalazio u okolnosti da je žalitelj protiv rješenja kojim je poništena Odluka o odabiru, kojom Odlukom je bio odabran kao najpovoljniji ponuditelj, pokrenuo upravni spor radi zaštite svojih subjektivnih prava, pa bi, ukoliko bi isti uspio u upravnom sporu, po-stojala mogućnost da sklopi predmetni ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem. Stoga je Upravni sud u Splitu zaključio da je tužitelj (ovdje žalitelj) doka-zao da je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi i da može pretrpjeti štetu od navodnog kršenja subjektivnih prava.

Međutim, vezano za navedeno napominje se da je Upravni sud u Splitu presudom od 01. rujna 2014. broj Usl-2628/12-13, odbio tužbeni zahtjev tužitelja (ovdje žalitelja) za poništenjem Rješenja ovog tijela Klasa: UP/II-034-02/12-01/1095, Urbroj: 354-01/14-7 od 13. studenog 2012. godine, dakle, zakonitim je oci-jenio Rješenje kojim je ponuda žalitelja oglašena ne-valjanom.

Slijedom svega navedenog, žalitelj u ovom postup-ku nije dokazao kumulativno postojanje uvjeta za pravo na žalbu iz čl. 141. Zakona o javnoj nabavi (pravni interes i moguća šteta), pa je pozivom na čl. 164. st. 1. t. 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno kao u izreci.

3.2. RJEŠENJE DKOM-A KLASA: UP/II-034-02/13-

01/1443, URBROJ: 354-01/15-26, OD 20.

VELJAČE 2015. DONESENO NAKON PRESUDE

UPRAVNOG SUDA U RIJECI, BROJ 6 USL-

1732/13 OD 30. 01. 2015. POVODOM TUŽBE

TUŽITELJA (NARUČITELJA) PROTIV RJEŠENJA

DKOM-A KLASA: UP/II-034-02/13-01/1443,

URBROJ: 354-01/13-6 OD 10. 10. 2013.

DONESENOG POVODOM ŽALBE ŽALITELJA,

NA DOKUMENTACIJU ZA NADMETANJE U

OTVORENOM POSTUPKU JAVNE NABAVE, A

VEZANO UZ STAROST DOKAZA FINANCIJSKE

SPOSOBNOSTI.

RJEŠENJE1. Žalba žalitelja odbija se kao neosnovana.2. Odbija se zahtjev žalitelja za naknadom troško-

va žalbenog postupka.

ObrazloženjeNa dokumentaciju za nadmetanje žalbu je

DKOM-u 12. 09. 2013. izjavio žalitelj. Postupajući po navedenoj žalbi, ovo državno tijelo

je rješenjem Klasa: UP/II-034-02/13-01/1443, Urbroj: 354-01/13-6 od 10. 10. 2013. žalbu ocijenilo kao osno-vanu te je poništilo dokumentaciju za nadmetanje u dijelu koji se odnosio na starost dokaza financij-ske sposobnosti. Istim rješenjem naloženo je naruči-telju da žalitelju nadoknadi troškove žalbenog po-stupka u iznosu od 146.788,75 kn.

3.1. ZAKLJUČAK DKOM-a KLASA: UP/II-03-02/12-

01/1575, URBROJ: 354-01/14-20, OD 07.

LISTOPADA 2014. DONESEN NAKON PRESUDE

UPRAVNOG SUDA U SPLITU BROJ: USL-

232/13-18 OD 01. SRPNJA 2014., POVODOM

TUŽBE TUŽITELJA PROTIV ZAKLJUČKA

DKOM-A KLASA: UP/II-034-02/12-01/1575,

URBROJ: 345-01/12-4 OD 27. 12. 2012., A

VEZANO UZ PRAVNI INTERES ŽALITELJA.

ZAKLJUČAKŽalba žalitelja odbacuje se zbog nedostatka prav-

nog interesa.

ObrazloženjeU predmetnom postupku dostavljene su dvije po-

nude. Naručitelj je obje ponude ocijenio valjanima te je dana 30. 08. 2012. donio Odluku o odabiru. Na na-vedenu Odluku je žalbu 06. 09. 2012. izjavio žalitelj te je ovo tijelo dana 13. 11. donijelo Rješenje Klasa: UP/II-034-02/12-01/1095, Urbroj: 354-01/12-7 kojim je poništilo predmetnu Odluku o odabiru.

Protiv navedenog rješenja ponuditelj je pokrenuo upravni spor.

Postupajući po navedenom rješenju naručitelj je izvršio ponovni pregled i ocjenu ponuda te je dana 27. 11. 2012. donio novu Odluku o odabiru kojom je odabrao ponudu ponuditelja, dok je ponuda žalitelja odbijena. Na navedenu Odluku o odabiru žalbu je 07. 12. 2012. izjavio žalitelj. Žalbenim zahtjevom predla-že poništiti Odluku o odabiru i postupak javne naba-ve budući da niti jedna ponuda nije valjana i suklad-na dokumentaciji za nadmetanje.

Žalitelj u žalbi osporava samo valjanost ponude odabranog ponuditelja te predlaže poništiti Odluku o odabiru i postupak javne nabave budući da niti jed-na ponuda nije valjana i sukladna dokumentaciji za nadmetanje. Budući da je za ponudu žalitelja u žal-benom predmetu Klasa: UP/II-034-02/12-01/1095, utvrđeno i izričito navedeno da je nevaljana te da ju je naručitelj bio dužan odbiti, ponuda žalitelja nikako ne može biti odabrana u predmetnom po-stupku javne nabave. Žalitelj stoga nema pravni interes za dobivanje ugovora u predmetnom postup-ku javne nabave, a ako ponuditelj ne može sklopiti ugovor o javnoj nabavi, onda on faktično nije oštećen niti mu prijeti opasnost da bude oštećen eventualnom nezakonitošću odluke.

Nadalje, potrebno je istaknuti da je Rješenje ovog tijela Klasa: UP/II-034-02/12-01/1095, Urbroj: 354-01/14-7 od 13. studenog 2012. kojim je ponuda žali-telja ocijenjena nevaljanom izvršno, iz kojeg razloga proizvodi pravne učinke do trenutka njegovog even-tualnog poništenja. Navedene stavove ovog tijela po-tvrdio je svojom presudom i Upravni sud u Zagrebu. Kako je ponuda žalitelja u predmetnom postupku javne nabave izvršno odbijena, navedena činjenica dodatno potvrđuje ocjenu ovog tijela da u konkret-nom postupku ne postoji pravni interes žalitelja. Osim toga, žalitelj u ovoj žalbi ne osporava razloge nevaljanosti svoje ponude, već štoviše priznaje da je njegova ponuda nevaljana i da bi postupak trebalo poništiti jer nema niti jedne valjane ponude, a s obzi-rom da pravni interes uvijek mora biti vezan uz kon-


Presudom Upravnog suda u Rijeci broj 6 Usl-1732/13 od 30. 01. 2015. koja je donesena povodom tužbe tuži-telja, tužba je uvažena, a predmetno rješenje ovog državnog tijela je poništeno uz obrazloženje da je tuženik pogrešno primijenio odredbe čl. 71. Zako-na o javnoj nabavi tvrdeći da iz sadržaja navedenih odredbi proizlazi da je zakonodavac javnim naruči-teljima kod propisivanja uvjeta financijske sposobno-sti kao i dokaza o ispunjavanju tih uvjeta dao široke ovlasti, dopustivši time naručiteljima i da odrede sta-rost traženih dokaza.

U ponovljenom postupku pred ovim državnim tijelom izvedeni su dokazi pregledom i analizom do-kaznog materijala…

Žalba žalitelja je neosnovana.Postupajući po žalbenom navodu utvrđeno je da je

u dokumentaciji za nadmetanje naručitelj kao dokaz financijske sposobnosti tražio obrazac BON 1 I BON 2 (SOL 2) ili istovrijedne isprave nadležnih tijela zemlje sjedišta ponuditelja, odnosno druga dokazna sredstva kojima ponuditelj može dokazati traženu financijsku sposobnost. Ponuditelj je sposoban ako: u prethodnoj poslovnoj godini ili za kraće razdoblje djelatnosti (ako ponuditelj nije poslovao cijelu prethodnu poslovnu godinu) nije poslovao s gubitkom većim od visine te-meljenog kapitala; je u prethodnoj poslovnoj godini ostvario ukupni godišnji prihod najmanje u visini po-lovice vrijednosti ponude ukupnog predmeta nabave (zbroj svih ponuđenih grupa predmeta nabave); nema više od 60 dana neprekidne blokade računa u prote-klih šest mjeseci od dana izdavanja potvrde. Traženo ponuditelj dokazuje valjanom ispravom u skladu s traženjem s time da BON 1 ne smije biti stariji od šest mjeseci, a BON 2 ne smije biti stariji od 30 dana od dana slanja objave u Elektronički oglasnik javne nabave. Procjena je naručitelja da neprekidna bloka-da računa u trajanju od 60 dana i duže mjeseci može ugroziti neometano odvijanje poslovnih procesa kod ponuditelja koji su pretpostavka za pravodobnu ispo-ruku robe, a sukladno čl. 4. Stečajnog zakona.

Odredbom čl. 71. Zakona o javnoj nabavi propisano je da naručitelj može odrediti uvjete financijske spo-sobnosti gospodarskog subjekta koja se može dokaza-ti, primjerice, s jednim ili više sljedećih dokumenata: 1. bilanca, račun dobiti i gubitka, odnosno odgovara-jući financijski izvještaj, ako je njihovo objavljivanje propisano u državi sjedišta gospodarskog subjekta, 2. dokument izdan od bankarskih ili drugih finan-cijskih institucija kojim se dokazuje solventnost gos-podarskog subjekta, 3. dokaz o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti, 4. izjava o ukupnom pro-metu gospodarskog subjekta i po potrebi, o prometu u području koje je obuhvaćeno predmetom nabave za razdoblje do najviše tri posljednje dostupne finan-cijske godine, ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je informacija o ovim prometima dostupna.

Slijedom navedenog, a uvažavajući pravno shva-ćanje Upravnog suda u Rijeci koje je izraženo u pre-sudi broj 6 Usl-1732/13 od 30. 01. 2015. da traženje dokaza financijske sposobnosti iz dokumentacije za nadmetanje nije protivno prethodno citiranoj odred-bi čl. 71. Zakona o javnoj nabavi, žalbeni navod je ocijenjen kao neosnovan.

Žalitelj je postavio zahtjev za naknadu troš-kova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 146.788,75 kn i to trošak naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 27.000,00 kn, trošak upravne pristojbe u iznosu od 70,00 kn, trošak sasta-va žalbe po odvjetniku u iznosu od 76.620,00 kn, uve-ćanje od 25% u smislu Tbr. 22. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika u iznosu od 19.155,00 kn te porez na dodanu vrijednost u iznosu od 23.943,75 kn. Sukladno odredbi čl. 170. st. 4. Zakona o javnoj na-bavi, u slučaju odbijanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.


01/1333, URBROJ: 354-01/14-53, OD 19.

STUDENOGA 2014. DONESENO NAKON

PRESUDE UPRAVNOG SUDA U OSIJEKU POSL.

BROJ: USL-361/14-18 OD 10. LISTOPADA

2014. POVODOM TUŽBE PROTIV RJEŠENJA

KLASA: UP/II-034-02/11-01/1333, URBROJ:

354-01/13-40 OD 05. VELJAČE 2014., KOJIM

JE ODLUČENO O ZAKONSKOJ OSNOVI ZA

PROVEDBOM PREGOVARAČKOG POSTUPKA

JAVNE NABAVE BEZ PRETHODNE OBJAVE.

RJEŠENJE1. Odbija se žalba žalitelja kao neosnovana.

ObrazloženjeRješenjem DKOM-a Klasa: UP/II-034-02/11-

01/1333, Urbroj: 354-01/13-40 od 05. veljače 2014. po-ništen je pregovarački postupak javne nabave zbog žurnosti, radi nabave radova preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplave i naloženo je naručite-lju da nadoknadi žalitelju troškove žalbenog postup-ka u iznosu od 7.570,00 kn.

Protiv navedenog rješenja, naručitelj je podnio tužbu Upravnom sudu u Osijeku.

Presudom Upravnog suda u Osijeku posl. broj: Usl-361/14-18 od 10. listopada 2014. poništeno je Rješenje DKOM-a Klasa: UP/II-034-02/11-01/1333, Urbroj: 354-01/13-40 od 5. veljače 2014. DKOM-u je naloženo donošenje novog rješenja pridržavanjem pravnog shvaćanja suda i njegovih primjedbi gle-de postupka sukladno odredbi čl. 81. st. 2. Zakona o upravnim sporovima.

U obrazloženju navedene Presude sud navodi da se tuženik pri donošenju poništenog Rješenja od 5. ve-ljače 2014. nije pridržavao pravnih shvaćanja i pri-mjedaba Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz Presude posl. broj: US-12351/2011-7 od 27. veljače 2013. te Presude Upravnog suda u Osijeku posl. broj: 7 Usl-780/13-9 od 15. siječnja 2014. Dalje sud navodi da je u Presudi Upravnog suda u Osijeku od 15. siječ-nja 2014. utvrđeno da se ne može smatrati istovjet-nim predmet nabave u otvorenom postupku javne nabave koji je paralelno provodio naručitelj, sada tužitelj, i onaj predviđen u pregovaračkom postup-ku jer iz objektivnog identiteta radova proizlazi da se ne radi o istovjetnim predmetima nabave, odnosno da je Upravni sud u Osijeku u istoj presudi utvrdio da primjenom odredaba Zakona o vodama radovi preventivne obrane od poplava (radovi održa-vanja iz čl. 107. Zakona o vodama) predstavljaju ra-


zlog iznimne žurnosti u smislu odredbe čl. 116. st. 1. t. 4. Zakona o javnoj nabavi. Zaključno sud navodi da je donošenjem pobijane odluke tuženika Klasa: UP/II-034-02/11-01/1333, Urbroj: 354-01/14-40 od 05. veljače 2014. došlo do pogrešne primjene Zakona o javnoj nabavi kao i Zakona o vodama i to na štetu tužitelja.

Postupajući po pravnom shvaćanju suda teme-ljem čl. 81. Zakona o upravnim sporovima, ovo tije-lo je utvrdilo sljedeće:

Naručitelj je na temelju Odluke o odabiru od 24. lipnja 2011. dana 30. lipnja 2011. sklopio ugovor s odabranim ponuditeljem te je objavio Obavijest o sklopljenim ugovorima u pregovaračkom postupku zbog žurnosti, od 30. kolovoza 2011. za nabavu ra-dova preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplave.

Na Obavijest o sklopljenim ugovorima žalbu je izjavio žalitelj x. U žalbi navodi da naručitelj nije imao zakonsku osnovu za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave budući da je za isti predmet nabave u trenutku pokreta-nja pregovaračkog postupka u tijeku bio otvoreni postupak javne nabave. Žalitelj u žalbi navodi i da Obavijest o sklapanju ugovora u pregovaračkom po-stupku nije objavljena u roku iz čl. 37. st. 1. Zakona o javnoj nabavi.

U pogledu žalbenog navoda žalitelja kojim ospo-rava postojanje zakonske osnove za provođenje pre-govaračkog postupka bez prethodne objave, utvrđeno je da je naručitelj kao osnovu za provođenje prego-varačkog postupka isticao iznimnu žurnost zbog nužnosti što hitnijeg izvršenja predmetnih radova. Članak 116. st. 1. t. 4. Zakona o javnoj nabavi propi-suje da naručitelji mogu primijeniti pregovarački po-stupak bez prethodne objave među ostalim i u slučaju ako se zbog iznimne žurnosti izazvane događajima koje naručitelj nije mogao predvidjeti, rok za nadme-tanje s objavom poziva za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave ili ograničenom postupku javne nabave ili u pregovaračkom postupku s pret-hodnom objavom ne može primijeniti.

U Rješenju Klasa: UP/II-034-02/11-01/1333, Urbroj: 354-01/13-40 od 05. veljače 2014., a koje je Presu-dom Upravnog suda u Osijeku od 10. 10. 2014. poni-šteno, DKOM je zauzeo stav da naručitelj, sada tu-žitelj, nije imao osnova za provođenje predmetnog pregovaračkog postupka javne nabave, dok sud u spomenutoj presudi zauzima stav da su se ostva-rili uvjeti iz citiranog čl. Zakona o javnoj nabavi za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave zbog iznimne žurnosti. Budući da je ovo tijelo pri-likom donošenja ovog rješenja sukladno čl. 81. Za-kona o upravnim sporovima vezano pravnim shva-ćanjem suda izraženom u presudi, žalbeni navod žalitelja ocijenjen je neosnovanim.

Nadalje, vezano za navod žalitelja u kojem ističe da je počinjena povreda zato što je naručitelj obvezan u roku od 48 dana od dana sklapanja ugovora o jav-nim radovima objaviti Obavijest o sklapanju ugovora o javnoj nabavi, utvrđeno je da je čl. 37. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propisano da je javni naručitelj obve-zan Obavijest o svakom sklopljenom ugovoru o jav-nim radovima najkasnije 48 dana od dana sklapanja

ugovora o javnoj nabavi objaviti u El. oglasniku javne nabave NN. Nije sporno da je naručitelj Obavijest o sklopljenim ugovorima objavio 30. kolovoza 2011., odnosno po proteku zakonskog roka od 48 dana od dana sklapanja ugovora. Međutim, navedenim postupanjem naručitelja nije povrijeđen zakon na štetu žalitelja budući da prekoračenje roka u kon-kretnom slučaju nije, niti je moglo biti od utjecaja na zakonitost postupka javne nabave te nije utjeca-lo na ostvarivanje prava žalitelja.

Slijedom navedenog, budući da je postupajući po pravnom shvaćanju izraženom u Presudi Upravnog suda u Osijeku posl. broj: Usl-361/14-18 od 10. listo-pada 2014. ocijenjeno da su žalbeni navodi žalitelja neosnovani, na temelju odredbe čl. 151. st. 1. t. 3. Za-kona o javnoj nabavi odlučeno je kao u točki 1. izreke.


01/1727 URBROJ: 354-01/15-24, OD 11.

OŽUJKA 2015. DONESENO NAKON PRESUDE

UPRAVNOG SUDA U ZAGREBU USL-5275/13-9

OD 25. VELJAČE 2015. GODINE, POVODOM

TUŽBE PROTIV RJEŠENJA KLASA: UP/II-034-

02/13-01/1727 URBROJ: 354-01/13-9 OD 22.

STUDENOG 2013, KOJIM JE ODLUČENO O

TROŠKOVIMA ŽALBENOG POSTUPKA.

RJEŠENJENaručitelj je dužan u roku od 16 dana od dana jav-

ne objave rješenja na internetskim stranicama Držav-ne komisije žalitelju nadoknaditi troškove žalbenog postupka u iznosu od 10.876,50 kn, dok se u preosta-lom dijelu zahtjev za naknadu troškova odbija.

ObrazloženjeProtiv Rješenja u dijelu u kojem je odlučeno o troš-

kovima žalbenog postupka, naručitelj je podnio tuž-bu Upravnom sudu u Zagrebu.

Presudom navedenog suda broj: Usl.5275/13-9 od 25. veljače 2015. tužba je uvažena i poništena je toč-ka 2. osporavanog Rješenja.

U obrazloženju navedene presude Sud u bitnome navodi da je uvidom u izjavljenu žalbu zainteresira-ne osobe (žalitelja) utvrđeno da je žalba izjavljena na dio dokumentacije zahvaćen nezakonitošću i to na pet točaka dokumentacije za nadmetanje. Dalje sud navodi da se uz svaku osporenu točku dokumentacije obrazlažu razlozi nezakonitosti te da zaključno žali-telj predlaže tuženiku donijeti rješenje kojim će po-ništiti dio dokumentacije zahvaćen nezakonitošću te traži da se naloži naručitelju da u zakonom pred-viđenom roku nadoknadi žalitelju troškove žalbenog postupka u iznosu 54.382,50 kn.

Sud dalje navodi da budući da je žalitelj tražio poništenje pet točaka dokumentacije u pet postav-ljenih točaka – zahtjeva – koji su zahvaćeni neza-konitošću, dok iz obrazloženja predmetnog Rješenja proizlazi da je samo jedna od pet točaka dokumen-tacije zahvaćena nezakonitošću to je prema stavu Suda žalitelj u žalbenom postupku uspio samo u jednom od pet dijelova postavljenog žalbenog za-htjeva te je u konkretnom slučaju prilikom odluči-vanja o trošku trebalo primijeniti odredbu čl. 170. st. 5. Zakona o javnoj nabavi obzirom da je žalba oci-


jenjena djelomično osnovanom u samo jednoj od pet istaknutih točaka za koje se navodi da su obuhvaćene nezakonitošću.

Slijedom prethodno navedenog, a s obzirom na izraženo mišljenje u presudi Upravnog suda u Za-grebu i odredbe čl. 170. st. 5. Zakona o javnoj naba-vi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13.), a koji Zakon je bio na snazi u vrijeme pokretanja predmetnog postupka te koji se temeljem čl. 18. Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o javnoj nabavi primjenjuje (Nar. nov., br. 143/13.) prilikom odlučivanja o troškovima u pred-metnom postupku, odlučeno je da žalitelj ostvaru-je pravo na naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 10.876,50 kn (1/5 od traže-nog iznosa od 54.382,50 kn). Naime, u spomenutoj odredbi Zakona o javnoj nabavi propisano je da u slu-čaju djelomičnog usvajanja žalbe, Državna komisija može odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podijele na jednake dijelove ili da se podijele razmjerno usvajanju žalbe.

Budući je Sud u obrazloženju Presude izrazio stav da je žalitelj sa žalbom djelomično uspio jer je uspio samo u 1/5 svog žalbenog zahtjeva, sukladno nave-denom razmjeru dodijeljen je i trošak žalitelju, dok se u preostalom dijelu zahtjev žalitelja u iznosu od 43.506,00 kn odbija.


01/1996, URBROJ: 354-01/15-20, OD 11.

OŽUJKA 2015. DONESENO NAKON PRESUDE

UPRAVNOG SUDA U RIJECI BROJ: USL-

340/14-9 OD 29. PROSINCA 2014., POVODOM

TUŽBE PROTIV RJEŠENJA KLASA: UP/II-034-

02/13-01/1996, URBROJ: 354-01/14-7 OD

21. SIJEČNJA 2014. KOJIM JE ODLUČENO O

TROŠKOVIMA ŽALBENOG POSTUPKA.

RJEŠENJENaručitelj je dužan u roku od 16 dana od dana jav-

ne objave rješenja na internetskim stranicama Držav-ne komisije žalitelju naknaditi troškove žalbenog po-stupka u iznosu od 24.380,62 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadom troškova odbija.

ObrazloženjeProtiv Rješenja u dijelu u kojem je odlučeno o

troškovima žalbenog postupka, naručitelj je podnio tužbu Upravnom sudu u Zagrebu.

Presudom navedenog suda broj: Usl-340/14-9, u obrazloženju sud u bitnome navodi da je uvidom u izjavljenu žalbu zainteresirane osobe (žalitelja) utvr-đeno da je žalba izjavljena na dio dokumentacije za-hvaćen nezakonitošću i to na četiri točke dokumen-tacije za nadmetanje, dok je iz obrazloženja pobijane odluke tuženika razvidno da je tuženik samo prva tri žalbena navoda ocijenio osnovanima te uz sva-ku osporenu točku obrazložio razloge nezakonito-sti, dok je posljednji žalbeni navod kojim žalitelj osporava dokumentaciju za nadmetanje vezano uz određenje roka plaćanja cijenio neosnovanim.

Dalje sud navodi da je tuženik donoseći odluku ko-jom se pobijana dokumentacija za nadmetanje poni-štava „u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću“, zapravo istu poništio samo u onim dijelovima na

čiju je nezakonitost zainteresirana osoba upirala u prva tri žalbena navoda, a ne i u pogledu posljed-njeg, iako je zainteresirana osoba svojim žalbenim zahtjevom tražila da se predmetna dokumentacija poništi kao nezakonita u svim onim točkama koje su žalbom osporavane kao nezakonite, pa tako i u pogle-du odredbe o roku plaćanja.

Zatim, da cilj zainteresirane osobe (žalitelja) da se pobijana dokumentacija za nadmetanje poni-šti u svim onim vidovima i dijelovima u kojima isti sagledava njezinu nezakonitost, s aspekta žalitelja nije u cijelosti ostvaren jer nisu prihvaćeni njegovi navodi i zahtjevi vezano uz (navodno nezakonito) određivanje roka plaćanja te pobijanom odlukom tuženika nije određeno provođenje novog postupka javne nabave već nastavak predmetnog postupka, u kojem je tužitelj kao naručitelj prilikom izrade iz-mijenjene dokumentacije za nadmetanje vezan sadr-žajem i obrazloženjem rješenja tuženika te je samo u dijelu u kojem je prethodno ista utvrđena nezakoni-tom obvezan izmijeniti dokumentaciju za nadmeta-nje (čl. 157. st. 3. t. 2. i st. 4. Zakona o javnoj nabavi).

U obrazloženju presude Sud dalje navodi da zain-teresirana osoba, protivno stavu tuženika nije u cije-losti uspjela sa svojim žalbenim zahtjevom, budući da je njezin žalbeni zahtjev obuhvaćao i zahtjev da se predmetna dokumentacija za nadmetanje poništi i u dijelu u kojem propisuje rok plaćanja od 60 dana od dana uredne dostave računa, a u kojem dijelu tu-ženik nije prihvatio njegov žalbeni navod, koji u kon-kretnom slučaju odgovara žalbenom zahtjevu, slije-dom čega je tuženik pogrešno ocijenio da je žalba u cijelosti osnovana, dok je žalba samo djelomično osnovana. Temeljem iznijetog, Sud u obrazloženju presude navodi da je u konkretnom slučaju prilikom odlučivanja o trošku trebalo primijeniti odredbu čl. 170. st. 5. Zakona o javnoj nabavi, obzirom da je žalba ocijenjena djelomično osnovanom, u tri od četi-ri istaknute točke za koje se navodi da su obuhvaćene nezakonitošću.

Slijedom prethodno navedenog, a s obzirom na izraženo mišljenje u presudi Upravnog suda u Za-grebu i odredbe čl. 170. st. 5. Zakona o javnoj na-bavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13.), a koji Zakon je bio na snazi u vrijeme pokretanja predmetnog postup-ka te koji se temeljem čl. 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.) primjenjuje prilikom odlučivanja o troškovi-ma u predmetnom postupku, odlučeno je da žalitelj ostvaruje pravo na naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 24.380,62 kn (3/4 od traženog iznosa od 32.507,50 kn). Naime, u spo-menutoj odredbi Zakona o javnoj nabavi propisano je da u slučaju djelomičnog usvajanja žalbe, Državna komisija može odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove, da se troškovi žalbenog postupka podijele na jednake dijelove ili da se podijele razmjerno usva-janju žalbe. Budući da je Sud u obrazloženju presude izrazio stav da je žalitelj sa žalbom djelomično uspio jer je uspio samo u ¾ svog žalbenog zahtjeva, su-kladno navedenom razmjeru dodijeljen je i trošak žalitelju, dok se u preostalom dijelu zahtjev žalite-lja u iznosu od 8.126,88 kn odbija.


Davor MIKAC,dipl. oec. UDK 331.2

Odgovori na pitanja iz područja javne nabave

Ovo je jedna u nizu cjelina kojima se kroz pitanja i

odgovore na njih pojašnjavaju prijeporne situaci-

je u području primjene Zakona o javnoj nabavi.

1. Može li naručitelj prilikom javne nabave uslu-ga čuvanja osoba i imovine zahtijevati od po-nuditelja dokaz o osiguranju za pokriće od-govornosti iz djelatnosti te odrediti najmanju svotu osiguranja i najmanji agregatni limit, odnosno, može li zahtijevati da ponuditelji do-stave izjavu da će prilikom stupanja ugovora na snagu dostaviti policu osiguranja u određe-noj visini?

U skladu s čl. 71. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), naručitelj može odrediti uvjete financijske sposobnosti gospodar-skog subjekta. Općenito, uvjeti financijske sposob-nosti moraju biti usmjereni na ocjenu imaju li gos-podarski subjekti dovoljno financijskih resursa, npr. u obliku gotovine, mogućnosti kredita ili dr., kako bi mogli izvršiti i završiti ugovor o javnoj nabavi koji će biti sklopljen. Sam Zakon ne sadržava uvjete koji se odnose na financijsku sposobnost koje naručitelj može primijeniti, ali sadržava neiscrpan popis do-kaza koje naručitelj može zatražiti od gospodarskih subjekata, koji će potvrditi da su postavljeni uvjeti financijske sposobnosti ispunjeni. Stoga naručitelj može iskoristiti popis dokaza iz čl. 71. Zakona kako bi odredio neke od uvjeta koje će primijeniti. Među-tim, naručitelj može također primijeniti i druge re-levantne uvjete, koji nisu ograničeni na uvjete koji proizlaze iz ovoga neiscrpnog popisa.

U skladu s čl. 69. Zakona, naručitelj može tražiti od ponuditelja da zadovolje minimalne razine finan-cijske sposobnosti. Opseg informacija i minimalne razine financijske sposobnosti koje se zahtijevaju za određeni ugovor moraju biti vezane uz predmet na-bave i razmjerne predmetu nabave. Minimalne ra-zine sposobnosti navode se u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. Prilikom određiva-nja minimalne razine sposobnosti naručitelj mora uzeti u obzir specifični kontekst svake nabave, kao što su zahtjevi specifične nabave, njezina složenost, vrijednost, priroda, procijenjeni rizici i sl. S obzirom na načela zabrane diskriminacije i jednakog postu-panja, minimalne razine sposobnosti moraju za stvarni cilj imati procjenu financijske sposobnosti gospodarskog subjekta za izvršenje ugovora koji će biti sklopljen.

Načelo razmjernosti je vrlo bitno u kontekstu određivanja uvjeta sposobnosti koji će se primijeni-ti. Načelo razmjernosti zahtijeva da bilo koja mjera koja se traži mora biti nužna i prikladna u smislu ci-lja koji se želi postići. Uvjet sposobnosti koji se tra-

ži mora biti razmjeran veličini, prirodi i složenosti ugovora. Jednako tako, dokaz koji se traži mora biti upravo onaj kojim će se utvrditi da je uvjet sposob-nosti zadovoljen.

Jedan od dokaza financijske sposobnosti predvi-đenih čl. 71. Zakona je i dokaz o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti. Stoga, naručitelj može u konkretnom slučaju tražiti takav dokaz, no na naru-čitelju je odluka hoće li kao dokaz financijske sposob-nosti od svih ponuditelja tražiti dokaz o sklopljenoj polici osiguranja, za što može imati legitimni interes. U tom smislu najmanja svota osiguranja i najmanji agregatni limit mogu biti relevantni za određivanje minimalnih razina financijske sposobnosti.

S druge strane, naručitelj može odlučiti da će po-licu sklopljenu na određenu svotu zahtijevati samo od odabranog ponuditelja, kao jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti u skladu s čl. 76. Zakona.

Ako se naručitelj odluči na traženje jamstva o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti u obliku police osiguranja od odgovornosti, nije potrebno od gospodarskih subjekata zahtijevati da uz ponudu dostave izjavu da će prilikom stupa-nja ugovora na snagu dostaviti policu osiguranja u određenoj visini, već treba u dokumentaciji za nad-metanje odrediti da će odabrani ponuditelj prili-kom sklapanja ugovora morati dostaviti policu osi-guranja u određenoj visini, kao jamstvo za pokriće odgovornosti iz djelatnosti. Dostavljanjem ponude gospodarski subjekt prihvaća sve uvjete propisa-ne dokumentacijom za nadmetanje (znači i obve-zu dostavljanja odgovarajućeg jamstva-police kod sklapanja ugovora), zbog čega za isto nije potrebna i dodatna izjava gospodarskog subjekta.

2. Je li komunalno društvo u 100 %-tnom vlasniš-tvu jedinice lokalne samouprave, koje se osim komunalnom djelatnošću bavi i upravljanjem zajedničkim dijelovima stambenih i stambe-no-poslovnih zgrada, obvezno provoditi po-stupke javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi?

Djelatnost održavanja i upravljanja stambenim zgradama u načelu je djelatnost koja se obavlja u tr-žišnim uvjetima.

Međutim, prema Zakonu o vlasništvu i dru-gim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96., 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.), je-dinica lokalne samouprave obvezna je organizirati prinudnu upravu za održavanje i upravljanje stam-benim zgradama za koje suvlasnici nisu osigurali upravljanje. Trgovačkom društvu, kojem je lokalna samouprava povjerila održavanje i upravljanje ta-kvim zgradama, pripada posebno pravo za obavlja-nje navedenih djelatnosti.


Ista trgovačka društva, u pravilu, uz prinudnu upravu obavljaju tu djelatnost i na tržištu. Ako trgo-vačko društvo obavlja prinudnu upravu obvezno je provoditi postupke javne nabave definirane Zako-nom o javnoj nabavi za sklapanje ugovora o javnoj nabavi radova, roba i usluga za one zgrade za koje mu je lokalna samouprava povjerila održavanje i upravljanje (prinudna uprava) i za one zgrade gdje je lokalna samouprava većinski vlasnik.

3. Mogu li u istom postupku javne nabave sudje-lovati dva gospodarska subjekta koja su vla-snički povezana i smatra li se u takvim sluča-jevima ponuda jednog od njih alternativnom ponudom?

Člankom 2. Zakona o javnoj nabavi definirani su pojmovi gospodarskog subjekta, ponuditelja te zajednice ponuditelja ili natjecatelja. Gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili po-sla, isporuku robe ili pružanje usluga, dok je ponu-ditelj gospodarski subjekt koji je pravodobno dosta-vio ponudu. Zajednica ponuditelja ili natjecatelja je udruženje više gospodarskih subjekata koje je pra-vodobno dostavilo zajedničku ponudu ili zahtjev za sudjelovanje.

Članak 473. Zakona o trgovačkim društvima pro-pisuje da su povezana društva pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno i vla-dajuće društvo, društva koncerna, društva s uzaja-mnim udjelima te društva povezana poduzetnič-kim ugovorima.

S obzirom na to da su povezana trgovačka društa-va, u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, pravno samostalna društva, smatraju se različitim ponuditeljima u smislu Zakona o javnoj nabavi.

Ponuda je, u skladu s čl. 10. Uredbe o načinu izra-de i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, pisana izjava volje ponuditelja da ispo-ruči robu, pruži usluge ili izvede radove u skladu s uvjetima i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje, a alternativna ponuda je, u skladu s čl. 88. Zakona o javnoj nabavi, ponuda kojom ponu-ditelj daje alternativni prijedlog za predmet nabave. Javni naručitelj je obvezan u pozivu na nadmetanje izrijekom navesti dopušta li alternativne ponude. Ako poziv na nadmetanje ne sadržava takav navod, alternativne ponude nisu dopuštene.

Članak 93. st. 1. Zakona obvezuje javnog naručite-lja da na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbije:

- alternativnu ponudu ako nije dopuštena (t. 11.)- ponude ponuditelja koji je dostavio dvije ili

više ponuda u kojima je ponuditelj i/ili član za-jednice ponuditelja, osim u slučaju dostavlja-nja alternativne ponude ako je ona dopuštena (t. 13.)

- ponudu za koju javni naručitelj osnovano sma-tra da nije rezultat tržišnog natjecanja (točka 15.).

Iz prethodno navedenih odredbi razvidno je da Zakon ne ograničava dostavu ponuda u istom po-stupku javne nabave od strane dva ponuditelja koja

su „vlasnički povezana“, niti se takve ponude sma-traju alternativnim ponudama u smislu Zakona.

No, u skladu s čl. 93. st. 1. t. 15. Zakona, ako dva povezana trgovačka društva u smislu Zakona o tr-govačkim društvima u istom postupku javne naba-ve jedina dostave svoje ponude, naručitelj bi mogao postaviti pitanje jesu li takve ponude rezultat tržiš-nog natjecanja. Naime, odredba čl. 93. st. 1. t. 15. Za-kona obvezuje javnog naručitelja da odbije ponudu za koju osnovano smatra da nije rezultat tržišnog natjecanja, neovisno o ukupnom broju ponuditelja u konkretnom postupku javne nabave te neovisno o činjenici jesu li oni međusobno „vlasnički povezani“ ili ne. Uzevši u obzir sve činjenice i okolnosti kon-kretnog slučaja, na naručitelju je ocjena je li određe-na ponuda rezultat tržišnog natjecanja ili nije.

Prema tome, s obzirom na to da se povezana tr-govačka društva smatraju različitim ponuditeljima, ponude takvih ponuditelja, ako ih u istom postupku javne nabave promatramo u odnosu jedne prema drugoj, ne bi se mogle smatrati alternativnim ponu-dama istog ponuditelja.

4. Je li javni naručitelj obvezan provesti postu-pak javne nabave za sklapanja ugovora o au-torskom djelu ili je sklapanje takvih ugovora, u skladu s čl. 10. st. 1. t. 6. Zakona o javnoj na-bavi, izuzeto od njegove primjene?

Člankom 10. st. 1. t. 6. Zakona propisano je da se Zakon ne primjenjuje na ugovore o radu koje sklapa-ju javni naručitelji. Radni odnosi u Republici Hrvat-skoj regulirani su zakonskim i podzakonskim propi-sima, kolektivnim ugovorima i pravilnicima o radu, ako postoje, te ugovorima o radu.

Zakonom o radu su propisane vrste ugovora o radu. Po ugovoru o radu radnik radi nesamostalno, osobno po uputama i pod nadzorom poslodavca u njegovo ime i za njegov račun, stavljajući mu na raspolaganje u određenom radnom vremenu svoju radnu snagu, a poslodavac mu je za obavljeni rad obvezan isplaćivati plaću.

Ugovor o autorskom djelu treba razlikovati od ugovora o radu, ako je stvarno riječ o obilježjima au-torskog djela. Autorsko je djelo regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, prema ko-jem je autor djela fizička osoba koja je autorsko djelo stvorila. Autoru pripada autorsko pravo na njegovu autorskom djelu činom samog stvaranja autorskog djela. U čl. 5. istog Zakona definirano je što se sve može smatrati autorskim djelom. Autorsko je djelo definirano kao originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu.

Kada je priroda posla, s obzirom na obilježja sa-mog posla, dvojbena, poslodavci trebaju voditi raču-na da ne izbjegavaju izvršenje obveza koje proizlaze iz radnog odnosa sklapajući s radnicima ugovor o autorskom djelu umjesto ugovora o radu.

Zaključno, naručitelj može primijeniti izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi iz čl. 10. st. 1. t. 6. Za-kona, isključivo ako su ispunjeni uvjeti i okolnosti koje opravdavaju primjenu izuzeća. Napominje se da je te-ret dokazivanja posebnih uvjeta i okolnosti koje oprav-davaju izuzeće od primjene Zakona na naručitelju.


ovom slučaju, iako će se elektronička dražba provo-diti nakon sklapanja okvirnog sporazuma, već doku-mentacija za nadmetanje za okvirni sporazum mora sadržavati podatke propisane u čl. 41. st. 1. Zakona.

U tom slučaju naručitelj djelomično postupa u skladu s čl. 39. st. 5. Zakona te:

- za svaki pojedini ugovor pisanim putem poziva gospodarske subjekte iz okvirnog sporazuma koji su sposobni izvršiti ugovor na dostavu no-vih ponuda u pisanom obliku,

- određuje rok koji mora biti dovoljno dug za izra-du novih ponuda za svaki pojedini ugovor, uzi-majući u obzir faktore poput složenosti pred-meta nabave te vremena potrebnog za dostavu ponuda

- čuva u tajnosti sadržaj ponuda do isteka roka određenog za njihovu dostavu.

U skladu s čl. 41. st. 3. Zakona, prije nego što za-počne elektroničku dražbu, naručitelj mora izvršiti pregled i punu početnu ocjenu pristiglih ponuda u skladu s kriterijem za odabir ponude, o čemu sa-stavlja zapisnik. S obzirom na to da su ponuditelji s kojima je sklopljen okvirni sporazum dokazali svoju sposobnost u provedenom postupku javne naba-ve za sklapanje okvirnog sporazuma, naručitelj će elektroničkim putem istodobno pozvati sve ponu-ditelje koji su po ponovljenom pozivu za dostavu ponuda dostavili valjane ponude na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi u kojoj će nuditi nove cijene i/ili nove vrijednosti za dijelove ponude za koje će se provesti elektronička dražba.

Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi obve-zno sadržava sve bitne podatke u vezi sa spajanjem pojedinog ponuditelja, elektroničkim uređajem kojim se koristi te datumom i vremenom početka elektroničke dražbe. Elektronička se dražba može odvijati u više faza koje slijede jedna za drugom. Elektronička dražba smije započeti najranije dva radna dana nakon dana slanja poziva na sudjelova-nje u elektroničkoj dražbi.

Nakon završetka elektroničke dražbe, naručitelj sklapa pojedini ugovor o javnoj nabavi s ponudite-ljem koji je dostavio najpovoljniju ponudu u elektro-ničkoj dražbi te u roku sedam dana od dana sklapa-nja ugovora dostavlja odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma svim ponuditeljima koji su u skladu sa st. 5. čl. 39. Zakona dostavili ponudu.

6. Ako je ponuditelj u ponudi pogrješno iskazao PDV za predmet nabave na koji se u trenutku podnošenja ponude isti nije obračunavao, je li radi toga trebao dostaviti i ispravak računske pogreške?

U skladu s čl. 21. st. 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i po-nudama, naručitelj je obvezan provjeriti računsku ispravnost ponude, a čl. 94. st. 4. Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan, ako tijekom pregle-da ponude utvrdi računsku pogrešku, od ponudite-lja zatražiti prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je obvezan odgovoriti u roku ne duljem od pet dana.

Članak 87. st. 4. Zakona propisuje da u roku za do-stavu ponude ponuditelj može izmijeniti svoju po-nudu, nadopuniti je ili od nje odustati.

5. Jesu li u Republici Hrvatskoj stečeni preduvje-ti za provedbu elektroničkih dražbi, odnosno, ako je propisano dokumentacijom za nadme-tanje, može li se postupak javne nabave ne-ometano okončati provedbom elektroničke dražbe? Može li se elektronička dražba prove-sti i prije sklapanja ugovora sklopljenih na te-melju okvirnog sporazuma?

U skladu s čl. 2. t. 2. Zakona, elektronička je draž-ba način provedbe dijela postupka koji se ponavlja i koji uključuje elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijed-nosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automat-skih metoda procjene. Ugovori o javnim uslugama i ugovori o javnim radovima čiji je predmet intelektu-alni rad, poput projektiranja, ne mogu biti predme-tom elektroničke dražbe.

Mogućnost praktične provedbe elektroničke dražbe postoji putem platforme Elektroničkog ogla-snika javne nabave Republike Hrvatske koja je do-stupna na internetskoj stranici: http://e-drazba.nn.hr/intro.aspx i besplatna je za uporabu korisni-cima Elektroničkog oglasnika. Dakle, u Republici Hrvatskoj stečeni su svi preduvjeti za provođenje elektroničkih dražbi.

U skladu s čl. 40. st. 1. Zakona, naručitelj može odrediti da sklapanju ugovora o javnoj nabavi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom po-stupku javne nabave s prethodnom objavom (samo u određenim slučajevima) prethodi elektronička dražba, pod uvjetom da se specifikacije predmeta nabave mogu jasno i cjelovito utvrditi. Zakon ta-kođer predviđa mogućnost provođenja elektronič-ke dražbe i u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma. Međutim, u skladu s čl. 39. st. 7. Zakona, to je moguće samo u slučaju okvirnih sporazuma koji su sklopljeni s više gospodarskih su-bjekata i u kojima nisu određeni svi uvjeti za sklapa-nje ugovora o javnoj nabavi.

Ako će se koristiti elektroničkom dražbom, javni naručitelj to mora navesti u pozivu na nadmetanje te u tom slučaju dokumentacija za nadmetanje mora obvezno sadržavati podatke propisane u čl. 41. st. 1. Zakona.

Završetak elektroničke dražbe propisan je čl. 42. Zakona, međutim, time još ne završava sam postu-pak javne nabave. Naime, u skladu s čl. 103. Zakona, postupak javne nabave završava danom izvršno-sti odluke o odabiru ili odluke o poništenju. Elek-tronička je dražba zapravo dodatni međustupanj otvorenog, ograničenog ili pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom koji se odvija između dostave ponuda i donošenja odluke o oda-biru ili poništenju. Dakle, u slučaju korištenja elek-troničke dražbe naručitelj, vezano uz okončanje po-stupka, treba voditi računa o odredbama čl. 42. st. 8. i 9. Zakona.

U nastavku se navodi primjer kada se elektronička dražba provodi prije sklapanja pojedinog ugovora na temelju prethodno sklopljenog okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata u kojem nisu određe-ni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. U


Iz navedenih zakonskih i podzakonskih odre-daba proizlazi da samo naručitelj tijekom pregleda i ocjene ponuda provjerava računsku ispravnost ponude te ako utvrdi računsku pogrešku, od po-nuditelja treba zatražiti prihvat njezina ispravka. U konkretnom slučaju, ponuditelj je mogao dostaviti ispravak računske pogreške samo u formi izmjene svoje ponude, i to u roku za njezinu dostavu, a nakon isteka roka za dostavu ponuda samo na traženje na-ručitelja za prihvatom ispravka računske pogreške.

7. Kako novoosnovano društvo može sudjelo-vati u postupcima javne nabave s obzirom na uvjete financijske sposobnosti koji se traže za određeno prethodno razdoblje poslovanja?

U postupku javne nabave naručitelj ima pravo zahtijevati određenu minimalnu razinu financijske sposobnosti gospodarskih subjekata, a Zakon u čl. 71. st. 1. navodi primjere dokumenata kojima se razina financijske sposobnosti može dokazati (bilanca, ra-čun dobitka i gubitka, dokument kojim se dokazuje solventnost gospodarskog subjekta, izjava o uku-pnom prometu gospodarskog subjekta i, po potrebi, o prometu u području koje je obuhvaćeno predmet-nom nabavom za razdoblje do najviše tri dostupne financijske godine, ovisno o datumu osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti gospodarskog subjek-ta, ako je informacija o ovim prometima dostupna i sl.). Ako gospodarski subjekt iz opravdanog razloga nije u mogućnosti dostaviti dokument o financijskoj sposobnosti koji je naručitelj tražio, može dokazati fi-nancijsku sposobnost i bilo kojim drugim dokumen-tom koji naručitelj smatra prikladnim.

Gospodarski subjekti koji iz bilo kojeg razloga sa-mostalno ne udovoljavaju zahtijevanim uvjetima financijske sposobnosti, mogu se za određeno nad-metanje udružiti u zajednicu ponuditelja s drugim gospodarskim subjektima, u kojem slučaju mogu zajednički dokazati tražene razine sposobnosti.

Jednako tako, u skladu s čl. 71. st. 2. Zakona, gos-podarski subjekt može se, po potrebi za određene ugovore, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa. U tom slučaju gospodarski subjekt mora do-kazati javnom naručitelju da će imati na raspolaga-nju nužne resurse, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata u tu svrhu.

Razlika između ta dva oblika dostavljanja ponuda je u tome što u slučaju zajedničke ponude svi člano-vi zajednice sudjeluju u izvršenju ugovora, dok kod oslanjanja na resurse drugih gospodarskih subjeka-ta (koji mogu biti i podizvoditelji) isti mogu, ali ne moraju, sudjelovati u izvršenju. Ovisno o javnom nadmetanju i specifičnim potrebama, gospodarski subjekt se u slučaju potrebe može odlučiti za bilo koji od ova dva oblika zajedničkog nastupa.

8. Jesu li političke stranke obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na način fi-nanciranja?

U kontekstu je li određena pravna osoba obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, ključne su odred-be čl. 5. st. 1. t. 3. Zakona u kojima je propisano da su javni naručitelji pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u op-

ćem interesu, koje nemaju industrijsko niti trgovač-ko značenje i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

– da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz prora-čuna jedinice područne (regionalne) samou-prave ili sredstava drugih takvih pravnih oso-ba u svoti većoj od 50 %, ili

– da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju državna tijela, jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave ili druge ta-kve pravne osobe, ili

– da više od polovine članova nadzornog odbo-ra, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravlja-nje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave ili druge takve pravne osobe.

Stoga je za određivanje javnih naručitelja u kon-tekstu navedenih odredaba ponajprije potrebno odrediti je li riječ o pravnoj osobi koja je osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u op-ćem interesu.

Budući da Zakonom o javnoj nabavi, kao ni re-levantnom Direktivom, nije definiran opći interes, pri njegovu definiranju nužno je uzeti u obzir rele-vantnu praksu Europskoga suda te razmotriti druge odredbe koje su vezane uz određenje neke pravne osobe, u ovom slučaju političke stranke.

Potrebe u općem interesu su prema praksi Europ-skog suda općenito potrebe koje, zbog razloga koji su u vezi s općim interesom, država odluči sama pru-žati ili nad kojima želi zadržati utjecaj u odlučiva-nju pa one ne mogu biti pružene na drukčiji način. Europski sud sagledava potrebe u općem interesu koje država pruža u odnosu na: specifične zadatke koje treba obaviti; izričito zadržavanje određenih aktivnosti javnim tijelima; obvezu države da pod-miri troškove povezane s navedenim aktivnostima; kontrolu cijena koje će se naplatiti za usluge te javni interes.

Iz navedenog je razvidno da je opći interes pove-zan s izvršavanjem zadaća iz djelokruga svih razina države (koji obuhvaća sve razine vlasti - središnju, područnu, lokalnu), a za potrebe kojih ona osniva razne subjekte (tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, prav-ne osobe s javnim ovlastima, ustanove, agencije i sl.). U skladu s time, takvi subjekti osnovani su u svr-he zadovoljavanja potreba u općem interesu te stoga podliježu obvezi primjene Zakona o javnoj nabavi.

U vezi s političkim strankama, nužno je razmo-triti temelj njihova osnivanja, a koji je definiran u Zakonu o političkim strankama. Člankom 1. tog Zakona propisano je da su političke stranke svojim slobodnim osnivanjem izraz demokratskoga više-stranačkog sustava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, dok je čl. 2. propisano da su političke stranke pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. Nadalje, čl. 6. utvrđuje se da političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih državljana Republike Hrvat-ske. Iz navedenog je razvidno da stranke ne osniva država (u širem smislu) s ciljem ispunjavanja svojih zadaća, već da stranke osnivaju državljani radi pro-


micanja vlastitih političkih ciljeva, a koje utvrđuju programom i statutom stranke. Navedeno je dodat-no potvrđeno odredbom čl. 4. Zakona o političkim strankama koji propisuje da političke stranke ne mogu osnivati svoje ustrojstvene oblike u držav-nim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačkim društvima, ustanovama, oružanim snagama, policiji i drugim pravnim osobama. Dakle, država (u širem smislu) ne prenosi svoju ovlast za izvršavanje pojedinih za-daća iz svog djelokruga na političke stranke. Stoga, političke stranke ne obavljaju specifične zadatke koje država treba obaviti radi zadovoljavanja potre-ba u općem interesu.

Da bi neka pravna osoba bila obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi ponajprije se mora utvrditi ispunjava li preduvjet da je osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijsko niti trgovačko značenje, a tek ako je taj preduvjet ispunjen, utvrđuje se ispu-njava li pravna osoba barem jedan od tri dodatna uvjeta iz citiranog članka. Financiranje iz držav-nog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili iz sredstava drugih takvih pravnih osoba u svoti većoj od 50 % samo je jedan od tih uvjeta.

Slijedom navedenog, političke stranke nisu prav-ne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu te stoga nije ispunjen temeljni preduvjet kojim se definira status pravne osobe kao obveznika primjene Zako-na o javnoj nabavi. Činjenica da se neke političke stranke financiraju iz državnog proračuna odnosno proračuna lokalne i područne (regionalne) samou-prave u svoti većoj od 50 %, nije odlučujuća u ovom slučaju.

9. Ako zadnji dan roka mirovanja pada u nedje-lju, blagdan ili u drugi dan kada javnopravno tijelo ne radi, istječe li rok mirovanja prvoga sljedećeg radnog dana ili posljednjeg dana roka, bez obzira na to pada li isti u nedjelju, blagdan ili u drugi dan kada javnopravno tije-lo ne radi?

Člankom 98. st. 1. Zakona propisano je da je jav-ni naručitelj obvezan primijeniti rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednosti odno-sno deset dana kod nabave male vrijednosti od dana dostave odluke o odabiru. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana do-stave odluke o odabiru. U skladu s čl. 99. st. 1. i 2. Za-kona, odluka o odabiru postaje izvršna nakon pro-teka roka mirovanja, a njezinom izvršnošću nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum.

S obzirom na to da je, u skladu s čl. 139. st. 2. Zako-na, žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama Zakona upravni postupak, a postupak javne naba-ve koji provodi naručitelj nije upravni postupak, na računanje rokova ne primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku.

Stoga, u skladu s navedenim zakonskim odredba-ma, ako zadnji dan roka mirovanja istječe u nedje-lju, blagdan ili u drugi dan kada javnopravno tijelo ne radi, to je ujedno i posljednji dan roka mirovanja istekom kojega odluka o odabiru postaje izvršnom

te nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum.

10. Može li se odluka o odabiru dostaviti putem elektroničke pošte i smatra li se to urednom dostavom, u skladu s čl. 96. st. 6. Zakona o jav-noj nabavi?

Članak 96. st. 6. Zakona propisuje da je javni na-ručitelj obvezan dostaviti odluku o odabiru s presli-kom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda bez odgo-de svakom ponuditelju odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregova-račkog postupka s prethodnom objavom i natjeca-teljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, po-vratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, pri čemu se odluka smatra dostavljenom istekom dana objave i sl.) jer u protivnom, u skladu sa st. 7. istog članka Zakona, odluka o odabiru je ništavna.

Elektronička pošta ne bi se mogla smatrati elek-troničkom ispravom prema Zakonu o elektroničkoj ispravi (Nar. nov., br. 150/05.), no iz izričaja odredbe čl. 96. st. 6. Zakona o javnoj nabavi razvidno je da se odluka o odabiru može dostaviti i na drugi sličan dokaziv način.

Člankom 54. st. 1. Zakona propisano je da se ko-munikacija i svaka druga razmjena informacija iz-među javnih naručitelja i gospodarskih subjekata može obavljati poštanskom pošiljkom, telefaksom, elektroničkim sredstvima, u skladu sa st. 3. - 7. istoga članka, ili kombinacijom tih sredstava prema oda-biru javnog naručitelja. Odabrano sredstvo komuni-kacije mora biti općedostupno te ne smije gospodar-skim subjektima ograničavati pristup nadmetanju.

Slijedom navedenog, dostava odluke o odabiru putem elektroničke pošte može biti valjan način do-stave u smislu čl. 96. st. 6. Zakona ako je poslana na adresu elektroničke pošte kontakt osobe ponudite-lja koja je navedena u ponudi, a što naručitelj može dokazati (primjerice, povratnim odgovorom ponu-ditelja putem elektroničke pošte kojom potvrđuje primitak odluke).

11. Što se sve može smatrati „resursima nužnima za izvršenje ugovora“, u smislu čl. 72. st. 6. Za-kona? Može li se gospodarski subjekt osloniti na resurse drugih gospodarskih subjekata i prili-kom dokazivanja uredno izvršenih ugovora?

Člankom 72. st. 6. Zakona određeno je da se gos-podarski subjekt može, po potrebi za određene ugo-vore, osloniti na tehničku i stručnu sposobnost dru-gih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa. U tom slučaju mora dokazati naručitelju da će imati na raspolaganju resurse nuž-ne za izvršenje ugovora, primjerice, prihvaćanjem obveze tih subjekata da će te resurse staviti na ras-polaganje gospodarskom subjektu. Zajednica ponu-ditelja se jednako tako može oslanjati na sposobnost drugih subjekata, pod istim uvjetima.

U smislu naprijed citirane odredbe čl. 72. st. 6. Zakona, pojam „resurs“ uključuje materijalne re-surse kao što su strojevi, oprema, djelatnici i sl., ali i nematerijalne resurse kao što su znanje, a posebice iskustvo. Ovisno o vrsti ugovora koji se dodjeljuje (za robu, radove ili usluge) gospodarski subjekti koristit


će se različitim resursima kako bi ugovor i realizira-li. U nedostatku vlastitih resursa za izvršenje ugovo-ra gospodarski subjekti mogu se oslanjati na resurse drugih subjekata. Dokaz o raspolaganju nužnim re-sursima drugih subjekata upravo se odnosi na one resurse kojima gospodarski subjekt ne raspolaže i čiji je nedostatak uzrok da se gospodarski subjekt mora oslanjati na sposobnost drugih subjekata u dokazivanju vlastite sposobnosti. Koji su to resursi, ovisi o okolnosti konkretnog slučaja.

Navedeno se može pobliže objasniti na sljedećem primjeru. Predmet nabave su intelektualne uslu-ge. Važnost nematerijalnih resursa, posebice zna-nja i iskustva osobito se ogleda kod intelektualnih usluga. Gospodarski subjekt koji je zainteresiran za predmetno nadmetanje, registriran je za pružanje intelektualnih usluga, ali do sada nije izvršio niti je-dan sličan ugovor s obzirom na to da mu nedostaju stručnjaci za specifično područje opisano u pred-metu nabave. Međutim, kako bi se javio na pred-metno nadmetanje, gospodarski je subjekt okupio tim stručnjaka (koji nisu njegovi zaposlenici) čije referencije odgovaraju zahtjevima postavljenima u pozivu na nadmetanje te su mu isti na raspolaganje stavili svoje potvrde o uredno izvršenim ugovorima za isti ili sličan predmet nabave. U ovom će se slu-čaju gospodarski subjekt u dokazivanju tehničke i stručne sposobnosti iz čl. 72. st. 5. t. 1. Zakona osloni-ti na sposobnost drugih subjekata – stručnjaka, čije izvršene ugovore uvrštava u svoj popis značajnih ugovora te popisu prilaže njihove potvrde o uredno izvršenim ugovorima. Pozivajući se na odredbu čl. 72. st. 6. Zakona, naručitelj kroz ugovore o poslovnoj suradnji (ili neki drugi dokaz - ugovor o djelu, izjave i sl.) dokazuje da će ti stručnjaci biti angažirani na izvršenju ugovora koji je predmet nadmetanja.

Naime, čl. 72. st. 6. Zakona temelji se na čl. 48. st. 3. i 4. Direktive 2004/18/EZ. Ove odredbe Direkti-ve, pa tako i Zakona u koji su prenesene, dopuštaju gospodarskom subjektu da se osloni na financij-sku, tehničku i stručnu sposobnost društava s ko-jima je povezan, ali jednako tako i na sposobnost podizvoditelja ili bilo kojeg subjekta koji je stvarno stavio svoje resurse na raspolaganje gospodarskom subjektu. Ako je gospodarski subjekt zajednica po-nuditelja, dovoljno je da su postavljeni zahtjevi o fi-nancijskoj odnosno tehničkoj ili stručnoj sposobno-sti zadovoljeni od strane zajednice u cjelini, a ne od strane svakog od članova pojedinačno.

U ovom se kontekstu upućuje na relevantne prav-ne slučajeve Europskog suda, kao što su C-389/92 Ballast Nedam, C-5/97 Ballast Nedam II, C-176/98 Holst Italia, C-314/01 Siemens, koji su temelj glavnih odredaba iz čl. 47.(2) i (3) te čl. 48.(3) i (4) Direktive, kako bi se razumjela pozadina tih odredaba. Primje-rice, u slučaju Holst Italia Europski sud je potvrdio da gospodarski subjekt ne može biti isključen iz po-stupka nabave za sklapanje ugovora o javnim uslu-gama samo na temelju toga što je taj subjekt pred-ložio, kako bi izvršio ugovor, korištenje resursa koji nisu bili njegovi vlastiti nego su pripadali jednom ili više drugih subjekata. Sud je naglasio da je glavno načelo da se gospodarski subjekt može osloniti na sposobnost drugih subjekata u bilo kojoj situaciji gdje može dokazati da stvarno ima resurse tih dru-

gih subjekata na raspolaganju. Europski sud je ista-knuo da pravna priroda odnosa koji postoje između ponuditelja i drugih subjekata na koje se oslanja nije bitna. Nadalje, u slučaju Siemens, kao potvrdu na-čelima koji su navedeni u slučaju Ballast Nedam II, sud je naglasio da ne može biti razlog za odbijanje ponude tvrtke samo to što je tvrtka predložila da će se za izvršenje ugovora osloniti na resurse podizvo-ditelja. Europski sud je također naglasio da se ponu-ditelj, koji tvrdi da na raspolaganju ima tehničke i financijske kapacitete trećih strana na koje se misli osloniti ako sklopi ugovor, može isključiti samo ako ne uspije dokazati da zapravo ima te kapacitete na raspolaganju.

Jednako tako, iz priopćenja Europske komisije od 21. studenog 2012. (IP/12/1249), razvidno je da je Eu-ropska komisija odlučila prijaviti Grčku Europskom sudu jer nije uspjela osigurati punu usklađenost s pravilima EU-a o javnoj nabavi prilikom kupnje in-formacijskog sustava za Social Security Foundation (IKA). Naime, u pozivu za nadmetanje naručitelj je propisao da se ponuditelji ne mogu pozvati na isku-stvo potencijalnih podizvoditelja kako bi dokazali vlastitu sposobnost iako relevantna pravila EU-a o javnoj nabavi (Direktiva 2004/18/EZ) jasno dopušta-ju tu mogućnost.

Uzimajući u obzir odredbu čl. 72. st. 6. Zako-na, odredbe čl. 48. st. 3. i 4. Direktive 2004/18/EZ te naprijed navedene relevantne pravne slučajeve Europskog suda, gospodarski subjekti se u odno-su na dokaz tehničke i stručne sposobnosti – popis (značajnih) ugovora, mogu oslanjati na sposobnost svojih podizvoditelja, kao i drugih gospodarskih subjekata bez obzira na pravnu prirodu njihova me-đusobnog odnosa, uz uvjet da naručitelju dokažu da će na raspolaganju imati resurse tih gospodarskih subjekta nužne za izvršenje ugovora koji je predmet nadmetanja.

12. Jesu li korisnici fondova Europske unije u okviru programa za države članice obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi?

Korisnici fondova Europske unije obvezni su primjenjivati Zakon o javnoj nabavi ako je riječ o javnim naručiteljima (iz čl. 5. Zakona), sektorskim naručiteljima (iz čl. 6. Zakona) odnosno drugim su-bjektima kada je to određeno Zakonom o javnoj na-bavi (članci 7., 9., 52. Zakona).

U vezi s čl. 7. Zakona, drugi subjekti će biti obve-znici primjene Zakona ako sklapaju ugovore o jav-nim radovima koji se izravno subvencioniraju ili sufinanciraju sredstvima iz fondova Europske unije s više od 50 % kada ti ugovori uključuju djelatnosti u graditeljstvu u smislu Dodatka I. Zakona, a skla-paju se radi gradnje bolnica, objekata namijenjenih za sport, rekreaciju, odmor i kulturu, školskih i sve-učilišnih zgrada i zgrada kojima se koristi u admini-strativne svrhe. Zakon se primjenjuje i na sklapanje ugovora o javnim uslugama koji su u vezi s prethod-no navedenim ugovorima o javnim radovima, a koji se isto izravno subvencioniraju ili sufinanciraju sredstvima iz fondova Europske unije s više od 50 %.

Primjerice, ako bi se neko obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo koristilo sredstvima iz fondova Eu-ropske unije za nabavu poljoprivredne mehanizaci-


je ili izgradnju poljoprivredno-gospodarske zgrade, to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za skla-panje takvog ugovora ne bi bilo obvezno provesti je-dan od postupaka u skladu sa Zakonom, s obzirom da nema status javnog naručitelja. Međutim, ako bi gradilo administrativnu zgradu sredstvima iz fon-dova Europske unije, koja čine više od 50 % ukupnih sredstava namijenjenih izgradnji te administrativ-ne zgrade, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, u skladu s čl. 7. Zakona, smatralo bi se obveznikom primjene Zakona te bi prije sklapanja ugovora o jav-nim radovima moralo provesti jedan od postupaka javne nabave u skladu sa Zakonom.

13. Otvoreni postupak javne nabave za izgradnju prometnice (u 7 faza) poništen je jer je cijena najpovoljnije ponude bila veća od osiguranih sredstava. Proveden je novi postupak javne nabave iste procijenjene vrijednosti, ali sma-njenog opsega izvođenja radova (5 od 7 faza), a u dokumentaciji za nadmetanje predviđena je mogućnost provedbe pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave za preosta-le dvije faze kada se osiguraju sredstva. Može li naručitelj, s obzirom na to da je riječ o po-navljanju sličnih radova iz osnovnog ugovora i koji su predviđeni cjelokupnim troškovnikom i lokacijskom dozvolom, provesti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave na temelju čl. 26. st. 2. t. 5. Zakona.

Zakon u čl. 26. st. 2. t. 5. propisuje da se ugovor o javnim radovima za nove radove koji se sastoje u ponavljanju sličnih radova koji se dodjeljuju gospo-darskom subjektu s kojim je isti javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor, smije sklapati u pregovarač-kom postupku javne nabave bez prethodne objave, pod uvjetom da:

a) su takvi radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je bio sklopljen osnovni ugovor

b) je osnovni ugovor sklopljen u otvorenom ili ograničenom postupku javne nabave

c) je već u prvom pozivu na nadmetanje bila pred-viđena mogućnost primjene toga postupka

d) je javni naručitelj pri određivanju procijenjene vrijednosti nabave uzeo u obzir ukupnu procje-nu troškova novih radova koji će se ponavljati i

e) se taj postupak odvija unutar tri godine nakon sklapanja osnovnog ugovora.

Za primjenu pregovaračkog postupka bez prethod-ne objave na temelju čl. 26. st. 2. t. 5. Zakona moraju biti kumulativno ispunjeni uvjeti propisani alineja-ma a), b), c), d) i e) navedenog članka, stavka i točke Zakona. Napominje se da je teret dokaza o ispunjava-nju uvjeta za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave na naručitelju.

14. Kako izvršiti uvid u dio ponude koji je označen kao poslovna tajna u slučaju da takvo ozna-čavanje nije u skladu s posebnim propisima Republike Hrvatske? Može li naručitelj zahti-jevati od ponuditelja koji označavaju dijelove ponude tajnom da dokažu opravdanost zahtje-va za označavanjem dijelova ponude tajnom ili je to slobodna volja tih ponuditelja?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 16. st. 2. propisuje da ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti podatci tajni, a st. 3. istog članka Zakona propisano je da gos-podarski subjekti ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Člankom 19. Zakona o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07. i 86/12.) propisano je da poslovnu taj-nu predstavljaju podatci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim ak-tom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezul-tate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Člankom 21. st. 1. i 2. istoga Zakona određeno je da podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priop-ćavati ovlaštene osobe određene općim aktom te da se općim aktom pobliže određuju slučajevi te način zaštite kad se navedeni podatci mogu priopćava-ti drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćavati te osobe kojima se takvi podatci mogu priopćavati.

Dakle, ako je ponuditelj trgovačko društvo i ako dio njegove ponude za njega predstavlja poslovnu tajnu, naše je mišljenje smo nije dovoljno da se u ponudi načelno pozove na svoje interne akte, nego je potrebno u ponudi navesti točan naziv predmet-noga općeg akta kojim su podatci određeni kao po-slovna tajna, a kako je propisano čl. 16. st. 2. Zakona o javnoj nabavi.

Međutim, ako naručitelj u postupku javne naba-ve donese odluku o odabiru kojom odabere ponudu ponuditelja koji je dijelove ponude označio poslov-nom tajnom te pri tome nije postupio na naprijed navedeni način, u tom slučaju neodabrani ponudi-telj, ako opravdano sumnja da dijelovi ponude koji su označeni poslovnom tajnom i u koje nije mogao imati uvid ne udovoljavaju traženom u dokumenta-ciji za nadmetanje, može izjaviti žalbu Državnoj ko-misiji za kontrolu postupaka javne nabave koja će u okviru svojih nadležnosti tijekom rješavanja po žal-bi utvrditi ispravnost donesene Odluke o odabiru.

Prilikom izjavljivanja žalbe DKOM-u žalitelj može kao žalbeni navod istaknuti nepravilnosti na koje se upućuje, pri čemu će kao dokaz predložiti DKOM-u uvid u ponudu odabranog ponuditelja, odnosno u dio ponude koji je označen kao poslovna tajna.

Naručitelj nema zakonsku mogućnost da od po-nuditelja koji su označili dijelove ponude poslov-nom tajnom zatraži dokazivanje opravdanosti takva postupanja.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


15. Je li kao dokaz financijske sposobnosti pri-hvatljiv račun dobitka i gubitka koji je potvr-dila Financijska agencija ili onaj od Porezne uprave, odnosno je li valjan račun dobitka i gubitka načinjen od strane gospodarskog su-bjekta ovjerio javni bilježnik?

Račun dobitka i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća kroz određeno razdoblje. Sadržaj računa dobitka i gubit-ka u materijalnom i formalnom smislu propisan je Zakonom o računovodstvu, a razlikuje se za male, srednje i velike poduzetnike. Izrađuje ga gospodar-ski subjekt na posebnom obrascu koji, u skladu s čl. 20. st. 1. Zakona o računovodstvu, dostavlja Finan-cijskoj agenciji radi javne objave.

Jednako tako, u skladu s čl. 35. st. 6. Zakona o po-rezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13. i 143/14), bilanca te ra-čun dobitka i gubitka podnose se uz prijavu poreza na dobitak i Poreznoj upravi.

Ako se u postupku javne nabave, u skladu s čl. 71. st. 1. t. 1. Zakona o javnoj nabavi, kao dokaz finan-cijske sposobnosti zahtijeva dostava računa dobitka i gubitka, ponuditelj može dostaviti račun dobitka i gubitka ovjeren bilo od Financijske agencije bilo od Porezne uprave.

Račun dobitka i gubitka ovjeren samo od strane javnog bilježnika, a bez ovjere Financijske agencije ili Porezne uprave, nije prihvatljiv dokaz financijske sposobnosti.

LOKALNA I PODRUČNA SAMOUPRAVA

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur. UDK 342.9

Priroda mandata člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Pitanja u vezi s lokalnim izborima odnosno izbori-

ma za članove predstavničkih tijela jedinica lokal-

ne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih

načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjeni-

ka uređena su posebnim zakonom. Odgovarajućim za-

konom regulirana su i pitanja koja se odnose na početak

mandata članova predstavničkih tijela, nespojivosti isto-

dobnog obnašanja dužnosti za članove predstavničkih

tijela koje se proširuju, detaljnija razrada pitanja mirova-

nja mandata i zamjenjivanja člana predstavničkog tijela

te druga pitanja.

U ovom je članku dan odgovor na određena pitanja

koja se odnose na prirodu mandata člana predstavnič-

kog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-

uprave te na obnašanje dužnosti predsjednika predstav-

ničkog tijela.

1. UVOD

Zakonom o lokalnim izborima (Nar. nov., br.144/12.) koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012., uređena su pitanja u vezi s lokalnim izborima od-nosno izborima za članove predstavničkih tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i žu-pana te njihovih zamjenika. Navedenim su Zako-nom regulirana i pitanja koja se odnose na početak mandata članova predstavničkih tijela, nespojivosti

istodobnog obnašanja dužnosti za članove pred-stavničkih tijela koje se proširuju, detaljnija razrada pitanja mirovanja mandata i zamjenjivanja člana predstavničkog tijela te druga pitanja.

Nakon provedenih lokalnih izbora, na kojima gra-đani neposredno, tajnim glasovanjem biraju svoje predstavnike u predstavničkim tijelima jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, pristupa se konstituiranju predstavničkog tijela. Na temelju Zakona o lokalnim izborima članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista biraju sve članove predstavničkog tijela jedini-ce. Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstav-ničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 % važećih glasova birača.

Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je odre-đena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu je-dinice1.

1 U vezi s utvrđivanjem i objavom rezultata izbora za članove pred-stavničkih tijela, na temelju čl. 86. Zakona o lokalnim izborima rezultate utvrđuje se nadležno izborno povjerenstvo jedinice na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u jedinici. U skladu sa st. 3. istog članka


Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na redovitim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do stupa-nja na snagu odluke Vlade RH o raspisivanju izbora, odnosno do stupanja na snagu odluke Vlade o ras-puštanju predstavničkih tijela, u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) sa-mouprava2. Prava i dužnosti članova predstavničkih tijela započinju danom konstituiranja predstavnič-kog tijela.

Na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi (čl. 30. st. 1.) članovi predstav-ničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opo-zivi. Navedeno znači da stranka ne može opozvati člana predstavničkog tijela, niti zamjenika člana predstavničkog tijela određenog na propisani način niti oni moraju vratiti svoj mandat stranci ako im prestane članstvo u stranci3.

Broj članova koji se bira u predstavničko tijelo je-dinice utvrđuje se zakonom kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, odno-sno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi4.

Općinsko i gradsko vijeće te županijska skupština predstavnička su tijela građana i tijela lokalne odno-sno područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinica.

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi5 propisan je to-čan broj članova predstavničkog tijela, uz detaljnu razradu skale prema kojoj su jedinice razvrstane prema broju stanovnika.

Broj članova predstavničkog tijela jedinice lokal-ne odnosno područne (regionalne) samouprave je neparan, a određuje se ovisno o broju stanovnika, i to tako da predstavničko tijelo:

– jedinice do 500 stanovnika, ima 7 članova– jedinice s više od 500 do 1.000 stanovnika, ima

9 članova– jedinice s više od 1.000 do 2.500 stanovnika,

ima 11 članova

Zakona rezultati izbora bez odgode objavljuju se u lokalnim sredstvima javnog priopćavanja, lokalnom radiju i novinama, na oglasnoj ploči jedi-nice i internetskim stranicama jedinice. Rezultati izbora objavljuju se i na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.

Nastavljajući se na rečeno, a u vezi s računanje rokova propisanih čl. 8. i 87., kao i čl. 91. Zakona o lokalnim izborima te čl. 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ističe se da se konačnim rezultatima u smislu spomenutih zakonskih odredbi smatraju rezultati utvrđeni odluka-ma nadležnog izbornog povjerenstva protiv kojih nije dopušten pravni lijek.

Naime, u smislu odredbe čl. 129. st. 3. Zakona o lokalnim izborima može se protiv odluka kojima se utvrđuju rezultati izbora za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike, odnosno za čla-nove predstavničkog tijela jedinice podnijeti prigovor u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kad su te odluke objavljene. Protekom nave-denog roka, ako protiv navedenih odluka nije uložen prigovor, utvrđeni rezultati postaju konačni.

2 Mandat članova predstavničkih tijela jedinica izabranih na prijevremenim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela i traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovitim izborima.

3 Mandat zamjenika može prestati samo iz razloga propisanih Zako-nom o lokalnim izborima te ako u predstavničkom tijelu obnašanje duž-nosti nastavi njegov prethodnik.

4 Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. – pročišćeni tekst.

5 Nar. nov., br. 144/12., koji je stupio na snagu 29. prosinca 2012.

– jedinice s više od 2.500 do 5.000 stanovnika, ima 13 članova



– jedinice s više od 20.000 do 35 000 stanovnika, ima 21 člana

– jedinice s više od 35.000 do 60.000 stanovnika:– ako je riječ o županiji, ima 31 člana– ako se radi o gradu, ima 25 članova– jedinice s više od 60.000 do 100.000 stanovnika:– ako je riječ o županiji, ima 35 članova– ako je riječ o gradu, ima 31 člana– jedinice s više od 100.000 do 200.000 stanovnika:– ako je riječ o županiji, ima 41 člana– ako je riječ o gradu, ima 35 članova– jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovni-

ka, ima 45 članova– jedinice s više od 300.000 stanovnika, ima 51

člana.Slijedom toga, umjesto raspona utvrđenog prije

važećim čl. 28. Zakona i određivanja broja članova predstavničkog tijela statutom određene jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za-konom je određen točan broj članova predstavnič-kog tijela koji se bira u jedinicama, a ovisno o broju stanovnika jedinice, čime se postiže ravnomjernije ujednačavanje broja članova predstavničkog tije-la u odnosu na broj stanovnika jedinice. Jednako tako, navedeno dovodi i do sveukupno manjeg broja članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, što ujedno znači i manje troškove za jedinice6.

Redoviti lokalni izbori za predstavnička tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se provode svake četiri godine, treće nedjelje u svibnju, provedeni su 19. svibnja 2013. Rezultate iz-bora za članove predstavničkog tijela utvrđuje nad-ležno izborno povjerenstvo jedinice, a na temelju rezultata glasovanja na svim biralištima u toj jedini-ci. Nakon redovitih lokalnih izbora održanih 2013. u nizu jedinica održani su 2014. i 2015. i prijevremeni izbori za članove predstavničkih tijela (te ujedno i za izvršno tijelo) kao posljedica raspuštanja predstav-ničkih tijela i razrješenja izvršnih tijela radi nedono-šenja proračuna jedinica7.

6 Ovdje treba istaknuti mogućnost pojave slučajeva kada je broj čla-nova predstavničkog tijela paran, i to uslijed ostvarivanja prava na od-govarajuću zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavnič-kim tijelima (a što je postojalo i prema prijašnjim odredbama).

7 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. uveden je novi institut istodobnog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana i njihova zamjenika koji je izabran zajed-no s njim, u slučaju nedonošenja proračuna niti odluke o privremenom financiranju. Navedeni novi institut prvi je put primijenjen nakon lokal-nih izbora održanih u svibnju 2013. (tj. prvi puta za proračune koji su se donosili za 2014.) te su u prvoj godini mandata nakon lokalnih izbora istodobno raspuštena predstavnička tijela i razriješena izvršna tijela u 8 jedinica lokalne samouprave (4 grada i 4 općine).

U drugoj godini mandata tijela lokalnih jedinica i donošenja proraču-na za 2015. znatno se povećao broj jedinica koje nisu donijele proračun za 2015. ni odluku o privremenom financiranju za razdoblje od prva tri mjeseca, čime se postavlja pitanje kohabitacije predstavničkih i izvršnih tijela. Naime, ukupno 17 jedinica lokalne samouprave nije donijelo pro-račun niti odluku o privremenom financiranju (9 gradova i 8 općina) te su


U pogledu prirode mandata članova predstavnič-kih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ističe se da su promjene u zakonodav-stvu na lokalnoj razini vezane za nespojivost obav-ljanja dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izvr-šene 2001., Zakonom o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi i Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u odnosu na do tada va-žeće zakone iz 1992. Dotadašnji Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi8 i Zakon o izboru članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedi-nica lokalne uprave i samouprave9 nisu poznavali institut mirovanja mandata koji je uveden 2001., a krug dužnosti propisanih kao nespojivih s istodob-nim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog ti-jela bio je uži.

Starim zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave bilo je propisano da osobe koje obnašaju neku od nespojivih dužnosti moraju pod-nijeti ostavku ili na dužnost člana predstavničkog ti-jela jedinice lokalne samouprave ili na dužnost čije je obavljanje nespojivo s dužnošću člana predstav-ničkog tijela jedinice lokalne samouprave.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi iz 2001. propisano je da članu predstav-ničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata pri-hvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama posebnog zakona smatra nespojivom, za vrijeme obnašanja nespojive dužnosti mandat miruje, a za to vrijeme zamjenjuje ga zamjenik. Pitanje mirova-nja mandata i zamjene člana predstavničkog tijela detaljnije je razrađeno posebnim zakonom, Zako-nom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave10. Na-dalje, Zakonom o izboru članova predstavničkih ti-jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave iz 2001. utvrđen je širi krug dužnosti koje su nespojive s istodobnim obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela.

Zakonom o lokalnim izborima donesenim u pro-sincu 2012. izvršene su dodatne izmjene i dopune u odnosu na prirodu mandata članova predstavničkih tijela. U odnosu na odredbe do tada važećeg Zako-na o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (koji je prestao važiti), novim Zakonom o lokalnim izborima lista nespojivih dužnosti proširena je sukladno novim odredbama posebnih zakona – Zakona o sprječava-nju sukoba interesa, Zakona o državnim službenici-ma te Zakona o policiji. Nadalje, predmetnim Zako-nom osim što su detaljnije razrađena pitanja vezana uz nespojivosti istovremenog obnašanja dužnosti, detaljnije je razrađeno i pitanje mirovanja mandata te je uvedena mogućnost mirovanja mandata člana predstavničkog tijela iz osobnih razloga, kao i pitanje

u tim jedinicama istodobno raspuštena predstavnička tijela i razriješeni općinski načelnici i gradonačelnici i njihovi zamjenici koji su izabrani za-jedno s njima.

8 Nar. nov., br. 90/92., 94/93., 117/93. i 128/99.9 Nar. nov., br. 90/92., 69/95., 59/96., 63/96. i 64/00. 10 Nar. nov., br. 33/01., 10/02., 155/02., 45/03., 43/04., 40/05. i 44/05. –

pročišćeni tekst i 109/07.

zamjenjivanja člana predstavničkog tijela jedinice. Zakonom o lokalnim izborima, također se točno pro-pisuje početak mandata članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te se utvrđuje da mandat članova predstavničkih ti-jela jedinica izabranih na lokalnim izborima počinje danom konstituiranja predstavničkog tijela jedinice.

Slijedom toga, a obzirom na to da se u praksi če-sto javljaju pitanja vezana za nespojivost obavljanja dužnosti i pitanja mirovanja te aktiviranja mandata člana predstavničkog tijela, u nastavku članka bit će govora i o navedenim pitanjima.

2. NESPOJIVE DUŽNOSTI

Zakonom o lokalnim izborima, uz uvjet hrvat-skog državljanstva i navršenih 18 godina, propisano je da za člana predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebi-valište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo provode izbori11.

Člankom 78. st. 1. Zakona o lokalnim izbori-ma taksativno su nabrojane dužnosti nespojive s istodobnim obnašanjem dužnosti člana predstav-ničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave te je utvrđeno da član predstavničkog tijela jedinice ne može istodobno biti: predsjednik Republike Hrvatske; predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno član Vlade RH; predsjednik i sudac Ustavnog suda RH; guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narod-ne banke; glavni državni revizor i njegov zamjenik; pučki pravobranitelj i njegov zamjenik; pravobra-nitelj za djecu i njegov zamjenik; pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov zamjenik; pravo-branitelj za osobe s invaliditetom i njegov zamjenik; tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskog sabora; glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade RH; glasno-govornik Vlade RH; predstojnik i zamjenik predstoj-nika Ureda predsjednika Vlade RH; ravnatelj ureda Vlade RH; glavni tajnik Ustavnog suda RH; tajnik Vrhovnog suda RH; sudac; glavni državni odvjet-nik RH i zamjenik glavnog državnog odvjetnika, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika; predstojnik državnog ureda; zamjenik ministra; pomoćnik ministra; ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije; ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovi-nom; ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-natelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje; ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; rav-natelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje; glavni državni rizničar; glavni inspektor Državnog inspektorata; ravnatelj agencije ili direkcije Vlade RH te ravnatelj kojeg imenuje Vlada RH; dužnosnik u Uredu pred-sjednika RH kojeg imenuje Predsjednik RH suklad-no odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata; dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hr-vatski sabor, imenuje Vlada RH ili Predsjednik RH;

11 Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran državlja-nin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.


predsjednik, potpredsjednik i član Državnog iz-bornog povjerenstva RH; član Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave; predsjednik i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa; po-licijski službenik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama RH; pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice; član upravnih tijela trgovačkih društa-va u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima ve-ćinski paket dionica ili udjela te ravnatelj ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač.

U odnosu na odredbe prije važećeg Zakona o iz-boru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, lista nespojivih dužnosti proširena je u skladu s novim odredbama posebnih zakona – Zakona o sprječavanju sukoba interesa12, Zakona o državnim službenicima13 i Za-kona o policiji14. Slijedom navedenog, Zakonom je uz detaljno nabrajanje inkompatibilnih dužnosti (posebno dužnosti u tijelima državne uprave), izme-đu ostalog, propisano da član predstavničkog tijela jedinice ne može istodobno biti policijski službe-nik, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Jednako tako, u vezi s pitanjem nespojivosti isti-če se da vijećnik ne može biti pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedi-nice, iz čega proizlazi da može biti službenik druge jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) sa-mouprave.

Skreće se i pozornost na nespojivost dužnosti člana predstavničkog tijela s dužnosti člana uprav-nih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice (znači 100 % vlasništvu) ili u kojima jedinica ima ve-ćinski paket dionica ili udjela te ravnatelja ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač.

Zakon o lokalnim izborima sadržava i nova rješe-nja vezana za istodobno obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela i dužnosti općinskog načelni-ka, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika.

Član predstavničkog tijela jedinice lokalne sa-mouprave (općinski ili gradski vijećnik) ne može istodobno biti općinski načelnik i gradonačelnik odnosno njihov zamjenik, dok član predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave (županijski vijećnik) ne može istodobno biti župan odnosno njihov zamjenik, ali prema Zakonu može biti općinski načelnik ili gradonačelnik. Navedeno predstavlja novost u odnosu na prije važeće odredbe Zakona o izborima općinskih načelnika, gradona-čelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba15 u skladu s kojima općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici nisu mogli biti članovi predstavničkog tijela iste ili druge jedinice.

Drugim riječima, općinski načelnici i gradonačel-nici mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno župa-nijske skupštine, dok župan i njegovi zamjenici ne

12 Nar. nov., br. 26/11., 12/12. i 48/13. – pročišćeni tekst13 Nar. nov., br. 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 49/12. –

pročišć. tekst, 37/13., 38/13. i 1/15.14 Nar. nov., br. 34/11., 130/12., 89/14. i 151/14.15 Nar. nov., br. 109/07. i 125/08.

mogu biti članovi niti jednoga predstavničkog tijela. Slijedom navedenog, ako je osoba istodobno izabra-na na dužnost člana županijske skupštine i dužnost općinskog načelnika ili gradonačelnika i njihova zamjenika, nije riječ o nespojivim dužnostima te ta osoba može obavljati i dužnost člana županijske skupštine.

Jednako tako, odredbom čl. 89. st. 1. Zakona o lokalnim izborima utvrđeno je da općinski načel-nik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, dosadašnjim zakonskim odredbama bilo je propisano da član predstavničkog tijela jedne je-dinice ne može istodobno biti član predstavničkog tijela druge jedinice, odnosno ista osoba nije mogla istodobno obnašati dužnost u općinskom ili grad-skom vijeću i županijskoj skupštini već se morala odlučiti u čijem će predstavničkom tijelu nastaviti obnašati dužnost - općinskom odnosno gradskom vijeću ili županijskoj skupštini. Međutim, Zako-nom o lokalnim izborima uvedena je novost te to ne predstavlja nespojive dužnosti na temelju odredaba Zakona, tj. ista osoba istodobno može obnašati duž-nost u predstavničkom tijelu jedinice lokalne samo-uprave i predstavničkom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno u općinskom ili gradskom vijeću i županijskoj skupštini.

3. MIROVANJE MANDATA

Institut mirovanja mandata člana predstavničkog tijela uveden je 2001., Zakonom o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, kojima je počela i reforma lokalne samouprave. Prijašnji zakoni nisu poznavali navedeni institut. Mogućnost mirovanja mandata vezana je i može se koristiti u slučajevima kada bi osoba koja je izabrana za člana predstavnič-kog tijela istodobno trebala obavljati i neku drugu dužnost koja je čl. 78. Zakona o lokalnim izborima određena kao nespojiva, odnosno inkompatibilna s dužnosti člana predstavničkog tijela.

Osoba koja obnaša neku od navedenih nespojivih dužnosti, osim osoba kojima je Zakonom zabranje-no kandidiranje (policijski službenik, djelatna vojna osoba te službenik i namještenik u Oružanim snaga-ma RH), može se kandidirati za člana predstavnič-kog tijela jedinice, međutim ako bude izabrana za člana predstavničkog tijela, do dana konstituiranja obvezna je o obnašanju nespojive dužnosti odnosno prihvaćanju dužnosti člana predstavničkog tijela obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za po-slove predstavničkog tijela. S obzirom na to da pred-stavničko tijelo nije konstituirano i predsjednik nije izabran, obavijesti u vezi s obnašanjem svoga vijeć-ničkog mandata član predstavničkog tijela dostavlja stručnim službama jedinice, tj. upravnom tijelu jedi-nice nadležnom za poslove predstavničkog tijela.

Jednako tako, član predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje nes-


pojive dužnosti, obvezan je o tome obavijestiti pred-sjednika predstavničkog tijela u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirova-ti protekom toga roka.

Članu predstavničkog tijela koji ne dostavi pret-hodno navedene obavijesti o obnašanju nespojive dužnosti, mandat miruje po sili zakona. Upravo kako bi se izbjegle sporne situacije u kojima vijećnici u skladu s navedenim ne bi dostavili obavijest o ob-našanju nespojive dužnosti, bilo u trenutku izbora bilo tijekom obnašanja dužnosti, tj. ako se ne bi oči-tovali, propisano je da u tom slučaju mandat člana predstavničkog tijela miruje po sili zakona.

U vezi s mirovanjem mandata po sili zakona, također je razvidno da ako je općinski načelnik, gradonačelnik, župan ili njihov zamjenik izabran u općinsko odnosno gradsko vijeće, odnosno ako je župan ili njegov zamjenik izabran u županijsku skupštinu, mandat u predstavničkom tijelu miruje mu po sili zakona.

Novost propisana Zakonom o lokalnim izborima predstavlja mogućnost podnošenja zahtjeva za mi-rovanjem vijećničkog mandata iz osobnih razloga. Do sada se mirovanje mandata moglo tražiti samo ako je član predstavničkog tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave pri-hvatio obnašanje dužnosti koja je nespojiva s vijeć-ničkom dužnosti. Slučajevi iz prakse pokazali su da postoje određene situacije u kojima bi mirovanje mandata bilo poželjno i prihvatljivo, kao primjerice zdravstveni razlozi ili odsutnost kroz određeno du-lje vrijeme izvan lokalne jedinice. U tom je smislu propisano da član predstavničkog tijela ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mi-rovanje iz osobnih razloga, i to neovisno o kojim ra-zlozima je riječ, međutim, propisano je ograničenje trajanja mirovanja mandata u navedenom slučaju. Naime, kada se mirovanje mandata traži iz osobnih razloga, ono ne može trajati kraće od šest mjeseci. Zahtjev za mirovanjem mandata iz osobnih razlo-ga podnosi se u pisanom obliku predsjedniku pred-stavničkog tijela.

Mirovanje mandata iz osobnih razloga na temelju pisanog zahtjeva počinje teći od dana dostave pisa-nog zahtjeva u skladu s pravilima o dostavi propi-sanim Zakonom o općem upravnom postupku, a ne može trajati, kao što je već navedeno, kraće od šest mjeseci. Član predstavničkog tijela nastavlja s ob-našanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, osmog dana od dostave obavijesti pred-sjedniku predstavničkog tijela.

4. AKTIVIRANJE MANDATA

Zakonom o lokalnim izborima, u čl. 79. st. 4. propisano je da po prestanku obnašanja nespojive dužnosti član predstavničkog tijela nastavlja s ob-našanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata, ako podnese pisani zahtjev predsjedni-ku predstavničkog tijela. Pisani zahtjev obvezan je podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.

Slijedom navedenog, zadržano je postojeće rje-šenje, pozivom na navedenu zakonsku odredbu, u

skladu s kojom je član predstavničkog tijela obvezan po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, uslijed čijeg je obavljanja svoj mandat i stavio u mirova-nje, zatražiti u roku od 8 dana prestanak mirovanja mandata odnosno aktiviranje mandata. Slijedom toga, pisani zahtjev za prestanak mirovanja manda-ta podnosi se u roku od 8 dana, s time da rok počinje teći od dana prestanka obnašanja nespojive dužno-sti. Mirovanje mandata člana predstavničkog tijela prestaje osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Navedeni rok počinje teći od podnošenja pisanog zahtjeva za aktiviranjem mandata, a koji se, kao što smo naveli, može podnijeti od prestanka ob-našanja nespojive dužnosti.

Novost, međutim, predstavlja rješenje prema ko-jemu će se smatrati da ako član predstavničkog ti-jela po prestanku obnašanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev za prestankom mirovanja mandata, mandat mu miruje zbog osobnih razloga. U navedenim se situacijama u praksi dosada zauzi-malo stajalište da vijećniku ex lege protekom osmog dana prestaje mandat, ali idući u korist članova predstavničkih tijela, Zakonom o lokalnim izbori-ma propisano je da propuštanjem podnošenja po-trebnog zahtjeva u propisanom roku mandat ex lege miruje, i to zbog razloga osobne prirode.

Slijedom toga, zamjeniku člana predstavničkog tijela koji obnaša dužnost u predstavničkom tijelu, neovisno o tome je li riječ o kandidacijskoj listi po-litičke stranke ili kandidacijskoj listi skupine birača, mandat prestaje kad u predstavničkom tijelu obna-šanje dužnosti nastavi član predstavničkog tijela za čijeg je zamjenika određen, i to danom kad članu predstavničkog tijela kojeg je zamjenjivao prestane mirovanje mandata, odnosno nastavi obnašati duž-nost člana predstavničkog tijela.

I dalje vrijedi rješenje prema kojem se nastavlja-nje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog ti-jela na temelju prestanka mirovanja mandata može tražiti jedanput u tijeku trajanja mandata. Stoga, osoba koja je jednom iskoristila pravo za stavlja-njem mandata u mirovanje i njegovo aktiviranje u predstavničkom tijelu, ne može više staviti mandat u mirovanje ako bude ponovno izabrana na neku nespojivu dužnost. U slučaju da prihvati nespoji-vu dužnost, njezin mandat u predstavničkom tijelu prestaje, odnosno može podnijeti ostavku.

Član predstavničkog tijela u svako doba može podnijeti ostavku na dužnost člana predstavnič-kog tijela koja predstavlja osobni čin i o kojoj pred-stavničko tijelo ne raspravlja već je samo prima na znanje, a da ona nije vezana za prethodno stavljanje mandata u mirovanje.

5. ZAMJENA ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Odredbom čl. 81. Zakona o lokalnim izborima propisano je da članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ako članu pred-stavničkog tijela mandat miruje ili prestane iz za-konom propisanih razloga prije isteka vremena na koje je izabran. Člana predstavničkog tijela kojemu mandat miruje, za vrijeme mirovanja mandata za-mjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama Zakona.

Člana predstavničkog tijela izabranog na kan-didacijskoj listi političke stranke zamjenjuje nei-


zabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojemu je mandat prestao ili mu miruje, a određuje ga politička stranka koja je bila predlagatelj kandi-dacijske liste. Pritom se zamjenik određuje između neizabranih kandidata s liste neovisno o redoslijedu kandidata na samoj listi. Ako članu predstavničkog tijela izabranom na kandidacijskoj listi političke stranke treba odrediti zamjenika, osobu zamjenika određuje ovlaštena osoba ili tijelo političke stranke, što se utvrđuje općim aktom stranke između neiza-branih kandidata sa spomenute liste. Pravilo je da je to osoba ovlaštena za zastupanje stranke, odnosno predsjednik stranke ili osoba koju on ovlasti, ovisno o statutu, tj. općem aktu stranke.

Novim je Zakonom o lokanim izborima detaljnije propisano određivanje zamjenika članu predstav-ničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka. Takvog vijećnika zamje-njuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i član kojem je mandat prestao ili mu miruje, a odre-đuju ga političke stranke u skladu sa sporazumom, odnosno, ako sporazum nije zaključen, određuju ga dogovorno, a ako dogovor ne bude postignut, za-mjenjuje ga prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Navedeni način postupanja propisan je upravo radi problema koji su se javljali u praksi oko zamjenjiva-nja kada političke stranke nisu imale zaključen spo-razum ili se nisu mogle dogovoriti oko određivanja zamjenika članu predstavničkog tijela. O skloplje-nom sporazumu i o postignutom dogovoru političke stranke obvezne su obavijestiti nadležno upravno tijelo lokalne jedinice.

Na zakonom utvrđen način određeni je zamje-nik član predstavničkog tijela te tu dužnost obnaša samostalno sa svim pravima i obvezama koje ima i izabrani vijećnik. Razlika u odnosu na izabrane čla-nove predstavničkog tijela je samo u tome što man-dat zamjenika može prestati ako svoj mandat nasta-vi njegov prethodnik, tj. osoba koju zamjenjuje.

Slijedom toga, nema zakonom propisanog razloga zbog kojeg ne bi bila dopuštena mogućnost mirova-nja mandata i zamjenika člana predstavničkog tijela u slučaju prihvaćanja obnašanja nespojive dužnosti, a time i mogućnost prestanka mirovanja mandata po prestanku obnašanja nespojive dužnosti. Naime, ako zamjenik bude izabran ili imenovan na neku nespojivu dužnosti, svoj mandat u predstavničkom tijelu stavlja u mirovanje kao i svaki drugi izabrani član, a pritom ga zamjenjuje zamjenik koji se odre-đuje na zakonom propisan način. Ono o čemu treba voditi računa je da novom zamjeniku mandat pre-staje kada obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela nastavi bilo koji od njegovih prethodnika.

Kod kandidacijskih lista skupine birača (neka-dašnje nezavisne liste) situacija je nešto drukčija. Člana predstavničkog tijela izabranog na kandida-cijskoj listi skupine birača zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste, ex lege. Ako prvi sljedeći odustane, odnosno podnese ostavku na člana pred-stavničkog tijela, ex lege za zamjenika se određuje sljedeći kandidat s liste. Stoga, početak obnašanja dužnosti zamjenika vijećnika s kandidacijske liste skupine birača nastupa ispunjavanjem zakonskih pretpostavki i ovisi, za razliku od stranačkih lista, o

redoslijedu (rednom broju) neizabranih kandidata na kandidacijskoj listi skupine birača.

Novost u Zakonu predstavlja i predviđanje može-bitne situacije kada politička stranka bude izbrisana iz registra političkih stranaka. U tom slučaju člana predstavničkog tijela izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih iz-bora brisana iz registra, zamjenjuje prvi sljedeći ne-izabrani kandidat s liste.

Bitno je također da o institutu nastupa mirova-nja mandata, odnosno prestanku mandata člana predstavničkog tijela i početku mandata zamjenika, predstavničko tijelo ne odlučuje i ne donosi konsti-tutivnu odluku, već navedene činjenice samo prima na znanje.

Stoga, kada se ispune uvjeti za određivanje zamje-nika i on bude određen na zakonom utvrđen način te bude nazočan sjednici predstavničkog tijela, on se od početka sjednice uračunava u broj članova pred-stavničkog tijela potreban za rad i donošenje odluka predstavničkog tijela, tj. kvorum16. Navedeno je, radi pitanja koja su se javljala u praksi, uneseno u Zakon o lokalnim izborima te je u istom sadržana izričita odredba kojom je to pitanje regulirano. Odredbom čl. 79. st. 9. Zakona propisano je da na sjednici pred-stavničkog tijela umjesto člana predstavničkog tijela koji je stavio mandat u mirovanje ili mu je mandat prestao po sili zakona, pravo sudjelovanja i odlu-čivanja ima zamjenik tog člana određen u skladu s odredbama Zakona.

6. PRIJEVREMENI PRESTANAK

MANDATA ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

U skladu sa Zakonom o lokalnim izborima, članu predstavničkog tijela mandat može prestati prije iste-ka redovitoga četverogodišnjeg mandata predstav-ničkog tijela kada nastupi koji od razloga propisanih čl. 80. st. 1. navedenog Zakona. Jedan je od razloga prijevremenog prestanka mandata u skladu s čl. 80. st. 1. t. 1., koji se u praksi najčešće javlja, podnošenje ostavke na dužnost člana predstavničkog tijela, u kom slučaju mandat prestaje danom dostave pisane ostavke u skladu s pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku. Zakonom o lokalnim izborima utvrđeno je da pisana ostavka člana predstavničkog tijela treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podno-šenja iste te zaprimljena najkasnije tri dana prije za-kazanog održavanja sjednice predstavničkog tijela; u protivnom neće proizvesti pravni učinak, a što je bilo propisano i dosadašnjim odredbama.

Ističe se da raspolaganje mandatom člana pred-stavničkog tijela jedinice obuhvaća i podnošenje ostavke na dužnost. Ostavka predstavlja osobni, jed-nostrani čin, odnosno iskazivanje volje samog člana predstavničkog tijela da ne želi obnašati dužnost na koju je izabran, čime mu prestaje mandat.

Člankom 80. st. 1. t. 1. Zakona o lokalnim izborima propisano je da članu predstavničkog tijela mandat prestaje ako podnese ostavku, danom dostave pisa-ne ostavke u skladu s pravilima o dostavi propisa-nim Zakonom o općem upravnom postupku.

16 U skladu s čl. 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.


Nadalje, odredbom čl. 30. st. 1. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.

Slijedom prethodno navedenog, ističe se da svo-jim mandatom može raspolagati samo član pred-stavničkog tijela koji je taj mandat osvojio na nepo-srednim izborima, tajnim glasovanjem od strane građana, bilo da je riječ o podnošenju ostavke na dužnost, ali jednako tako bilo da je riječ o stavljanju mandata u mirovanje radi obnašanja nespojive duž-nosti ili mirovanju mandata zbog osobnih razloga.

Slijedom toga, član predstavničkog tijela slobod-no disponira svojim mandatom, čime se nameće za-ključak da u svakom trenutku može podnijeti ostav-ku na dužnost člana predstavničkog tijela na koju je izabran na lokalnim izborima izraženom voljom birača, odnosno i prije održavanja konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela. Drugim riječima, član predstavničkog tijela može raspolagati svojim mandatom od trenutka izbora.

Navedeno pravno stajalište utemeljeno je i na stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske izne-senom u Odluci broj: U-III-3510/2003 od 22. siječ-nja 2004., kojom se upućuje na odredbu čl. 132. st. 2., sada čl. 133. st. 2. Ustava Republike Hrvatske17, a kojom je utvrđeno da se upravo pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, ostvaruje putem lokalnih odnosno područnih (regi-onalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednoga, jednakog i općeg birač-kog prava.

Prema tome, ustavno pravo na lokalnu i područ-nu (regionalnu) samoupravu ostvaruje se putem predstavničkih tijela, a smisao je navedene ustavne odredbe da se to pravo ostvaruje samo ako pred-stavničko tijelo odražava volju birača iskazanu na izborima. Stoga o sastavu predstavničkog tijela, kao i o tome tko će postati njegov član nakon što je neki od članova otpao, odlučuju građani na izborima, odnosno rezultati izbora, a ne predstavničko tijelo. Jednako tako, ovdje se ističe da je stajalište Ustav-nog suda da je akt verifikacije mandata, kao i pola-ganja prisege, deklaratorne naravi i potvrđuje činje-nicu koja je nastala ex lege izražavanjem volje birača na izborima.

Ostali razlozi prijevremenog prestanka mandata člana predstavničkog tijela propisani Zakonom o lokalnim izborima su sljedeći: ako je pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišen poslovne sposob-nosti, danom pravomoćnosti sudske odluke; ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezu-vjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjese-ci, danom pravomoćnosti sudske presude; ako mu prestane prebivalište s područja jedinice, danom prestanka prebivališta; ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom prestanka državljanstva u skladu s odredbama kojima se uređuje hrvatsko dr-žavljanstvo te smrću.

Slijedom navedenog, u Zakonu su pobrojani slu-čajevi prestanka mandata člana predstavničkog ti-jela. U odnosu na prije važeće odredbe Zakona o iz-boru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne

17 Nar. nov., br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.

i područne (regionalne) samouprave, novost pred-stavlja jedino prestanak mandata u vezi s mogućno-sti lišenja poslovne sposobnosti. Novim je Zakonom propisana mogućnost prestanka mandata u slučaju potpunog lišenja poslovne sposobnosti (ali ne i nje-zina ograničenja).

Posebno je propisano i da članu predstavničkog tijela kojem prestane hrvatsko državljanstvo, a za kojeg se utvrdi da je državljanin članice Europske unije, mandat ne prestaje činjenicom prestanka hr-vatskog državljanstva s obzirom na to da se ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju pravo biranja članova predstavničkih tijela jedinica priznaje i dr-žavljanima drugih država članica Europske unije.

U navedenim slučajevima prijevremenog pre-stanka mandata te u slučaju stavljanja mandata u mirovanje zbog obnašanja nespojive dužnosti, čla-novi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji ob-našaju tu dužnost ako članu predstavničkog tijela mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran, a koji se određuju na zakonom pro-pisan način.

7. PITANJE SUKOBA INTERESA TE

PRAVA ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Što se tiče sukoba interesa, isto je predmet regu-lacije posebnog zakona, odnosno Zakona o sprječa-vanju sukoba interesa18. Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uređuje se sprječavanje sukoba iz-među privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti i uređuju se obveznici postupanja prema odredbama Zakona. Odredbom čl. 3. predmetnog Zakona utvrđeno je tko se smatra dužnosnikom u smislu Zakona te se dužnosnicima, među ostalima, smatraju župani i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici te gradonačelnici, općinski načel-nici i njihovi zamjenici.

Zakonom o sprječavanju sukoba interesa utvrđe-ne su i obveze kojih se dužnosnici trebaju pridrža-vati. Pri obnašanju javnih dužnosti dužnosnici mo-raju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano, čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana. Dužnosnici su također osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali te ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektiv-nost. Jednako tako, građani imaju pravo, na temelju Zakona, biti upoznati s ponašanjem dužnosnika kao javnih osoba, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

Ističe se da je radi provedbe Zakona o sprječava-nju sukoba interesa osnovano Povjerenstvo za od-lučivanje o sukobu interesa koje je, među ostalim, nadležno i za davanje mišljenja radi primjene poje-dinih odredaba istoga Zakona. U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih duž-nosti, dužnosnici moraju zatražiti mišljenje navede-nog Povjerenstva, slijedom čega je u vezi s pitanjem

18 Nar. nov., br. 26/11., 12/12. i 126/12. – Odluka i Rješenje USRH i 48/13. – pročišćeni tekst


mogućeg postojanja sukoba interesa nadležno Po-vjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.

Slijedom navedenog, zaključno se ističe da se Za-kon o sprječavanju sukoba interesa odnosi se na lo-kalne dužnosnike – župane, gradonačelnike, općin-ske načelnike i njihove zamjenike, a ne primjenjuje se na članove predstavničkih tijela jedinica.

Članovi predstavničkog tijela (te predsjednik i potpredsjednici tog tijela) dužnost obavljaju po-časno i za to ne primaju plaću, ali imaju pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Naime, odredba st. 1. čl. 31. u vezi s odredbama čl. 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi znači da predsjednici predstavničkih ti-jela županija, gradova i općina tu dužnost ne mogu obnašati profesionalno, dakle nemaju pravo na pla-ću, kao što pravo na plaću nemaju niti ostali članovi predstavničkih tijela19.

Glede prava na naknadu ističe se da je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odredbom čl. 31. st. 1. propisano da članovi pred-stavničkog tijela dužnost obavljaju počasno i za to ne primaju plaću. Na temelju st. 2. navedenog član-ka članovi predstavničkog tijela imaju pravo na na-knadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Ostala prava i dužnosti članova predstavničkog tije-la utvrđuju se zakonom, statutom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i po-slovnikom predstavničkog tijela20.

Stoga, samo predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku kojom će se odrediti da članovi predstavnič-kog tijela imaju pravo na naknadu, odnosno, pitanje regulacije novčanih naknada članovima predstav-ničkih tijela pripada djelokrugu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno nje-zina predstavničkog tijela koje predmetno pitanje uređuje svojim općim aktima.

Međutim, ističe se da predsjednik i članovi pred-stavničkog tijela ne ostvaruju prava iz čl. 90.a Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi, što se odnosi i na prava po prestanku obavljanja dužnosti. Navedena prava, osobito pravo na nakna-du po prestanku obavljanja dužnosti, ostvaruju lo-

19 Iznimka je Grad Zagreb u kojem, na temelju Zakona o Gradu Za-grebu (Nar. nov., br. 62/01., 125/08., 36/09. i 119/14.) predsjednik Grad-ske skupštine i jedan od potpredsjednika mogu svoju dužnost obavljati profesionalno.

20 Predstavničko tijelo kao kolegijalno tijelo radi na sjednicama, a u skladu s čl. 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi, predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjed-nici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Stoga, preduvjet za obavljanje dužnosti članova predstavničkog tijela na koju su izabrani je sudjelovanje u radu toga tijela prije svega prisutnošću na sjednicama. Dakle, navedenim se Zakonom uređuju pitanja koja se odnose na prava i dužnosti članova predstavničkih tijela, i to neovisno o njihovu radno-pravnom status.

Tim se Zakonom ne propisuje odnos članova predstavničkog tijela s poslodavcima kod kojih su zaposleni niti se uređuje pravo njihova izo-stanka s radnog mjesta tijekom redovitoga radnog vremena, a osobito ne uvjeti koji se odnose na ugovor o radu sklopljen s poslodavcem kod kojega su u radnom odnosu. Ta su pitanja dio područja radnopravnih odnosa i predmetom su rješavanja između zaposlene osobe koja je iza-brana za člana predstavničkog tijela i poslodavca kod kojeg je zaposlena.

Međutim, pritom je istodobno potrebno voditi računa o omoguća-vanju radniku izostanka s posla radi obavljanja vijećničke dužnosti i o njegovim obvezama koje ima prema svome poslodavcu.

kalni dužnosnici – općinski načelnici, gradonačel-nici, župani i njihovi zamjenici koji su profesionalno obavljali navedene dužnosti.

8. IZBOR PREDSJEDNIKA

PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Predsjednik i potpredsjednici predstavničkog tijela biraju se većinom glasova svih članova pred-stavničkog tijela.

Članovi predstavničkog tijela biraju predsjed-nika između sebe. O izboru predsjednika glasuje se, u pravilu, javno, ali predstavničko tijelo može i drukčije odlučiti, odnosno da se glasuje tajno. Sam postupak izbora predsjednika predstavničkog tijela može biti propisan i razrađen poslovnikom o radu predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo jedinice smatra se konstitui-ranim izborom predsjednika u skladu s odredbama zakona, odnosno na prvoj (konstituirajućoj) sjedni-ci na kojoj je nazočna većina članova predstavnič-kog tijela.

Predstavničko tijelo ima uz predsjednika i do dva potpredsjednika. Potpredsjednici i predsjednik bi-raju se većinom glasova svih članova predstavnič-kog tijela.

Ako predstavničko tijelo ima dva potpredsjed-nika (broj potpredsjednika utvrđuje sama jedinica svojim općim aktima - statutom i poslovnikom), u pravilu se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog21.

9. OSTAVKA I RAZRJEŠENJE

PREDSJEDNIKA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Predsjednik (i potpredsjednici) predstavničkog tijela mogu podnijeti ostavku na dužnost. Ostavka predstavlja osobni čin i o njoj se ne glasuje, već se utvrđuje činjenica podnošenja ostavke primanjem ostavke na znanje. Ovdje se ističe da treba razlikova-ti ostavku na dužnost predsjednika predstavničkog tijela od ostavke na dužnost člana predstavničkog ti-jela. U prvom slučaju iskazuje se volja da osoba više ne želi obnašati dužnost predsjednika ali i nadalje ostaje članom predstavničkog tijela, dok u drugom slučaju podnošenjem ostavke osoba se više (u teku-ćem mandatu) ne može vratiti u predstavničko tijelo i sudjelovati u njegovu radu.

Odredbom čl. 91. st. 1. al. 3. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da predsjednicima i ostalim izabranim dužnosnici-ma predstavničkog tijela prestaju prava na temelju obavljanja dužnosti danom kada predstavničko tije-lo utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost, a najkasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke.

U konkretnom slučaju navedeno znači da prava i dužnosti predsjednika predstavničkog tijela koji je podnio ostavku na dužnost prestaju danom kada predstavničko tijelo utvrdi činjenicu podnošenja ostavke, odnosno kad ga razriješi dužnosti. Ostavka predstavlja osobni čin te o njoj predstavničko tijelo ne raspravlja već je prima na znanje, slijedom čega razrješuje predsjednika dužnosti na temelju podne-

21 Međutim, predmetna odredba nije prekluzivne naravi.


sene ostavke. Ostavka predstavlja osobni, jednostra-ni čin, odnosno iskazivanje volje predsjednika pred-stavničkog tijela da više ne želi obnašati navedenu dužnost te ga slijedom toga predstavničko tijelo ne može spriječiti u podnošenju ostavke i nastupanju njezinih posljedica, neutvrđivanjem činjenice pod-nošenja ostavke. Pritom se danom konstatiranja či-njenice podnošenja ostavke na dužnost smatra dan kada predstavničko tijelo tu činjenicu utvrdi, odno-sno konstatira na sjednici predstavničkog tijela, a ne dan zaprimanja ostavke.

Ako predstavničko tijelo ne utvrdi činjenicu pod-nošenja ostavke u roku od 30 dana od dana podno-šenja iste, osobi predsjednika predstavničkog tijela istekom tridesetog dana od podnošenja ostavke prestaju prava na temelju obavljanja dužnosti po sa-mom Zakonu.

Slijedom navedenog, Zakon o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi propisuje trenutak u kome ostavka na dužnost predsjednika predstavnič-kog tijela počinje proizvoditi učinak, odnosno kada predsjedniku prestaju prava i dužnosti na temelju podnesene ostavke. Stoga, kada je ostavka jednom zaprimljena, odnosno urudžbirana u stručnim služ-bama jedinice, naknadno povlačenje i opozivanje ostavke koja je svojevoljno dana na dužnost pred-sjednika predstavničkog tijela, nije moguće radi ostvarivanja pravne sigurnosti22.

Predsjednik predstavničkog tijela koji je podnio ostavku, može u skladu sa zakonom sazvati sjedni-cu predstavničkog tijela sve dok predstavničko tijelo ne konstatira činjenicu podnošenja ostavke, odno-sno dok ne protekne rok od 30 dana od podnošenja ostavke.

22 U odgovoru Ministarstva uprave od rujna 2014. (Klasa: 023-01/14-01/351) dano je očitovanje jednoj jedinici lokalne samouprave glede pitanja mogućnosti “mirovanja” dužnosti predsjednika predstavničkog tijela: Institut mirovanja mandata člana predstavničkog tijela jedinice ure-đen je odredbama čl. 79. Zakona o lokalnim izborima („Narodne novine“, broj 144/12), kako mirovanje mandata osobe koja obnaša neku od nespo-jivih dužnosti, tako i novi institut mirovanja mandata iz osobnih razloga.

Odredbom čl. 79. st 6. Zakona o lokalnim izborima utvrđeno je da član predstavničkog tijela ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mirovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku predstavničkog tijela. Sukladno stavku 8. istog članka, člana predstavničkog tijela kojem mandat miruje za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, u skladu s odredbama Zakona. Stavkom 10. čl. 79. Zakona propisano je da se nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirovanja mandata može tražiti samo jedanput u tijeku trajanja mandata.

Slijedom toga, član predstavničkog tijela slobodno disponira svojim mandatom koji je osvojio na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, odnosno dužnošću člana predstavničkog tijela na koju je izabran na lokalnim izborima izraženom voljom birača. Stavljanje mandata u mirovanje ne znači prestanak mandata, međutim, za vrijeme mirovanja mandata član predstavničkog tijela ne obavlja svoje dužnosti u tom tijelu (prava i dužnosti člana predstavničkog tijela mu miruju), slijedom čega član predstavničkog tijela koji ujedno obnaša dužnost predsjednika tog tijela ne obavlja niti dužnosti predsjednika koje proizlaze iz Zakona.

Točan je navod iz upita Općine ___ da Zakon nije predvidio da stavljanjem u mirovanje mandata člana predstavničkog tijela koji je ujedno i predsjednik predstavničkog tijela prestaje i dužnost predsjednika. Međutim, isto tako Zakon o lokalnim izborima nije predvidio mogućnost „mirovanja“, a samim time niti „aktiviranja“ dužnosti predsjednika predstavničkog tijela, niti je navedeno u duhu Zakona. Institut mirovanja mandata temeljem Zakona odnosi se na obnašanje dužnosti člana predstavničkog tijela izabranog neposrednim putem na lokalnim izborima kojeg za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje zamjenik, a ne predsjednika predstavničkog tijela kojeg bira (i razrješuje) samo predstavničko tijelo, odnosno njegovi članovi iz svojih redova većinom glasova svih članova.

Nadalje, predsjednik (i potpredsjednici) pred-stavničkog tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su izabrani. Prijedlog za razrješe-nje mogu pokrenuti članovi predstavničkog tije-la ako su nezadovoljni s radom predsjednika, te bi predmetni prijedlog za razrješenje trebao biti obra-zložen. U tom slučaju sam postupak razrješenja tre-ba biti uređen poslovnikom predstavničkog tijela, primjerice treba biti propisano koliko je vijećnika potrebno da bi se pokrenuo postupak razrješenja, možebitni razlozi za razrješenje, da prijedlog za razrješenje treba biti obrazložen i sl. Predsjednik predstavničkog tijela obvezan je uvrstiti prijedlog za razrješenje podnesen u skladu s aktima jedinice na dnevni red sjednice predstavničkog tijela.

Predsjednicima predstavničkog tijela prestaju prava na temelju obavljanja dužnosti:

- istekom mandata, osim kad je Zakonom druk-čije određeno

- danom donošenja odluke o razrješenju od duž-nosti kada ih je predstavničko tijelo razriješilo prije isteka mandata predstavničkog tijela, ako odlukom o razrješenju nije drukčije određeno

- danom kada predstavničko tijelo utvrdi činje-nicu podnošenja ostavke na dužnost, a naj-kasnije tridesetog dana od dana podnošenja ostavke

- danom imenovanja povjerenika Vlade Republi-ke Hrvatske, kada su nastupile zakonom predviđene okolnosti za imenovanje povjerenika.

Odluka o prestanku ostvarivanja prava na teme-lju prestanka obavljanja određene dužnosti dostav-lja se osobi kojoj je prestala dužnost i službi koja obavlja kadrovske poslove.

10. ZAKLJUČAK

Izbori za tijela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave u Republici Hrvatskoj do sada su bili uređeni različitim zakonima. S obzirom na to da je izborni proces bio uređen različitim zako-nima te nije bio cjelovito i na jedinstven način ure-đen za sve lokalne izbore, zakonska rješenja u po-jedinim zakonima nisu bila usklađena, a pojedine su odredbe bile nedorečene i manjkave, pokazala se potreba za pristupanjem izradi novog, jedinstvenog i ujednačenog zakona kojim su obuhvaćeni lokalni izbori u RH – Zakona o lokalnim izborima. Navede-nim je Zakonom ujednačena zakonska regulativa u pitanjima koja su zajednička za lokalne izbore te su na kvalitetniji i primjereniji način uređena pitanja koja su značajna za zakonitost i pravilnost provedbe izbora. Jednako tako, razrađena su pitanja u vezi s početkom obnašanja mandata, nespojivosti isto-dobnog obnašanja dužnosti, mirovanjem mandata, prestankom mandata, zamjenjivanjem člana pred-stavničkog tijela, sastavom tijela za provedbu izbora te u vezi s drugim pitanjima, koja su se u praksi po-kazala kao regulirana na nezadovoljavajući način, te razradom pojedinih instituta propisanih zakonom.

Donošenjem jedinstvenog Zakona o lokalnim izborima kojim je reguliran izbor članova pred-stavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gra-donačelnika, župana i njihovih zamjenika prestali


su vrijediti Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Za-greba.

U skladu s Europskom poveljom o lokalnoj sa-moupravi23, pod lokalnom samoupravom podrazu-mijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pu-čanstva, bitnim dijelom javnih poslova. To se pra-vo provodi putem vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općega i jednakoga biračkog prava.

Slijedom toga, upravo radi značenja predstavnič-kih tijela jedinica u ostvarivanju prava na lokalnu

23 Nar. nov. – Međ. ug, br.14/97. i 4/08.

samoupravu i ostvarivanja interesa građana pojedi-ne jedinice, do izražaja dolazi i važnost mandata i prirode mandata članova predstavničkih tijela, od-nosno pitanja u vezi s nespojivosti obnašanja duž-nosti člana predstavničkog tijela te mirovanjem i aktiviranjem mandata koja se u praksi često javlja-ju, posebno u manjim sredinama u kojima uži krug osoba obavlja veći broj funkcija, koje su često propi-sane kao nespojive.

Stoga se Zakonom o lokalnim izborima nastojalo na primjereniji način riješiti pitanja i problemi koji su proizišli iz prakse, što je rezultiralo i proširenjem liste nespojivih dužnosti u odnosu na dosad važeći Zakon i detaljnijom razradom pojedinih instituta – mirovanja mandata i zamjenjivanja člana predstav-ničkog tijela.

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Godišnji odmor za javni sektor

Iako nije sporno pravo na godišnji odmor službeni-

ka i namještenika u državnim službama te službeni-

ka i namještenika u javnim službama, ono se u ponekim

okolnostima utvrđuje na različit način u odnosu na ostale

sektore.

Uz pojašnjenje tih razlika, u članku se osvrće i na ogra-

ničenja prava na isplatu regresa za 2015.

1. UVOD

Pravila u vezi s korištenjem godišnjeg odmora utvrđuju se Zakonom o radu1, kao općem propi-su radnog prava i autonomnim izvorima radnog prava, i to ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezuje po-slodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi kojih se poslodavac mora pridržavati te on sam određuje pravila vezana za korištenje godišnjeg odmora u okviru odnosno u aktu o pravima i ob-vezama iz radnog odnosa (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu).

Materijalna prava državnih službenika i namje-štenika, pa tako i godišnja nagrada za korištenje go-dišnjeg odmora, tzv. regres, nisu prava koja su pro-pisana zakonom. Riječ je o pravima koja su utvrđena kolektivnim ugovorom koje su zaključile ovlaštene pregovaračke strane: Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i sindikati koji djeluju u državnoj služ-bi, s druge strane.

U nastavku ovog članka daje se prikaz instituta godišnjeg odmora prema Zakonu o radu i prema au-tonomnom izvoru prava, kao što je Kolektivni ugo-

1 Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14.)

vor za državne službenike i namještenike2 te prikaz prava na korištenje godišnjeg odmora službenika i namještenika u jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave.

2. GODIŠNJI ODMOR RADNIKA PREMA ZAKONU O

RADU

Zakonom o radu, kao općim propisom o radu, pro-pisano je pravo radnika na godišnji odmor, njegovo trajanje, razmjerni dio, naknadu plaće i njegovo ko-rištenje. Međutim, bitno je istaknuti da se u skladu s čl. 9. Zakona o radu mogu kolektivnim ugovorima ugovoriti drugi, za radnika povoljniji uvjeti korište-nja godišnjeg odmora, u kojem slučaju se primjenju-ju ti povoljniji uvjeti.

Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom.

Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom to izričito propisano.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

2 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I - 104/13. i Dodatak II - 150/13. i 153/13.-ispravak),

RADNO PRAVO


razmjeran dio godišnjeg odmora. Pritom treba na-glasiti da u skladu s čl. 78. st. 3. poslodavac, u nave-denom slučaju, koji je radniku prije prestanka rad-nog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju duljem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Izračun razmjernog broja dana godišnjeg od-mora

Za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na po 1/12 od ukupnog broja dana godišnjeg odmo-ra. Ako dobiveni broj dana nije cijeli broj, zao-kružuje se na više kada je > = 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5, računa se 7 dana.

Razmjerni broj dana GO = (broj dana GO za ci-jelu godinu)/12 x navršeni mjeseci rada)

Dakle, pravo na puni godišnji odmor radnik stje-če nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo na slučaj kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se pravo na raz-mjerni dio godišnjeg odmora ne odnosi na radnike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje radni odnos.

2.4. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG

ODMORA

Prema odredbi čl. 81. ZOR-a za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu pla-će u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravil-nikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visi-ni njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i na-ravi koja predstavljaju naknadu za rad). Također je čl. 82. propisano da je u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac obvezan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora te da se ista određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Da-kle, visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor ovisi o naknadi plaće za korištenje godišnjeg odmora iz ugovora o radu ili na osnovi odredaba kolektivno-ga ugovora, s time da ne smije biti niža od prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca utvrđene od bruto-plaće koja je isplaćena za redoviti rad radni-ka prije prestanka radnoga odnosa. Ako se naknada određuje za dio neiskorištenoga godišnjeg odmora, onda se visina naknade izračunava razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Izračun svote naknade:

Svota naknade za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se kao bruto-svotu. Bruto-satnica za izra-čun bruto-svote naknade određuje se na osnovu bruto-svote plaće iz ugovora o radu ili na osnovi odredaba kolektivnoga ugovora. Bruto-satnica ne smije biti niža od prosječne bruto-satnice u ispla-tama za zadnja tri mjeseca prije prestanka radno-

2.1. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 76. Zakona o radu, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godi-nu, a prema čl. 77. ZOR-a radnik ima pravo za svaku kalendarsku godinu na plaćeni godišnji odmor u tra-janju od najmanje četiri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji od-mor u trajanju od najmanje pet tjedana, a prema st. 2. i 3. istog članka ZOR-a kolektivnim ugovorom, spora-zumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslo-davca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora dulje od najkra-ćega propisanog od najmanje četiri tjedna, sa time da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci nepre-kidnoga radnog odnosa kod toga poslodavca.

Dakle, ZOR propisuje najkraće trajanje godišnjeg odmora te daje mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu trajanje godišnjeg odmora dulje od navedenih radnih dana. Pritom se kolektivnim ugovorom mogu utvrdi-ti i drugi dani koji se ne uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, kao npr. subote i nedjelje.

2.2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 79. ZOR-a godišnji odmor iz čl. 77. i 78. ZOR-a, radniku se utvrđuje brojem radnih dana, ovisno o radnikovu tjednom rasporedu radnog vre-mena. Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani plaćenog dopu-sta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Iznimno, ako bi po rasporedu radnog vremena rad-nik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao raditi, a toga dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan. Pritom treba naglasiti da se pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora naj-manje polovina dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polo-vina mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec, a u slučaju prestanka radnog odnosa u polovini mjese-ca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanae-stinu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

2.3. PRAVO NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG

ODMORA

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan čl. 77. st. 3. ZOR-a (radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima pre-kid između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa kod toga poslodavca), ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godiš-njeg odmora iz čl. 77. st.1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Iznimno od navede-nog, radnik kojemu prestaje radni odnos, jednako tako za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na


ga odnosa. Na bruto-svotu naknade za neiskori-šteni godišnji odmor obračunavaju se doprinosi, porezi, prirez i posebni porez.

Međutim, postavlja se pitanje što sve ulazi u pro-sječnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, s obzirom na zakonsku odredbu (čl. 81. ZOR-a - za vrijeme korištenja godiš-njeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i na-ravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Prema mišljenju autorice ovog članka, u prosječnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uračunavaju se svi primitci isplaćeni u novcu ili u naravi omogućeni radniku kao plaća za obavljeni rad, uključujući dodatke na plaću za rad u posebnim i otežanim radnim uvjetima (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanom i dr.) te stimulacije, bonusi i slični primitci u razmjernom di-jelu koji se odnose na posljednja tri mjeseca. Primitci koji su radniku isplaćeni kao naknada plaće za razdo-blja u kojima zbog opravdanih razloga nije radio (npr. naknada za bolovanje), primitci na osnovi pomoći, iako su isplaćeni kao plaća u poreznom smislu (npr. pomoć za liječenje ili nabavu ortopedskih pomaga-la), i primitci isplaćeni kao pomoć vezanu uz obitelj-ske okolnosti radnika (npr. potpora u slučaju smrti člana obitelji isplaćena putem neoporezive svote) ne uključuju se u tromjesečni prosjek od kojeg se odre-đuje naknada plaće za godišnji odmor. U prosječnu plaću također ne ulaze dnevnice, prijevoz s posla i na posao, darovi, božićnice i regres te druge potpore, jer ne predstavljaju naknadu za rad.

Dakle, naknada plaće radniku isplaćuje se za obavljeni rad, pa stoga značenje plaće radniku ima samo ono što je radnik po toj osnovi od svog po-slodavca već primio prije stvarnog prestanka rada. Jedino takve svote plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca rada radnika mogu predstavljati osnovicu za obračun tromjesečnog prosjeka. Stoga, prosječ-nu plaću treba odrediti kao prosječnu plaću za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je radniku prestao radni odnos, a mjerodavna je ostvarena, za-rađena plaća u ta tri prethodna mjeseca.

2.5. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA U

DIJELOVIMA

Prema čl. 83. ZOR-a, ako radnik koristi godišnji od-mor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u tra-janju duljem od dva tjedna.

To znači da je poslodavac obvezan omogućiti službeniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovi-ma, mora tijekom kalendarske godine za koju ostva-ruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju du-ljem od dva tjedna.

2.6. RASPORED KORIŠTENJA GODIŠNJEG

ODMORA

Člankom 85. ZOR-a propisuje se da raspored ko-rištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, obvezni su omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtje-vu. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima s time da poslodavac mora radnika najmanje petna-est dana prije korištenja godišnjeg odmora obavije-stiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Jednako tako, treba napomenuti da jedan dan go-dišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

2.7. PRENOŠENJE GODIŠNJEG ODMORA U

SLJEDEĆU KALENDARSKU GODINU

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju duljem od dijela godišnjeg odmora iz čl. 83. ZOR-a (preostali dio godišnjeg odmora od dva tjedna koje je koristio u protekloj godini), radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalen-darske godine. Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege dje-teta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskori-stiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je obavljao dužnost i prava državljana u obrani, može u cijelosti iskori-stiti godišnji odmor u sljedećoj kalendarskoj godini.

2.8. PRAVO NA REGRES

Pravo radnika na regres nije uređeno ZOR-om, ali može biti uređeno autonomnim izvorima radnog prava odnosno ugovorom o radu, kolektivnim ugo-vorom, pravilnikom o radu i odlukom poslodavca. Dakle, ako pravo na regres nije utvrđeno nekim od navedenih akata, radnik to pravo ne može ostvariti niti prema čl. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika o porezu na dohodak3. Poslodavac može neoporezivo isplatiti re-gres kao dio prigodnih nagrada do visine 2.500,00 kn godišnje. Za radnika koji radi kod dva ili više poslo-davaca, porezni propisi ne postavljaju nikakva ogra-ničenja što znači da svaki poslodavac svome radni-ku može isplatiti regres kao prigodnu nagradu kao i

3 Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13.., 160/13. i 157/14.)


sva druga materijalna prava neoporezivo primjenom svih propisanih uvjeta. Radnicima koji rade samo dio godine kod poslodavca, također se mogu isplati-ti prigodne nagrade jer porezni propisi ne ograniča-vaju isplatu u tom smislu. Pritom treba istaknuti da se regres može isplatiti samo radniku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora i koji koristi godišnji odmor neovisno o tome je li u toj godini stekao pra-vo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora. Nai-me, svrha je regresa podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, putovanja i sl. i to upravo u razdoblju korištenja go-dišnjeg odmora. Dakle, radnik ima pravo na regres ako je propisan navedenim autonomnim izvorima radnog prava te ako će stvarno koristiti godišnji od-mor. Ako radnik nije koristio godišnji odmor, tada niti nema pravo na regres za godišnji odmor.

3. GODIŠNJI ODMOR DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA

Na državne službenike i namještenike u pogledu prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora pri-mjenjuje se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Zakon o radu. Odredbama čl. 13.- 30. Kolektivnog ugovora uređeno je pitanje godiš-njeg odmora državnih službenika i namještenika. Člankom 13. Kolektivnog ugovora propisano je da službenik ili namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i da je osnovica za izra-čun godišnjeg odmora 18 radnih dana. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. Kolektivnog ugovora). Prema čl. 16. Kolektivnog ugovora, pri utvrđivanju trajanja go-dišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Osim toga, u trajanje godiš-njeg odmora ne uračunava se razdoblje privremene nesposobnosti za rad koju je utvrdio ovlašteni liječ-nik. Prema čl. 19. Kolektivnog ugovora, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 radnih dana) uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima (taksa-tivno navedenim). Prema čl. 20. Kolektivnog ugovo-ra, slijepi službenik i namještenik, donator organa te službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije mo-guće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

3.1. UTVRĐIVANJE BROJA DANA GODIŠNJEG

ODMORA

Prema čl. 3. Kolektivnog ugovora, odredbe Ko-lektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim kada su pojedina pitanja za službenike i namješte-nike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

U odnosu na ukupno trajanje godišnjeg odmora, nije potrebno uspoređivati koji je propis povoljniji – čl. 19. Kolektivnog ugovora ili čl. 77. Zakona o radu – jer navedeno pitanje uopće nije uređeno u čl. 77. Zakona o radu. Naime, čl. 77. Zakona o radu uređu-je pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su četiri tjedna godišnjeg odmora

polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolektivnom ugovoru. Pritom čl. 77. st. 2. ZOR-a pro-pisuje se da se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može utvr-diti trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraćega propisanog, st. 1. čl. 77. (od najmanje četiri tjedna).

Kod utvrđivanja ukupnog trajanja godišnjeg odmora za državne službenike i namješteni-ke treba primijeniti odredbe čl. 19. Kolektiv-nog ugovora, odnosno, kao polaznu osnovicu za utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora treba uzeti 18 radnih dana, čl. 13. st. 2. Kolektivnog ugovora (osnovica za izračun godišnjeg odmo-ra), a ne četiri tjedna (20 radnih dana).

U pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja; čl. 20. Kolektivnog ugovora je povoljniji od čl. 77. st. 1. Zakona o radu, jer utvrđuje pravo tih služ-benika i namještenika na najmanje 30 dana godiš-njeg odmora (6 tjedana), a čl. 77. st. 1. ZOR-a utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora).

U čl. 19. Kolektivnog ugovora propisano je da se trajanje godišnjeg odmora određuje tako da se osno-vica za izračun, odnosno 18 radnih dana, uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih t. 1. - 5. toga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz čl. 20. st. 1. Kolektivnog ugovora. Prema tom članku Kolektivnog ugovora službenik odnosno namještenik ima pravo na uvećanje godišnjeg od-mora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stupanj stručne spre-me, duljinu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan donošenja rješe-nja. Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece), treba izmijeniti rješenje o godišnjem odmoru i uzeti u obzir nove činjenice (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinač-no određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvarnog početka korištenja go-dišnjeg odmora.

3.2. UVJET ZA OSTVARENJE PRAVA NA GODIŠNJI

ODMOR U GODINI KOJA PRETHODI GODINI

U KOJOJ SE SLUŽBENIK ILI NAMJEŠTENIK

VRATIO NA RAD

Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji od-mor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vratio na rad (npr. pravo na godišnji odmor nakon povratka s porodnog dopusta, bolova-nja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom primjene čl. 26. Kolektivnog ugovora odnosno čl. 77. st. 3. ZOR-a, odnosno primjene povoljnijeg propisa. Člankom 77. st. 3. ZOR-a propisano je da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između


dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan tim člankom nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je čl. 26. Kolektivnog ugovora propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugoga opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Dakle, kako Kolektivnim ugo-vorom nije predviđen uvjet iz čl. 77. st. 3. ZOR-a (da je radnik radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad), smatra se da je u tom pogledu Kolektivni ugovor povoljniji od Za-kona o radu, pa se isti i primjenjuje kao propis koji je povoljniji za službenika ili namještenika.

Stoga, npr. službenik/ca ili namještenik/ca koji u prethodnoj godini nije radio niti jedan dan zbog bo-lovanja, uslijed održavanja trudnoće ili porodnog do-pusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako sljedeće dije-te) na temelju čl. 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama4, ima pravo iskoristiti cijeli godišnji od-mor za tu godinu, ali do 30. lipnja tekuće godine. Me-đutim, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon iste-ka prava iz čl. 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (službenica koja je, nakon što je istekao porodni dopust, koristila pravo jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine ži-vota), službenica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine u kojoj su joj mirovala prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa.

3.3. KORIŠTENJE PRAVA NA RAZMJERNI DIO

GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 18. st. 1. Kolektivnog ugovora, službenik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je za-snovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, u skladu s čl. 17. Kolektivnog ugovora, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. st. 1. Kolektivnog ugovora odnosi se samo na službenike i namještenike koji u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekid-nog rada. Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. Kolektivnog ugovora ne odnosi na službenike i namještenike koji imaju više od šest mjeseci nepre-kidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje služba odnosno radni odnos. Pritom treba naglasiti da spo-menutih šest mjeseci uključuje i bolovanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora služ-benik i namještenik može koristiti krajem kalen-darske godine u kojoj je stekao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana

4 . Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13. i 152/14).

rada). Odredba čl. 26. Kolektivnog ugovora - kojom je propisano da se godišnji odmor koji nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je steče, može iskoristiti do 30. lipnja iduće godine - odnosi se na godišnji od-mor ili njegov dio koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. Kolektivnog ugovora.

3.4. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA

GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 14. Kolektivnog ugovora, službeniku i namješteniku se za vrijeme korištenja godišnjeg od-mora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je ra-dio u redovitu radnom vremenu. U skladu s čl. 41. st. 1. Kolektivnog ugovora plaću službenika i namješte-nika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću, a prema st. 3. istog članka dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslo-ve s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće navedena u čl. 44. Kolektivnog ugovora. Osnovna je plaća, u skladu s čl. 41. st. 2., umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspore-đen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Stoga se naknadom plaće u visini kao da je ra-dio u redovitu radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u redovitu radnom vremenu.

Materijalna prava službenika i namještenika (novčani primitci) iz čl. 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66. Kolektivnog ugovora ne smatra-ju se dodatcima na osnovnu plaću u smislu čl. 41. Kolektivnog ugovora. Međutim, u slučaju da se na-vedena materijalna prava na temelju Zakona o radu smatraju dodatcima na osnovnu plaću, primjenjuje se Zakon o radu kao povoljniji propis.

3.4.1. Naknada plaće kada je službenik bio na

bolovanju u prethodna tri mjeseca

U čl. 14. st. 2. Kolektivnog ugovora propisano je da državnom službeniku i namješteniku čija je narav službe (posla) takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće kada službenik ili namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolo-vanje. Prema mišljenju autorice ovog članka, pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri za-dnje prosječne plaće koje je ostvareno za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je korišteno bolovanje računa se unazad od mjeseca u kojem službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor, na način da se naknada plaće obračunava prema pret-hodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio niti jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju biti uzastopna.


3.4.2 Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji

odmor kada državnom službeniku prestaje

služba na određeno vrijeme

U skladu s čl. 133. Zakona o državnim službenici-ma5, državnom službeniku prestaje državna služba na određeno vrijeme istekom roka na koji je služ-benik primljen u službu. Stoga, državni službenik istekom roka na koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, nema pravo na korištenje godiš-njeg odmora (neovisno o razlozima zbog kojih nije prije iskoristio godišnji odmor), jer mu je prestala državna služba (nema mogućnosti produljenja dr-žavne službe radi korištenja godišnjeg odmora). S obzirom na to da odredbama Kolektivnog ugovora nije propisana naknada za neiskorišteni dane go-dišnjeg odmora, u praksi se često postavlja pitanje pripada li osobama kojima je prestala služba na određeno vrijeme, a u skladu s rješenjem o godišnjem odmoru nisu iskoristile cijeli godišnji odmor, pravo na naknadu prema čl. 61. Zakona o radu.

U vezi s navedenim pitanjem Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovo-ra za državne službenike dala je tumačenje (tumače-nje br. 1/15, vidi: w.w.w. uprava.hr )

Odredbom članka 15. Kolektivnog ugovora je utvrđeno da se državni službenici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumjeti s državnim tijelom da im se umje-sto korištenja godišnjeg odmora isplati naknada. Stoga, navedena odredba, kao ni druge odredbe Kolektivnog ugovora, ne reguliraju pravo isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor za dr-žavne službenike i namještenike kojima prestaje služba odnosno radni odnos, već nemogućnost sporazuma o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Kako je u konkretnom sluča-ju riječ o službeniku kojem prestaje služba, a nije u cijelosti iskoristio godišnji odmor, na pravo na isplatu naknade umjesto korištenja godišnjeg od-mora treba primijeniti odredbe Zakona o radu.

3.5. PRAVO NA REGRES DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA

Člankom 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ugovoreno je da su ugo-vorne strane sporazumne da će Vlada službeniku i namješteniku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja go-dišnjeg odmora, a o visini regresa Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja pro-izlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Dakle, Vlada i sindikati državnih službi obvezali su se da će svake godine prilikom donošenja Prijedloga državnog proračuna pregovarati o visini regresa, s time da bi u slučaju neuspjelih pregovora službeni-ci i namještenici imali pravo na regres u visini naj-

5 Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05., 107/07., 27/08., 34/11. – Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru, 49/11., 150/11., 34/12., 94/12., 37/13., 38/13. i 1/15.)

manje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa. Posljednji Sporazumom o visini regresa koji su sklo-pili Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi je od 29. lipnja 2007. godine, kojim je utvrđen regres za 2007. godinu u svoti od 1.250,00 kn.

Međutim, Dodatkom II Kolektivnom ugovoru utvrđeno je da se čl. 50. neće primjenjivati za vrije-me važenja KU-a.

Dakle, državni službenici i namještenici za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora, te-meljem Dodatka II KU neće ostvariti pravo na re-gres koji je ugovoren čl. 50. Kolektivnog ugovora u 2015. (osim ako se ne postigne drugačiji dogovor između Vlade RH i sindikata državnih službi), ob-zirom da je isti sklopljen na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. godine.

4. GODIŠNJI ODMOR SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA ZAPOSLENIH U JAVNIM

SLUŽBAMA

Pravo na godišnji odmor službenika i namješte-nika u pojedinim djelatnostima unutar javnih služ-bi odnosno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustanovama znanosti i visokog obrazo-vanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i usta-novama kulture koje se financiraju iz Državnog pro-računa uređena su Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (čl. 1. TKU propisano je da se ovim ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i na-mještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama).

Ostala mjerila za utvrđivanje prava na korištenje godišnjeg odmora u javnim službama uređena su kolektivnim ugovorima prema pojedinim djelatno-stima (granski kolektivni ugovori), kao npr. uveća-nje minimalno zakonom propisanog trajanja godiš-njeg odmora.

4.1. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 38. TKU-a, trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani go-dišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim ko-lektivnim ugovorima djelatnosti. Dakle, kriteriji za uvećanje osnovice od 18 dana uređuju se granskim kolektivnim ugovorima određene djelatnosti. Među-tim, neovisno o kriterijima i broju dana za uvećanje dana godišnjeg odmora, prema TKU-u ukupno tra-janje godišnjeg odmora ne može biti manje od naj-kraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, niti više od 30 radnih dana. Također je propisa-no da slijepom zaposleniku i zaposleniku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendar-sku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana. Poslovi gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, tra-janje godišnjeg odmora na takvim poslovima utvrđu-ju se granskim kolektivnim ugovorom.

Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne ura-čunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i ne-


radni dani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

4.2. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA

GODIŠNJEG ODMORA

Na jednak način kao i za državne službenike, TKU-om je propisano da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitu radnom vre-menu. Zaposleniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

4.3. KORIŠTENJE GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 40. TKU-a, zaposlenik može koristiti go-dišnji odmor u dva ili više dijelova, u dogovoru s po-slodavcem, te ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome, najmanje dva dana prije, izvijesti poslodavca ili oso-bu koju on ovlasti. Pri određivanju vremena korište-nja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama orga-nizacije rada, poslodavac je obvezan voditi računa o potrebama i željama zaposlenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radnič-kim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac do-stavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja.

4.4. PRAVO NA NAKNADU ZA NEISKORIŠTENI

GODIŠNJI ODMOR

Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji od-mor nije ugovoreno TKU-om, pa se u vezi s tim pita-njem primjenjuju odredbe Zakona o radu. Međutim, potrebno je istaknuti da je čl. 80. Zakona propisano da je ništetan sporazum od odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Institut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisan je odredbom čl. 82. Zakona o radu i primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Na temelju čl. 82. Zakona o radu, u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je obvezan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Pritom bi trebalo na-glasiti da bi, u skladu s uvodno navedenim odredba-ma Ustava RH o pravu na godišnji odmor, posloda-vac u slučaju prestanka ugovora o radu prvenstveno trebao omogućiti radniku korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora, a tek ako to nije u moguć-nosti učiniti, bio bi mu obvezan isplatiti naknadu umjesto njegova korištenja. Dakle, isplata naknade predstavlja iznimku predviđenu za slučajeve kada radni odnos prestaje, a godišnji odmor nije moguće iskoristiti te da je za ostvarenje prava na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor dovoljna činjenica da radnik nije uspio iskoristiti godišnji odmor dok je bio u radnom odnosu.

4.5. PRAVO NA REGRES

U skladu s čl. 60. TKU-a, zaposleniku pripada pra-vo na regres za korištenje godišnjeg odmora. O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregova-rat će svake godine u postupku donošenja Prijed-loga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Regres se isplaćuje jednokratno, najviše jednom godišnje, najkasnije do kraja lipnja tekuće godine, a zaposle-nicima koji se kasnije zaposle, ili zbog duljeg bolova-nja, rodiljnog dopusta i sl. nisu u to vrijeme na poslu, regres se isplaćuje najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora. Pravo na regres ima svaki zaposlenik koji u tekućoj godini koristi makar i razmjerni dio godišnjeg odmora.

Međutim, u odnosu na korištenje godišnjeg odmora u 2015. Vlada je donijela Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposleni-ma u javnim službama kojim se uskraćuje isplata pojedinih materijalnih prava koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolektivnim ugo-vorima ili drugim sporazumima čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske. Člankom 2. istog Za-kona zaposlenima u javnim službama uskraćuje se pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2015.

6

5. GODIŠNJI ODMOR LOKALNIH SLUŽBENIKA I

NAMJEŠTENIKA I PRAVO NA REGRES

U praksi se često pojavljuju nejasnoće i pitanja kojim su zakonom odnosno propisom utemeljenim na zakonu ili nekim drugim pravnim aktom reguli-rana materijalna prava službenika i namještenika u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, između ostalog, pravo na regres, te odnosi li se Kolektivni ugovor za državne službe-nike i namještenike, kojim su utvrđena ta prava za državne službenike i namještenike, i na službenike i namještenike u upravnim tijelima jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi7 ure-đena su prava, obveze i odgovornost službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedini-ca. Međutim, materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedini-ca koja proizlaze iz službe odnosno radnog odnosa, kao npr. pravo na regres za godišnji odmor, nisu ure-đena tim Zakonom.

U čl. 3. navedenoga Zakona propisano je da se kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica, s tim da kolektivni ugovor sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, te da se na pitanja koja nisu uređena navedenim zakonom,

6 Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 36/15.)

7 Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi (Nar. nov., br.86/08. i 61/11.)


Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Nova osnovica za isplatu jubilarne nagrade u javnom sektoru

Za državne službenike i namještenika te službenike

i namještenike u javnim službama (službenike i na-

mještenike u javnim službama) promijenjena je osnovica

za izračun svote u vezi s pravom na jubilarnu nagradu.

Ona se vratila svoti koja je izvorno utvrđena u odgova-

rajućim kolektivnim ugovorima, 1.800,00 kn umjesto do

sada primjenjivanih 500,00 kn.

U članku se obrađuje ta promjena uz pojašnjenje

ostvarenja prava na jubilarnu nagradu.

1. UVOD

Pravo državnih službenika i namještenika na isplatu jubilarne nagrade pravo je koje je propisano Kolektivnim ugovorom za državne službenike i na-mještenike1, koji je zaključen na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. godine. Istodobno je zaključen i Dodatak I Kolektivnom ugovoru za državne služ-benike i namještenike2, kojim su ograničena i sma-njena materijalna prava utvrđena tim Kolektivnim ugovorom, kao što je pravo na isplatu regresa i bo-žićnice u 2013. kao i smanjenje osnovice za isplatu jubilarne nagrade u 2013. Zaključen je i Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i na-mještenike3 kojim su navedena materijalna prava ograničena i smanjena za vrijeme važenja toga Ko-lektivnog ugovora.

1 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13.)

2 Dodatak I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namješteni-ke (Nar. nov., br. br. 104/13.)

3 Dodatak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namješte-nike (Nar. nov., br. 150/13., 153/13. - ispravak)

Naime, prema prije važećem Kolektivnom ugo-voru4 i Dodatku I prije važećeg Kolektivnog ugovo-ra5, osnovica za jubilarnu nagradu iznosila je 900,00 kuna u 2013. godini, a pravo na isplatu jubilarne na-grade nije se primjenjivalo za službenike koji navrše 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe u 2013. godini. Potpisivanjem Dodatka I. sada važećeg Kolektivnog ugovora situacija oko ostvarivanja prava na isplatu jubilarne nagrade ponovo se mijenjala, i to na na-čin da je samo smanjena osnovica za isplatu jubilar-nih nagrada na svotu od 500,00 kuna u 2013., dok se ostvarene godine neprekidnog staža za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu nisu ograničavale kao prije važećem Dodatku I Kolektivnog ugovora. Do-datkom II Kolektivnom ugovoru osnovica za isplatu jubilarnih nagrada također je iznosila 500,00 kuna do kraja važenja toga Kolektivnog ugovora.

Osnovica u svoti od 1.800,00 kn za izračun jubi-larne nagrade utvrđena je i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama6 odnosno Dodatkom II TKU-a, smanjena na svotu od 500,00 kn, koja se trebala primjenjivati na sve službenike i namještenike zaposlene u jav-nim službama, iako ga nisu potpisali svi potpisnici TKU-a. S obzirom na to da je TKU-om ugovoreno da će njegove izmjene i dopune biti važeće samo ako ih potpišu svi potpisnici TKU-a, sudska odluka u svim do sada pokrenutim pojedinačnim sporovima o vi-

4 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 89/12.)

5 Dodatak I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namješteni-ke (Nar. nov., br. 89/12.)

6 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.)

propisima donesenim na temelju zakona ili kolek-tivnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu, odnosno Zakon o radu.

Dakle, kako je navedenim Zakonom izričito pro-pisano na koji se način uređuju materijalna prava službenika i namještenika u upravnim tijelima jedi-nica samouprave, na zaposlene u upravnim tijelima jedinica samouprave ne može se izravno primijeniti Kolektivni ugovor za državne službenike i namješte-nike, pa tako ni odredbe koje se odnose na ostvari-vanje prava na regres.

Službenici i namještenici u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave imaju pravo na regres za godišnji odmor samo ako je to uređeno kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sin-dikata i općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana.

Dakle, ako pravo na regres za godišnji odmor nije uređen kolektivnim ugovorom sklopljenim između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog na-čelnika, gradonačelnika odnosno župana, službe-nik i namještenik zaposlen u upravnim tijelima je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nema pravo na regres jer za to nema pravne osnove.

Na ostala pitanja u pogledu prava na korištenje godišnjeg odmora, njegova trajanja, razmjernog dijela, naknadu plaće i dr. lokalnih službenika i namještenika, primjenjuje se Zakon o radu (vidi t. 2. ovog članka), osim ako ta pitanja nisu povoljnije uređena sklopljenim kolektivnim ugovorom između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog na-čelnika, gradonačelnika odnosno župana.


sini jubilarne nagrade je da je jubilarnu nagradu tre-balo izračunati i isplatiti uz primjenu osnovice ugo-vorene TKU-om, odnosno osnovice u visini 1.800,00 kuna.

Stoga je Vlada RH, s ciljem ujednačavanja mate-rijalnih prava državnih službenika i namještenika s materijalnim pravima službenika i namještenika u javnim službama 11. lipnja 2015. donijela Zaključak kojim se prihvaća prijedlog sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za držane službenike i namještenike i Odluku o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namješte-nicima u javnim službama7.

U nastavku ovog članka daje se pregled Sporazu-ma o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike te način obraču-na i visine svote jubilarne nagrade državnim služ-benicima i namještenicima s obzirom na ostvarenu neprekidnu službu odnosno rad u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave.

2. SPORAZUM O PRIMJENI OSNOVICE ZA

IZRAČUN JUBILARNE NAGRADE ZA DRŽAVNE

SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi (Sindikat državnih i lokalnih službenika i na-mještenika RH, Sindikat policije Hrvatske i Nezavi-sni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih po-slova) sklopili su 17. lipnja 2015. Sporazum o visini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike. U čl. 1. Sporazuma navo-di se da je cilj toga Sporazuma ujednačiti materijalna prava državnih službenika i namještenika s materi-jalnim pravima službenika i namještenika u javnim službama, kako bi se na jednak način primjenjivala ista osnovica za izračun jubilarne nagrade (1.800,00 kn), koja je uređena čl. 62. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, odnosno čl. 5. Dodatka II Kolektivnog ugovora. Sporazumom je brisan čl. 5. Dodatka II Kolektivnom ugovoru, kojim je bilo utvrđeno da je osnovica za isplatu jubilarnih nagrada 500,00 kuna do kraja važenja toga Kolektiv-nog ugovora.

Navedenim se Sporazumom Vlada RH također obvezala da će se svim državnim službenicima i na-mještenicima, koji su u 2014. i 2015. ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, isplatiti razlika između svote jubilarne nagrade koja je isplaćena prema smanje-noj osnovici od 500,00 kuna i svote jubilarne nagra-de utvrđene prema osnovici od 1.800,00 kuna. Ra-zlika svote jubilarne nagrade isplatit će se u četiri navrata do kraja 2015., i to na način da će se isplata obaviti prema vremenu ostvarivanja prava na ispla-tu jubilarne nagrade, i to:

prva će se isplata obaviti službenicima i namje-štenicima koji su pravo na isplatu jubilarne na-grade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2014. godine, najkasnije do 30. srpnja 2015. godinedruga će se isplata obaviti službenicima i na-mještenicima koji su pravo na isplatu jubilarne

7 Odluku o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i na-mještenicima u javnim službama (Nar. nov., br. 65/15.) .

nagrade ostvarili u razdoblju od 1. svibnja do 31. kolovoza 2014. godine, najkasnije do 30. ruj-na 2015. godinetreća će se isplata obaviti službenicima i na-mještenicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2014. godine, najkasnije do 30. stude-nog 2015. godinečetvrta će se isplata obaviti službenicima i na-mještenicima koji su pravo na isplatu jubilar-ne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja 2015. godine do 30. travnja 2014. godine do pot-pisivanja Sporazuma, najkasnije do 30. prosin-ca 2015. godine.

3. PRAVO NA ISPLATU JUBILARNE NAGRADE

Prema čl. 62. Kolektivnog ugovora, službeniku i namješteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu službu odnosno rad u dr-žavnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kada navrše:

- 5 godina – u visini 1 osnovice - 10 godina – u visini 1,25 osnovice - 15 godina – u visini 1,50 osnovice - 20 godina – u visini 1,75 osnovice - 25 godina – u visini 2 osnovice - 30 godina – u visini 2,50 osnovice - 35 godina – u visini 3 osnovice - 40 godina – u visini 4 osnovice - 45 godina – u visini 5 osnovica.Prema st. 2. toga članka, o visini osnovice za ispla-

tu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku dono-šenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu na-gradu iznosi najmanje 1800,00 kuna neto.

U pogledu ostvarivanja prava na jubilarnu nagradu s osnova ostvarenih godina neprekid-ne službe odnosno rada u državnim tijelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, primjenjuju se odredbe čl. 62. st. 1. Kolektivnog ugovora, dakle bez ograničenja i smanjenja iz čl. 5. Dodatka II Kolektivnom ugo-voru te će se jubilarna nagrada isplaćivati na temelju osnovice od 1800,00 kuna za svakih pet godina neprekidne službe.

Prema čl. 62. st. 3. i 4. Kolektivnog ugovora jubi-larna nagrada isplaćuje se prvoga narednog mjese-ca od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu. Iznimno, ako službeniku i namješteniku prestaje služba odnosno rad u državnom tijelu, a ostvario je pravo na jubi-larnu nagradu, nagrada će se isplatiti službeniku i namješteniku ili njihovim nasljednicima, sljedećeg mjeseca po prestanku službe ili rada.

Prikaz svota jubilarnih nagrada za neprekidne godine rada u državnim tijelima i jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave za vrije-me važenja ovoga Kolektivnog ugovora (2014., 2015 do 1. kolovoza 2016.), odnosno do možebitnog pot-pisivanja novog Sporazuma.


Ostvarene godine Ugovorena osnovica Svota

5 1 1.800,00 10 1,25 2.250,0015 1,5 2.700,0020 1,75 3.150,0025 2 3.600,0030 2,5 4.500,0035 3 5.400,0040 4 7.200,0045 5 9.000,00

Navedene svote u tablici isplaćuju se u neto-svo-tama, s obzirom na to da je čl. 67. Kolektivnog ugo-vora utvrđeno da se svote materijalnih prava, izme-đu ostalih i pravo na isplatu jubilarne nagrade iz čl. 62. Kolektivnog ugovora, isplaćuju u neto-svotama.

4. ODLUKA O ISPLATI RAZLIKE SVOTE JUBILARNE

NAGRADE SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA

U JAVNIM SLUŽBAMA

Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama utvrđena je osno-vica za izračun jubilarne nagrade u visini 1.800,00 kuna te je Dodatkom II TKU-a smanjena osnovica za izračun jubilarne nagrade na 500,00 kuna. Dodatak II TKU-a trebao se primjenjivati na sve službenike i namještenike zaposlene u javnim službama, iako ga nisu potpisali svi potpisnici TKU-a. Međutim, s obzirom na to da je TKU-om ugovoreno da će izmje-ne i dopune TKU-a biti važeće samo ako ih potpišu svi potpisnici TKU-a, sudski pravorijek u svim do sada pokrenutim pojedinačnim sporovima o visini jubilarne nagrade je da je jubilarnu nagradu trebalo izračunati i isplatiti uz primjenu osnovice ugovo-rene TKU-om, odnosno osnovice u visini 1.800,00 kuna8. Prema podatcima kojima sada raspolažemo, doneseno je oko 50-tak pravomoćnih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade, pokrenuto nešto manje od 1.000 sudskih postupaka s istim tužbenim zahtjevom, a dio zaposlenih je najavio podizanje sudskih tužbi. S obzirom na to da sudski postupci i njihovi troškovi mogu nanijeti dodatne, visoke i nepotrebne troškove za državni proračun, Vlada RH donijela je na 232. sjednici 11. lipnja 2015. Odluku o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službeni-cima i namještenicima u javnim službama koja je stupila na snagu danom donošenja.

Prema Odluci, službenicima i namještenicima u javnim službama, koji su tijekom 2014. i 2015. godi-ne ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, a kojima je jubilarna nagrada isplaćena prema smanjenoj osno-vici od 500,00 kuna, isplatit će se razlika između isplaćene svote jubilarne nagrade i svote jubilarne nagrade po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800,00 kuna, na temelju prethodnoga pisanog sporazuma s poslodavcem kojim će se urediti pita-nja sudskih sporova i troškova te pripadajućih ka-

8 Prema podatcima Vlade RH, doneseno je oko 50-tak pravomoćnih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade, pokrenuto nešto manje od 1.000 sudskih postupaka s istim tužbenim zahtjevom, a dio zaposlenih je najavio podizanje sudskih tužbi (vidi obrazloženje Prijedloga odluke- t. 10.a dnevnog reda 232. sjednice Vlade) - https://vlada.gov.hr/UserDocsI-mages//Sjednice/2015/232%20sjednica%20Vlade//232%20-%2010a.pdf, 18. lipnja 2015.

mata. Odlukom je propisana i dinamika isplate ra-zlike jubilarne nagrade, ovisno u kojem razdoblju je stečeno pravo na isplatu.

Prema Odluci, razlika svota jubilarne nagrade isplatit će se na sljedeći način:

prva će se isplata obaviti službenicima i namje-štenicima koji su pravo na isplatu jubilarne na-grade ostvarili u razdoblju od 1. siječnja do 30. travnja 2014. godine, najkasnije do 30. srpnja 2015. godinedruga će se isplata obaviti službenicima i na-mještenicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. svibnja do 31. kolovoza 2014. godine, najkasnije do 30. ruj-na 2015. godinetreća će se isplata obaviti službenicima i na-mještenicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2014. godine, najkasnije do 30. stude-noga 2015. godinečetvrta će se isplata obaviti službenicima i na-mještenicima koji su pravo na isplatu jubilarne nagrade ostvarili od 1. siječnja 2015. do dana donošenja Odluke, najkasnije do 30. prosinca 2015. godine.

Nadalje, prema t. V. Odluke, osnovica za izra-čun jubilarne nagrade u iznosu od 1.800,00 kuna primjenjivat će se od dana donošenja ove Odluke, odnosno od 11. lipnja 2015. do prestanka važenja Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno do 12. prosinca 2016.

U pogledu ostvarivanja prava na jubilarnu na-gradu s osnova ostvarenih godina neprekidnog staža u javnim službama, primjenjuju se odredbe čl. 69. Temeljnoga kolektivnog ugovora, dakle bez ograničenja i smanjenja iz čl. 4. Dodatka II TKU-a, te će se jubilarna nagrada isplaćivati na temelju osnovice od 1800,00 kuna za svakih pet godina neprekidnog staža u javnim službama do pre-stanka važenja Temeljenoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

5. PRAVO NA JUBILARNU NAGRADU SLUŽBENIKA

I NAMJEŠTENIKA U JAVNIM SLUŽBAMA

Prema čl. 69. TKU-a zaposleniku se isplaćuje ju-bilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrđenim čl. 49. toga Ugovora (čl. 49. st. 1. TKU-a - kao staž kod istog poslodavca računa se neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca) ako navrši:

- 5 godina – u visini 1 osnovice- 10 godina – u visini 1,25 osnovice- 15 godina – u visini 1,50 osnovice- 20 godina – u visini 1,75 osnovice- 25 godina – u visini 2 osnovice- 30 godina – u visini 2,50 osnovice- 35 godina – u visini 3 osnovice- 40 godina – u visini 4 osnovice; - 45 godina – u visini 5 osnovica.Kad govorimo o neprekidnom radnom stažu u

javnim službama, kao uvjetu za ostvarenje prava na


jubilarnu nagradu zaposlenika u javnim službama bitno je istaknuti da se kao staž kod istog poslodav-ca računa neprekidni staž u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca, sve dok su u pitanju javne službe. Pritom treba naglasiti da se prekid od osam dana i kraći ne računa u prekid radnog staža za neprekidni staž u javnim službama.9

Prikaz svota jubilarnih nagrada za neprekidni staž u javnim službama do prestanka važenja TKU-a, odnosno do 12. prosinca 2016.


5 1 1.800,00 10 1,25 2.250,00

9 Tumačenje Komisije za tumačenje odredbi TKU-a, broj 7/14. od 23. lipnja 2014.


15 1,5 2.700,0020 1,75 3.150,0025 2 3.600,0030 2,5 4.500,0035 3 5.400,0040 4 7.200,0045 5 9.000,00

Prema st. 3., jubilarna se nagrada isplaćuje sljede-ćeg mjeseca nakon što zaposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.

POREZI POGAĐAJU SVE!!Zašto platiti ono što nije obveza?

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj

01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015. je najkompletnija zbirka propisa, naputaka i službenih stajališta koja je sadržajno namijenjena za praktičan rad.Dva toma s uvezanim knjigama sadržavaju 10 poglavlja izvornih ili pročišćenih tekstova svih poreznih propisa i doprinosa, ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te službena stajališta Ministarstva financija i sudsku praksu o poreznim pitanjima. Poglavlje „Porezni postupak“ sadržava naputke i praktične primjere kako sastaviti prigovor, žalbu i tužbu u poreznim stvarima.Ažuriranje je tijekom godine, a dopune i izmjene uključene su u cijenu pretplate. Uz osnovno izdanje daje se i CD sa svom tiskanom građom, programom za pretraživanje i s mogućnošću ispisa. U pretplatu je uklju-čeno i 20 minuta pristupa našim poreznim i pravnim savjetnicima.Pretplatiti se možete i na e-izdanje Poreznog priručnika pa umjesto tiskanih knjiga, koje sačinjavaju Porezni priručnik, e-poštom dobivate poveznice (linkove) za svaku knjigu i trajno ih čuvate na računalu (koje je prethodno registrirano na Adobe stranicama, te je preuzet čitač u programu Adobe Digital Editions). Porezni priručnik se može preuzeti na jedno računalo i jedan prijenosni uređaj (tablet ili pametni telefon), a mogućnost ispisa je dopuštena.Opseg priručnika je 4.240 stranica.Cijena pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. (tiskano izdanje+CD+ažuriranje tijekom 2015.) iznosi 987,00 kn (940,00 kn + PDV 5%).Cijena e-pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. iznosi 750,00 kn (600,00 kn + PDV 25%).

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno

oblikovane kutije

Nužno nakon velikih

promjena propisa!


ACCOUNTINGIvana JAKIR-BAJO, MSEc; Mladenka KARAČIĆ, BSEc

Semi-Annual Financial Report within Budget System ..................................................................................3

PUBLIC FINANCEKatarina BROZIĆ PUČEK, BSEc; Andrea KOCELJ, MSEc

Additional Measures of Fiscal Consolidation for 2015 ..................................................................................9

PUBLIC PROCUREMENTAnte LOBOJA, LLB

Conflict of Interests upon Signing Contract on Public Procurement ........................................................... 11

Zoran VUIĆ, LLBObtaining Legal Protection in Public Procurement by Taking Administrative Proceedings ........................ 18

Davor MIKAC, BSEcReplies to Questions in Field of Public Procurement .................................................................................26

REGIONAL SELF-GOVERNMENTŽeljka TROPINA GODEC, LLB

Nature of Mandate of Member of Representative Body Units of Local and Regional Self-Government .....33

LABOUR LAWVesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

Annual Holiday in Public Sector .................................................................................................................42

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLBNew Basis for Payment of Jubilee Award in Public Sector .........................................................................49

CONTENTS

pretplatite se na elektroničko izdanje Vaših

omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr


SUMMARIES

Ivana JAKIR-BAJO, MSEc; Mladenka KARAČIĆ, BSEc

SEMI-ANNUAL FINANCIAL REPORT WITHIN BUDGET SYSTEM

The new system of financial reporting is to be applied for the period January-June 2015, which is slightly different than the

system applied for the same period in 2014 in view of the obligatory set of financial reports and the contents of the forms. The deadline for its submission remains the same as in 2014.

Keywords: budgetary accounting, local self-government, re-port on liabilities

page: 3

Katarina BROZIĆ PUČEK, BSEcAndrea KOCELJ, MSEc

ADDITIONAL MEASURES OF FISCAL CONSOLIDATION FOR 2015

The Republic of Croatia had to adopt the additional measures of fiscal consolidation in 2015. Accordingly, certain measures were made on the debit side and the credit side of the budget, including the decreased expenditures and increased expenditu-res in the specific positions.

Keywords: state budget, consolidation of budget, restruc-turing.

page: 9

Ante LOBOJA, LLB

CONFLICT OF INTERESTS UPON SIGNING CONTRACT ON PUBLIC PROCUREMENT

The system of public procurement determines the way of prevention of conflict of interests upon signing the contract on public procurement in relation to the representatives of the cli-ent, stated individually in the Public Procurement Act.

Keywords: public procurement, client, representative of cli-ent, managerial jobs, business stakes.

page: 11

Zoran VUIĆ, LLB

OBTAINING LEGAL PROTECTION IN PUBLIC PROCURE-MENT BY TAKING ADMINISTRATIVE PROCEEDINGS

It is possible to take legal proceedings at the competitive ad-ministrative court against the decision of the State Commission for Control of Public Procurement. Such a court procedure accor-ding to the administrative appeal is urgent. This article presents the above stated issues.

Keywords: public procurement, bidders, administrative pro-cedure, court decisions, bidding.

page: 18

Davor MIKAC, BSEc

REPLIES TO QUESTIONS IN FIELD OF PUBLIC PROCUREMENT

This is one of the series of units which explains through que-stions and replies some dubious situations in the field of appli-cation of the Public Procurement Act.

Keywords: public procurement, ability of economic entity, proof of ability.

page: 26

Željka TROPINA GODEC, LLB

NATURE OF MANDATE OF MEMBER OF REPRESENTATIVE BODY UNITS

OF LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENT

The issues regarding local elections, i.e. the elections for the members of the representative bodies in the units of local and regional self-government and the elections of municipality he-ads, mayors and county heads, including their deputies, have been determined by the specific act. Such an act regulates the issues referring to the beginning of the mandate of represen-tative bodies, the impossibility of simultaneous performance of duty for the members of the representative bodies which are being extended, a detailed elaboration of the mandate suspen-sion, the replacement of the members of the representative bo-dies, etc.

This article provides the replies to certain questions regarding the nature of the mandate of the member of the representative body of units of local and regional self-government, as well as performing the duty of the president of the representative body,

Keywords: local self-government, elections, representative body, suspension.

page: 33

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

ANNUAL HOLIDAY IN PUBLIC SECTOR

Although the right to the annual holiday for civil servants and employees and employees and officials in the public sector, it is in some cases determined differently than in other sectors.

The article explains such differences and presents the limita-tions of the rights to the payment of the holiday bonus for 2015.

Keywords: civil servants and employees, employees and of-ficials in public sector, right to annual holiday, collective agree-ments, rulebooks.

page: 42

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

NEW BASIS FOR PAYMENT OF JUBILEE AWARD IN PUBLIC SECTOR

For civil servants and employees and officials and employees in the public sector the basis for calculation of the amount of the jubilee award has been changed. It is actually the original amo-unt stated in the collective agreements, totalling HRK 1,800.00, instead of HRK 500.00, which has been paid so far.

The article presents the above stated change and explains the procedure of obtaining the right to the jubilee award.

Keywords: public sector, jubilee awards, basis, collective agreement

page: 49

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]

Nova knjiga u izdanju RRiF-a:

NOMOTEHNIKA: IZRADA OPĆIH AKATA(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, naputaka i dr.)

S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA

Opseg: 416 str. Cijena: 189,00 knNarudžbenica na kraju časopisa

Autori: doc. dr. sc. Ivan Milotić, dipl. iur. i Domagoj Peranić, dipl. iur.

Suradnici: Anamarija Livaja, mag. iur.; Terezija Marić, dipl. iur.; Marko Zoričić, dipl. ang. i soc., spec. konf. prev.; Ivan Palčić, dipl. iur.; Vjekoslav Ivančić, mag. iur.

Izrada općih akata složena je djelatnost koja obuhvaća niz nomotehničkih načela, koncepata, metoda, pravila, smjernica i preporuka. Ovom se knjigom na jednostavan način i uz brojne praktične primjere čitatelju objašnjavaju osnovna pravila i metode za uspješnu pravnu redakciju svih vrsta općih akata. Knjiga je stoga izrađena kao praktični priručnik s brojnim primjerima općih akata iz domaće prakse koji predstavljaju ogledne primjere za pojedine nomotehničke analize.

NOVO NOVO

AKTUALNO AKTUALNO

Radni odnosi Primjena Zakona o radu

VII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2015.

Opseg: 760 str.Cijena (s PDV-om): 462,00 kn

Priručnik u kojem nalazite odgovore na nastali problem!

Ovaj priručnik omogućit će vam lakše snalaženje i primjenu novog Za-kona o radu u praksi, donoseći vam pritom na jednom mjestu, na pregledan način, niz upotrebljivih obrazaca, odluka i ugovora iz ovog područja, kao i sve povezane zakonske i podzakonske akte (pravilnike, uredbe, kolektivne ugovore i sl.).

Posebno vrijednim smatramo ogledni primjer pravilnika o radu, ogled-ne primjere ugovora o radu, akte o prestanku ugovora o radu, upravne mje-re, zaštitu na radu, evidencije o radu i dr.

Uz tekst novog Zakona o radu dano je još i 35 propisa (ili izvadaka iz propisa) koji su u vezi s radnim odnosima i zaštitom na radu.

AKTUALNO NAJNOVIJE AKTUALNO

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

U nakladi RRiF-a veliki priručnik

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

lipanj 2015.

Skupina autora

Redaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Nakon dvogodišnje primjene sustava pore-za na dodanu vrijednost prema pravilima poslo-vanja u EU, RRiF je pripremio novo – značajno do-punjeno izdanje ovog Priručnika. U ovom izdanju prošireni su tekstovi i primjeri kojima se na prakti-čan način objašnjava primjena PDV-a u Hrvatskoj, ali i u odnosima stjecanja i isporuka iz/u članice EU, odnosno kod uvoza ili izvoza u treće zemlje. Postupke oporezivanja bitno je poznavati kako bismo u praksi mogli odrediti poslovni model s kupcima, odnosno dobavljačima dobara i usluga.

Treba reći da su Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost doživjeli značajne promjene koje su stupile na snagu 1. siječnja 2015. Sve to bili su razlozi za ažuriranje i dopunu komentara i naputaka za praktičnu primjenu, dopunu evidencija i primjera knjiženja. Zbog svega toga ova knjiga ima puno veći opseg od prethodnog izdanja. Komentare i primjere iz prakse napisali su naši najbolji pore-zni stručnjaci, a prikazana rješenja su od iznimne koristi pri rješavanju raznih poreznih pitanja.

Knjiga je namijenjena računovođama i svima koji se bave ovim poreznim oblikom, te studen-tima visokih škola.

Sa zadovoljstvom možemo preporučiti ovaj naš veliki porezni Priručnik koji je tiskan u tvrdom uvezu, te nam možete uputiti vaše narudžbe

Narudžbenica na kraju časopisa Opseg: 1336 str. - tvrdi uvez Cijena (s PDV-om): 588,00 kn

5D XQRYRGVWYR 5HYL]LMD L )LQDQFLMH PRILOG UZ RRiF br. … · 5D XQRYRGVWYR 5HYL]LMD L)LQDQFLMH...

Documents

Transcript of 5D XQRYRGVWYR 5HYL]LMD L )LQDQFLMH PRILOG UZ RRiF br. … · 5D XQRYRGVWYR 5HYL]LMD L)LQDQFLMH...