52/200724. prosinca 2007.

Božiæ je najljudskiji

blagdan vjere

jer nam omoguæuje

da najdublje osjetimo

Božju ljudskost.

Nigdje se kao kod jaslica

ne može toliko osjetiti

što znaèi to

da je Bog htio biti

Emanuel - s nama Bog,

Bog s kojim možemo biti na ti

jer nas susreæe kao dijete.

kard. Joseph Ratzinger

papa Benedikt XVI.

Svim èitateljima, podupirateljima

i suradnicima

želimo radosne božiæne blagdane!

uredništvo i uprava

IKA-Zagreb

Domovinske vijesti

Biskup Mrzljak i zbor varaždinske katedrale na misi uKaznionici LepoglavaLepoglava, 16.12.2007. (IKA) - Nastavljajuæi tradiciju svogprethodnika biskupa Marka Culeja, koji je niz godinaobnašao i službu predsjednika Odbora HBK za pastoralosoba lišenih slobode, novi varaždinski biskup Josip Mrzljaku prigodi božiæno-novogodišnjih blagdana pohodio jezatvorenike u Kaznionici u Lepoglavi, gdje je treæe nedjeljedošašæa 16. prosinca predvodio misu u zatvorskoj kapeli Bl.Alojzija Stepinca. S biskupom su koncelebrirali ekonom biskupije preè. JosipGrošiæ i dušobrižnik u Kaznionici Lepoglava i istražnomzatvoru u Varaždinu Marko Šmuc, a liturgijsko pjevanje svihnazoènih predvodio je zbor varaždinske katedrale "Chorusangelicus" pod vodstvom mo. Anðelka Igreca. U pjevanjusu, kao i u tijeku svake mise, sudjelovali zatvorenici, odkojih mnogi redovito sudjeluju i u èitanjima i molitvamatijekom mise. Misnom slavlju odazvalo se više od 60 zatvorenika tenajveæe i najstrože kaznionice u državi. Nakon misnogslavlja katedralni zbor izveo je prigodni božiæni koncert, aizvoðenju božiænih pjesama pridružili su se i samizatvorenici, èije je pjevanje uvježbao njihov dušobrižnik,koji zatvorenike redovito okuplja na misama, katehezama,pripravi za sakramente i probama crkvenog pjevanja. Biskupa Mrzljaka i dvadesetak èlanova zbora pozdravili sudušobrižnik Šmuc i upravitelj Kaznionice Stjepan Lopariæ,zahvalivši im u ime zatvorenika i djelatnika na dolasku ublagdansko vrijeme koje je znakovito ispunjeno darivanjempažnje bližnjem. Dušobrižnik Šmuc upoznao je biskupa Mrzljaka i èlanovegostujuæeg zbora s ureðenjem Stepinèeve kapele, èiji suzidovi obilježeni raznim simbolima koji svjedoèe o boravkublaženog kardinala i muèenika Alojzija Stepinca na 5-godišnjem odsluženju zatvorske kazne u lepoglavskojkaznionici. U sužanjskoj æeliji zagrebaèki nadbiskupAlojzije Stepinac kao muèenik proboravio je 1.874 dana od1946. do 1951. godine. U kapeli su takoðer simboliDomovinskog rata i manji oltar posveæen sluzi Božjem papiIvanu Pavlu II, te križni put koji su izradili sami zatvorenici. Ujedno su razgledali spomen-æeliju u kojoj je bio zatoèen bl.Alojzije Stepinac, koja se sastoji od dnevne i radne sobe, tedruge sobe koja je služila kao kapela u kojoj je nadbiskupsvakodnevno služio misu. Takoðer su zatvorenicima uputiliporuku kako je svaki od njih, unatoè životnim okolnostimaradi kojih je tamo, daleko od bližnjih i obitelji, i dalje èovjekvrijedan Božje ljubavi i ljudske blizine. Sadašnji predsjednik Odbora HBK za pastoral osoba lišenihslobode vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je u prigodibožiænih blagdana misu u Kaznionici Lepoglava u srijedu12. prosinca, a misa je okupila hrvatske branitelje koji susudjelovali u Domovinskom ratu, a danas su osuðenici naizdržavanju zatvorskih kazni. Nazoèni su bili i predstavnici više braniteljskih udruga. Sbiskupom je suslavio generalni vikar mons. Josip Šantiæ.

.

Varaždin: "Gabrijelova prièa" zakljuèila trilogijubožiænih igrokaza-mjuzikalaVaraždin, 16.12.2007. (IKA) - "Poklon æe biti ispod bora,neka me to ne muèi, srce svoje otvoriti trebam, jer tu želiIsus uæi", refren je zakljuène pjesme igrokaza-mjuzikla"Gabrijelova prièa" koji je premijerno izveden treæe nedjeljedošašæa 16. prosinca u katedrali Uznesenja BDM uVaraždinu na duhovnoj djeèjoj priredbi kao pripravi zaproslavu svetkovine Božiæa. Na priredbi je s božiænimpjesmama nastupilo više djeèjih zborova iz župaVaraždinske biskupije, i to zborovi iz župe bl. AlojzijaStepinca u Koprivnici, Maèkovca, Vratišinca, Ludbrega,Kalinovca, Rasinje, Ðurðevca, Kneginca, Moèila,Podravskih Sesveta i Svetog Ilije. Središnji dogaðaj susreta bila je premijerna izvedbaposljednjeg igrokaza-mjuzikla iz trilogije, koja je nastala uposljednje tri godine. Nakon što su "Tri prijatelja s Noinelaðe" i "Èestit vam Božiæ" takoðer premijeru doživjeli uprotekla dva došašæa, tekstopisac Zvonimir Klemenèiæ Mitoi skladatelj mo. Anðelko Igrec zakljuèili su trilogiju djeèjihigrokaza-mjuzikala djelom koje je djeèja, ali i odraslapublika izvanredno prihvatila i u punini doživjela porukudošašæa i Božiæa. Premijernu izvedbu pripremili su èlanovi Putujuæeg kazalištamladih "Orfej-elektron" iz Elektrostrojarske škole Varaždin,koje vodi Vlasta Godec koja je i režirala priredbu.Zajednièko pjevanje songova mjuzikla predvodio je Djeèjizbor Varaždinske biskupije, koji je za ovu prigodu okupiodjecu iz djeèjih zborova iz župa Sveta Marija, Prelog i SvetiIlija, te II. Osnovne škole iz Varaždina. Adventsku djeèju priredbu osmislio je Ured za crkvenuglazbu Varaždinske biskupije, koji vodi mo. Anðelko Igrec.Pozdravnu rijeè svima nazoènima uputio je varaždinskibiskup Josip Mrzljak, koji je na kraju izvoðaèima podijelioprigodne zahvalnice, uputivši božiænu èestitku svimanazoènima te njihovim obiteljima. Osobito je zahvalio mo.Igrecu i njegovim suradnicima na organizaciji, tekstopiscuZvonimiru Klemenèiæu te režiserki Vlasti Godec. Igrokaz-mjuzikl "Gabrijelova prièa" kroz stihove i rimugovori o temeljnim kršæanskim vrednotama kojih se vjernicipodsjeæaju u vrijeme Božiæa, a to su povjerenje i vjera uBoga, ljubav, prijateljstvo, pomaganje bližnjem i onom upotrebi, spremnost na žrtvu i odricanje, vjernost, dosljednost,praštanje, pomirenje, te nadasve – susret Boga i èovjeka umalom Djetetu koje otvara sva srca. Podsjeæa da i danas, kaoi u vrijeme Isusova roðenja, svijet ispunjavaju sumnja,nevjera i pomanjkanje ljubavi za bližnjeg. Igrokaz pratiMariju i Josipa od navještenja anðela Gabrijela Mariji da æezaèeti Božjeg Sina do roðenja Spasitelja svijeta. Usporednose odvija radnja u kojoj današnja mladež, èija jesvakodnevnica èesto ispunjena ispraznošæu, zadovoljenjemsamo materijalnih potreba i zaokupljenošæu sobom, otvarasvoje srce koje je zahvaæeno Božjom dobrotom i ljubavlju.Kroz obje radnje vode dva Gabrijela, anðeo Gabrijel kaonavjestitelj i Gabrijel voditelj. Igrokaz æe u iduæim danimabiti izveden i u varaždinskoj župnoj crkvi Dobrog Pastira težupnoj crkvi Sv. Nikole, a kako je biskupijski Ured zacrkvenu glazbu materijale, potrebne za izvoðenje igrokaza-mjuzikla, objavio na službenoj biskupijskoj web stranici, i udrugim župama Varaždinske biskupije te diljem Hrvatskeizvest æe se ovo djelo, kao i prethodna dva iz ove trilogije.

Domovinske vijesti ika

2 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Biskup Hraniæ slavio misu u zatvoru u OsijekuOsijek, 17.12.2007. (IKA/BTU) – Ðakovaèki i srijemskipomoæni biskup Ðuro Hraniæ, u pratnji zatvorskog kapelanao. Branka Lipše, kapucinskog gvardijana u Osijeku, pohodioje 17. prosinca zatvorenike u zatvoru u Osijeku i s njimaslavio misu. Na temelju liturgijskih èitanja biskup je uhomiliji govorio o tome da je svaki èovjek u promisluBožjemu, o smislu došašæa osobito u svjetlu èinjenicedošašæa življenog u zatvoru, o ljudskoj i Božjoj pravednosti,o tome da Bog odbacuje grijeh, ali ljubi grešnika, da Kristdolazi da nas opravda i spasi. Liturgijsko pjevanje animiralesu tri Marijine sestre.

"Umjetnici Jurjevoj katedrali"Šibenik, 17.12.2007. (IKA) - U galeriji Sv. Krševana uŠibeniku otvorena je u ponedjeljak 17. prosinca izložba"Umjetnici Jurjevoj katedrali". Izložbeni eksponati, djelapoznatih hrvatskih likovnih umjetnika nastala su od 10. do15. rujna ove godine u likovnoj radionici "Jurjeva katedrala".Radionica je pokrenuta godine 2006., idejom i trajnimpromišljanjem šibenskog biskupa Ante Ivasa o zaštitikulturne baštine Šibenske biskupije i katedrale Sv. Jakova. Otvarajuæi izložbu generalni vikar Šibenske biskupijeDominik Škevin zahvalio je umjetnicima i svima koji supomogli da se radionica ostvari. Ukazao je na važnostoèuvanja šibenske katedrale i kulturne baštine. Voditeljgalerije Sv. Krševana Pavle Roca, koji ujedno sudjeluje uorganizaciji radionice, kazao je kako je "Jurjeva katedrala" udvije godine djelovanja okupila pedesetak umjetnika koji suradili u radionici ili su darovali djela, tako da u fundusutrenutno postoji osamdesetak djela. Izložba je privukla veliku pozornost šibenske kulturnejavnosti, što je pokazao velik broj posjetitelja na otvorenju.Izložbu su postavili voditelj galerije Sv. Krševana PavaoRoca i Branko Lovriæ Caparin, koji je grafièki osmisliokatalog izložbe. Uvodni tekst kataloga potpisuje povjesnièarumjetnosti i likovni kritièar dr. Ive Šimat Banov. "Premda smo tek zapoèeli, odluèili smo pustiti dubokokorijenje. Nastojimo ostvariti naš naum i u korist našeprolaznosti umetnuti makar mrvicu prašine s kamena odkojeg je graðena kamena ljepotica, šibenska katedrala. Mismo prolaznici. Ona ostaje. Nju su gledali naši preci i gledatiæe je i naši unuci. Zar da joj najteži dani budu upravo za našeprivremene vladavine!?" poruèio je dr. Šimat Banov upredgovoru. Ukazao je kako je šibenska javnost pod dojmomstrašne kornatske tragedije. Stoga je i radionica prošlaponešto tiše i u suglasju s velikim ljudskim žrtvama. Stogana poèetku i na kraju junacima s Kornata posveæujemo ovunašu radionicu i ovu izložbu, zakljuèna je misao uvodnogteksta kataloga.Likovna radionica "Jurjeva katedrala" samo je dio nastojanjakojim biskup Ivas i Šibenska biskupija oplemenjuju kulturniživot grada Šibenika. Pokreæuæi radionicu biskup nije imaosamo na umu prodaju umjetnina u korist fonda za obnovukatedrale. Jedan dio prikupljenih radova bit æe ostavljen utrajnom umjetnièkom fundusu katedrale Sv. Jakova.U radu radionice "Jurjeva katedrala" sudjelovali su: LjubicaBuble Dragojeviæ, Petra Grozaj, Aleksandar Ale Guberina,Lana Martinoviæ Èala, Ljiljana Mihaljeviæ, Frane Radak iAntun Boris Svaljek. Djela su donirali Ante Bergam Momin, Ivan Buva Cako,Petar Doliæ, Marija Božena Jakeliæ, Matko Mijiæ, TatjanaPoliteo, Josip Roca, Daniel Srdarev i Anton Vrliæ.

Božiæna poruka nadbiskupa BarišiæaSplit, 18.12.2007. (IKA) – "U vremenu globalnih medijatolike nam vijesti svakodnevno ulaze u naše domove, vijestiblize i daleke, domaæe i strane, više loše nego dobre. Umoguænosti smo danas ne samo vijest èuti veæ i gledati.Nerijetko nas zabrinjavaju i plaše, jer za medije loša je vijestobièno dobra, a dobra nikakva vijest. Zato nebeski glasnikjavlja betlehemskim pastirima a još više nama danas: Nebojte se!" Istièe to u božiænoj poruci vjernicima splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. "Rijeè je to o èudesnoj,jedinstvenoj i radosnoj vijesti za sav ljudski rod, koja dalekonadilazi sve moguæe dobre vijesti naših ostvarenja, otkriæa imoguænosti. Koliko god su novosti na polju politike iekonomije kao i vijesti znanosti, medicine i tehnike znaèajneza život i buduænost ljudskog roda one ostaju djelomiène,prolazne, nesposobne dati nam konaèni smisao života ipovijesti. I koliko god nas znanstveno – tehnièke novosti upoèetku oduševe, redovito ostajemo isti, ponekad otuðeniji, aèesto i još zabrinutiji. Sve takve vijesti ne uspijevaju nasobnoviti i vratiti drugim putem u stvarnost našegsvakodnevlja". Božiæna radosna vijest, napominje nadbiskupBarišiæ, daleko nadilazi sve naše medijske svakodnevne iizvanredne vijesti. Betlehemski dogaðaj radosna je vijest danismo sami. "Nismo izgubljeni u prostranstvima svemira,niti smo rezultat sluèajnosti u vrtlogu kaosa bez cilja ismisla. Stoga izvor i temelj naše nade i spasenja ne može bitinešto - tehnika, veæ Netko – Osoba". Ta radosna vijestspasenja i danas nas podiže na noge, okuplja na slavlje,osvjetljava put te nas obnovljene vraæa u našu stvarnost. UBetlehemskom djetetu Bog nam dariva trajno ogledaloèovjekoljublja, mjeru i kriterij èovjeka i èovještva, istièenadbiskup, te postavlja pitanje "ima li danas mjesta zaBetlehemsko dijete u našem životu, osobnom iobiteljskom?" "Koliko ima mjesta za Njega u našem društvu,zakonodavstvu, kulturi, znanosti, politici, medijima? Tamogdje za Njega nema mjesta, nastaje praznina. Njegovaprisutnost donosi blagoslov i život. Božje èovjekoljubljeznaèi Božji zagrljaj i toplinu roditeljima i djeci, radost iutjehu osamljenima i bolesnima, svjetlo u poteškoæama inevoljama, snagu u slabostima i kušnjama. Božjeèovjekoljublje je radosna vijest za sve naše dobre i loševijesti. Radosna je to vijest i za sve ljude: pravednike,grešnike i nevjernike. Njegova prisutnost obnavljapotamnjelu sliku èovjeka i obogaæuje sliku Božju u nama.Njegova prisutnost oživljava našu dušu i srce te uspostavljanarušene odnose meðu nama". Nadbiskup božiænu porukustoga zakljuèuje željom da vijesti koje dopiru u naše domoveustupe mjesto radosnoj vijesti Betlehema: "Prije svega htjelibismo da Novoroðeni, povijen u jaslama Betlehema naðe iima mjesta i u našim obiteljima, tom svetištu ljubavi isvetohraništu života. Obitelj koja prihvati Božansko dijete –a On je Mir naš – udaljit æe, ako to veæ nije uèinila, opasno inepotrebno oružje iz svoga doma. U obitelji u kojoj imamjesta za Boga koji èovjekom posta, stran je svaki oblikobiteljskog nasilja, a meðusobna ljubav osvijetljenaNjegovim svjetlom ne predaje se pred poteškoæama iizazovima života. Radosna vijest Betlehemskog djeteta tražii ima mjesta u nama i našim obiteljima. Neka po svjedoèenjunaše vjere i ljudskosti mogne uæi u domove i srca svih ljudi.To se dogaða svaki put kad se zauzimamo za život i mir, zadostojanstvo osobe i opæe dobro, svaki put kada opraštamo ikada smo solidarni. Njemu prostor dajemo kad goduvažavamo druge i kad se nasmijemo malom djetetu. Radosti prisutnost betlehemskih jaslica u našim domovima, naslikovit su naèin oèit znak da Božiænom Otajstvu želimo datimjesta u našim domovima i srcima, u našim obiteljima idruštvu", poruèuje nadbiskup Barišiæ.

Domovinske vijestiika

324. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæna poruka biskupa MilovanaIstina jest zahtjevna i teška, ali "samo æe nas istinaosloboditi"!Poreè, 18.12.2007. (IKA) – Božiæ je blagdan ulaska u svijetOnoga koji je odsjaj slave Oèeve i èije svjetlo, kad mu seduhovno otvorimo, donosi mir savjesti, pomirenje s Bogom iljudima, nadu i radost. "Moderni 'struènjaci' izvrtanja tame usvjetlost, laži u istinu a istine u laž, nadišli su Heroda, Pilata,farizeje. Jer istina jest zahtjevna i teška ali 'samo æe nasistina osloboditi'! Tama je svako bježanje od istine, svakoiskorištavanje i nasilje nad drugima, svaki permisivizam,hedonizam, materijalizam", istièe u božiænoj porucivjernicima poreèko-pulski biskup Ivan Milovan. Èestitajuæi blagdan Isusova roðenja, "blagdan mira, Božje iljudske blizine, blagdan svjetla za srce i dušu", podsjeæakako sva božiæna liturgija predstavlja Kristov ulazak u našupovijest kao dolazak velikog Svjetla koje je obasjalo savsvijet. I sama prva božiæna misa slavi se u noæi: noæni mrak,naime, simbol je svega što pritište èovjeka, a to je njegovazarobljenost zlom, patnja, osamljenost, mržnja, duhovnaizgubljenost i beznaðe. U takvom svijetu, napominje biskup,i za takav svijet, Krist se rodio kao "Mlado Sunce s visine".Njegov nauk rasvjetljivao je pameti i oplemenjivao srca svihkoji su mu se u duši otvarali. Božiænu poruku biskup Milovan zakljuèuje èestitkom svimvjernicima i poticanjem da u božiænoj noæi postanuosjetljiviji i raspoloženiji za shvaæanje simbolike svjetla:"Božiæno je slavlje poziv svakom èovjeku da ubetlehemskom Djetetu prepozna Oca s nebesa. Božiæ jepoziv prepoznati i prihvatiti to Svjetlo s neba te – biti iznutraobasjan. Takoðer, primiti Svjetlo i paliti oko sebe malasvjetla: razumjeti drugoga, pomoæi drugome, podnositi,prijeæi preko uvreda, zapoèeti novi naèin ponašanja premasvim ljudima, prihvatiti onu: 'Umjesto proklinjanja tamezapaliti jednu svijeæu'. Vjernici, slavljenici Isusova roðenja,treba da sve više shvate da ih je Krist nazvao 'svjetlomsvijeta' - ali da to budu djelom a ne samo po imenu".

Božiæna poruka biskupa PuljiæaRoðenje Isusa Krista, Spasitelja i Otkupitelja svijeta,najsvjetliji je dogaðaj ljudske povijesti koji se dogodio u"punini vremena". Tada je u svijet optereæen nepravdama,grijehom, sukobima i ratovima sišla Ljubav, Istina,Pravednost i SvetostDubrovnik, 18.12.2007. (IKA) - Èestitajuæi Božiæ i želeæiblagoslovljenu Novu godinu svim vjernicima Dubrovaèkebiskupije biskup Želimir Puljiæ u ovogodišnjoj božiænojèestitki spominje nedavno objavljena djela pape BenediktaXVI. knjigu "Isus iz Nazareta" i encikliku o kršæanskoj nadi."Papa nas tako svojom knjigom vodi k Isusu u kojem nam jeponuðeno spasenje i otkupljenje", istièe dubrovaèki biskup inastavlja: "a svojim pismom objavljuje pouzdanu nadu kojanam je darovana u otajstvu betlehemskog Djeteta. OtajstvoBožjeg utjelovljenja povezalo je Boga i èovjeka i združilonadnaravno s naravnim, izvanvremensko s vremenskim.Premda je ono u sebi neshvatljivo, ipak je tako oèito, jasno i'razumljivo' svakomu tko se jaslicama približi da promotriDijete koje leži na slamici. 'Dijete nam se rodilo, Bog nam jedarovan". U pismu biskup Puljiæ spominje oèaranost svetog GrguraNazijanskog tajnom da se "vjeèni, nevidljivi Sin Božjispustio do sebi slièna stvorenja; utjelovio se radi èovjeka daga svojom sliènošæu oèisti; uzeo na se naše siromašno tijeloda nas obogati svojim božanstvom i da èovjeka oslobodi i ksebi privede". Otajstvo Božiæa vraæa nas tako našimvjerskim korijenima, istièe biskup pa je potrebno poæi do

jaslica kako bi u Betlehemskom djetetu otkrili Božju ljubavkojom se Sin Božji sjedinio sa svakim èovjekom. "Stoga jeroðenje Isusa Krista, Spasitelja i Otkupitelja svijeta,najsvjetliji dogaðaj ljudske povijesti koji se dogodio u'punini vremena'. Tada je, naime, u svijet optereæennepravdama, grijehom, sukobima i ratovima sišla Ljubav,Istina, Pravednost i Svetost", istièe biskup Puljiæ. Nadaljespominje svetog Karla Boromejskog koji je zato govorio dasu Božiæni dani "vrijeme spasenja, mira i pomirenja za kojimsu èeznuli drevni patrijarsi i proroci" te da Crkva torazdoblje liturgijske godine oduvijek sveèano slavi izahvaljuje vjeènome Ocu što nam je poslao Onoga koji æenas "poštenu življenju pouèiti, priopæiti plodove kreposti,obogatiti blagom svoje milosti, samu nam istinu otkriti ipozvati nas i primiti meðu baštinike vjeènog života".

Božiæno primanje zadarskog nadbiskupa kodgradonaèelnikaMoralne vrednote su jamstvo da se društvo blagostanja neodrekne èovjeènosti na koju svako ljudsko biæe ima pravo,jer je slika Božja, istaknuo nadbiskup PrenðaZadar, 18.12.2007. (IKA) - U Gradskoj vijeæniciPoglavarstva Grada Zadra u utorak 18. prosinca održan jebožiæni susret zadarskog gradonaèelnika dr. Živka Kolege upratnji dogradonaèelnika i ostalih èlanova Poglavarstva tezadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe u pratnji umirovljenogzadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka i generalnog vikaraZadarske nadbiskupije mons. Ivana Mustaæa. Taj je susret znak drevne kršæanske tradicije u kojoj je Božiæutkan u civilizacijske dosege od 7. st. do naših dana. Uvijeksmo smatrali slavljenje Božiæa oznakom našeg ljudskog iduhovnog identiteta, rekao je mons. Prenða, dodavši da odsrednjeg vijeka, sv. Franje Asiškog, s prijelaza 12./13. st.,hrvatski vjernici baštine prikaz jaslica, skromnog ali dragogambijenta Kristova roðenja u Betlehemu. "Zato je prirodnoda danas novim intenzitetom živimo sve varijantebetlehemskih jaslica u slobodnoj i samostalnoj domovini, unašim domovima, crkvama i na javnim prostorima našihgradova. Nije nam ni na pameti pomisliti dapostindustrijskoj civilizaciji više ne prilièi nježna slikaDjeteta u jaslama, okružena njegovim roditeljima, ali inajizvornijom prirodom kao što su vol, magarac, ovca, janje,te predstavnicima svjetovne vlasti olièene u trima kraljevimas Istoka, što se sve nalazi u klasiènim jaslama. Ta nam slikaotkriva Božju blizinu svakom èovjeku, svakog vremena. Bogje u Kristu ušao u ljudsku povijest i otkrio joj novi,definitivni smisao: sve stvorenje je uzdignuto na novu razinuživota, a njegov konaèni cilj je puno zajedništvo s Bogom,Stvoriteljem vidljivoga i nevidljivoga svijeta", rekao jemons. Prenða. Istaknuo je da je to svjetlo i našem ljudskom ponašanju, naosobit naèin prema èovjeku koji je razlog postojanja svihdruštvenih, politièkih, kulturnih, privrednih i duhovnihstruktura u svijetu. "Èovjek je razlog svih naših snova onapretku u graðanskom društvu i ostvarenja tih snova namaterijalnoj razini i kulturalno-duhovnom polju. Bilo binepravedno ne priznati da se u cijeloj Domovini dogodioveliki napredak na mnogim podruèjima graðanskog života.Držimo da je tom uzletu potrebno dati dušu, smisao,duhovnost koja nam nije strana, jer je obilježila naš kulturnii duhovni identitet kroz sva stoljeæa naše pripadnostikršæanskoj civilizaciji", rekao je nadbiskup Prenða, dodavšida su moralne vrednote jamstvo da se društvo blagostanja neodrekne èovjeènosti na koju svako ljudsko biæe ima pravo,jer je slika Božja. Nadbiskup je izrazio radost vidljivim napretkom Grada te

Domovinske vijesti ika

4 24. prosinca 2007. broj 52/2007

"izoštrenoj osjetljivosti" ljudi i gradskih institucija nasocijalnom polju. Zahvalio je za sve dobre inicijativekonkretne suradnje izmeðu Nadbiskupije i Grada u koristpotrebnih. Veseli se viziji buduænosti Sveuèilišta i vjeruje daæe se Grad okretati djeci i mladima. Poželio je nositeljimasvih segmenata vlasti blagoslovljen Božiæ i svako dobro uNovoj godini. I gradonaèelnik Kolega izrazio je zadovoljstvoodliènom suradnjom Grada i Nadbiskupije koja se ostvarujeu zajednièkim projektima Prenoæišta za beskuænike, raznimpsihosocijalnim programima, zajednièki je izgraðen ipomoæni nogometni stadion. "Volimo se savjetovati s vama.Graðani znaju da takva suradnja dovodi do gospodarskijakog grada u kojem æe i duhovnost biti zastupljena", rekaoje dr. Kolega, dodavši da je zapoèeto i ostvareno nizznaèajnih projekata kojima æe Zadar biti meðu središnjimgradovima na Jadranu. Gradonaèelnik je uputio nadbiskupubožiæne i novogodišnje èestitke te mu darovao zlatnik GradaZadra, a nadbiskup svakom èlanu Poglavarstva KompendijKKC-a. Umjesto uobièajenih božiænih primanja te upuæivanjaèestitki poštom na brojne adrese, Poglavarstvo je za topredviðena sredstva prenamijenilo u humanitarne svrhe.Tako je u korist Caritasa Zadarske nadbiskupije Grad uplatio20.000 kn, a udruzi Svjetlo za pomoæ osobama s mentalnomretardacijom te OŠ Voštarnica za uèenike s teškoæama urazvoju, Grad je svakome dodijelio 10.000 kn.

Božiæna poruka požeškog biskupa Antuna Škvorèeviæa"Suvremeno èovjeèanstvo nalazi se pred sve veæomprijetnjom terorizma i nasilja koji ozbiljno ugrožavaju mir, aprotiv kojih ne uspijeva pronaæi pravu strategiju. Pribjegavaratnim pothvatima ili policijskoj represiji pa ipak postaježrtvom još veæega nasilja"Požega, 18.12.2007. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ svoju je ovogodišnju božiænu poruku posvetiomiru. Postavlja pitanje što je zapravo mir i što namevanðeoski tekst proèitan na misi polnoæki uistinu priopæuje:"Krenimo od vlastita iskustva. Premda ne uspijevamo reæišto sve tvori mir, svatko od nas iz najveæe dubine svojegabiæa èezne za njim i osjeæa nekim svojim nutarnjim'osjetilom' da je mir stvarnost koja nam pripada. Mi, ljuditreæega tisuæljeæa, poslije teških iskustava s ratovima,posebno tijekom minuloga stoljeæa, nastojimo izgraðivatitakav meðunarodni poredak koji æe sprjeèavati sukobe,uspostavljati i osiguravati izvanjski mir. S druge pak strane,suvremeno èovjeèanstvo nalazi se pred sve veæomprijetnjom terorizma i nasilja koji ozbiljno ugrožavaju mir, aprotiv kojih ne uspijeva pronaæi pravu strategiju. Pribjegavaratnim pothvatima ili policijskoj represiji pa ipak postaježrtvom još veæega nasilja". Èovjek i èovjeèanstvo nalaze se u paradoksalnom stanju,istièe biskup Škvorèeviæ: s jedne strane silno èeznu zamirom kao svojim izvornim stanjem, a s druge ga strane nisukadri uspostaviti. "Biblijska Objava tumaèi nam da je tanemoæ posljedica èovjekove naravi ranjene zlom isebiènošæu pa iz nje nezaustavljivo navire ono što ugrožavamir i što ga razara. To znaèi da je potreban duboki zahvat uljudsko biæe koji bi ozdravio tu bolesnu narav, pomirioèovjeka sa samim sobom i stvarnošæu izvan njega. Upravo otome govore anðeli u božiænoj pjesmi: obznanjuju da setakav èovjek dogodio u novoroðenom djetetu u betlehemskojštalici, da je u njemu uspostavljena Božja slava i ljudski mir,te da je èovjek u Isusu Kristu postao dionikom njegovedobrohotnosti i ljubavi." Mir se, napominje požeški biskup, odnosi prvenstveno naoproštenje grijeha koje se dogodilo u Isusovoj žrtvi na križu

i daru Duha Svetoga po kojemu je èovjek pomiren s Bogomi uspostavljen u svom izvornom stanju. Mir je, napominje,stoga najuže povezan s rijeèju milost: "On nije tek odsutnostrata i ljudskih suprotstavljenosti nego ostvarenje èovjekovasinovskoga odnosa s Bogom kojeg nazivamo spasenjem. Mirse poistovjeæuje s Isusom za kojega sv. Pavao kaže: Doista,on je mir naš u kojem je sazdan novi èovjek". Duboko smo danas svjesni, istièe biskup Škvorèeviæ na krajusvoje božiæne poruke, da sebi ne možemo darovati mir zakojim èeznemo i u kojem pronalazimo svoj identitet, zatoimamo silnu potrebu za Kristom, darovateljem mira:"Pozivam vas, braæo i sestre, da nitko od vas ne ostane izvandogaðaja Božjega mira za nas; pristupite i ovoga Božiæajaslicama i otkrijte Novoroðenom sa svom iskrenošæu svojenemire i praznine; povjerite mu pritisnutosti grijehom isebiènošæu i zamolite neka vas On ozdravi snagom svojegaDuha i osposobi za život u skladu s ljubavlju koja donosi miru osobnom, obiteljskom i javnom životu".

Biskup Milovan predvodio misu u pulskom zatvoruKrist èovjeka ne odbacuje nego ga kroz pomirenje ioproštenje uvijek iznova poziva da krene prema dobrome,istaknuo biskupPula, 19.12.2007. (IKA) - U jeku adventskih zbivanja ipredbožiænih pohoda ustanovama gdje obitavaju osobe uspecifiènim životnim uvjetima, poreèko-pulski biskup IvanMilovan posjetio je u srijedu 19. prosinca pulski zatvor. Tomje prigodom, kako je to veæ postalo tradicionalno za njegovihredovitih godišnjih posjeta toj ustanovi, predvodiopredbožiæno misno slavlje. Koncelebrirali su zatvorskikapelan Milan Mužina i o. Drago Mariæ. Zatvorenici su sekao i svake godine okupili u lijepom broju, ispunivšizatvorsku kapelu. Na poèetku homilije biskup Milovanosvrnuo se na znaèenje svetkovine Božiæa koji je blagdansvjetla što nam je Krist donio, svjetla za duh. To je blagdannade, istaknuo je nadalje biskup, a nada je nešto što jenadasve potrebno osobama koje se nalaze u tako specifiènimuvjetima života kao što je to izdržavanje zatvorske kazne. Utakvim je prilikama posebno važno imati nadu i perspektivuza novi poèetak, istaknuo je biskup, a upravo je Krist taj kojièovjeka ne odbacuje nego ga kroz pomirenje i oproštenjeuvijek iznova poziva da krene prema dobrome. Uz biskupa isveæenike, ovom su prigodom zatvorenike pohodili i èlanoviudruge sv. Vinka Paulskog iz Pule i Pazina. Nakon miseodržan je prigodni glazbeni program kojeg su pripremilizatvorenici, a uslijedilo je druženje uz male darove koje sudonijeli èlanovi Udruge sv. Vinka. U pulskom zatvoru svake prve nedjelje u mjesecuzatvorenici imaju moguænost sudjelovati na misi uzatvorskoj kapelici. Dušobrižništvo zatvorenika u pulskomzatvoru pokrenuo je mons. Marcel Krebel koji se pobrinuoza prvo ureðenje kapelice, a nakon njega tu su službuobnašali mons. Vladimir Stanišiæ i mons. MarijanKancijaniæ. Veæ treæu godinu službu zatvorskog kapelanaobnaša Milan Mužina, župnik Fažane. On prve nedjelje umjesecu u poslijepodnevnim satima slavi euharistiju uzatvorskoj kapelici na kojoj sudjeluju zainteresiranizatvorenici, a povremeno se pridruže i drugi vjernici kojisvojim sudjelovanjem u misnom slavlju žele ljudima koji senalaze u tim specifiènim uvjetima svojim dolaskom pružitiosjeæaj zajedništva u molitvi. Osim mjeseène euharistije uzatvor redovito svake srijede dolaze i èlanice pokreta VojskeBezgrešne s kojima zatvorenici imaju prigodu moliti krunicukoja biva popraæena prigodnim pjesmama duhovnogsadržaja.

Domovinske vijestiika

524. prosinca 2007. broj 52/2007

Zagreb: Otvorena obnovljena knjižara KršæanskesadašnjostiZagreb, 19.12.2007. (IKA) - Obnovljena knjižara Kršæanskesadašnjosti na Kaptolu 29 u Zagrebu otvorena je u srijedu19. prosinca. Na poèetku prigodnog programa okupljene jepozdravio direktor Kršæanske sadašnjosti dr. Adalbert Rebiæ.On je posebno pozdravio prelata Vladimira Stankoviæa, temu zahvalio na svemu što je uèinio proteklih 40 godina zaKršæansku sadašnjost. Potom su predstavljena neka od izdanja objavljena u 2007.godini. Teološka izdanja predstavio je dr. Željko Tanjiæ. Naprvom mjestu podsjetio je na nedavno izdanje KS-a"Rascjep u svetome" Željka Mardešiæa. Istaknuo je kako ovoposthumno izdanje predstavlja promišljanje o životu, ljubaviprema Bogu, ljudima, a sve na temeljima Drugogavatikanskog sabora. Nadalje, predstavio je knjigu homilija fra Bone ZvonimiraŠagija "Molitva i misli mira u vrijeme rata". Iz niza "TeoloziXX. stoljeæa", dr. Tanjiæ izdvojio je djelo Maria Antonellija"Maurice Blondel" koji unosi novi impuls u teološkompromišljanju. Posljednje izdanje na koje je okupljene uputiodr. Tanjiæ je postsinodalna pobudnica pape Benedikta XVI."Sacramentum caritatis – Sakrament ljubavi". Na kraju je dr.Tanjiæ istaknuo da mu je pri odabiru ovih djela misao vodilabila euharistija. Mardešiæ govori o pomaku koji govori orazumijevanju euharistije, Blondel je bio dubokoeuharistijski èovjek, a takoðer su poticaj na euharistijuŠagijeve homilije. Dr. Ružica Razum predstavila je vjeronauène priruènikeobjavljene u tijeku 2007. godine, i to katekizam i radnubilježnicu za 3. razred "Za stolom ljubavi i pomirenja", za 4.razred "Na putu vjere", za 5. razred ""Ja sam put", za 6.razred "Pozvani na slobodu", te katekizam za 7. razred"Zajedno u ljubavi". Dr. Razum istaknula je kako su ovaizdanja doraðena prema zahtjevima HNOS-a, a odlikuje ihdobro likovno-grafièko ureðenje, bogati i raznovrsni tekstovite dobar uvez što je važno kod udžbenika. Dr. Razumtakoðer je podsjetila kako veliki postotak uèenika u školamaodabire vjeronauk, što znaèi da imamo oko 360.000 uèenikakoji se koriste udžbenicima. Kad su u pitanju uèenici mlaðeživotne dobi, s udžbenicima se susreæu i njihovi roditelji.Stoga KS svakodnevno susreæe brojne pojedince i obitelji.Rijeè je o velikoj odgovornosti, ali i velikim moguænostima,istaknula je dr. Razum. Zahvaljujuæi KS-u na izdanjima,izrazila je želju da ova izdavaèka kuæa pronaðe snage ienergije kako bi uz vjeronauène udžbenike i radnebilježnice, mogla pripremati i druga metodièka i didaktièkapomagala za nastavu vjeronauka. Osvrt na novoizišla izdanja s teološkom tematikom dao je dr.Anton Tamarut. Tako je istaknuo iz biblioteke "Teološkemeditacije" Gisberta Greshakea "Kratki uvod u vjeru utrojedinog Boga". Dr. Tamarut je takoðer izdvojiomonografsko izdanje Lush Gjergjija "Velikani XX. stoljeæa"koje èitateljima predstavlja dvadeset i šest velikana izproteklog stoljeæa, pretežito kršæanske provenijencije, noima ih i iz drugih religija i kultura, a kljuè za njihovoprepoznavanje i vrednovanje ipak su evanðeoski postulati. Nadovezujuæi se na ovo izdanje, pomoænik direktoraKršæanske sadašnjosti prof. Anton Šuljiæ podsjetio je namonografiju "Majka Terezija" istog autora, te monografiju okiparu i piscu Anti Starèeviæu. Prof. Šuljiæ predstavio je iizdanja Jeana Vaniera "Zajednica i rast", "Pronaæi mir" i"Sveta povijest osobe" koja su pripremljena u povoduVanierova posjeta Zagrebu sredinom ožujka. Na kraju sveèanosti otvorenja novoureðene knjižare,okupljenima se obratio i zamjenik gl. urednika Kršæanskesadašnjosti mr. Stjepan Brebriæ. Osvræuæi se na proteklu

2007. godinu, istaknuo je kako je tijekom godine objavljeno50 naslova. Predstavljajuæi planove za 2008. godinu, mr.Brebriæ istaknuo je kako æe se u duhu koncilskog usmjerenjaizdavaèke kuæe objaviti Dokumenti Drugoga vatikanskogsabora kao novo revidirano izdanje, od kojeg je polovicanovih prijevoda, a ostalo temeljito revidirano. Nadalje,objavit æe se šest knjiga koje mogu pomoæi u razumijevanjuSabora. Posebno je istaknuo èetiri knjige Josepha Ratzingerakoje su kao osvrt na Drugi vatikanski sabor nastale odmahnakon njega, a danas se ne mogu naæi ni jednom jeziku.Nadalje, KS planira objaviti Stari zavjet s ekumenskimprijevodom, kao i nastaviti niz Povijest Crkve. U suradnji sMozaik knjigom objavit æe se Beèka Biblija, a u suradnji sVerbumom zapoèet æe se izdavati Božanski monaškièasoslov u devet svezaka. KS æe pripremiti i sabrana djelavelikih hrvatskih teologa (Valkoviæ, Šagi Buniæ), te nastavitiniz Amateca. Program otvorenja novoureðene knjižare uvelièala je klapaPetrada.

Obljetnica smrti biskupa Josipa SalaèaBiskup Škvorèeviæ proglasio 2008. godinom biskupa JosipaSalaèa za daruvarske župeDaruvar, 19.12.2007. (IKA) - Veæ nekoliko godina uDaruvaru se slavi spomen smrti dr. Josipa Salaèa,podrijetlom iz tog slavonskog grada. Na dan trideset i drugeobljetnice njegove smrti, 19. prosinca, požeški biskup dr.Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje udaruvarskoj župnoj crkvi Presvetog Trojstva. S njime je kodoltara bio domaæi župnik Branko Gelemanoviæ, pakraèkižupnik i zapadno slavonski arhiðakon Matija Jurakoviæ,biskupijski kancelar Ivica Žuljeviæ, predstojnik Katehetskogureda Mario Saniæ, župni vikar u Daruvaru Patrik Alatiæ teðakon rodom iz daruvarske župe Ivan Vrbicky. Uz brojnevjernike na misnom slavlju bio je i daruvarski gradonaèelnikZvonimir Cegledi. U uvodnoj rijeèi biskup Škvorèeviæ podsjetio je na važnostpamæenja lika uzornog sveæenika i biskupa Josipa Salaèa idugogodišnjeg odgojitelja sveæenièkih kandidata uZagrebaèkoj bogosloviji, èiji posmrtni ostaci leže uobiteljskoj grobnici na daruvarskom groblju. Pozvao ih je dase pomole za njegovu dušu te da u svoju molitvu ukljuèe isveæenika Petra Sivjanoviæa, obješena nakon II. svjetskograta u Daruvaru, zatim svoga posljednjeg preminulogžupnika Ivana Sinkoviæa, i njihove preminule župne vikare –Dragutina Šišiæa i Antuna Hoblaja. Biskup je u homiliji istaknuo da æe se iduæega 22. sijeènjanavršiti stota obljetnica roðenja njihova zaslužnogsugraðanina biskupa Josipa Salaèa te da 2008. proglašavagodinom biskupa Josipa Salaèa za daruvarske župe, tijekomkoje æe prouèavati njegov lik i u konkretnim daruvarskimokolnostima nastojati po njegovu uzoru živjeti vjernostIsusovu evanðelju i njegovoj Crkvi. Na temelju liturgijskihèitanja biskup Škvorèeviæ prikazao je vjernicima kako Bogmalenim putem ostvaruje svoj naum o velikom,preporoðenom èovjeku te ih je potaknuo da gaje taj duh upripravi za Božiæ i ostvaruju u svom životu. Na kraju mise biskup Škvorèeviæ rekao je da æe najboljispomen stote obljetnice smrti biskupa Salaèa biti mlada misanjihova župljanina, ðakona Ivana Vrbickog te ih je pozvaoda mole za njegovu ustrajnost na putu kojim je krenuo.Euharistijsko slavlje pratio je svojom pjesmom župnicrkveni zbor.

Domovinske vijesti ika

6 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæna poruka kardinala BozaniæaZagreb, 19.12.2007. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je vjernicima božiænu poruku u kojoj jeistaknuo da svojim dolaskom u ovaj svijet Bog daje svakomèovjeku mjesto u svojoj povijesti, pozivajuæi ga naodgovornost za povjereni mu dio ljudske povijesti. "Svakogase Božiæa susreæemo sa zbiljom koja progovara snagomslabosti i siromaštva. Bog se ne nameæe velièinom, negoprivlaèi poniznošæu i blagošæu. Želi ublažiti tvrdoæu srcagledajuæi nas oèima Djeteta", ukazao je kardinal, dodavši daBog koji svoju mudrost i svemoæ odražava u ljepoti i velièinistvorenoga, postavši èovjekom preuzima naše siromaštvo inaša trpljenja. Istièuæi u poruci kako je vjernicima potrebanBožji Duh da se dokine nedopustivo stanje trpljenja bližnjih,kardinal je potaknuo sve kršæane da budu osjetljivi na bijeduljudi oko sebe. "Kako li je bolno, a za nas kršæane isramotno, slušati i gledati da danas u Hrvatskoj netko moragladovati ili ne imati najosnovnije za život. Tu je našekršæanstvo na kušnji. Premda se ponekad u društvu ipretjeruje s isticanjem siromaštva da se ponudi konzumizamkao ideal života, za nas kršæane nisu potrebne statistike dabismo živjeli kršæanski. Uistinu, danas u Hrvatskoj nitko netreba, a kao kršæanin uzdižem vapaj: ne smije biti gladan!Danas u Hrvatskoj nitko ne treba i ne smije ostati beznajpotrebnijega!" poruèio je kardinal. "Ako netko pokraj nasvjernika gladuje, smrzava se, umire napušten, uzalud namnaše kršæanstvo, i nemamo pravo zvati se kršæanima. Ako nevidimo bližnjega u potrebi, nismo razumjeli dar Božiæa, nidar euharistije", upozorio je kardinal. Kardinal je ukazao da je lijepo u raznim ozraèjima našegaživljenja ovih dana susretati iskrenu pobožnost i njezineznakove, od jaslica i borova u javnim i privatnim mjestimado molitve u obiteljima, ali je najzahtjevnije, najkršæanskije inajspasonosnije susretati Isusa u braæi i sestrama. "Napravilismo puno jaslica, kako bismo svratili pozornost na otajstvoBožiæa, ali ne smijemo zaboraviti da su najdragocjenijejaslice izgraðene u susretu s Kristom u bližnjima koji trpeneimaštinu i bijedu na razlièite naèine: u nedostatku osjeæajanajbližih, u nedostatku obrazovanja, u bolesti, u društvenojzanemarenosti, u samoæi, u oèaju, u materijalnimpotrebama", ukazao je kardinal. Poruèio je da smo ovogaBožiæa pozvani da u mislima i u srcu izgradimo jaslice ukojima æe biti mjesta za ljudske boli: za napuštenu,iskorištavanu i zlostavljanu djecu, za djecu koja su razdiranazbog rastave roditelja, za mlade kojima su ukradeni snovi iveliki ideali i koji su gurnuti u gorèinu droge i alkohola, zaobitelji bez doma, za branitelje kojima je nepoštovanjeprema njihovoj žrtvi zamaglilo pogled na vrijednost daravlastita života, za nezaposlene, za osamljene, za stare ibolesne, za strance, za zatvorenike, za diskriminirane žene,za pripadnike drugih naroda i rasa, za žrtve ratova iteroristièkih napada. Da bi naš Božiæ imao kršæanski smisao,u jaslicama hrvatskoga kršæanskog srca mora biti mjesta zate ljude, poruèio je kardinal. Takoðer je upozorio damnoštvo društvenih problema i razna nezadovoljstva izviruiz ljudske sebiènosti. "Sebiènost raða oholost, iskljuèivost,nametljivost, gramzivost; sebiènost zahtijeva prava koja kršetuða prava i ne poštuje tuðe osjeæaje. Za buduænosthrvatskoga društva sebiènost je pogubna. Koliko god tajizrijek bio naèelan, lako ga je uoèiti u profesionalnom radu,u djelovanju institucija, u pretvaranju struènosti u sredstvoprofita i sebiène koristi", upozorio je kardinal. Istaknuo je pritome da sebiènost posebno treba biti strana životu idjelovanju crkvene zajednice koja svoju bit gradi navelikodušnom daru i pozivu Božjem. Nesebièan èovjek,èovjek prožet Božiæem, nije sklon korupciji, istaknuo je,upozorivši da je sebiènost razlog razdora, razaranja i

pokvarenosti u društvu. Ukazujuæi da ljubav prema siromašnima i potrebnima ima idrugi oblik koji se danas u Hrvatskoj dovoljno ne istièe,kardinal je istaknuo da je pomoæ bližnjemu ponajprijeodgovornost u izvršavanju zadataka na mjestima na koja nasje Bog postavio. "Svaki èovjek ima neponovljivo mjesto upovijesti. Svakomu je od nas dana zadaæa da izvršimo svojeposlanje. Kršæanska ljubav prema bližnjemu izražava sesavjesnim obavljanjem svoga posla. Bilo bi manje tuge,razoèaranja i gorèine u obiteljima, u društvu, u narodu idržavi da svatko na svome mjestu živi odgovorno inesebièno ono što mu je povjereno. Ne mislim pritom samona politièare i dužnosnike koji nose najvidljivijuodgovornost za život naroda, nego na svako, upravo svakozanimanje. Božiæ pita kako živim božiæno otajstvo, Božjisilazak èovjeku na hrvatskim poljima i u uèionicama, uraspodjeli dobara, u plaæanju radnika, u poštivanju slabijih.Mislim li na Boga u svome odnosu prema prirodnimljepotama zemlje i mora te daru domovine? Vodi li meljubav prema bližnjemu u zaštiti istine na radnim mjestima,poglavito ako su drugi obespravljeni? Mislim li na Isusa utrenutku kada sam iskušavan napašæu korupcije, davanjapovlastica i zakidanja tuðih prava? Umijem li prepoznatiBožje lice u trenucima odluèivanja, od donošenja zakona dosvjedoèenja istine koja ne gazi tuðu žrtvu?" istaknuo je uporuci kardinal. "Premda se olako kaže da se u povijestièovjeèanstva napreduje iz razdoblja u razdoblje, ne smijemoneodgovorno previðati duhovna i društvena zla kojapogaðaju naše vrijeme, a ta su: nesigurnost, relativizam,društvena ravnodušnost, praktièni materijalizam, razaranjeobitelji, individualizam, socijalne nepravde, meðunarodnenapetosti, terorizam, ratovi", upozorio je kardinal. U božiænoj poruci kardinal je takoðer upozorio da je uHrvatskoj danas previše onih koji misle da nije potrebnosudjelovati na nedjeljnoj euharistiji kao izrazu svogakršæanstva. "Ali htjeti biti kršæanin bez nedjeljne mise isto jekao da netko želi biti kršæanin bez Krista. I ovom prigodomponavljam svima nama kršæanima: Ostanimo vjerni - ustrebali i uz visoku cijenu - nedjeljnom susretu s Gospodinom ueuharistiji! Èuvajmo nedjelju! Neka poštivanje nedjeljenema okus zapovijedi kao tereta, nego slatkoæu susreta sOnim koji odmara umorne i optereæene, s Onim koji dokidasamoæu i daje utjehu", poruèio je kardinal. Komentirajuæi kako ima "bezbroj svjetlosnih pahulja što ihgledamo u božiænoj noæi ove godine", kardinal je ukazaokako je predivno vidjeti mlade kršæane koji se - bez obzirana primamljivije ponude svijeta - u radosti kršæanskogapoleta dragovoljstvom i darivanjem svoga vremena odluèujupomagati drugima. "Svjetlo naše buduænosti su i mnogibraèni drugovi koji otvoreni životu spremno prihvaæajudjecu. Lijepo je vidjeti kršæane raznih struka i zvanja zauzetedjelima nesebiène ljubavi za druge. Brojne su udruge izajednice koje preuzimaju brigu za nezbrinute, prikupljajuhranu, odjeæu i druge potrepštine za one koji sami više nisu ustanju stjecati potrebno za sebe i svoje obitelji. Ponosni smona karitativno djelovanje naših zajednica. Govor Božiæa živii po nesebiènim zdravstvenim i socijalnim djelatnicima unjezi bolesnika, starijih i nemoænih osoba. Tamu otklanjajusvi oni koji imaju srca za žrtve nasilja, svi koji promièudijalog meðu kulturama i odgajaju za mir. Svjetlo ove noæisvi oni su koji služenjem životnoj radosti drugih darujuneprospavane sate za sigurnost naših dana. Božiæ se ogleda iu srcima onih koji u tišini pomažu samohranim majkama iroditeljima s djecom s poteškoæama u razvoju", zakljuèio jekardinal, zaželjevši vjernicima èestit Božiæ i blagoslovljenu2008. godinu.

Domovinske vijestiika

724. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæni susret u Klasiènoj gimnaziji Ivana Pavla II.Gimnazijalke uprizorile emisiju "Zatvoreno" na temu "Uèemu je bit Božiæa?" Gostovale su gošæe pod imenom"Sveznajuæa", "Kartica" i "Ne znam mnogo"Zadar, 19.12.2007. (IKA) - Raznolikim prigodnimsadržajem ostvaren je božiæni susret uèenika i njihovihroditelja te profesora u Klasiènoj gimnaziji Ivana Pavla II. uZadru u srijedu 19. prosinca, u kojem tradicionalno sudjelujei zadarski nadbiskup Ivan Prenða. Na ovogodišnjojsveèanosti mons. Prenða je u Gimnaziji blagoslovio i kapeluSv. Josipa, nazvavši je srcem te škole. Nadbiskup je poželioda se Bog utjelovljuje u srcu mladeži pod zaštitom sv. Josipakoji je takoðer pomogao u Božjem planu Kristovautjelovljenja u Mariji. Božiæ je Božji poljubac nama naZemlji, poruèio je mons. Prenða, dodavši da je èovjekljubljen i pozvan slijediti božiæno otajstvo. Pozvao je mladeda otvore srce Božjem dolasku i da u školi izgraðujuzajedništvo kao u svojoj obitelji. Uz glazbene interpretacije,program je zapoèeo video projekcijom potresnih slikaljudskih trpljenja popraæen pitanjem "Gdje je nestaosmisao?" ali su predstavljene i slike pronaðenog smislaprikazom toplih ljudskih susreta. Gimnazijalke su uprizorilei emisiju "Zatvoreno" na temu "U èemu je bit Božiæa?"Gostovale su gošæe pod imenom "Sveznajuæa", "Kartica" i"Ne znam mnogo". Sveznajuæoj je smisao Božiæa upjevanju, zabavi, glazbi, te se u božiæne dane osjeæamuzikalno i uzbuðeno. "Ne znam mnogo" gošæi bit Božiæa jeu sitosti, nabavi hrane, ispijanju raznih piæa i koktela, a"Kartici" je bit Božiæa u nabavci što veæih i skupljih darova.Organizirana je i prodajna izložba prigodnih radova uhumanitarne svrhe, kreativno-karitativne radionice Amforaiz te škole, pod vodstvom prof. Elvire Katiæ. Izložen je i raduèenica Karle Ljubièiæ i Ane Jurjeviæ koji je naovogodišnjem Gaudeamusu, smotri likovnog stvaralaštvaosnovnih i srednjih škola, osvojio prvo mjesto. Posebnost subili i radovi na salvetnoj tehnici te radovi iz Amforineradionice "Glagoljsko slovo iz moje ruke" u sklopu projekta"Nezaboravljena glagoljica". Nadahnuti tradicijskombaštinom uèenici su izraðivali glagoljska slova i natpise, tesu uglatom glagoljicom po primjeru iz 1529. u Venecijinapisali i molitvu "Oèe naš". Sudionicima se obratio i ravnatelj škole mons. Joso Kokiæ.Istaknuo je da se o Božiæu izrièe velika istina o èovjeku:èovjek je usmjeren na drugog, što potvrðuje i stvarnostobitelji. "Istina o èovjeku je da èovjek traži drugoga. U tomtraženju i su-davanju èovjek ostvaruje istinu o sebi, inaèe ganema, raspada se. Duboka istina Božiæa je - ljudi koji sutražili nešto, Nekog, osjeæali su da sami sebi nedostaju, daim je potreban netko drugi da bi sebe ostvario", rekao jemons. Kokiæ, poruèivši da se u tom traženju èovjekupridružuje Bog. Bog je tražitelj, traži èovjeka koji se usvojim gubljenjima može naæi ukoliko naðe drugoga."Tražimo jedni druge kako bismo se svi ostvarili", poruèio jemons. Kokiæ, dodavši da je i uloga škole da se ostvarièovjek. U samom zanimanju èovjek se ne može naæi. Školapomaže uèenicima ne samo u izobrazbi, nauci nekogzanimanja, nego da naðu istinu o sebi, èovjeku. U odnosu sBogom dogaða se traženje istine o nama i Bogu, tosusretanje nas istinski ostvaruje, zakljuèio je mons. Kokiæ.

.

150. obljetnica roðenja fra Luje MarunaU Splitu otvorena izložba o utemeljitelju hrvatskenacionalne arheologijeSplit, 19.12.2007. (IKA) - U povodu 150 obljetnice roðenjafra Luje Maruna, utemeljitelja hrvatske nacionalnearheologije, u srijedu 19. prosinca u Muzeju hrvatskiharheoloških spomenika u Splitu otvorena je izložba onjegovu životu i djelu u spašavanju hrvatske kulturne baštinekrajem 19. i u tijeku tridesetak godina 20. stojeæa. Svojimupornim i odluènim djelovanjem u spašavanju hrvatskekulturne baštine Marun zasigurno pripada meðunajzaslužnije i najuglednije Hrvate svojega vremena. Izložba"Dosanjani san vizionara" svrsishodno dokazujesamosvojnost Hrvatske i njezine srednjovjekovne arheološkebaštine. Kroz prikazane slike i predmete vjerno prikazujeMarunovu nazoènost u gotovo svakom dalmatinskom selu ibrojnim arheološkim položajima u njemu te dio Like ijugozapadne Bosne. Na brojnim je položajima obaviopokusna iskopavanja, a prikupljene nalaze donosio u kninskiMuzej. Sam ili uz pomoæ svojih suradnika otkrio je desetakstarokršæanskih i više od trideset srednjovjekovnih crkava,od kojih je pregledao još tridesetak lokaliteta te ondjepoduzeo manja iskopavanja u svrhu utvrðivanja ostatakastarijih crkava, i u narodu stalno razvijao svijest o potrebiistraživanja i èuvanja spomenièke baštine. Zbirci od gotovo dvije i pol tisuæe kamenih spomenika kojisu preneseni uglavnom s tih nalazišta u Muzej, trebapridodati više od tri tisuæe sitnih predmeta prikupljenihistraživanjem srednjovjekovnih groblja. Taj fundusobogaæivalo je i 600 predmeta prethrvatskog razdoblja kojeje Marun nabavio najèešæe otkupom, kao i oko 1300 rimskihkamenih spomenika, koje je, uz otkup, pribavioiskopavanjem rimskih položaja. Marun potièe izgradnjuPrvog muzeja hrvatskih spomenika. Za tu svrhu fra Lujoupuæuje apel hrvatskom narodu za spas Kninske tvrðave tenakon njezine kupnje u jednu od njezinih zgrada smještarimske spomenike. Voðen mišlju o samosvojnosti hrvatskihstarina te o opasnosti miješanja s antièkim starinama. Marunne odustaje od nakane izgradnje posebnog hrvatskogarheološkog muzeja, pa u dva navrata, prije i nakon Prvogsvjetskog rata, za njega naruèuje idejna arhitektonskarješenja. Tu njegovu viziju ostvarili su tek njegovi nasljednici, prijetrideset godina, kada je hrvatska arheologija, kojoj je onutemeljitelj, u svom razvoju dosegnula veæ zavidan ugled iosigurala sebi mjesto kao samosvojna arheološka disciplina..A izgradnjom Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika uSplitu osiguran je prostor dostojan Marunova sna, u kojemunatpisi hrvatskih dostojanstvenika i vladara, Trpimira,Branimira. Muncimira, Svetoslava, Držislava i Zvonimira,potom najveæa svjetska zbrka srednjovjekovnih naušnica tenajluksuznija konjièka oprema i maèevi karolinškogvremena Europe, trebaju trajno upuæivati na visoki kulturni ipolitièki doseg Hvata u srazu s europskom civilizacijomtijekom srednjeg vijeka. Zasluga je to Luje Maruna što namih je priskrbio svojim ustrajnim i nepokolebljivim marom.Tolikim, da je do pred samu smrt, koja ga je zadesila 15.sijeènja 1939. godine, bio neraskidivo vezan uz teren itraganjem za spomenicima, kazao je na otvoranju autorizložbe prof. Mate Zekan.

.

Domovinske vijesti ika

8 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Kardinal Bozaniæ èestitao Kurban bajramZagreb, 19.12.2007. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup imetropolit kardinal Josip Bozaniæ uputio je èestitku uprigodi Kurban bajrama predsjedniku Mešihata Islamskezajednice u Hrvatskoj muftiji Ševku Omerbašiæu. "Vaša Ekscelencijo, Vama i svim vjernicima islamske vjereu Republici Hrvatskoj srdaèno èestitam veliki blagdanKurban bajrama, sa željom da Vas Svemoguæi i MilosrdniBog obdari svojim mirom i obiljem svoga blagoslova.Dopustite mi da Vam ovom prigodom ujedno zaželim sretnui blagoslovljenu novu 2008. godinu", istaknuo je u èestitkikardinal Bozaniæ.

Zapoèele pripreme za proslavu 350. obljetnice dolaskafranjevaca u ÈakovecÈakovec, 20.12.2007. (IKA) - Franjevaèki samostan uÈakovcu zapoèeo je s pripremom proslave 350. obljetnicedolaska franjevaca u taj grad. Zapoèete aktivnosti napripremi proslave predstavljene su na konferenciji zanovinare sredinom prosinca u Katolièkom domu najstarijeèakoveèke franjevaèke župe sv. Nikole biskupa. Znaèenje iprogram obljetnice predstavili su predsjednikOrganizacijskog odbora za obilježavanje obljetnice dr.Stjepan Hranjec, èlan Organizacijskog odbora VladimirKapun, župan Meðimurske županije Josip Posavec igradonaèelnik Èakovca Branko Šalamon. Reèeno je kako se,prema nekim povijesnim navodima, dolazak franjevaca uÈakovec zbio 13. prosinca 1659. godine, a franjevci su došlina poziv Nikole Zrinskog Èakoveèkog, hrvatskog bana,vojskovoðe i pjesnika. Jubilarna godina bit æe otvorena sveèanošæu 20. svibnja2008. godine i trajat æe do završne sveèanosti 13. prosinca2009. godine. U tom æe se vremenu nastojati organiziratiznanstveni skup u ožujku 2009. godine, održati višekoncerata franjevaca skladatelja iz Meðimurja, meðu kojimasu Pintariæ, braæa Grðan, Jesenoviæ, Kinderiæ i drugi, izdatifotomonografija, prirediti promocija jubilejske poštanskemarke Hrvatskih pošta, postaviti izložba kulturnog blaga izfundusa Franjevaèkog samostana i Muzeja Meðimurja uizložbenom salonu Muzeja, te objaviti dokumentarni film ofranjevcima. Želja je takoðer toj obljetnici posvetiti nekemanifestacije uz Dan Meðimurske županije 30. travnja i Dangrada Èakovca 29. svibnja, tim više jer je Dan županijetakoðer vezan uz znaèajnu obljetnicu obitelji Zrinski. Uokviru priprema i same jubilarne godine predviðena jetakoðer suradnja sa školama, uèiteljima, profesorima ivjerouèiteljima, te vrtiæima, kao i s Gradskom knjižnicom"Nikola Zrinski" te Turistièkim uredom grada Èakovca.Želja je da se u obljetnicu ukljuèe vjernici ne samo današnjeèakoveèke župe sv. Nikole, nego i ostalih župa koje sunastale njezinom podjelom, a to su nova franjevaèka župasv. Antuna Padovanskog na èakoveèkom jugu, te župeŠenkovec, Maèkovec, Ivanovec i Pribislavec, a pritom jepotrebno istaknuti kako je djelovanje franjevaca krozpovijest utjecalo na èitavo Meðimurje. Na konferenciji je ujedno o temeljitoj i struènoj obnovisamostana i župne crkve Sv. Nikole biskupa u 2007. godinite planovima za 2008. godinu govorio gvardijan i župnik fraStanko Belobrajdiæ koji je predstavio i karitativne akciježupe sv. Nikole u ovoj godini te planove za sljedeæu.

.

Božiæna èestitka nadbiskupa PrenðeMnogi znaci govore da suvremena društva u kojima suugroženi istina i pravednost ne mogu naæi istinski mir usuživotu rasa, kultura pa èak i religijaZadar, 20.12.2007. (IKA) - Sigurnost božiæne poruke vraæanadu u život i mir, istièe zadarski nadbiskup Ivan Prenða,upuæujuæi božiænu èestitku i želeæi blagoslovljenu Novugodinu sveæenicima, redovništvu, vjernicima laicima i svimljudima dobre volje, da po Kristu imaju mir s Bogom ljubavii mira. Tema i sadržaj pojma 'mir' glavni je naglasak uovogodišnjoj božiænoj poruci mons. Prenðe, te spominje dahrvatski vjernici i za nedavnih ratnih bolnih zbivanja imajuiskustvo molitve za dar mira. "Uistinu, mir je na ovimprostorima izmoljen. Domovina je krunicom oko vrata isilnim vapajima zadobila mir. Bog je èuo vapaje ugroženih",piše mons. Prenða u božiænoj poruci. Najdublja stvarnostBožiæa jest da je dijete roðeno u Betlehemu Sin Božji, KristGospodin, Spasitelj svih ljudi. "On je vjeèni život koji se veæunaprijed živi na zemlji. On nadilazi svaèiji razum. Ostaje iu nevolji. Zraèi u našim odnosima prema ljudima, sve dodana kad æe Bog mira, koji je uskrisio Isusa, uspostaviti svestvari u njihovoj iskonskoj cjelovitosti. On je naš mir",poruèuje mons. Prenða, istièuæi da èovjek duboko èezne zamirom kao doživljajem cjelovitosti, sklada, blagostanja isreæe, u sebi i oko sebe. "Svjedoci smo da se miru ljudinadaju, ali mira nema. Iskustvo nam govori da nasiracionalni strahovi, psihièke i fizièke bolesti, razna trpljenja,neuspjeh, samoæa, pomanjkanje ljubavi, šutnja oko nas,starost i konaèno smrt, èine nemirnima. Mnogi znaci govoreda suvremena društva u kojima su ugroženi istina ipravednost ne mogu naæi istinski mir u suživotu rasa, kulturapa èak i religija. Isto tako osobno zlo, grijesi koje èovjeknosi u srcu, ugrožavaju mir meðu ljudima, u obiteljima irazlièitim strukturama društva. Na poseban naèin nemir usrcu èovjeka izaziva pomanjkanje nade u životu pojedinca idruštva", upozorava mons. Prenða. Ali, Božiæ je najava i ostvarenje mira. Božiæ je slavljejedinstva svega stvorenja u Kristu. "Vrijeme, prostor ièovjek dobivaju u njemu smisao te su usmjereni premanovom nebu i novoj zemlji. Bog otkriva svoje liceneporecive naklonosti prema èovjeku. Dolaskom u svijetBog poziva èovjeka na suradnièku izgradnju mira u njemusamome i meðuljudskim odnosima", piše nadbiskup,dodajuæi da i pjesma anðela u božiænoj noæi 'Slava Bogu navisini, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim'pokazuje put njegova ostvarenja u èovjekovu svijetu. Èovjekima èast i pozvan je svojim životom biti slava Božja. Tadaæe mir, kao dar Božji, siæi u sva podruèja njegova života:gospodarstvo, kulturu, znanost, politiku, tehniku i sport. Za dar mira potrebno je ukloniti grijeh iz ljudskog vladanja,te mons. Prenða podsjeæa na proroka Jeremiju koji je rekao:"Usuðuju se usred grijeha proglašavati trajan mir". Kad seukloni zlo koje èovjeka razdvaja od Boga i èovjeka odèovjeka ostvaruje se Božja poruka: "Znam svoje naume kojes vama namjeravam, naume mira, a ne nesreæe: da vamdadnem buduænost i nadu". Savez mira ukrotit æe okrutnostte zajamèiti sigurnost i blagoslov, zakljuèuje nadbiskupPrenða u božiænoj poruci.

.

Domovinske vijestiika

924. prosinca 2007. broj 52/2007

Predstavljena božiæna poruka biskupa SrakiæaÐakovo, 20.12.2007. (IKA/BTU) – Pod naslovom "Život seoèitova, i vidjeli smo i svjedoèimo, i navješæujemo vamŽivot vjeèni" dr. Marin Srakiæ, biskup ðakovaèki i srijemski,službeno je u èetvrtak 20. prosinca na konferenciji za medijeu Biskupskom domu u Ðakovu objavio svoju božiænupastirsku poruku. Biskup Srakiæ istaknuo je da je Božiæafirmacija života, da je zemaljski život jedno odnajuzvišenijih dobara, jedinstven i neponovljiv, gotovoneogranièene vrijednosti, da je ljudski život nepovrediv i dakršæanin treba ljubiti život. "Tamo gdje svijet nije iskvaren, tamo gdje ljudi udišu zdravoozraèje, ondje se raduju roðenju jednog djeteta, jer ono jeznak pobjede života nad smræu", stoji u božiænoj pastirskojporuci biskupa Srakiæa. Takoðer piše: "Ako je roðenjesvakog djeteta trijumf života nad smræu, onda je to, najedinstven i izuzetan naèin, roðenje Betlehemskog Djeteta,kojemu se klanjamo, koje posjeduje puninu života, pokojemu i za kojega je stvoreno. Apostol Ivan piše: "Život seoèitova, i vidjeli smo i svjedoèimo, i navješæujemo vamŽivot vjeèni". Govoreæi o zemaljskom životu kao jednom odnajuzvišenijih dobara, biskup Srakiæ istièe: "Za nas kršæanerazdoblje zemaljskog putovanja milosno je vrijeme. To jevrijeme u kojem se dokazujemo i iskušavamo, to je vrijemeostvarenja vrjednota ljubavi, dobrote, radosti, mira ipravednosti". O jedinstvenom, neponovljivom zemaljskom životu gotovoneogranièene vrijednosti biskup poruèuje: "Kao što je rekaopapa Ivan Pavao II.: Kolika li mora biti vrijednost èovjeka uStvoriteljevim oèima ako je taj èovjek 'zavrijedio imatitakvog i tolikog Otkupitelja'. Isto tako, kolika li je èast iodgovornost onih koje Gospodin poziva da budu suradnici ustvaranju i èuvanju novoga života! Godina braka i obitelji unašoj Ðakovaèkoj i Srijemskoj biskupiji osobita nam jeprigoda da radosno oživotvorimo i svjedoèimo evanðelježivota u vlastitoj obitelji, u vlastitoj sredini, u vlastitomnarodu". Biskup Srakiæ istaknuo je nepovredivost ljudskogaživota: "Za nas kršæane ne postoji ništa što bi moglo suzitigranice nepovredivosti nevinog ljudskog života. Ne postojinikakva korist ili cilj koji bi opravdali ubojstvo ma i jednenevine osobe: ni napredak medicine, ni dobrobit obitelji, nizdravlje, ni život druge osobe". Poruèio je da život treba ljubiti: "U vremenu kad na svimrazinama naglo tamni kršæansko naèelo nepovredivostiljudskog života, mi kršæani neæemo pomoæi izjavama ideklaracijama, nego naviještanjem evanðelja života iherojskim svjedoèenjem ljubavi prema vlastitom i tuðemživotu, u svjetlu Kristova roðenja, smrti i uskrsnuæa teBožjeg nauma o èovjeku. A kad je rijeè o životu, ondamoramo priznati da za naš narod nije više pitanje kako æeživjeti, nego hoæe li preživjeti. Rat je prouzroèio ne samoteška materijalna razaranja, nego je opustošio mnoge našekrajeve. Sela nam izumiru, mladi se ne vraæaju, a obiteljinemaju dostatne podrške za raðanje i odgoj djece.Zabrinjava nas nagli i stalni pad nataliteta. Doista je krajnjevrijeme da svi mjerodavni odgovorno pristupe rješavanju togpitanja". U božiænoj pastirskoj poruci biskup Srakiæ sve –vjernike, i one koji to nisu, pojedince i predstavnike vlasti,znanstvenike i one koji imaju naravni osjeæaj za dobro,napose roditelje te medicinsko osoblje poziva "da se založeda poštovanje prema višim vrjednotama i životu nadvladatiraniju svih oblika sebiènosti te da vjeèna mudrost, pravaljubav prema èovjeku, skrb za njegovo dostojanstvo, nikadne podlegnu kušnji pokusa ili istraživanja koji bi ugrozilinevin i nezaštiæen ljudski život. Božiæ je potvrda života iosuda svake misli, svakog èina, svakog djela, svakogzakonodavstva, svakog ponašanja, privatnog i javnog, koje

donosi smrt". U zajedništvu s pomoænim biskupimaðakovaèkim i srijemskim Ðurom Gašparoviæem i ÐuromHraniæem, biskup Srakiæ je djeci i roditeljima, sveæenicima,redovnicima i redovnicama, vjerouèiteljima i župnimsuradnicima, svim promicateljima kulture života zaželiosretan Božiæ i blagoslovljenu 2008. godinu, "moleæi da vamsrce trajno bude ispunjeno životnom radošæu i da vasBetlehemsko Dijete krijepi milosnim darovima svogaživota". Osvræuæi se na misao božiæne pastirske poruke,biskup Srakiæ je rekao kako buduænost na ovim prostorimatreba biti takva da ne samo da ljudi prežive veæ doista i žive."Zemlja ne može ostati pusta, netko je mora naseliti. A akonaš narod ne bude taj koji æe je naseliti, doæi æe netko drugitko æe imati pravo živjeti", pojasnio je biskup Srakiæ. Na novinarski upit o komercijalizaciji u predbožiæno vrijemebiskup je rekao da je to kao neka zaraza po svojoj naravi."Hoæeš preživjeti li ne, ali Božiæ trebaš imati u izobilju. Toje zabrinjavajuæe, pomalo ponašanje zapadnoga svijeta.Tijekom adventa gradovi su ukrašeni, ne pjevaju veæ'kriješte' adventske pjesme i ljudi se na kraju adventaizdovolje. Kada doðe Božiæ nemaju više što slaviti, u svojojsu se nutrini ispraznili, a to se ne bi smjelo dogoditi. No, mijoš uvijek imamo osjeæaj adventa, ipak imamo neke duhovnevrijednosti što se oèituje u broju vjernika koji dolaze nazornice, shvaæa se smisao ispovijedi i duhovnih vrijednosti",rekao je biskup Srakiæ. Jedan se novinarski upit odnosio nablagoslov kuæa, odnosno trebaju li ljudi platiti ili ne. Biskupje odgovorio kako nema nikakve takse za blagoslov kuæa."Ja sam za to da bude blagoslov kuæa iz pastoralnih razloga.To je kontakt s našim obiteljima. To cijene i naši ljudi uinozemstvu". S obzirom da je deset godina od povratka u Podunavlje,novinare je zanimala i obnova crkava. "S obnovama se došloskoro do kraja. Za godinu-dvije sve æe crkve biti obnovljeneèak i neke nove izgraðene. Nastojali smo da se u župama neizgradi samo crkva i stan veæ i Pastoralni centar", odgovorioje biskup Srakiæ. Zamoljen za komentar glede posjetaBranimiru Glavašu, biskup je odgovorio da je išao privatno.Novinari su se ponovno zanimali i za stajalište Crkve oneradnoj nedjelji. "Za nas kršæane nedjelja je DanGospodnji. Imamo pravo na slobodnu nedjelju. Razmišljamoi tako da je to jedini dan kada obitelj može biti na okupu. Nebudemo li posvetili pozornost obitelji gotovi smo! Obitelj jestrašno važna, a mi stojimo na stajalištu slobodne nedjelje iradi obitelji", rekao je biskup Srakiæ. Nakon službenogadijela uprilièen je domjenak.

Dar Caritasu sarajevske župe StupDonacija èetiriju bjelovarskih poduzeæa za dovršetakEuropskog djeèjeg vrtiæaSarajevo, 20.12.2007. (IKA) - U sklopu posjeta Sarajevu,gradonaèelnica Bjelovara Ðurða Adlešiæ sastala se svrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljiæem teCaritasu sarajevske župe Stup uruèila donaciju èetirijubjelovarskih poduzeæa za dovršetak Europskog djeèjegvrtiæa. Kamen temeljac u sarajevskoj župi Stup za poèetakgradnje Europskog djeèjeg vrtiæa, puèke kuhinje iobiteljskog centra gradonaèelnica Adlešiæ je postavila 2005.godine, kada je grad Bjelovar darovao i inicijalna sredstva zapoèetak izgradnje objekta. Puèka kuhinja na prvoj etažicentra veæ radi, dok se prostori za vrtiæ i ostale sadržajeupravo završavaju. Prilikom posjeta Sarajevu gradonaèelnicaAdlešiæ je uime grada Bjelovara prigodno darovala po jednuhrvatsku, bošnjaèku, srpsku i romsku obitelj s više djece,dok je jednoj peteroèlanoj obitelji osigurana jednogodišnjaprehrana u puèkoj kuhinji.

Domovinske vijesti ika

10 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Sveæenici kardinalu Bozaniæu èestitali Božiæ i desetuobljetnicu službe zagrebaèkog nadbiskupaZagreb, 20.12.2007. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ susreo se sa sveæenicima s podruèjaZagrebaèke nadbiskupije u èetvrtak 20. prosinca u povodusvetkovine Božiæa. Božiænom susretu nazoèili su zagrebaèkipomoæni biskupi Vlado Košiæ i Valentin Pozaiæ. Uime svihsveæenika i ustanova koje predstavljaju - Prvostolni Kaptolzagrebaèki, Zbor prebendara, Nadbiskupsko bogoslovnosjemenište, Meðubiskupijsko sjemenište, Katolièkibogoslovni fakultet, Nadbiskupska klasièna gimnazije, uimesvih župnika i župnih vikara grada Zagreba i redovnika -biskup Košiæ èestitao je kardinalu za deset godinapredsjedanja Zagrebaèkom nadbiskupijom. KardinalBozaniæ zahvalio je na èestitkama te zaželio svimablagoslovljen Božiæ i novu godinu koja æe za Zagrebaèkunadbiskupiju biti u znaku desete obljetnice proglašenjablaženim kardinala Alojzija Stepinca. Biskup Košiæ podsjetio je na važne dogaðaje 2007. godineza Zagrebaèku nadbiskupiju. Tim dogaðajima pripadapokretanje osnivanja novih biskupija na podruèjuZagrebaèke nadbiskupije. Najdalje se stiglo s obnovomSisaèke biskupije, kazao je biskup Košiæ. Grad Sisak donioje 4. lipnja odluku da zgradu Velikog Kaptola u Sisku darujeZagrebaèkoj nadbiskupiji u svrhu sjedišta nove biskupije.Taj je ugovor o darivanju potpisan 9. studenoga, a 19.studenoga Nadbiskupija se uknjižila kao vlasnik darovanezgrade. Važan projekt ne samo za Zagrebaèku nadbiskupiju,veæ za dobro mladih èitave Crkve u Hrvatskoj, štoviše zadobro cijelog našeg društva, jest Hrvatsko katolièkosveuèilište, èiji je osnivaè Zagrebaèka nadbiskupija. Ovegodine poduzeli su se važni koraci kako bi se što boljepripremila za svoj prevažni zadatak, a to je odgoj i visokoobrazovanje naše mladeži, istaknuo je biskup Košiæ. Natome radi Povjerenstvo pod vodstvom dr. Ivana Šaška.Važan je korak za sveuèilište uèinjen 2. studenoga kada jepotpisan sporazum s Vladom Republike Hrvatske osufinanciranju Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta. Završenaje priprema Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije u sklopukoje su se provodila savjetovanja u èitavoj nadbiskupiji,župnim i drugim zajednicama. Tajništvo Sinode koje vodidr. Tomislav Markiæ sada analizira prikupljene rezultate, tese oèekuje izrada Instrumentum laboris kako bi se sazvalaSinoda. "Mogli bismo reæi da je slavlje 10. godišnjice našeNadbiskupije u novim granicama te Vašeg jednakog jubilejanastavljeno otvaranjem Pastoralnog instituta našeNadbiskupije 6. studenoga, te Muzeja bl. Alojzija Stepinca10. studenoga, zahvaljujuæi mons. Jurju Batelji", kazao jebiskup Košiæ. Pastoralni institut èiji je ravnatelj dr. TomislavMarkiæ u novoureðenim prostorijama Bogoslovije veæprovodi programe Trajne formacije sveæenika, Formacijetrajnih ðakona, Ðakonske pastoralne godine i programaosposobljavanja vjernika laika za crkvene službe. Zahvaljujuæi zalaganjima kardinala, rektora Mije Gorskog iekonoma Ivana Hrena od 1. listopada u novoureðenoj zgradiNadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa bogoslovi imajuoptimalne uvjete za studij i život kojim se pripremaju za svojduhovni poziv. Ove je godine, 24. kolovoza, prvi putaorganizirano hodoèašæe sveæenika iz èitave Hrvatske upovodu 60. obljetnice muèenièke smrti sluge Božjegasveæenika Miroslava Bulešiæa. Biskup Košiæ kazao je kakoje prigodom hodoèašæa u Istru, toènije u Lanišæe iSvetvinèent, kardinal Bozaniæ održao upeèatljivu propovijedkojom je "ukazao na prave vrijednosti sveæenièkog života,ali i na istinu pogibije mnogih sveæenika zbog komunistièkemržnje koja se još i danas negdje zaodijeva u plašt tzv.antifašizma". Propovijed u Bleiburgu u povodu 62.

obljetnice tragedije koja je pogodila više desetaka tisuæaljudi "odjeknula je u srcima vjernika kao snažni vapaj zaistinom i pravdom i sigurno æe se još dugo spominjati ipamtiti", rekao je biskup Košiæ, istaknuvši: "Ako i neizazove reakciju pravosuða, jer èini se da su još mnogi gluhina pitanje o zloèinima poèinjenima uime komunistièkediktature, taj je Vaš govor bio melem na ranu mnogih jošuvijek zbog tih dogaðaja ranjenih i poniženih ljudi". Ove se godine Zagrebaèka nadbiskupija spomenula 25.obljetnice smrti nadbiskupa kardinala Franje Šepera i 5.obljetnice smrti kardinala Franje Kuhariæa. U veljaèi jekardinal Bozaniæ posjetio Hrvate u Venezueli i Peruu te jetime, kazao je biskup Košiæ, nastavio hod svojihprethodnika, kardinala Šepera i Kuhariæa, koji su povezivalinaše vjernike u domovini i iseljeništvu. Ožujak 2007. ostatæe obilježen proglašenjem i ustolièenjem novogvaraždinskog biskupa Josipa Mrzljaka: "Ispratili smo novogvaraždinskog biskupa s osjeæajima zahvalnosti za sve što jekroz osam godina kao pomoæni biskup uèinio za dobro našezagrebaèke Crkve te s najboljim željama da nastavi vodstvomlade biskupije nakon odlaska u vjeènost karizmatiènogprvog biskupa Marka". Veliki dogaðaj obilježio je i sampoèetak 2007. godine kada je grad Zagreb bio domaæinHodoèašæu povjerenja na zemlji, na kojem je sudjelovaloèetrdeset tisuæa mladih iz svih zemalja Europe. Biskup Košiæprisjetio se tog dogaðaja: "Bilo je to velièanstveno iskustvoza mnoge mlade koji su zajedno molili, kako po crkvamanašeg grada i okolice, tako i na Velesajmu, posjeæivaliznamenitosti naše povijesti i kulture, sudjelovali napredavanjima i razgovorima, a ponajviše – èime se osobitoponosimo – bili svi do jednoga smješteni po našimobiteljima upoznajuæi naše božiæne obièaje i otkrivajuæigostoljubivost hrvatskih ljudi. Tom uspjehu umnogome supridonijeli naši sveæenici". Na samome kraju svoga govora biskup Košiæ izložio jevažne statistike za proteklu godinu. U 2007. godini krštenoje 75 djece u brojnijim obiteljima, od kojih su 48 djece petodijete u obitelji, 5 šesto, 10 sedmo, 6 osmo, 5 deveto i jednoje dijete deseto dijete u obitelji. Od toga 42 djeteta krstili subiskupi, a ostalu djecu biskupski vikari, arhiðakoni i nekusami župnici. U znak potpore obiteljima krštenih Zagrebaèkanadbiskupija dariva obitelji s 3000 kn, što znaèi da je 2007.godine u tu svrhu izdvojeno 225.000 kuna, a u posljednji šestgodina, od kako je zapoèeta ta akcija, 1.131.000 kn. Uzagrebaèkoj katedrali je 23. lipnja zareðeno jedanaest novihsveæenika, od kojih trojica za Zagrebaèku nadbiskupiju, a tosu Ivica Budinšèak, Željko Faltak i Dubravko Škrlin Hren.Zagrebaèka nadbiskupija priprema sedam kandidata za trajniðakonat koji su zapoèeli protekle godine svoju dvogodišnjupripremu, tako da se 2008. godine može oèekivati njihovoreðenje. Biskup Košiæ spomenuo se i pokojnog dekana KBF-a kapucina prof. Tomislava Zdenka Tenšeka.

"Božiæna zvijezda" u OgulinuOgulin, 20.12.2007. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Križa uOgulinu održan je 20. prosinca veèernji koncert "Božiænazvijezda" pjevaèkog zbora Osnovne škole Ivane BrliæMažuraniæ. Oko 50 èlanova ovog zbora pod vodstvom prof.Hane Paver pripremilo je jednosatni koncert s 15 skladbibožiænog repertoara domaæih i inozemnih autora. Kao solistinastupili su na trubi Niko Paver, na flauti Chiara Paver iklaviru Petra Miloš te pet gitarista pod vodstvom prof.Ambrozija Puškariæa. Recitatorski dio pripremila je prof.Nataša Možgon.

Domovinske vijestiika

1124. prosinca 2007. broj 52/2007

Redovnice prikupile novac za beskuænikeRedovnice s podruèja grada Zagreba susrele se skardinalom Bozaniæem i biskupom PozaiæemZagreb, 20.12.2007. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ i pomoæni biskup Valentin Pozaiæ susreli su seu èetvrtak 20. prosinca s predstavnicama redovnica gradaZagreba u prostorijama Nadbiskupskog dvora u Zagrebu. Nadbiskupa Bozaniæa i biskupa Pozaiæa uime redovnicapozdravila je i èestitala Božiæ s. Maria Ana Kustura,predsjednica Hrvatske unije viših redovnièkih poglavarica.Istaknula je kako s radošæu išèekuju hrvatski prijevod noveenciklike Benedikta XVI. "Spe salvi" te na temelju togadokumenta i nadbiskupove smjernice za život i djelovanjeredovnica "na vlastitom terenu". Potom je s. Maria AnaKustura uime redovnica na podruèju grada Zagreba uruèilakardinalu novèani prilog za beskuænike. Taj je prilogkardinal proslijedio Misionarkama ljubavi koje se brinu zabeskuænike grada Zagreba. Kardinal je, èestitajuæi Božiæredovnicama, istaknuo kako moraju biti svjesne da ih našedruštvo treba te ih ohrabrio na njihovu redovnièkom putuodricanja i službe za druge, priopæeno je iz Ureda za odnoses javnošæu Zagrebaèke nadbiskupije.

Otvorena izložba "Dominikanci u Hrvatskoj"Zagreb, 20.12.2007. (IKA) - U Galeriji Kloviæevi dvori uèetvrtak 20. prosinca otvorena je izložba "Dominikanci uHrvatskoj". Ideju za ovu izložbu dala je ravnateljica GalerijeKloviæevi dvori Vesna Kusin potaknuta sustavnimpredstavljanjem crkvenih redova u Galeriji proteklih godina.Na izložbi je predstavljeno oko 500 umjetnina izdominikanskih samostana u Dubrovniku, Gružu, Splitu,Trogiru, Korèuli, Bolu i Starigradu, potom iz crkava uBrusju, Èiovu, Lopudu, Vignju, Bosiljevu, kao i zbirkiSplitsko-makarske nadbiskupije, Šibenske biskupije,Poreèko-pulske biskupije, Zagrebaèke nadbiskupije i riznicezagrebaèke katedrale i Metropolitanske knjižnice u Zagrebu,te Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru. Izložba koju jeGalerija Kloviæevi dvori pripremila u suradnju s Hrvatskomdominikanskom provincijom obuhvaæa velik dio hrvatskebaštine koja je na poticaj dominikanaca nastajala od godine1225., kada je u Dubrovniku osnovan prvi dominikanskisamostan u Hrvatskoj. Osim umjetnièke baštinedominikanaca u Hrvatskoj – skulptura, slikarstva,umjetnièkog obrta, iluminiranih rukopisa, antifonarija,knjiga, fotografija i tlocrta arhitektonskih sklopova crkava isamostana, predstavljen je i ukupni kulturni doprinos togaReda kao što su školstvo, knjižnice, filozofija, književnost iglazba. Izložba tako pokazuje osam stoljeæa nazoènosti togareda u Hrvatskoj. Izbor djela naèinio je autor izložbeakademik Igor Fiskoviæ u suradnji s brojnim struènjacima,kustosice izložbe su Biserka Rauter Planèiæ i Iva Sudec, aprostornu koncepciju izložbe i likovni postav osmislio jearhitekt Mario Beusan. Izložba je ostvarena uz potporuMinistarstva kulture RH, Ureda za obrazovanje, kulturu išport Grada Zagreba, Hrvatske dominikanske provincije isponzora. Sveèanosti otvorenja izložbe nazoèili su zagrebaèki pomoænibiskup Vlado Košiæ, generalni tajnik HBK VjekoslavHuzjak, provincijal Hrvatske dominikanske provincije frIvan Iko Mateljan, ministar kulture Republike HrvatskeBožo Biškupiæ, zamjenica proèelnika Gradskog ureda zaobrazovanje, kulturu i sport Željka Udoviæ, provincijalidrugih redovnièkih zajednica, kulturni i javni djelatnici, tepoklonici kulture i štovatelji dominikanske duhovnosti.Pozdravljajuæi okupljene, ravnateljica Galerije Kloviæevidvori Vesna Kusin podsjetila je kako je u ovoj godini

Galerija obilježila 25 godina djelovanja, te je tom prigodom iodlikovana Poveljom Republike Hrvatske. ProvincijalMateljan rekao je kako je ova izložba važna kako zadominikansku provinciju tako i za domaæu javnost. Izložbadaje presjek kulturno-umjetnièke baštine koja predstavljadominikansku nazoènost na ovim prostorima. Izložba jejedan od kulturnih dogaðaja kojima se u domovini i drugimzemljama ovih godina daje doprinos obilježavanju 800.obljetnice Reda propovjednika sv. Dominika, rekao je.Akademik Franjo Šanjek, voditelj skupine autoradominikanskoga reda koji su obraditi ulogu i znaèajdominikanskoga reda na našem tlu, ukratko je predstaviodjelovanje dominikanskoga reda na hrvatskom tlu odosnivanja prvog samostana kojeg je sv. Dominik povjerioPavlu Dalmatincu, profesoru prava i teologije na bolonjskomsveuèilištu. Šanjek je podsjetio i na niz zaslužnihdominikanaca kao što su bl. Augustin Kažotiæ, biskupzagrebaèki, propovjednici Klement Ranjina, Ivan Uljareviæ,Anðeo Miškov, teolozi i pisci Ivan Stojkoviæ, LukaBraèanin, Vinko Pribojeviæ, Andrija Jamometiæ, DonatÐorðiæ, Serafin Buniæ, Serafin Crijeviæ i dr. Autor struène koncepcije izložbe akademik Igor Fiskoviæ,predstavljajuæi izložbu, istaknuo je kako ona predstavljaetièke kriterije i estetske dimenzije stvaralaštva roðenog izsaveza izmeðu uglednog crkvenog reda i plodnog voðenjapuèanstva za njegovim uèenjima i nastojanjima. Lepezaizložaka odgovara na temeljnu zadaæu reda propovjednika,za jaèanje katolièke vjere, te uglavnom sadrži likovnupropovijed. Znatan dio umjetnièkih mahom pokretnihspomenika dolazi iz pretežno jadranske Hrvatske, ne samozato što je dominikanski pokret opæenito izrastao izmediteranske kulture, izrazito urbanih osnova, nego zato štoje obala odoljela rušilaèkim nasrtajima koji su u kopnenimkrajevima uništili gotovo sve tragove dominikanaca. Tako jeod 60 samostana koji su nekad postojali, danas opstalo njihsamo petina, što znaèi da su nepovratno nestali inventarivelike veæine njih, istaknuo je akademik Fiskoviæ. Takoðerje kazao kako dio umjetnina nije bio prenosiv, što radi slabeoèuvanosti, ili pak velikih dimenzija koje ovaj prostor nijemogao primiti. Izloženi i odabrani primjeri oltarnih slika iskulptura, djela mnogih poznatih umjetnika od 14. do 19. st.dokaz su stvaralaèke uzajamnosti domaæeg kulturnog biæa iposlanstva braæe sv. Dominika. Zavjetni darovi, potvrðivalisu pobožnost u ime kojih se samostanima darivao i nakit, ariznica otkriva i knjižno bogatstvo dominikanaca, istaknuo jeFiskoviæ. Otvarajuæi izložbu, ministar Biškupiæ istaknuo je kako jekršæanska baština od samih poèetaka hrvatske kulture dodanas najprisutnija odrednica hrvatskog kulturnog biæa inajbolji pokazatelj njezine pripadnosti. Tko god poznajehrvatsku kulturu u bilo kojem segmentu, neæe dvojiti onjezinu karakteru i uzorima. Od prvih latinskih natpisa nakamenu hrvatskih knezova i vladara, preko specifiènogpisma i djelovanja sveæenika glagoljaša, od Maruliæevihstihova koji odišu posebnošæu, do protureformacije idjelovanja isusovca, kršæanstvo je uvijek bilo sidro za kojese vezao hrvatski narod kako u trenucima trijumfa i slavlja,tako i u trenucima poraza i tragedija. Osvræuæi se na izložbu,Biškupiæ je istaknuo kako je rijeè o izuzetnoj baštini, jerovim dominikanci predstavljaju umjetnièku i kulturnubaštinu koju su prikupljali, èuvali i saèuvali od 1225. pa svedo naših dana. Izložba ostaje otvorena do 30. ožujka 2008.godine u radno vrijeme Galerije, od utorka do nedjelje od 10do 20 sati.

Domovinske vijesti ika

12 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæna poruka šibenskog biskupa Ante IvasaTaj nam dogaðaj treba da ne ostanemo u mraku života, naudaru ljudske samovolje, koja u ovom našem svijetu, kaonikada do sad, stvara takvu zbrku i pomutnju da se zabrinutopitamo: gdje je èovjek i kamo to srlja èovjeèanstvo?Šibenik, 20.12.2007. (IKA) – "Veliki i važni dogaðajiuvijek se išèekuju i doèekuju s nekim posebnimnestrpljenjem, ushitom i radošæu. Išèekuju se dogaðaji kojisu se dogodili ili æe se dogoditi. Išèekuju se dogaðaji koji suse dogodili, ali traju tako da se dogode uvijek nanovo.Dogode se u svakom vremenu i u svakom èovjeku, jer su todogaðaji bez kojih ni vrijeme, ni povijest, ni èovjeèanstvo nièovjek ne bi imali pravog ni punog smisla, ne pravog svjetlani sigurne orijentacije, ni konaène svrhe", piše u svojojbožiænoj poruci šibenski biskup Ante Ivas. "Mi radosnovjerujemo da je Božiæ, Isusov dolazak na zemlju, dan 'kad seBog èovjekom uèinio', takav jedinstveni dogaðaj koji traje,koga treba uvijek iznova i nanovo išèekivati. Treba nam sepripremati da se dogodi i danas, i nama i svakom èovjeku'dobre volje', i cijelom svijetu i svemiru", istièe dalje uporuci. Taj nam dogaðaj treba, piše biskup Ivas, da neostanemo u mraku života, na udaru ljudske samovolje, kojau ovom našem svijetu, kao nikada do sad, stvara takvu zbrkui pomutnju da se zabrinuto pitamo: gdje je èovjek i kamo tosrlja èovjeèanstvo?"Mi se radujemo dogaðaju Božiæa i molimo da nam Onpodari dar Božjega božiænog svjetla. Onoga postojanoga ijasnoga svjetla u kojem prepoznajemo èovjeka i Boga,zemlju i Nebo, vrijeme i vjeènost. Mi išèekujemopouzdanoga Uèitelja Života, Života u svoj njegovoj ljepoti idimenzijama, materijalnim i tjelesnim, duševnim iduhovnim. Da èovjek ne živi samo od kruha, nego od svakeRijeèi Božje. Od Rijeèi koja je Istina i Ljubav, u kojoj jemoguæa sloboda i mir i dobro svim ljudima na zemlji i slavaBogu na visinama". Tim rijeèima šibenski biskup zakljuèujebožiænu poruku, uz poziv vjernicima da otvore "sva svojavrata" Božiæu, a Božiæ - Isusa Krista prime kao Uèiteljaživota. "Da nas pouèi da je život dar Božji. Da je životEvanðelje - radosna vijest. Da je s Bogom moguæe bitisretan".

Božiæna èestitka i primanje kod nadbiskupa BarišiæaPrije božiænog èestitanja nadbiskup Barišiæ susreo se snovinarima u Ordinarijatu te predstavio svoju božiænuporukuSplit, 20.12.2007. (IKA) – U prigodi božiænih inovogodišnjih blagdana u èetvrtak 20. prosinca uNadbiskupskom ordinarijatu u Splitu uprilièeno je božiænoprimanje kod splitsko-makarskoga nadbiskupa MarinaBarišiæa i uzajamna èestitka sveæenika, županijskih igradskih vlasti, predstavnika crkvenih i društvenih ustanovate javnih kulturnih djelatnika. Uime sveæenstva i vjernika Splitsko-makarske nadbiskupijeèestitku je nadbiskupu izrazio prepozit Prvostolnoga kaptolamons. Drago Šimundža. Èestitajuæi Božiæ i Novu godinu,mons. Šimundža je istaknuo da su èestitke po svojoj naraviizraz radosti i vedrine. "Božiæ je u tomu znakovit i poticajan;pun božanskih i ljudskih obzorja i vrednota; blagdaniskonske povezanosti neba i zemlje te u toj perspektiviistinski svjetionik naših odnosa i su-odnosa u otvorenostiprema Bogu i èovjeku. Koliko u osobnoj refleksiji, rastu irazvoju, toliko u duhovnom i društvenom radu i suradnji. Utom nas svjetlu Božiæ i božiæni blagdani s jedne straneraduju i vesele, dok nas s druge u svojoj poticajnostiohrabruju i obvezuju. Betlehemska je zvijezda uprisutnilasvoju svjetlost i Božiæ je postao božanski put, istina i život",

kazao je mons. Šimundža, dodavši: "Neæemo smetnuti s umanašu ljudsku stvarnost, narav i njezine slabosti, zbog kojih jeBožiæ i došao na zemlju, ali na nama je, rekao bi sv. Pavao,kako æemo i koliko æemo s Njime suraðivati. Na svimpodruèjima, duhovnim i društvenim". "Mnogo je toga štobismo mogli pohvaliti na putu našeg rasta i razvoja. I uCrkvi i u društvu. No, nema dvojbe, moguænosti su još veæe.U tom svjetlu bih istaknuo važnost optimizma i suradnjenasuprot defetizma i oporbe. Èini mi se da nam je potrebnoviše pouzdanja u se, u naše realnosti i moguænosti. Pa kadmislimo i na šire integracije. S tog bih gledišta zaželio da nasbožiæne poruke danas i sutra, ma kavo bilo to sutra, duhovnopovezuju i kreativno potièu na plodnu suradnju i zajednièkiboljitak. Neka bude natjecanja i, ako treba, kritike, ali imeðusobnih povjerenja; štoviše, jedinstvene strategije upromicanju odgovorne slobode, socijalne pravde i opæegdobra", istaknuo je prepozit te zakljuèio: "U toj perspektivi,oèe nadbiskupe, dok Vam potkraj ove godine zahvaljujem naradu i uspjehu u upravljanju našom Crkvom i njezinomizgradnjom, kao i crkvenim i društvenim zajednicama ivlastima, na svim razinama, koje u tomu sudjeluju,istodobno Vam, u svoje ime i u ime svih crkvenih ustanova,sveæenika i vjernika, èestitam Božiæ i Mlado ljeto. SretniVam božiæni blagdani i blagoslovljena nova 2008. godina". "Upravo je ovo naše zajedništvo i suradnja nešto na èemumoramo graditi naše gradove, ali i razvijati duhovnost kodnaših ljudi, ono nas veseli, ali i obvezuje za daljnjezajednièke pothvate za dobru nam i još bolju buduænost",kazao je splitski gradonaèelnik Ivan Kureta, èestitavšinadbiskupu Barišiæu i svima nazoènima Božiæ. Nazajedništvu i dosadašnjoj suradnji zahvalio je i županSplitsko-dalmatinske županije Ante Sanader, rekavši da bibez te suradnje teško bilo kreirati daljnje projekte. Dobaroptimizam i realni programi bez lažnih obeæanja stvarajupreduvjete za dobar život u našoj županiji. Naš cilj jeravnomjerni razvoj naše županije, a u tome nam daju velikupodršku župnici. Stoga zahvaljujem svim sveæenicima,osobito Vama nadbiskupe i vašim suradnicima na suradnji ipodršci jer župa, župan, županija, župljani svi smo mi jednaekipa, kazao je župan te zamolivši nadbiskupa za blagoslovsvih djelatnika u županiji izrazio svoju božiænu èestitku. Na kraju je svoju èestitku uputio nadbiskup Barišiæ,istaknuvši da je Božiæ otajstvo i dijalog Boga i èovjeka,dijalog rijeèi i djela, blizine i ljubavi. "Taj radosni dogaðajnam govori da nismo sami, da nismo izgubljeni u kaotiènomprostoru, nego da smo zaštiæeni prisutnošæu i ljubavlju Bogai da smo u njegovom srcu te da naš život ima buduænost kojaje Bog. Ovaj dijalog ljubavi najdublje se doživljava u obiteljijer obitelj je èuvalište života i ljubavi, ona je svetište ljubavii svetohranište života", naglasio je nadbiskup te nastavio:"Vjerujem da æe svatko od vas doživjeti to otajstvo Božiæakoje daje ne samo optimizam nego i nadu u Betlehemskomdjetetu. Vjerujem da smo ukljuèeni i pozvani da svojomulogom i struènošæu unaprijedimo ovo društvo, imajuæi predoèima kriterij èovještva". Èestitajuæi svima Božiæ, nadbiskupje kazao da treba dogaðaj u Betlehemu svjedoèiti ne samo usimbolici nego u realnom zajedništvu usmjerenom naèovjeka, a zaželjevši blagoslovljenu Novu godinu potaknuoje sve nazoène na odrastanje u humanosti u svakodnevnomradu. Po završetku èestitanja nadbiskup je svima darovaoknjigu "Isus iz Nazareta" pape Benedikta XVI. Božiæno èestitanje, kojemu je izmeðu ostalih nazoèio iumirovljeni nadbiskup Ante Juriæ, svojim je pjevanjemuzvelièala bogoslovska klapa pod ravnanjem Ivana Urliæa.Neposredno prije božiænog èestitanja nadbiskup Barišiæsusreo se s novinarima u Ordinarijatu te predstavio svojubožiænu poruku.

Domovinske vijestiika

1324. prosinca 2007. broj 52/2007

Predstavljena božiæna poruka nadbiskupa DevèiæaRijeka, 20.12.2007. (IKA) - Rijeèki nadbiskup dr. IvanDevèiæ uputio je božiænu èestitku vjernicima i svim ljudimadobre volje 20. prosinca na božiænoj konferenciji zanovinare u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Živimo u svijetukoji je veoma buèan i nemiran, okruženi smo mnoštvomglasova i svjetala, utjecaja i podražaja. To nam može lakozakriti i zamagliti pogled za dubinu života. Pritom i Boglako pada u zaborav. Ali, Isus Krist, zvijezda koja od Jakovaizlazi i èije svijetlo još uvijek obasjava ovaj svijet, ne smijepasti u zaborav; ne smije radi naše èovjeènosti, radi našegamira i pravde, radi naše nade. Zaboravimo li njega, zaboravitæemo izvor iz kojeg struji i napaja se istinski život, zaboravitæemo temelj na kojem se gradi trajno i istinsko zajedništvo,ostat æemo bez snage koja nam je potrebna da bismo semeðusobno ljubili, slagali i pomagali. Uime svih tihvrijednosti govorimo jedni drugima o Kristu, govorimo isvjedoèimo svojoj djeci i mladima o njemu, pokazujemo imna njegovu zvijezdu i pozivamo ih neka je slijede. Najboljinaèin za to je da budemo jedni drugima otvoreni i da u tojotvorenosti zajednièki tražimo i slijedimo Božje tragove usvijetu i u svojem životu. Tko je pozoran ugledat æe Božjuzvijezdu, rekao je nadbiskup, èestitajuæi Božiæ. Nadbiskupovu božiænu poruku naslovljenu "Dar koji je Isusdonio" predstavio je dr. Dražen Volk. U poruci nadbiskupDevèiæ istièe kako kršæanstvo težište usmjeruje na nužnostpromijene pojedinca u susretu sa Spasiteljem. "Kršæanskaporuka nije ideologija, a cilj kršæanstva nije stvaranje toènoodreðenog društvenog ureðenja i sustava nego prije svegaotvaranje prostora dijalogu izmeðu Boga i èovjeka", rekao jeVolk. Za osobni odgovor Bogu potrebno je poznavati irazumom prihvaæati poruku vjere, stoga nadbiskup Devèiæpoziva na produbljivanje vjerskih spoznaja, a posebno naprouèavanje Kompendija Katekizma Katolièke Crkve. Predstavljanje je završio citatom s kraja nadbiskupoveporuke: "Èinjenica je, èovjeku se èini da mu je Isus premalodonio sve dok se On ne rodi u njegovu srcu, a kad se toroðenje, ništa manje èudesno od onoga u Betlehemu, dogodi,doživljava da ga je obdario preko svake mjere", zakljuèio jeVolk. Povjerenik za pastoral sredstava društvenogpriopæavanja dr. o. Marijan Jurèeviæ božiænu poruku uputioje brojnim okupljenim novinarima, potièuæi ih da se zalažuza promicanje dobra i dobrih vijesti, premda tržišni konceptmedija nameæe drukèiji odabir.

Kukuljanovo: Duhovna priprava uoèi Velikog jubilejaKukuljanovo, 20.12.2007. (IKA) - U višednevnoj pripraviza obilježavanje 200. obljetnice župe sv. Franje Asiškog uKukuljanovu misu i euharistijsko klanjanje predvodio je 20.prosinca fra Zvjezdan Liniæ. O. Zvjezdan u propovijedi jegovorio o važnosti i poštivanju života od samog zaèeæa, jerod trenutka kad je èovjek zaèet, Bog je njegov prvi roditelj iGospodar života. Tajna života je Božji dar i nemamo pravomanipulirati ni naškoditi drugome životu, ni zdravlju, a nisvome životu i zdravlju. Primili smo život kao Božji dar iprisutan je od èasa zaèeæa do naravne smrti. Dijete zaèetopod srcem majke, nije samo pravo majke nego i djeteta. Nemože Crkva nikada prihvatiti pobaèaj kao nešto dobro. Minismo gospodari života, nego ga prihvaæamo kao dar. Tovaži i za eutanaziju, upozorio je o. Zvjezdan te poruèiookupljenima da ne treba vjerovati u razne istoènjaèke teorijeo prijašnjim životima, nego u istinu Biblije. Poželio im je dau svoja srca utisnu Isusove rijeèi: "Ne bojte se" jer nas Isusželi ispuniti svojom prisutnošæu da bismo shvatili da nismosami i da je Bog jaèi od svih silnika svijeta.

Katolièki pokreti, zajednice, udruge i CaritasZagrebaèke nadbiskupije èestitali Božiæ kardinaluZagreb, 20.12.2007. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ susreo se s predstavnicima katolièkih pokreta,zajednica i udruga s podruèja Zagrebaèke nadbiskupije te spredstavnicima Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije u èetvrtak20. prosinca u prostorijama Nadbiskupskog dvora uZagrebu, u povodu nadolazeæe svetkovine Božiæa, priopæioje Ured Zagrebaèke nadbiskupije za odnose s javnošæu.Susretu su nazoèili i zagrebaèki pomoæni biskupi VladoKošiæ i Valentin Pozaiæ. Uime katolièkih pokreta i udrugaèestitku je kardinalu prvi uputio biskup Košiæ, a potom iAndrija Vrane, nadbiskupov delegat za nove pokrete iNeokatekumenski put. Biskup Košiæ istaknuo je da su èlanovi pokreta, zajednica iudruga u protekloj godini održali manifestaciju "Danpokreta" te da su se posebno zauzeli u procesu Druge sinodeZagrebaèke nadbiskupije. Od važnijih je dogaðanja istaknuoi sudjelovanje u proslavama Papina dana i Pedesetnice.Uime katolièkih pokreta, zajednica i udruga biskup Košiæposvjedoèio je odanost i poslušnost zagrebaèkomenadbiskupu. Andrija Vrane kardinalu je predao izvještaj Ureda za pokretei udruge, posebno se osvrnuvši na kardinalovu božiænuporuku, istièuæi da èlanovi pokreta uzimaju ozbiljnokardinalove rijeèi te "bdiju da pokraj njih ne bi netko biogladan i osamljen". Potom je v.d. ravnateljice Caritasa Zagrebaèke nadbiskupijes. Jelena Lonèar predstavila rad Caritasa Zagrebaèkenadbiskupije. Kardinal je zahvalio i èestitao Božiæ svimpripadnicima katolièkih pokreta i udruga te je istaknuovažnost zajedništva koje treba promicati kao posebnuvrednotu Crkve.

Božiæno primanje biskupa BogoviæaTradicionalno božiæno primanje za predstavnike javnog,politièkog i kulturnog života grada Gospiæa i Lièko-senjskežupanijeGospiæ, 20.12.2007. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ priredio je u èetvrtak 20. prosinca u biskupskomordinarijatu u Gospiæu tradicionalno božiæno primanje zapredstavnike javnog, politièkog i kulturnog života gradaGospiæa i Lièko-senjske županije. Primanju su izmeðuostalih nazoèili gradonaèelnik Milan Koliæ, uime odsutnogžupana Milana Jurkoviæa dožupan i ravnatelj Državnogarhiva u Gospiæu Ivica Mataija kao i generalni vikarGospiæko-senjske biskupije mons. mr. Tomislav Šporèiæ. U tijeku primanja èlanovi Odreda katolièkih skauta Sv.Franje Asiškog-Vukova iz Gospiæa u ordinarijat su prinijeliBetlehemsko svjetlo kao simbol mira. U svom obraæanjubiskup Bogoviæ poruèio je: "Betlehemsko svjetlo koje je nasimbolièki naèin došlo pred nas, simbol je one svjetlosti kojaje zasjala Isusovim roðenjem. U božiænome svjetlu možemootkriti da u nama postoji snaga dobrote koju trebamoaktivirati, dok nam zao èovjek i zli duh uvijek pokazuje danjega treba aktivirati. U betlehemskom svjetlu možemovidjeti da je u nama dobro, ali i da je u onima koji su kraj nasda postoji dobrota i da je treba aktivirati. To je smisao cijeleevangelizacije, udružiti i aktivirati dobrotu. Samo je pitanjekoliko igramo na tu dobrotu, a koliko na slabosti i na zlo usvijetu. Isusovim roðenjem proglašeno je novo doba zasvakog èovjeka i cijelo društvo a to je biti okrenut premadrugome sa željom da mu pomognemo".

Domovinske vijesti ika

14 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Betlehemsko svjetlo stiglo u PoreèPoreè, 20.12.2007. (IKA) - Poreèko-pulski biskup IvanMilovan primio je 20. prosinca prije veèernje miseizaslanstvo izviðaèa koji su u poreèku baziliku donijeliBetlehemsko svjetlo. Nakon okupljanja na ulazu u atrijbazilike i kraæeg druženja s biskupom, izviðaèi suneposredno prije poèetka mise ušli u kapelu bazilike kako bibiskupu Milovanu sveèano predali fenjer s Betlehemskimsvjetlom. Biskup je zahvalio izviðaèima koji su se, kao isvake godine, ukljuèili u pronošenje Betlehemskog svjetla.Ovo je svjetlo znak Onoga èije roðenje za nekoliko danaslavimo, rekao je biskup Milovan, spominjuæi se Isusovihrijeèi "Ja sam svjetlo svijeta". Ovo svjetlo rasvjetljuje srca ipameti onih koji ga prihvaæaju; nešto novo, lijepo i svetoulazi u èovjeka koji s vjerom prihvaæa Isusa Krista. Kristsvojim dolaskom daje ljudima nadu, oproštenje, ohrabrenje,orijentaciju. Ovo svjetlo koje æemo ponijeti svojim kuæamapodsjeæat æe nas da je On naše svjetlo, ali i da bismo i mitrebali biti nositelji svjetla utjehe, ljubavi, pomaganja,oproštenja. Paljenjem tih malih svjetala, velikim i malimgestama u našim svakodnevnim okruženjima širi se SvjetloKristovo. Biskup je sve vjernike pozvao da od ovog svjetlaponesu svjetlo svojim kuæama koje æe ih stalno podsjeæati naKrista Svjetlo svijeta. Betlehemsko svjetlo u poreèku baziliku donijeli su dvaodreda izviðaèa iz Pule: Odred izviðaèa "Istra" i Odredizviðaèa pomoraca "Uljanik" zajedno s Odredom izviðaèa izPoreèa. Svjetlo koje je iz Betlehema preko Beèa stiglo uZagreb, èlanovi Saveza izviðaèa Hrvatske pronijeli su u svedijelove Hrvatske. Našim ukljuèivanjem u akciju donošenja ovog svjetla željelismo biskupu Milovanu izraziti najljepše želje za predstojeæeblagdane uime izviðaèa i svih ljudi dobre volje, rekao jepredsjednik saveza izviðaèa Pule Marjan Ribica.Spomenuvši ovogodišnje slavlje 100. obljetnice postojanjaizviðaštva u svijetu, istaknuo je kako je time bila obilježenaèitava godina djelovanja izviðaèa, a donošenjemBetlehemskog svjetla zakljuèuje se proslava te obljetnice.Od važnijih ovogodišnjih aktivnosti izviðaèa istaknuo jezborovanje u Zagrebu te državno orijentacijsko natjecanje uPuli u organizaciji Odreda izviðaèa "Istra", koje je okupilodvjestotinjak sudionika. Po završetku mise koju je predvodioporeèki župnik preè. Petar Pahoviæ, vjernici Poreèa naBetlehemskom su svjetlu zapalili svoje svijeæe i ponijeliplamen u svoje domove.

Potvrda autentiènosti u karitativnom djelovanjuBožiæno èestitanje u Nadbiskupskom domu u RijeciRijeka, 20.12.2007. (IKA) - Božiæno èestitanje uNadbiskupskom domu u Rijeci 20. prosinca na susretu snadbiskupom Ivanom Devèiæem okupilo je brojne sveæenikei laike, posebno èlanove nadbiskupijskog pastoralnog vijeæa,koji najuže suraðuju u pastoralnim djelatnostima mjesneCrkve. Osvrtom na najznaèajnije trenutke u životu mjesneCrkve u protekloj godini èestitanje je otvorio generalni vikarmons. Emil Svažiæ. Na karitativnom planu istaknuo jeotvaranje triju ustanova od iznimne važnosti za potvrduautentiènosti kršæanske brige i ljubavi premanajpotrebnijima. "To je otvaranje uèenièkog doma zasiromašne uèenice u staroj kuæi matici sestara Družbepresvetog Srca Isusova u Rijeci, zatim otvaranje Kuæe sv.Vinka za siromahe u sklopu samostana rijeèkih sestaramilosrdnica u Kresnikovoj ulici te otvaranje Prihvatilišta zabeskuænike franjevaèkih treæoredica u prostorijama župe sv.Romualda i Svih Svetih na Kozali. U njima pronalazimo inadahnuæe za dalje", podsjetio je mons. Svažiæ. "Dodamo li

tome podatak o petorici novih ðakona ove jeseni, naša srcapostaju prepuna pozitivnih osjeæaja. Zahvalni smo dobromBogu na svemu tome. A tu zahvalnost želimo pokazatiupravo još veæim angažmanom na spomenutim podruèjima,svatko na razini svoje odgovornosti i okviru svojihmoguænosti". Prijelaz u novu pastoralnu godinu obilježen jedovršetkom obnove i nadogradnje Nadbiskupskog doma,koji sada s novim radnim prostorima te novim uredima ipovjerenstvima, može lakše odgovoriti na brojne izazovedanašnjeg vremena. "Vjerujemo da se pozitivni rezultati sveviše uoèavaju. U tim poboljšanim uvjetima ove smo jesenizapoèeli s ostvarivanjem novog pastoralnog plana iprograma u središtu kojeg je, kako znamo, ispovijest naševjere. Uoèivši mnoge nedostatke, pa i skretanja na podruèjuvjerskog znanja mnogih naših vjernika planiramo u sljedeæeèetiri godine, na temelju Katekizma Katolièke Crkve ilinjegovog Kompendija, produbiti i proširiti svoju vjeru usadržajnom smislu da bismo je mogli i ispravnije živjeti",rekao je mons. Svažiæ, èestitajuæi nadbiskupu Božiæ uimeokupljenih suradnika. Èestitku je uime vjernika laika uputioBožo Strika, poduzetnik i istaknuti dobrotvor brojnihcrkvenih ustanova. Zahvalivši na èestitkama i potpori,nadbiskup Devèiæ pozvao je vjernike na zajedništvo usvjedoèenju vjere i ostvarivanju poslanja Crkve.

Požega: Biskup Škvorèeviæ u Domu za stare i nemoænePožega, 21.12.2007. (IKA) - U povodu nadolazeæihbožiænih blagdana požeški biskup dr. Antun Škvorèeviæslužio je 21. prosinca euharistijsko slavlje u požeškomDomu za stare i nemoæne. Božiæ je blagdan Božje blizineèovjeku, a potom i ljudske blizine Bogu te naše meðuljudskeblizine, kazao je meðu ostalim u uvodnom dijelu slavlja nakojem su koncelebrirali kancelar Ivica Žuljeviæ, katedralnižupnik preè. Marko Pišoniæ i katedralni vikar Mario Šimiæ.Znam za vaše godine, bolesti, slabe noge i oèi te puno togadrugoga, ali sam siguran da vaše srce nije slabo, nego dadovoljno dobro osjeæa Boga i njegovu blizinu. Po takvomvašem srcu i nadolazeæi Božiæ æe biti radosniji, istaknuo jebiskup i stanarima Doma zahvalio za njihove molitve i žrtve,posebno za molitve za Drugi biskupijski euharistijskikongres. U propovijedi je biskup napomenuo da se nekoganajbolje može razumjeti i vidjeti kada mu se pristupa sljubavlju. Kada se èovjeka gleda nekim drugim pogledom nemože ga se dobro vidjeti. Upravo pogledom ljubavi Bog jepogledao èovjeka i to tako da je Sina poslao na zemlju da bipostao èovjek s nama i za nas. Korisnicima je biskup kazaoda ih se po ljudskom sudu uglavnom sudi kao malene ibeskorisne. Ali, nitko nije beskoristan tko ima sposobnostvoljeti i tko zna ostvarivati ljubav i biti blizu Bogu koji jeljubav. Vi možete svojim srcem uèiniti najviše što se može –ljubiti. Kada ste sjedinjeni svojom ljubavlju s Bogom kojinas ne želi ostaviti same, siromašne i prazne, onda vi s njimpostajete veliki koliko je on bio velik u malenome Isusu. Onu vas unosi snagu da možete biti ljudi ljubavi, poruèio jebiskup. Božiæ nas potièe da uistinu pokušavamo misliti o timsilnim istinama našeg ljudskog postojanja pa da se obnovimoovoga Božiæa u povjerenju i ljubavi prema Bogu kako bi semogli susreti s Njime. Dragocjeno je kada ljudi živimopovjerenje jedni prema drugima, ali još je silnije kada topovjerenje živimo prema Bogu. On nam dolazi i ovogBožiæa, kazao je biskup i pozvao stanovnike Doma da gadoèekaju otvorenim srcem punim ljubavi i povjerenja. Uimekorisnika i djelatnika Doma na poèetku slavlja biskupu jeBožiæ èestitala korisnica Otilija Kukolj. koja mu je ujednozahvalila što uvijek naðe vremena da posjeti stare, bolesne inemoæne.

Domovinske vijestiika

1524. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæna poruka biskupa MiklovšaBog je postao èovjekom u Isusu Kristu da bi i nas nauèiokako treba biti èovjek u punom smislu rijeèi, da bi i nasohrabrio da budemo ljudi. Bog se usudio uèiniti ono za štomi èesto nemamo hrabrostiKriževci, 21.12.2007. (IKA) – Na Božiæ slavimo blagdanUtjelovljenja. Slavimo jedinstvenu èinjenicu da je RijeèBožja, Druga Božanska Osoba, po vjeènoj Božjoj zamisli uvremenu postala èovjekom. Vrijedno je taj dogaðaj uvijekiznova slaviti na poseban naèin. Zato se kršæani na Božiæokupljaju, u veæem broju nego inaèe, da proslave pobjeduSvjetla, èas kad je, prema Zaharijinu hvalospjevu, Mladosunce s visine zasijalo cijeloj zemlji, svim njezinimstanovnicima koji su dotad živjeli u tami, istièe u božiænojporuci vjernicima križevaèki biskup Slavomir Miklovš. U današnje vrijeme mnogi veæ gube vjeru u èovjeka, vjeru usamoga sebe: "Koliki su zahvaæeni besmislom ljudskogživota i gube se na životnim putovima. Èini se da je zlo jaèeod dobra, u èovjeku i oko njega", ali, podsjeæa biskup, "Bogje postao èovjekom. Postao je jedan od nas, naš brat, nama usvemu jednak, osim u grijehu. Bog se odvažio prihvatiti naše ljudsko tijelo, živjeti kaoèovjek u jednom povijesnom razdoblju, na odreðenimprostorima i dijeliti s drugima iste životne uvjete. U Isusu Bog je živio ljudski vijek, potpuno i hrabro. Živio jepunim životom. Svaki mu je trenutak bio ispunjen. Nijeplivao u obilju, naprotiv, bio je krajnje siromašan. Kratko ježivio i rano završio svoj životni vijek. Nije bio pošteðen odljudske zlobe i zloæe, kleveta i laži. Nepravedno je nevinosuðen na smrt. Bio je pravi èovjek, potpun èovjek. Bog jepostao èovjekom u Isusu Kristu da bi i nas nauèio kako trebabiti èovjek u punom smislu rijeèi, da bi i nas ohrabrio dabudemo ljudi. Bog se usudio uèiniti ono za što mi èestonemamo hrabrosti". U kušnji smo, napominje se dalje, èesto pomisliti da je boljeonima koji se nepošteno bogate i sebièno žive, a Isus nashoæe nauèiti da živimo u istini i u potpunom sebedarju.Jedino tako, istièe biskup Miklovš, ima smisla živjeti. Stoga, èestitajuæi blagdan Božiæa, poziva: "Usudimo se bitiljudi radi tajne vjere koju na Božiæ slavimo i Boga koji jeèovjekom postao. Uèinimo i mi što je Bog uèinio ipostanimo ljudima. Pomozimo u tom pogledu i jednidrugima, ohrabrimo i potaknimo braæu ljude na plemenitost ivrlinu. Nemojmo samo uvjeravati sebe i druge da zlo vladasvijetom nego ojaèani Kristovom prisutnošæu vjerujmo upobjedu dobra, istine i ljubavi. To je Bog navijestio uBetlehemu pjesmom anðela, to je Isus donio svijetu tajnomsvog roðenja. Ono na što smo mi pozvani, to je Isus na sebeprihvatio i odvažno živio. Zato na Božiæ slavimo blagdanÈovjekoljublja u neizrecivoj istini i radosti zagrljaja neba izemlje u utjelovljenju Sina Božjega i u hrabrosti kojomæemo, kao uèenici Isusovi, nastaviti živjeti èovjekoljublje uokvirima svoga života, to je onda i najistinitije štovanjeBoga, u duhu i istini".

Biskup Bogoviæ pohodio djeèji vrtiæ u GospiæuGospiæ, 21.12.2007. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ pohodio je 21. prosinca djeèji vrtiæ u Gospiæu. Upratnji gospiækog župnika i dekana Antuna Luketiæa susreose s ravnateljicom vrtiæa Katicom Novaèiæ i djelatnicima teprigodnim darovima djeci osobno èestitao predstojeæebožiæne blagdane. Ravnateljica Novaèiæ biskupa je upoznalas radom vrtiæa i planovima za buduænost.

Premijer Sanader i ministar Biškupiæ u crkvi Sv. Križa uPerušiæuPerušiæ, 21.12.2007. (IKA) - Župnu crkvu Sv. Križa uPerušiæu posjetili su 21. prosinca premijer dr. Ivo Sanader upratnji ministra kulture Bože Biskupiæa, lièko-senjskogžupana Milana Jurkoviæa i gospiækog gradonaèelnika MilanaKoliæa. Premijer je obišao radove na krovištu crkve, jedneod najveæih u Lici koje je financiralo Ministarstvo kultureRH. Domaæin, župnik Perušiæa Josip Mustaæ predstavio imje zanimljivu povijest crkve koja seže još od predturskogvremena, te naveo 21 zaštiæeni predmet koji crkva èuva.Èestitajuæi vjernicima božiæne blagdane, premijer je obeæaoznatnija sredstva za ureðenje unutrašnjosti crkve.

Predbožiæni susreti biskupa Škvorèeviæa sgimnazijalcima u Požegi i ViroviticiPožega, 21.12.2007. (IKA) - U katolièkim klasiènimgimnazijama u Požegi i Virovitici održani su 21. prosincaprvi predbožiæni susreti na kojima je sudjelovao i požeškibiskup dr. Antun Škvorèeviæ. U velikoj dvorani Doma papeIvana Pavla II. u Požegi, uèenici predvoðeni ravnateljemgimnazije Pavlom Filipoviæem i svojim profesorimaotpjevali su prigodne pjesme i malim programom èestitaliBožiæ. Biskup je izrazio radost zbog prvoga katolièkoklasièno-gimnazijskog Božiæa u Požegi, te je protumaèiouèenicima otajstvo ljudskog roðenja. Istaknuo je kako uzfizièko roðenje postoje i druga, ali da je najsilnije ono kojese dogaða u ljubavi te je velièina Isusova roðenja u tom štoje ono djelo Božje ljubavi. Poželio je uèenicima da takodruguju s Isusom Kristom te i oni budu dionici togaèudesnog roðenja ljubavi. Èestitao je Božiæ vodstvuGimnazije, profesorima, uèenicima i njihovim roditeljima. Istoga dana biskup Škvorèeviæ sudjelovao je u auliStrukovne škole u Virovitici na predbožiænom programu kojisu uèenici prvoga razreda Katolièke klasiène gimnazije utom gradu priredili za profesore i svoje roditelje. Nakonuvodne rijeèi ravnatelja Ivice Šoha, pozdrav biskupu i svimanazoènima uputila je uèenica Vesna Sabo. Potom su uèeniciizveli recital koji je priredila profesorica hrvatskog jezika iknjiževnosti Sunèana Voronjecki, popraæen prigodnimpjesmama uz gitaru profesora glazbene kulture TihomiraSaboliæa, u kojem su izrazili razlièite vidike božiænogotajstva. Navijestili su na latinskom i grèkom jeziku ulomakevanðeoskog izvještaja o Isusovu roðenju i tako svimaèestitali prvi Božiæ svoje Klasiène gimnazije. Ravnatelj Šohpotom je èestitao biskupu i svim uzvanicima, zahvalivši zapotporu koju daju virovitièkoj Katolièkoj klasiènojgimnaziji. Biskup Škvorèeviæ istaknuo je kako evanðeoski prikaziIsusova roðenja govore o silnoj povijesnoj èinjenici da jenejako dijete iz zabaèene betlehemske štalice pokrenulomalu skupinu jednostavnih pastira, zatim Mudrace s Istoka, aonda mnoge druge ljude u tijeku povijesti, uèenike iprijatelje, koji danas broje više od milijardu ljudi na zemlji.Istaknuo je da i ta èinjenica govori kako betlehemskidogaðaj nije ljudsko nego Božje djelo. Napomenuo je da nebi bilo ni Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici da nijebilo Božiæa i svega onoga što je on pokrenuo. ÈestitajuæiBožiæ ravnatelju Gimnazije, profesorima, uèenicima iroditeljima, biskup je poželio da ta škola pomogne mladimljudima da budu što snažnije ukljuèeni u Isusov pokret te uNjegovu prijateljstvu dožive puninu svoje roðenosti odBoga. Program je završio domjenkom koji su prirediliroditelji gimnazijalaca.

Domovinske vijesti ika

16 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Adventski koncerti u splitskoj katedrali Sv. DujmaMješoviti katedralni zbor sv. Dujma izveo oratorij"Betlehemsko svjetlo" mo. don Šime MaroviæaSplit, 21.12.2007. (IKA) - U splitskoj katedrali Sv. Dujmauprilièeni su prigodni adventski koncerti koji su vjernikeduhovno pripravljali za blagdan Božiæa. Koncerte su izveliKomorni ansambl "Cantores Maruli" i Ženski komorni zborFilozofskog fakulteta iz Splita te Djeèji zbor "Srdelice", a upetak 21. prosinca koncert je priredio Mješoviti katedralnizbor sv. Dujma koji je izveo oratorij mo. don Šime Maroviæa"Betlehemsko svjetlo". Oratorij je nastao protekle godine natemelju tekstova Staroga i Novoga Zavjeta te stihovahrvatskih pjesnika duhovne lirike. Skladan je za soliste(sopran i bariton), mješoviti zbor uz pratnju puhaèkogakomornog orkestra i orgulja. U starodrevnom hramu, koji je,unatoè ljudskim odredbama, a Božjom providnošæu, postaohram Utjelovljenoga Boga u Isusu Kristu, odjekivali suuigrani glasovi zbora i solista Marije Bubiæ-Jaman (sopransolo) i Josipa Alajbega (bariton solo), a blage harmonije iugodni zvukovi Komornoga puhaèkog orkestra: flaute, oboe,klarineta, fagota, korna i tube, profesionalnih glazbenika izHNK u Splitu, stvorili su božiæno ozraèje koje je pozornepodiglo prema transcendentnim vrijednostima. Uz pratnju naorguljama mo. s. Mirte Škopljanac-Maèina i pod ravnanjemmo. don Šime Maroviæa odzvonile su rijeèi pjevane molitve:"Maleno Dijete, srca nam zagrij Božanskim mirom svojim,nebo nam daj". Neiscrpni kapelnik splitske prvostolnice mo.Maroviæ i tim je oratorijem ponazoèio visoku razinuglazbenih dosega, univerzalnost i aktualnost poruke iizvedbe, što je potvrdio gromki pljesak ljubitelja duhovneglazbe. Veèer su svojom nazoènošæu obogatili i uzvelièalisplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, župnik donTomislav Æubeliæ i ostali sveæenici. Mješoviti katedralni zbor sv. Dujma u svom današnjemsastavu nastavlja tradiciju zbornog pjevanja, koja je usplitskoj prvostolnici stara više od èetiri stoljeæa. Kaokapelnici i orguljaši, Zbor splitske katedrale vodili supoznati hrvatski glazbenici. Stari katedralni zbor s kraja 18.st. u ogledima suvremenika slovio je kao najslavniji pjevaèkizbor u Dalmaciji, èija se slavna tradicija nastavlja dodanašnjih dana. Zbor ima oko 50 èlanova. Svojimneumornim radom njeguje i oživljava svetu glazbu izgregorijanskog i polifonog repertoara, kao i sve oneglazbene oblike koji daju sjaj i sveèanost liturgijskimslavljima i to na latinskom, staroslavenskom i hrvatskomjeziku. Središnji mu je cilj glazbeno oblikovanje bogoslužjas nakanom oživljavanja i njegovanja hrvatske glazbenebaštine kapelnika splitske prvostolnice (Lukaèiæ, Cecchini,Pellizzari, Bajamonti) koja ide ukorak s europskomglazbenom kulturom, do djela današnjeg aktualnogkapelnika Maroviæa i drugih hrvatskih skladatelja.Katedralni zbor sv. Dujma imao je koncerte duhovne glazbeu svim gradovima Hrvatske, a od onih u inozemstvu izdvajase nastup u Rimu 20. listopada 1989., u prigodi 400.obljetnice crkve Sv. Jeronima, u kojoj je i sljedeæeg pjevaona sveèanoj misi koju je predvodio papa Ivan Pavao II.Godine 2001. zbor je održao dva važna nastupa izvan Splita.Prvi je nastup na 31. baroknim veèerima u Varaždinu 6. i 7listopada 2001., a drugi je imao u Rimu prigodom proslavestote obljetnice Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima15.,16. i 18. listopada 2001. Od 1989. godine zboromsplitske prvostolnice ravna kapelnik maestro don ŠimeMaroviæ, a kao orguljašica od 1983. godine djeluje maestras. Mirta Škopljanac-Maèina.

Predsjednik Mesiæ èestitao Božiæ predsjedniku HBKbiskupu Srakiæu i vjernicimaZagreb, 21.12.2007. (IKA) - Predsjednik RepublikeHrvatske Stjepan Mesiæ uputio je èestitku u povodu Božiæapredsjedniku Hrvatske biskupske konferencije ðakovaèkom isrijemskom biskupu Marinu Srakiæ te svim katolièkimvjernicima, priopæeno je iz Ureda predsjednika. "Kršæanskim vjernicima Božiæ je radosno nadahnuæe za štovjernije svjedoèanstvo života prema idealu što ga je svojimživotom postavio Isus Krist. Katolièka Crkva, nauèavajuæione duhovne i moralne vrijednosti koje je Krist kao"Radosnu vijest" unio u ljudsku povijest, daje nenadomjestivdoprinos promociji vrijednosti koje hrvatskom društvupomažu u ostvarivanju ideala opæega dobra, prije svegapravde, solidarnosti, brige za obitelj i mlade i postizanjepotrebnoga blagostanja za sve svoje graðane. Želim u ovojblagdanskoj prigodi istaknuti i doprinos što ga KatolièkaCrkva daje u zajednièkom naporu svih ljudi dobre volje da,èuvajuæi baštinu svoje duhovne i materijalne kulture,izgraðujemo temelje koji æe našoj Domovini zajamèiti razvoju zajedništvu s drugim zemljama i narodima EuropskeUnije. Dopustite mi na kraju da u ovoj blagdanskoj prigodiizrazim uvjerenje da æe i u novoj godini svekolika suradnjaizmeðu tijela državne vlasti i Katolièke Crkve bitinastavljena i poboljšana za dobro katolièkih vjernika i svihhrvatskih graðana. Vama, svim hrvatskim katolièkimbiskupima, sveæenicima, redovnicima i vjernicima uDomovini i iseljeništvu želim èestit Božiæ i obilje svakogadobra u novoj, 2008. godini", stoji u èestitki predsjednikaMesiæa.

Božiæna èestitka predsjednika Hrvatskog saboraBožiæne poruke o miru, ljubavi i zajedništvu nas uvijekpodsjeæaju i nanovo potièu da se zauzimamo za èovjeka injegovo dostojanstvo, za mir i dobro, za ljudsku toplinu isolidarnostZagreb, 21.12.2007. (IKA) – U povodu predstojeæihbožiænih blagdana, predsjednik Hrvatskog sabora VladimirŠeks uputio je božiænu èestitku graðanima RepublikeHrvatske u kojoj istièe: "Prema kršæanskoj tradiciji iobièajima kojima je hrvatski narod kroz stoljeæa èvrstoprivržen, vrijeme Božiæa proslavljamo u radosti i veselju,okruženi s obitelji i najbližima, osobito nadahnuti vjerom inadom u sretnije i uspješnije sutra. Božiæne poruke o miru,ljubavi i zajedništvu nas uvijek podsjeæaju i nanovo potièuda se zauzimamo za èovjeka i njegovo dostojanstvo, za mir idobro, za ljudsku toplinu i solidarnost. U vrijeme Božiæa,kada više no inaèe iskazujemo brigu za sve one kojima supomoæ i skrb prijeko potrebni, svjedoèimo uzajamnorazumijevanje i poštivanje. Odazivajuæi se porukama Božiæa,koje èine temelje kršæanskog nauka, dajemo svoj oboloèuvanju moralnih i etièkih vrijednosti, potièemo djelovanjesa željom da se pomogne drugome i zauzimamo se za miran,dostojanstven i sretan život svih graðana u našem društvu.Uz nadu da nadolazeæi Božiæ provedete u veselomblagdanskom raspoloženju, svim graðankama i graðanimaRepublike Hrvatske, u ime Hrvatskog sabora i svoje osobno,želim sretne i blagoslovljene božiæne blagdane". Predsjednik Hrvatskog sabora uputio je božiæne èestitkepredsjedniku Hrvatske biskupske konferencije ðakovaèkom isrijemskom biskupu Marinu Srakiæu, zagrebaèkomnadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniæu i apostolskomnunciju u Hrvatskoj nadbiskupu Franciscu Javieru Lozanu,priopæeno je iz Ureda predsjednika Hrvatskog sabora.

Domovinske vijestiika

1724. prosinca 2007. broj 52/2007

Predbožiæni susret nadbiskupa Prenðe i zadarskogžupanaZadarski nadbiskup zahvalio županu na osjetljivostiŽupanije za socijalne probleme graðana koja se potvrðuje iu suradnji s nadbiskupijskim CaritasomZadar, 21.12.2007. (IKA) - Božiæne susrete sa svjetovnimvlastima zadarski nadbiskup Ivan Prenða zakljuèio je u petak21. prosinca susretom sa zadarskim županom Ivom Grbiæemu pratnji dožupana u vijeænici Zadarske županije. Nadbiskupje bio u pratnji generalnog vikara zadarske nadbiskupijemons. Ivana Mustaæa. Uz izmjenu uobièajenih božiænihèestitki nadbiskup i župan su razmotrili dogaðaje tijekomprotekle godine, izvijestivši što se na privrednom,socijalnom i kulturnom podruèju uèinilo na podruèjužupanije, odnosno koji su dogaðaji obilježili ovogodišnjicrkveni hod u nadbiskupiji. Uz spomen zajednièkihprojekata, mons. Prenða je zahvalio županu na osjetljivostiŽupanije za socijalne probleme graðana koja se potvrðuje i usuradnji s nadbiskupijskim Caritasom. "Jednim dijelom iŽupanija doprinosi raznim programima koje provodimo uCaritasu: Puèku kuhinju, Prenoæište, Pro vitu", spomenuo jemons. Prenða. Sadašnji župan Ivo Grbiæ uskoro odlazi s te višegodišnjedužnosti i postaje saborski zastupnik u novom sazivuSabora. I župan i nadbiskup su izrazili uvjerenje da æe i ubuduænosti novi župan nastaviti svekoliku suradnju navelikom polju društvenog djelovanja koja je zajednièkaNadbiskupiji i Županiji. "Kao èovjek koji ima iskustvo uradu na pravnom podruèju i u organiziranju brojnihprojekata vjerujem da æete i u Hrvatskom saboru nastavitizalaganje za programe potrebne društvu. Želimo ostvaritizajednièki doprinos boljem životu na ovim prostorima. Kaošto je kardinal Josip Bozaniæ u svojoj božiænoj poruci rekao,u Hrvatskoj nitko ne smije biti gladan. Bilo bi žalosno da seu slobodi koja se toliko željela stvori takva disproporcijameðu stanovništvom. Društvo je ureðeno i razvijeno ukolikopostoji sklad izmeðu bogatih i siromašnih, a taj se skladoèituje u solidarnosti, pomoæi, meðusobnom razumijevanju inastojanju da siromašni budu zbrinuti", istaknuo je mons.Prenða u razgovoru sa zadarskim županom.

Božiæno primanje biskupa PuljiæaU biskupskom dvoru dubrovaèki biskup primio županicuMiru Buconiæ i gradonaèelnicu Dubravku ŠuicuDubrovnik, 21.12.2007. (IKA) - Dubrovaèki biskup ŽelimirPuljiæ priredio je 21. prosinca u biskupskom dvoru uDubrovniku božiæno primanje za èelnike županije i gradaDubrovnika, na èelu sa županicom Mirom Buconiæ igradonaèelnicom Dubravkom Šuica. U srdaènom iopuštenom blagdanskom razgovoru bilo je rijeèi o znaèenjubožiænog vremena koje odiše sadržajem konkretne vjeremeðu puèanstvom Grada koji rado sudjeluju i podržavajurazlièite humane inicijative. Veæ drugu godinu poglavarstvo grada Dubrovnika pokrenuloje inicijativu organiziranja zajednièkog božiænog domjenka ukojem sudjeluju najvažnija gradska i privatna poduzeæa, kojaæe prikupiti financijska sredstva za otvaranje Sigurne kuæe uDubrovniku s namjenom da kuæa bude Dom za žrtveobiteljskog nasilja. Ovom humanitarnom akcijom se želiprobuditi osjeæaj humane solidarnosti prema onima kojinemaju sigurni dom i mjesto gdje se može osjetiti i doživjetitoplina i ljubav vlastitog doma. Ovakvu akciju æe podržati isam dubrovaèki biskup, koji æe se odazvati na božiænidomjenak u nedjelju 23. prosinca u 12 sati u tvrðavi Revelin.

Adventsko-božiæni koncerti u varaždinskoj katedraliVaraždin, 21.12.2007. (IKA) - U posljednjem tjednudošašæa u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije uVaraždinu održano je više božiænih koncerata, meðu kojimase i ove godine izdvojio adventsko-božiæni koncert hrvatskihpuèkih pjesama u izvedbi Zbora mladih Varaždinskebiskupije i Varaždinskoga tamburaškog orkestra, održan upetak 21. prosinca. Nakon što je taj jedinstveni biskupijskizbor mladih u Hrvatskoj, u prosincu protekle godine usuradnji s Varaždinskim tamburaškim orkestrom održao nizod tri adventsko-božiæna koncerta hrvatskih puèkih pjesamau Èakovcu, Varaždinu i Grazu, ponukan uspjehomprošlogodišnje turneje odluèio je nastaviti projekt i ovegodine. Ovogodišnju turneju zbor je s orkestrom zapoèeo uSubotici, gdje je u katedrali Sv. Terezije 15. prosinca održaoizvanredno posjeæen i uspješan koncert. Po drugi put zbor jezajedno s orkestrom nastupio u utorak 18. prosinca u župnojcrkvi Sv. Nikole biskupa u Èakovcu, s obzirom da dioèlanova potjeèe iz èakoveèke molitvene zajednice mladih"Totus tuus", èiji su nastupi zajedno s Katedralnim zborommladih iz Varaždina prije dvije godine iznjedrili osnivanjeBiskupijskog zbora mladih. Svoju ovogodišnju turneju zborje zakljuèio u prepunoj varaždinskoj katedrali, gdje sepublici predstavio s nacionalnim blagom puèkih adventskih ibožiænih pjesama. Koncerti, održani pod pokroviteljstvomVaraždinske biskupije, te u organizaciji Koncertnog uredaVaraždin, ujedno su bili meditativno-duhovnog karaktera idobrodošla priprava za proslavu svetkovine Božiæa. Kao i na prethodnim koncertima, adventske je pjesme zbor,kojeg od osnutka vodi Ivan Malbašiæ, izveo samostalno uzpratnju Božice Tuðan na orguljama, dok je božiæne skladbeotpjevao uz pratnju Varaždinskog tamburaškog orkestra, kojivodi Zlatko Sokiæ. Pod ravnanjem Ivana Malbašiæa izvedenoje dvadesetak najpoznatijih i u puku najomiljenijihadventskih i božiænih narodnih popijevki iz svih krajevaHrvatske - Dalmacije, Meðimurja, Prigorja, Baranje…, tekrajeva gdje žive Hrvati, poput Gradišæa. Biskupijski zbormladih takoðer je otpjevao najstariju zapisanu hrvatskubožiænu pjesmu "O Duhu Svetomu", koja je tek nedavnopronaðena u Pjesmarici Atanazija Jurjeviæa iz 1635. godine.Na kraju je izvoðaèe i brojne nazoène posjetitelje koncertapozdravio varaždinski biskup Josip Mrzljak, koji je istaknuokako je koncert, za sve one koji su vjernici i išèekujusvetkovinu Isusova Roðenja, ponajprije bio duhovandoživljaj. Zahvalio je pjevaèima, sviraèima i njihovimvoditeljima i dirigentima na koncertnom dogaðaju koji suzajedno priredili kroz brojna uvježbavanja koja supridonijela izvanrednoj uspješnosti izvedbe omiljenih puèkihpopijevki. Zahvalio je mladim izvoðaèima što u Godinimladih, proglašenoj za Varaždinsku biskupiju, pridonosezajedništvu i pripremi za Susret hrvatske katolièke mladeži,kojem æe 26. i 27. travnja 2008. godine biti domaæin upravota mjesna Crkva. Kazao je kako njihov angažman svjedoèi otome da su ovaj kraj i biskupijski grad Varaždin mjestavjere, kulture i mladih. Svima je zaželio sretan Božiæ iblagoslovljenu Novu godinu. Dan ranije, u èetvrtak 20. prosinca, u varaždinskoj katedraliodržan je tradicionalni božiæni koncert desetak orguljaša ipjevaèa Glazbene škole u Varaždinu, koji su pripremile mr.Natalija Imbrišak i prof. Blanka Tkalèiæ-Breglec, profesoriceGlazbene škole. U srijedu 19. prosinca svoj tradicionalanadventsko-božiæni koncert u katedrali su održali Mješovitipjevaèki zbor i Tamburaški orkestar Obrtnièkog glazbenogdruštva Varaždin. Zborom je ravnala prof. Dada Ruža, aorkestrom Damir Mumlek, dok je na orguljama izvedbuhrvatskih puèkih crkvenih popijevki iz Meðimurja pratilaBožica Tuðan.

Domovinske vijesti ika

18 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Èestitka predsjednika HBK biskupa Srakiæapredsjedniku RH MesiæuZagreb, 21.12.2007. (IKA) - Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije ðakovaèki i srijemski biskup MarinSrakiæ uputio je 21. prosinca predsjedniku RepublikeHrvatske Stjepanu Mesiæu božiænu i novogodišnju èestitku,priopæio je Tiskovni ured HBK. Tekst èestitke prenosimo ucijelosti. "Uranjamo u veliko otajstvo Božiæa. Božji Sin 'radi nas ljudii radi našega spasenja siðe s nebesa', uze našu ljudsku narav isvojim božanstvom prože sav naš ljudski život. 'Rijeètijelom postala' (usp. Iv 1,14) snažno objavi svetost,uzvišenost i ljepotu te nepovredivost i cilj svakoga ljudskogaživota. Taj je život neprocjenjiv i neponovljiv Božji dar,pogodno i jedinstveno vrijeme u kojem ostvarujemo Božjiplan o nama. Zato ne postoji ništa što bi moglo suziti granicenepovredivosti ljudskoga života. Kolika li je onda èast iodgovornost onih koje Gospodin poziva da budu suradnici ustvaranju i èuvanju novoga života?! I kolika li je èast iodgovornost predsjednika Republike u promicanju života uvlastitoj domovini?! Krist je nekima vratio tjelesni život, a o životu je èesto igovorio. Rekao je: 'Ja doðoh da imaju život, u izobilju da gaimaju' (Iv 10,10). Osnovna svrha Kristova dolaska na svijetjest davati ljudima život, ali ne prije svega tjelesni život,nego onaj božanski po kojemu postajemo djeca Božja. Rodiose, živio, trpio, umro i uskrsnuo da bi njegovo otajstvoproželo sve ljude, štoviše èitav materijalni svijet – dok svi neprispijemo 'do èovjeka savršena, do mjere uzrasta punineKristove' (usp. Ef 4,13). O blagdanu Isusova roðenjarazmišljamo i o tom drugom životu. Ne samo darazmatramo, nego ga po milosti njegova roðenja i snažimo. Poštovani gospodine Predsjednièe, dok nastojite promicatikulturu života u razlièitim dimenzijama našega društva inaše zemlje, želim Vam, u ime svih biskupa, sveæenika,redovnika i redovnica, i svih vjernika Katolièke Crkve te usvoje osobno ime, sretan Božiæ i blagoslovljenu 2008.godinu moleæi da Vam srce trajno bude ispunjeno životnomradošæu i da Vas Betlehemsko Dijete krijepi milosnimdarovima svoga života u svim Vašim državnièkim obvezamai poslovima", stoji u èestitki predsjednika HBK biskupaMarina Srakiæa predsjedniku RH Stjepanu Mesiæu.

Božiæne èestitke premijera SanaderaZagreb, 21.12.2007. (IKA) - Predsjednik hrvatske Vlade IvoSanader istaknuo je u božiænoj èestitki Hrvaticama iHrvatima u domovini i diljem svijeta te svim hrvatskimgraðanima koji slave Božiæ kako taj blagdan uvijek donosisnažnu poruku mira, ljubavi i zajedništva. BlagdanomBožiæa velièamo neprocjenjivo znaèenje vjere i ljudskihvrijednosti. S ponosom i radošæu možemo ustvrditi da jeprotekla godina bila još jedna godina napretka našeDomovine. Ustrajno i zajedno, još smo više približiliHrvatsku ostvarenju naših najvažnijih ciljeva. Uèinili smoHrvatsku još boljom zemljom, još je bliže priklonivši podzajednièki europski krov. U vremenu koje je pred nama,nastavit æemo na istom putu, jednako ustrajno i u slozi, takoda napredak naše zemlje bude prožet osjeæajima za svakogèovjeka, istaknuo je dr. Sanader. Premijer je uputio božiæne èestitke i predsjedniku Hrvatskebiskupske konferencije ðakovaèkom i srijemskom biskupuMarinu Srakiæu i zagrebaèkom nadbiskupu kardinalu JosipuBozaniæu.

Božiæni susret nadbiskupa Prenðe s novinarimaZadar, 21.12.2007. (IKA) - Tradicionalni božiæni susretzadarskog nadbiskupa Ivana Prenðe s medijskimdjelatnicima, kojom prilikom je uprilièeno i snimanjenadbiskupove božiæne èestitke za elektronske medije,održano je u petak 21. prosinca u dvorani Nadbiskupskogsjemeništa Zmajeviæ u Zadru. "Želim vam zahvaliti zasuradnju. Ne mogu se potužiti na ambijent medija uzadarskoj sredini u kojoj vlada dobar duh i uopæe u našimsuradnièkim odnosima. To je jamstvo da možemo uvijekrazgovarati i o najozbiljnijim pojavama i problemima.Uvijek æete naæi u meni sugovornika, ako budete trebali.Zato jer vas poštujem i smatram da vršite svoje dužnostidobro i da se trudite prenositi istinu o onome što se zbiva udruštvu, što život èini životom", poruèio je mons. Prenðanovinarima, imajuæi razumijevanje za to da su i ove godineimali puno posla, teških i dobrih dana, razlièitih zadataka iuspjeha. Nadbiskup ih je upoznao i s narodnom mudrošæuživota koja glasi: "Èašu meda još niko ne popi, da je èašomžuèi ne zagorèi. Èaša žuèi ište èašu meda, pomiješano,najslaðe se pije". Mons. Prenða pozvao ih je na hrabrost,pozvao da se ne boje teškoæa koje su ponekad zalog i uloguspjeha u onome što se èini. "Govorim vam to jer se i jabavim specifiènim poslom, blizim vašem. I ja drugimaprenosim vijest. Vi vijesti koje izaziva život, a ja vijesti kojeje nebo 'isprovociralo', koje je Bog htio donijeti na svijet iobjaviti ih svijetu. Moj je zadatak da te vijesti pokušamounijeti u sve ljudske nizine, kako kaže pjesam, "Slava Boguna visini, a na zemlji mir ljudima". U te nizine ulaze Božjenovosti, vijesti. To je navještaj Evanðelja i zadatak Crkve",rekao je mons. Prenða, poželjevši medijskim djelatnicimapuno radosti i mira što Božiæ u sebi i jest. Poželio im jenapredak u novoj godini, da budu uspješni novinari i da imrad bude siguran. "Postoje razlièiti modaliteti u poslu. Ako jenetko zaposlen honorarno, želim mu da dobije stalan posao iuðe u svijet medija s punom odgovornošæu. Jedno je bitistabilni novinar, a drugo povremeni suradnik", rekao jemons. Prenða, poželjevši i obiteljima medijskih djelatnikakoje osjeæaju užurbanost i napore medijskog rada svojihèlanova puno dobra u nadolazeæoj godini. "Anðeli su biliprvi novinari, izvjestitelji Radosne vijesti. Primili su zadatak,najavu o kojem dogaðaju izvijestiti, te su obavijestili svijet otome. Anðeo znaèi vjesnik, vi ste vjesnici", rekao je mons.Prenða medijskim djelatnicima, tom mišlju izazvavširazdragane reakcije novinara i upoznavši ih s èinjenicom okojoj inaèe nisu razmišljali, a sad im je dodatni poticaj da idalje odgovorno obavljaju svoj posao.

Božiæni program slavonskobrodskih gimnazijalacaSlavonski Brod, 21.12.2007. (IKA) - Uèenici Klasiènegimnazije "Fra Marijan Lanosoviæ" iz Slavonskog Broda iove su godine svojim roditeljima profesorima i prijateljimapripremili tradicionalni božiæni program. Profesionalnimnastupom 21. prosinca u prepunoj dvorani glazbene škole"Ivan Zajc", pokazali su svoje umijeæe u pjevanju i glumi.Nekoliko je uèenika izvelo recitale u duhu Božiæa nahrvatskom i više inozemnih jezika. Tamburaški orkestar podvodstvom prof. Damira Butkoviæa i zbor gimnazije podvodstvom Hrvoja Špicera zajednièkim su nastupom doèaraliugoðaj Božiæa. Vrhunac veèeri bila je predstava BBB,odnosno "Big brother Božiæ", za koju su uèenici saminapisali scenarij, a pripremali su ih njihove profesoriceAntonija Bitunjac i Silvana Eriz. Pozdravnu rijeè uputio jena kraju ravnatelj gimnazije fra Mijo Hrman, zaželjevšisvima radostan Božiæ i sretnu Novu godinu.

Domovinske vijestiika

1924. prosinca 2007. broj 52/2007

Èestitka predsjednika HBK biskupa Srakiæapredsjedniku Hrvatskoga saboraZagreb, 22.12.2007. (IKA) - Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije ðakovaèki i srijemski biskup MarinSrakiæ uputio je predsjedniku Hrvatskoga sabora VladimiruŠeksu božiænu i novogodišnju èestitku, priopæio je TiskovniUred HBK. Tekst èestitke prenosimo u cijelosti. Ovih svetih dana slušamo božiænu poruku: "Javljam vamveliku radost!" Otajstvo Božiæa poziva nas na radost, tajhiman duše, blagdanski izraz njezine vedrine, staloženiugoðaj, na radost smirenu ne buènu, iskrenu ne namještenu,jednostavnu kojoj nisu potrebne velike stvari. Poziva nas naradost koja je titraj duše i pokret duha. Poziva nas na radostnovoga života i darivanja, radost vjernosti vlastitim idealimakoji ispunjaju nutrinu naše duše, radost koja je spremna nažrtvu, ta "Tko sije u suzama, žanje u pjesmi". Na radost kojakroz vatru kušnje nosi vedrinu srca i oplemenjuje bližnjega.Poziva nas na kršæansku radost, taj plod Duha isvjedoèanstvo blizine Boga koji spašava. Zato se Marijaraduje, Ivan igra od radosti, a Zaharija progovara! Gospodine Predsjednièe Hrvatskoga sabora, uime svihbiskupa, sveæenika, redovnika i redovnica i svih vjernikaKatolièke Crkve te u svoje osobno ime, Vama osobno iVašoj èasnoj ustanovi koja je po svojoj naravi pozvananašem narodu ulijevati radost i vedrinu želim sretan Božiæ iblagoslovljenu 2008. godinu, moleæi da Vam srce trajnobude ispunjeno onom životnom radošæu koju je svojimroðenjem zajamèio Krist Gospodin!

Èestitka predsjednika HBK biskupa Srakiæapredsjedniku Vlade RHZagreb, 22.12.2007. (IKA) - Predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije ðakovaèki i srijemski biskup MarinSrakiæ uputio je predsjedniku hrvatske Vlade Ivi Sanaderubožiænu i novogodišnju èestitku, priopæio je Tiskovni UredHBK. Tekst èestitke prenosimo u cijelosti. I ove godine o Božiæu odjekuje poruka s betlehemskihpoljana: "Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobrevolje!" Slavimo blagdan roðenja Sina Božjega, blagdanBoga ali i èovjeka i to èovjeka stvorenog po mjeri Božjoj,èovjeka stvorenog za ljubav koja donosi plod, tj. mir. Božiænam otkriva "smisao èovjeka". "Da bismo spoznali èovjeka,pravoga èovjeka, treba poznavati Boga", rekao je papa PavaoVI. Iako smo u nedavnoj prošlosti doživjeli strahote upravood èovjeka, blagdan Božiæa nas uvjerava da nisu prošlavremena pravog èovjeka sposobnog u ljubavi i pravdi,slobodi i miru izgraðivati bolji svijet. Otkako je èudesnazvijezda obasjala èedan stan novoroðenog Spasitelja,Bogoèovjek, Krist ušao je u ljudsku povijest kao osoba kojajamèi da èežnja dubina ljudskog srca za mirom nije pustatlapnja. Zato je prigodom njegova roðenja naviješteno: "I nazemlji mir ljudima dobre volje". Taj navještaj opravdava idaje smisao našim èestitkama. Zato: U ime Hrvatskebiskupske konferencije, biskupa i sveæenika, redovnika iredovnica i svih vjernika te u svoje ime, Vama, gospodinepredsjednièe Vlade Republike Hrvatske, i svim Vašimsuradnicima èestitam sretan Božiæ i želim uspješnu iblagoslovljenu 2008. godinu.

.

Božiæno èestitanje redovnica nadbiskupu BarišiæuSplit, 22.12.2007. (IKA) - U Nadbiskupskom ordinarijatu uSplitu uprilièena je 22. prosinca božiæna èestitka splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišiæa i predstavnicaredovnièkih zajednica u Splitu. Uime Družbe Kæeri Božjeljubavi i predstavnica redovnièkih zajednica nadbiskupu jeèestitala s. Danica Sanader. "Hvala predobrom Bogu Ocukoji nam daje još jednu priliku da prosvijetljeni NjegovimDuhom zagrabimo koliko je moguæe dublje u tajnuponiženja svemoænog Boga koji postaje maleno, nemoænoDijete roðeno u krajnjem siromaštvu, da bismo tako uvidjelisvu besmislenost jurnjave za titulama, nagradama, slavom ibogaæenjem mnogim nepotrebnim stvarima koje nas guše iprijeèe pogled prema bitnome u životu. Svjesne da smo svi uneprestanoj opasnosti da nas zavede duh ovoga svijeta,molimo dobrog Boga da nas po svojoj Rijeèi Isusu Kristu,novoroðenom Kralju, oèuva od toga zla", kazala je s.Danica, zakljuèivši: "Oèe nadbiskupe, mi redovnice Splitsko-makarske nadbiskupije, èestitamo Vam Isusov roðendan iželimo i molimo da Vam nikad ne ponestane snage,hrabrosti, pronicavosti, mudrosti, poniznosti i odluènosti upredvoðenju šarolikog mnoštva vjernika prema vjeènojDomovini na nebesima. Zvijezda vodilja bila Vam "Rijeè,tijelom postala. Na dobro Vam došlo poroðenje Isusovo!Obilje mira i dobrog zdravlja u Novoj 2008. godini!" Potomje uime redovnica nadbiskupu Barišiæu i umirovljenomnadbiskupu Anti Juriæu uruèila božiæni dar. Zahvalivši na èestitkama i daru, nadbiskup Barišiæ kazao jekako nam stalno nedostaje vremena, kako smo ovih dana "uneprekidnoj trci za svaèim, a moramo se zaustaviti da bismokrenuli i primili ono važno, ne individualno negozajednièki". U tom je svjetlu upozorio na površnostshvaæanja otajstva Božiæa. "Možemo ispunjavati zadatke, apreskoèiti ono bitno te slavlje Božiæa pretvoriti ukomemoraciju, spomen ili obilježavanje godišnjice. Božiæ jeslavlje roðendana u obitelji, a Gospodin je onaj koji dolazida bi stalno bio s nama, Emanuel – živi Bog s nama", kazaoje nadbiskup te istaknuo: Danas kada se pomalozloupotrebljava i komercijalizira ovo adventsko i božiænovrijeme, pozvani smo biti još uvjerljiviji božiæni svjedoci,navjestitelji Božje radosne vijesti i svjedoci njegove ljubavi.Dok trgovine imaju svoju logiku i horizonte pitamo se što jeBožja logika i gdje se nalaze njegovi horizonti? Božjihorizonti su u našim rukama i nogama. Želi se i po nama"utjelovljivati" i biti prisutan u svijetu, u svijetu koji jeobilježen njegovom ljubavlju. Ne zaboravimo, nikada, da jeprije on nas ljubio, pa tek ispunjeni i obilježeni tom ljubavljumožemo mi ljubiti druge. Poznavajuæi svesrdnu zauzetostredovnica u pastoralu Crkve nadbiskup je dodao: "Vi ste'produžena ruka' Božiæa, one koje iz betlehemskoga vrtapronose poruku Božje ljubavi na polja ovoga svijeta. Zatoste ljubav i nagrada za druge". Èestitajuæi im Božiæ,nadbiskup je redovnice ohrabrio da ostanu ponosne na svojpoziv, karizmu i poslanje te ih potaknuo na radost uzajedništvu. Potom je nadbiskup redovnièkim zajednicamadarovao knjigu "Isus iz Nazareta" pape Benedikta XVI., asvakoj je redovnici darovao knjigu "Sveæenik i žrtva. DonRadovan Jerkoviæ" Fabijana Veraje. Èestitanje, kojemu jenazoèio i pastoralni vikar mons. Drago Šimundža,nastavljeno je uz razgovor i prigodni domjenak.

.

Domovinske vijesti ika

20 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Akcija "Za 1000 radosti" za obitelj Kijanica iz KrndijePunitovci 22.12.2007. (IKA/BTU) – Zahvaljujuæinacionalnoj akciji Hrvatskog Caritasa "Za 1000 radosti"obitelj Kijanica iz Krndije, filijali župe Punitovci uÐakovaèkoj i Srijemskoj biskupiji, u ovo je predbožiænovrijeme uselila u novu kuæu. Naime, obitelji Kijanica, kojuèine samohrana majka Božana, èetverogodišnji sin Ðurica,Božanin brat Dario, osoba s invaliditetom, i njihova majka,odnosno baka Katica, izgorjela je kuæa u požaru 25. na 26.studenoga. Kuæa je bila je u državnom vlasništvu s kojim jeraspolagala Opæina Punitovci. Obitelj je nakon požaraprivremeno bila smještena kod roðaka, a nedugo zatimOpæina im je s naèelnikom Mirkom Vavra na korištenje daladrugu kuæu. S obzirom da je kuæa graðena prije osamdesetakgodina, zahtijevala je sanaciju. Sredstva za ureðenje sadabivšega zemljanog poda te za novu kuhinju osigurala jeOsjeèko-baranjska županija. Opæina Punitovci pobrinula seza drva za ogrjev i organizirala sumještane koji u suradnji sažupljanima i domaæim župnikom Ðuricom Pardon,prikupljaju sredstva za kupnju hrane. Kupljen je i dionamještaja dok æe se sredstvima Hrvatskoga Caritasa kupitipeæ, dva kreveta i još drva za ogrjev. Poduzetnici iz okolice ižupljani susjedne župe kupili su perilicu za rublje, hladnjak,štednjak, posuðe i ostale stvari za domaæinstvo. CaritasBiskupije Ðakovo, prema rijeèima v.d. ravnatelja vlè. IviceRebiæa, pobrinut æe se za posteljinu, prekrivaèe, još 2kreveta, odjeæu i boju za zidove.

Osnivaèka skupština Udruge bivših uèenika Klasiènegimnazije "Fra Marijan Lanosoviæ"Slavonski Brod, 22.12.2007. (IKA) - Osnivaèka skupštinaUdruge bivših uèenika Klasiène gimnazije "Fra MarijanLanosoviæ" održana je 22. prosinca u prostorijama tegimnazije u Slavonskom Brodu. Potaknut primjerom nekihkatolièkih škola, zaèetnik osnivanja te udruge je fra LukaSlijepèeviæ, pedagog te gimnazije, jedine katolièke škole uSlavonskom Brodu. Od devet generacija u kojoj jematuriralo 564 uèenika u udrugu se prijavilo njih 281, anazoèni su bili gotovo svi. Nakon zajednièke molitvepozdravne je rijeèi uputio ravnatelj gimnazije fra MijoHrman. U nemoguænosti dolaska pismo potpore i blagoslovanovoj udruzi poslao je ðakovaèki i srijemski biskup dr.Marin Srakiæ, predsjednik HBK. Provincijal franjevaèkeprovincije Sv. Æirila i Metoda fra Željko Železnjak iskazaoje svoju radost zbog osnivanja udruge te izmeðu ostalogarekao: "U ovoj ste gimnaziji uz ostali nauk nauèili da postojii Božji nauk koji nikada ne prestaje. Nadam se da ste u tomnauku uspješni kao što ste bili uspješni uèenici. Kroz ovuudrugu moæi æete uèiniti puno više plemenitog i dobrog. Nevodite se samo oèekivanjem udruge, nego i Božjimoèekivanjima u vašem životu. Budite podrška jedni drugimada biste bili primjer buduæim generacijama vaše škole, a ivašim profesorima. Molit æu za vas da vas Duh Svetinadahnjuje da dobre i plemenite odluke provodite u svomživotu". Veliki pljesak dobio je fra Domagoj Šimunoviæ,prvi ravnatelj te gimnazije, koji je meðu uèenicima bioposebno omiljen. Inicijator udruge fra Luka predstavio jeBilten udruge i novi grb škole, èije je geslo "Fides - Caritas -Patria". Istaknuo je kako kroz udrugu žele poticati, okupljatii povezivati bivše uèenike te škole. Svaki susretoplemenjuje, i raduje èovjeka, istaknuo je fra Luka, i dodaokako im je želja da se bivši uèenici kao i njihovi profesoribarem jednom godišnje svi zajedno susretnu. Slijedila je izborna skupština udruge, a nakon nje druženjeuz zajednièki domjenak.

Biskup Škvorèeviæ pohodio staraèki dom u VelikojVelika, 22.12.2007. (IKA) - Kao prijašnjih godina tako je ipred ovogodišnju svetkovinu Božiæa požeški biskup dr.Antun Škvorèeviæ pohodio Staraèki dom u Velikoj i zanjegove korisnike 22. prosinca slavio misu. U koncelebracijisu bili velièki župnik Josip Klariæ i kancelar Ivica Žuljeviæ.Uime djelatnika i korisnika Doma pozdravnu rijeè biskupuizrekla je Dragica Dvoraèek, istaknuvši da je njihovaustanova na svoj naèin molitvena zajednica, koja svojimtrajnim molitvama prati život Požeške biskupije i njezinabiskupa. Biskup je zahvalio za molitve i žrtve koje korisniciDoma prikazuju za Požešku biskupiju, osobito što su se nataj naèin pridružili proslavi Drugoga biskupijskogeuharistijskog kongresa o njezinoj desetoj obljetnici.Istaknuo je da im u njihovoj slabosti i bolesti ima tko doæi,Isus Krist, koji je i za njih postao èovjekom i želi ih obogatitisvojom ljubavlju. U homiliji se biskup osvrnuo naSamuelovo roðenje, koje je majka izmolila i za njegazahvaljivala te na Marijinoj zahvalnoj molitvu "Velièa",kojom Boga slavi što je po njoj malenoj izveo velika djela.Biskup je rekao starijima i bolesnima da su i oni takvimaleni u koje Bog želi uæi svojom ljubavlju te ih po njojroditi na puni život. Potaknuo ih je da mu i ovog Božiæaotvore svoje živote, povjere nemoæi i bolesti te da ispunjeninadom budu dionici prave duhovne radosti. Èestitao jesvetkovinu Isusova roðenja svim djelatnicima i korisnicimate ustanove i preporuèio u njihove molitve bogoslovePožeške biskupije meðu kojima jedni ovih dana primajuslužbu akolita, a drugi ðakonat.

Sjeæanje na dr. Ivana ŠreteraZagreb, 22.12.2007. (IKA) - U povodu 56. obljetniceroðenja dr. Ivana Šretera misu u zagrebaèkoj katedralipredvodio je 22. prosinca generalni tajnik HBK VjekoslavHuzjak u koncelebraciji s preè. Stjepanom Veèkoviæem imons. Jurjem Bateljom. Mons. Huzjak istaknuo je kako jeznakovito da se misa za pokojnog dr. Šretera održava upravou katedrali koja nosi spomen na velikoga sveca i muèenikabl. Alojzija Stepinca. Muèeništvo je sadržaj naše vjere, itradicija hrvatskoga naroda stoga i svjedoèanstvo života ižrtve dr. Ivana Šretera, kršæanina, domoljuba i mirotvorcakoji je podnio muèenièku smrt, može biti nadahnjujuæi uzorsadašnjim i buduæim naraštajima, istaknuo je Huzjak. Na kraju mise uime Zaklade "Dr. Ivan Šreter" koja seukljuèila u obilježavanje obljetnice, lik i djelo Ivana Šreterapredstavio je zakladnièar Damir Foretiæ. Podsjetio je kako jeu knjizi "Dr. Šreter – svjedoèanstva" don Živko Kustiæ ovogistaknutog intelektualca nazvao "pakraèkim muèenikom" irekao: "Vrijedi mu se diviti što je do kraja ostao i još višepostao moralna vertikala prepoznatljiva hrvatskogkatolièkog èovjekoljublja. Takvima se treba diviti, njima seponositi i spomenike im podizati. Oni ne postaju promišljenizloèinci, radije su janjci koje se vodi na klanje. Ali pobjedaim je na dugi rok osigurana". U istoj knjizi, prof. dr.Tomislav Ivanèiæ, koji je Ivana ispovjedio mjesec dana prijesmrti, istièe: "On je u sebi nosio duboko poštovanje i iskrenuvjeru u Boga. Pred Bogom je bio èovjek odgovornosti, nesamo za sebe, nego i za svoj narod". Foretiæ je potom ukratkim crtama oslikao životni put dr. Šretera roðenog 22.prosinca 1951. godine u Pakracu. Školovao se u Pakracu iLipiku, a diplomirao i specijalizirao fizijatriju naMedicinskom fakultetu u Zagrebu. U vremenu presudnom zaosnivanje samostalne hrvatske države, postao jepredsjednikom HDZ-a opæine Pakrac i predsjednikomRegionalnog kriznog štaba za Zapadnu Slavoniju. Na timdužnostima djelovao je kao izrazito miroljubiva osoba,

Domovinske vijestiika

2124. prosinca 2007. broj 52/2007

uvijek spreman na dijalog i kompromisna rješenja, radioèuvanja mirnog suživota svih nacionalnih skupina u tomekraju. Dana 18. kolovoza 1991. oteli su ga pobunjeni Srbi uKukunjevcu, te je najvjerojatnije odveden u logor Buèje.Prema oèevicima bio je teško muèen. Posljednji put viðen ježiv 29. kolovoza 1991. godine. Doktor Šreter je bio iznimnaosobnost, imao je veliku odgovornost u teškim vremenima ina nju je, kao èovjek i kršæanin, u potpunosti odgovorio. Zakladu "Dr. Ivan Šreter" utemeljili su njegovi prijatelji,kolege i obitelj krajem 2002. godine u Zagrebu, na pedesetuobljetnicu njegova roðenja. Svrha Zaklade je rasvjetljavanjei obilježavanje njegova života, djela i muèeništva tepromicanje pravde u suživotu s bližnjima, onako kako je onživio i svojim životom posvjedoèio. Zaklada nastavljaistraživanja radi pronalaženja njegovih posmrtnih ostataka ipokopa u obiteljsku grobnicu u Pakracu, kako je on želio. Uzistaknutu apolitiènost, Zaklada je otvorena svim ljudimadobre volje koji istièu vrijednost ljudskog života i želepromicati opæe dobro nadahnuti primjerom dr. Šretera.Zaklada je objavila knjigu "Dr. Ivan Šreter – Svjedoèanstva"s 38 svjedoèanstava osoba koje su poznavale dr. Šretera.Zaklada suraðuje i s èasopisom za kulturu hrvatskogaknjiževnoga jezika, koji provodi natjeèaj za najbolju novuhrvatsku rijeè. Nagrada je nazvana Dr. Ivan Šreter, u skladus vrijednostima za koje se zalagao. On je, naime, bio ikazneno osuðen zbog svoje ljubavi za hrvatski jezik.

Biskup Mrzljak u Šenkovcu blagoslovio crkvene vitraje ižupnu kuæuŠenkovec, 23.12.2007. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak blagoslovio je nakon misnog slavlja, koje je na IV.nedjelju došašæa, 23. prosinca, predvodio u župnoj crkvi Sv.Jelene Križarice u izgradnji u Šenkovcu, nove vitraje u crkvite obnovljenu župnu kuæu pokraj crkve. Uzdužni polukružnivitraj u svetištu, koji prikazuje simbole euharistije: Isusa kaoJaganjca Božjeg, kalež, hostiju, pšenicu i kruh, te velikipravokutni boèni vitraj prema zvoniku koji se sastoji od 15manjih, a prikazuje otajstva Žalosne, Radosne i Slavnekrunice, raðeni su u protekle dvije godine. Vitraje je, kao inekoliko ranijih, izradio akademski kipar Mihael Štebih izÈakovca, predsjednik udruge Zrinska garda Èakovec, èiji supripadnici povijesne postrojbe takoðer uzvelièali slavlje.Nakon mise u tijeku koje su liturgijsko pjevanje predvodiližupni pjevaèki zbor i mladi župe, biskup Mrzljakblagoslovio je obnovljenu župnu kuæu, koja je ureðena uprijašnjem opæinskom sportskom domu, kojeg je kupilaVaraždinska biskupija za potrebe župe, nastale i utemeljene1999. godine podjelom velike èakoveèke župe sv. Nikole našest manjih. Nakon pozdrava župnog vijeænika dr. med. Stjepana Trojka,koji je uputio biskupu Mrzljaku u prigodi njegova drugogpohoda mladoj župi Šenkovec, domaæi župnik VladimirKolariæ kazao je kako teèe deveta godina od osnutka župe,podsjetivši da su najprije mise služene u mjesnoj kapeliciPresvetog Trojstva, zatim u dvoranama vrtiæa i sportskogdoma, da bi se prije pet godina poèela graditi nova župnacrkva u središtu Šenkovca, u kojoj se mise služe od 2004.godine. Podsjetio se i na podstanarske dane i dosadašnjiboravak u obližnjoj starijoj kuæi, koja je godinama služilakao privremena kuæa sa župnim stanom i uredom, kazavšikako je dobrotom Varaždinske biskupije i župljana župeŠenkovec na èelu sa župnim odborom obnovljena i ureðenazgrada nekadašnjeg sportskog doma da bi poslužila župnimpotrebama. Biskup Mrzljak istaknuo je kako župna kuæa nijesamo župnikov stan, nego je to kuæa i nadasve dom èitavežupe, u koju su svi èlanovi pozvani dolaziti na susret sa

sveæenikom. Kazavši kako su se okupili posljednje nedjeljedošašæa uoèi proslave svetkovine Roðenja Isusova, biskup jeistaknuo da je njihovo zajedništvo oko Isusova oltara znakda ne žele Božiæ proslaviti samo na vanjski naèin, nego dažele otvoriti dušu i srce kako bi prihvatili Isusovo roðenjekao veliko otajstvo svoje vjere u utjelovljenje Božje Rijeèikoja je prisutna u svakoj euharistiji. U homiliji je biskupMrzljak pozvao okupljene da Božja Rijeè postaneutjelovljena i u njihovim životima, kako bi životomsvjedoèili ono što ušima èuju, razumom shvaæaju i srcemprihvaæaju. Poruèio je kako biti kršæanin znaèi živjeti kaokršæanin te prihvatiti svoju vjeru kao stil svog života. Kazaoje kako je upravo zadaæa Crkve svjedoèiti Božju Rijeè,èuvati je, prenositi i trajno oživljavati, što ne znaèiprilagoðavati svakom vremenu i okolnostima života.Govoreæi o smislu došašæa, kazao je kako je to posebnovrijeme kada se pale svijeæe kako bi Isusovo svjetloosvijetlilo živote i srca vjernika, istaknuvši da se svjetlomože vidjeti samo ako se otvore oèi i srce za Isusa, kojidolazi u božiænoj noæi kako bi prosvijetlio život vjernika kojiga je pozvan prihvatiti i utjeloviti ga svjedoèanstvom svogaživota. Na kraju slavlja župnik Kolariæ podsjetio je na povijestobnove i ureðenja župne kuæe, kazavši kako je poèetkom ovegodine župni odbor odluèio da se prijašnji sportski domtemeljito preuredi, što je uèinjeno proteklih mjeseci, na èemuje zahvalio svim dobroèiniteljima i izvoðaèima radova.Projekt je djelo arhitekta Petra Stipišiæa koji je izradio iprojekt župne crkve. Župnik Kolariæ ujedno je zahvaliodonatorima novih vitraja. Istog dana u šenkoveèkoj crkviodržan je božiæni koncert, na kojem su nastupili tamburaškiorkestar i zbor Glazbene udruge Šenkovec i zbor osnovneškole.

Dubrovnik prikupio 900 kutija hrane za GlinuDubrovaèki biskup podržao akciju konkretnom gestomsolidarnosti, dostavivši kutije hraneDubrovnik, 23.12.2007. (IKA) - U organizaciji mladežiDubrovaèke biskupije je prikupljeno 900 kutija namirnica,koje su 23. prosinca velikim kamionom poslane žiteljimaGline. Akcija prikupljanja trajala je dva dana s jedinimciljem da se posvjedoèi blizina humanosti i bratstva premanajpotrebnijima, kojima se barem na trenutak u ovombožiænom ozraèju želi priuštiti radost darivanja. Dubrovaèkibiskup Želimir Puljiæ osobno je podržao akciju konkretnomgestom solidarnosti dostavivši kutije hrane. Organizatori oveprve humanitarne akcije su više nego zadovoljni odazivom isudjelovanjem vjernika Grada Dubrovnika u prikupljanjuosnovnih životnih potrepština. Nakon ove akcije biskup sepridružio božiænom humanitarnom domjenku koje jeorganiziralo gradsko poglavarstvo Dubrovnika na èelu sgradonaèelnicom Dubravkom Šuica, koja je izvijestilamnogobrojne Dubrovèane o prikupljenih milijun kuna kojiæe se uložiti u izgradnju Sigurne kuæe – Dom za žrtveobiteljskog nasilja. Na domjenku je istaknuto da suDubrovèani uvijek tijekom svoje višestoljetne povijesti bilisocijalno osjetljivi za najpotrebnije, te da se u novo vrijemeDubrovnik predstavlja Domovini i svijetu kao Grad vodenihsportova, koji je ovih dana dobio europsku prvakinju uplivanju Sanju Jovanoviæ s novim svjetskim rekordom, teMihovila Španju paraolimpijca, kojima je biskup prijeblagoslova pred svim nazoènima èestitao na svjetskomuspjehu.

Domovinske vijesti ika

22 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Kardinal Bozaniæ predvodio misu za albanske vjernike iblagoslovio kip bl. Majke TerezijeZagreb, 23.12.2007. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ predvodio je na èetvrtu nedjelju došašæa, 23.prosinca, u župnoj crkvi Sv. Petra u Zagrebu misno slavljeza vjernike albanske nacionalnosti, koji se u njoj redovitookupljaju na nedjeljnim misnim slavljima. U koncelebracijije bio albanski misionar u Zagrebu don Ndue Ballabani inadbiskupov tajnik vlè. Željko Faltak. Kardinala Bozaniæa iokupljene vjernike, te albanskog veleposlanika u HrvatskojPellumba Qazimija pozdravio je župnik mons. MatijaStepinac. Podsjetio je kako je u toj župi smještena Albanskakatolièka misija, osnovana 1991. godine, istaknuvši kako"živeæi kao braæa, možemo biti primjer drugima". Uimealbanskih vjernika, kardinala Bozaniæa pozdravio je GjonMirdita. Zahvalio je kardinalu što je kao duhovni pastirpohodio zajednicu u vrijeme došašæa, te uvelièao i èinpodizanja spomenika blaženoj Majci Tereziji u Zagrebu, upovodu 10. obljetnice njene smrti. Podsjetio, je da se pohodpodudara i 35. obljetnicom služenja mise na albanskomjeziku u Zagrebu. U Vašem današnjem pohodu, miprepoznajemo onu istu ljubav i brigu, koju smo tijekom svihprethodnih desetljeæa prepoznavali ne samo u Vašimprethodnicima, nego i u sveukupnom hrvatskom narodu.Tijekom svih ovih godina, trudili smo se opravdati osnutakAlbanske katolièke misije. Naša su nastojanja uvijek bilausmjerena oèuvanju vjerskog, nacionalnog i kulturnogidentiteta, podsjetio je Mirdita, te završio pozdrav rijeèima:"Uzoriti, mi æemo se kao manjina koja se uvijek nastojalaintegrirati, ali ne i asimilirati i nadalje uzdati u Vašupastirsku brigu i zaštitu. Ovaj pohod daje nam snagu dabudemo vjerni Kristu, Katolièkoj Crkvi i Vama". Kardinal Bozaniæ na poèetku propovijedi istaknuo je kako udošašæu govorimo o Božjem dolasku, vremenu u kojem Bogdolazi ususret èovjeku. To govori i o velièini i važnostièovjeka za Boga. To govori i o Božjoj ljubavi i njegovojnaklonosti prema èovjeku. Kardinal je napomenuo da èovjekviše puta upadne u napast da dokazuje sebi i drugima kakose može bez Boga. Kad èovjek živi kao da Boga nema,oslobaða sebi put da radi protiv èovjeka. To najbolje govorekomunistièki režimi koji su na brutalan naèin pokazali kakoèovjek može u ime èovjeka raditi protiv èovjeka. Kad èovjekživi kao da Boga nema, otvara put drugim "bogovima", kojièovjeka stavljaju u službu materijalnih stvari, upozorio jekardinal Bozaniæ. Vrijeme neposredne priprave za Božiæ,one izvanjske, vidljivo je na ulicama, u kuæama, i u crkvama.No, prava priprava je ona koja se dogaða u srcima, u duši. Ikad se èovjek otvori Bogu, onda se na osobit naèin otvara ibratu èovjeku, jer tamo gdje dolazi Bog, tamo gdje je èovjekblizu Bogu, tamo je èovjek i blizu èovjeku. To je porukaBožiæa, istaknuo je kardinal. Potom se osvrnuo na samuAlbansku katolièku misiju. Istaknuo je, kako je želio slavitiovu misu pred Božiæ kako bi pokazao "da smo svi u istojKatolièkoj Crkvi, kako bi oèitovao svoju blizinu kao vašnadbiskup i kako bi vas potaknuo da budete još vjernijisvojoj Katolièkoj Crkvi". Znam da je kršæanstvo dubokousaðeno u albanskom narodu. Ostati vjeran Isusu, Crkvi,znaèi ostati vjeran svojim korijenima, svojim tradicijama,svojim obièajima, istaknuo je kardinal Bozaniæ, te na krajupropovijedi podsjetio kako Katolièka Crkva svoje vjernikeposebno poziva da poštuju nedjelju, da ju èuvaju za sebe,svoju obitelj, da nedjeljom dolaze na misu. Na kraju mise vjernici su kardinalu Bozaniæu darovali kruh,sliku Gospe od savjeta ili Skadarsku Gospu, portret MajkeTerezije, ogrlicu, prsten i knjige. Zahvaljujuæi na darovima,kardinal Bozaniæ istaknuo je kako u katolièkom svijetu svakinarod na poseban naèin slavi Majku Božju, koja je znak pod

kojim se vjernici katolici okupljaju, a gdje je Marija tu je putprema Isusu. Majka savjeta koja je vodila albanski narodkroz povijest, i danas je svjetlo i zvijezda koja pokazuje put,a bl. Majka Terezija na poseban naèin govori o vrijednostikršæanstva i katolièke vjere u sadašnjem svijetu. Nakon mise, ispred sjedišta Albanske katolièke misije uBaboniæevoj ulici, albanski misionar i voditelj misije donNdue Ballabani je otkrio, a potom kardinal Bozaniæblagoslovio kip bl. Majke Terezije s djetetom u naruèju.

Požega: Petorici bogoslova podijeljena služba akolitePožega, 23.12.2007. (IKA) - Na èetvrtu nedjelju došašæa,23. prosinca, požeški biskup dr. Antun Škvorèeviæ u tijekueuharistijskog slavlja u požeškoj katedrali podijelio je službuakolite bogoslovima Ivanu Certiæu iz župe Gornji Rajiæ,Augustinu Tašiæu iz župe Voæin, Josipu Franjiæu iz župe sv.Terezije Avilske u Požegi, Mariju Mazaniku iz župe Vetovoi Mirku Vlk iz župe Oriovac. U uvodnom dijelu slavlja biskup je napomenuo da ovaèetvrta nedjelja došašæa podsjeæa da je Bog za ostvarenjesvoga nauma tražio suradnike meðu ljudima. Danas su nampred oèima dvoje takvih vjernih suradnika, Marija i Josip.Svatko si od nas valja postaviti pitanje koliko danas Bog unama pronalazi svoje suradnike, ovdje u Hrvatskoj i uPožegi. Ova petorica bogoslova koji se spremaju zasveæeništvo, a koje postavljamo u službu akolita, danas prednama svjedoèe svoju spremnost suraðivati s Bogom nanjegovu djelu spasenja, poruèio je biskup. U propovijedi biskup je podsjetio na Isusov: "Evo me,dolazim vršiti volju Oèevu", ali i na Marijin suradnièki "Evome". Taj "Evo me" izreèen Bogu silno je uzbudljiv dogaðajne samo za one koji su ga izrekli nego za cijelu zemlju jertada Bog po njemu može ostvarivati svoje djelo. A hoæe liBog moæi u ovoj našoj Hrvatskoj zemlji ostvarivati svojdjelo i svoje naume o nama ljudima, ovisi, upozorio jebiskup, o tome ima li u ovoj zemlji ušiju i srca koje èujuBoga i odazivaju se na njegov poziv. Onaj tko prepozna tajBožji poziv i tko s njima suraðuje taj suraðuje na povijestikoja ima buduænost, svoj ishod i cilj, svoju konaènost.Ovogodišnji Božiæni blagdani, poruèuje biskup, izazov susvakome od nas da odluèimo hoæemo li ostati mali i sitnikoji vjeruju sebi samima i još nekim osobama ili æemovjerovati velikome Bogu koji u svome sinu Isusu Kristuzaorao je duboku brazdu ljubavi u povijesti èovjeèanstvakoja èovjeka vodi u spasenje. Petorica mladih ljudi iz naše biskupije u svom su srcu èuli iosjetili ono što je u njima pokrenuto po Duhu Svetom,osjetili su poziv Božji i krenuli putem sveæeništva. Zahvalnismo Bogu da postoje mladi ljudi koji su unatoè buci oko nasèuli Božji poziv, ali isto tako molimo da se naðe još višemladih ljudi u našoj Hrvatskoj, u našoj biskupiji u kojima æeodjekivati Božji zov i koji æe velikodušno i hrabroodgovarati: "Evo me", istaknuo je na kraju biskup, uz kojegasu koncelebrirali katedralni župnik Marko Pišoniæ, kancelarIvica Žuljeviæ i predstojnik Katehetskog ureda Mario Saniæ.

Domovinske vijestiika

2324. prosinca 2007. broj 52/2007

Crkva u Hrvata

Biskup Komarica u Austriji, Njemaèkoj i ItalijiBanja Luka, 16.12.2007. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskupdr. Franjo Komarica vratio se 16. prosinca s višednevnogaslužbenog putovanja po Europi. U austrijskom graduSalzburgu 10.i.11. prosinca sudjelovao je na meðunarodnojkonferenciji "Tolerancija i pomirenje", koju je podpokroviteljstvom beèkog nadbiskupa kardinala ChristophaSchönborna organizirala Meðunarodna organizacija zamigracije (IOM). Konferencija je željela posebno istaknuti"potrebu sprjeèavanja etnièkih i religioznih sukoba kojirezultiraju rijekama prisilnih seljenja ljudi i naroda". BiskupKomarica održao je uvodni referat "Vjera, humanost ipožrtvovnost u postkonfliktnim situacijama i u procesupomirenja". Organizator je biskupa Komaricu predstavio kao "izuzetnohrabrog i vjerodostojnog predstavnika Katolièke Crkve uperiodu prije izbijanja ratnih sukoba u njegovoj domovini, utijeku rata kao i u poslijeratnom periodu, koji se neumornozalagao i zalaže se za pomirenje meðu etnièkim skupinama ireligijama, dajuæi svima nama svijetao primjer zabuduænost". Na konferenciji su sudjelovali posebni uzvanici,ambasadori, èlanovi OESS-a i EU-a, austrijske Vlade kao ipredstavnici više meðunarodnih organizacija koje se baveproblemima selilaca. Biskup Komarica govorio je "uimemnogih pogaženih, obespravljenih ljudi u Bosni iHercegovini, kojima se mora vratiti pravo na vlastitodostojanstvo i na sva temeljna ljudska prava i slobode".Njegovo kritièko izlaganje izazvalo je mnoge kasnijegovornike da "zauzmu svoj stav i pokažu svoje lice", jesu li ikoliko su za "istinu, za pravdu, za pomirenje i zajednièkiživot razlièitih naroda ne samo u BiH nego u cijeloj Europi". Biskup Komarica zatim je boravio u Njemaèkoj. U Bavarskoj je 12. prosinca imao nekoliko susreta spredstavnicima Katolièke Crkve te s domaæim politièarimapredsjednikom Bavarskog parlamenta dr. Aloisom Glückomi ministricom za privredu, infrastrukturu, saobraæaj itehnologiju u bavarskoj Vladi Emiliom Müller. BiskupKomarica upoznao ih je s aktualnom situacijom u BiH,osobito s problemima s kojima se susreæu mnogi prognanicii izbjeglice koji se žele vratiti u rodni kraj. Predoèio im jekonkretne brojke zaprimljenih zahtjeva za povratak Hrvata.U 19 opæina RS postoji veæ odavno 2369 zahtjeva, a u 47opæina F BiH èak 3888 zahtjeva, s ukupno 231.050povratnika u oba entiteta. Zamolio je bavarsku Vladu da iona obnovi odreðeni broj kuæa i infrastrukture ljudimaželjnih povratka. Prikazao je i napore koje Crkva poduzimana socijalnom, zdravstvenom, prosvjetnom i odgojnomplanu. Biskupovi sugovornici zanimali su se što sve mjesnevlasti poduzimaju za graðane koji se žele vratiti i koliko onepomažu "hvalevrijednim pothvatima Crkve za oporavakcjelokupnog društva u zemlji". Obeæali su biskupu da æerazmotriti njegove konkretne molbe, a nisu iskljuèili islužbeni pohod njihove državne delegacije biskupu Komariciu Banju Luku u prvim mjesecima iduæe godine. Boraveæi zatim 14. i 15. prosinca u Rimu, biskup Komaricapohodio je više crkvenih institucija u kojima je vodiorazgovore o nekim aktualnim pitanjima koja se odnose naživot i djelovanje katolièke zajednice na podruèju njegovebiskupije. Naišao je na razumijevanje i potporu u naporimada se "isprave nepravde, pojaèa proces pomirenja, pomogneljudima u njihovim potrebama i pridonosi izgradnjupravedna mira u zemlji i cijeloj regiji".

Božiæni susret mladih u SarajevuKatolièki studenti s apostolskim nuncijemSarajevo, 19.12.2007. (IKA/KTA) - Povjerenstvo zapastoral sveuèilištaraca i Udruga katolièkih studenata"Emauss" organizirala je 19. prosinca božiæni susret mladihu Sarajevu. Susret je zapoèeo u bogoslovijskoj crkvi Sv.Æirila i Metoda pokornièkim slavljem i sakramentomispovijedi. Misno slavlje predvodio je apostolski nuncij uBiH nadbiskup Alessandro D'Errico, a na poèetku ga jepozdravio povjerenik za mlade Vrhbosanske nadbiskupijevlè. dr. Šimo Maršiæ. Istièuæi u propovijedi da je Božiæblagdan ne samo radosti, nego i mira, nuncij D'Errico jekazao: "Ovo mi se èini važna poruka koju osjeæamoaktualnom u konkretnom kontekstu Bosne i Hercegovine. Vipoznajete stanje bolje nego ja. Rat je završio prije 12 godinano još uvijek se nije uspjelo dovršiti zapoèeto djelo. Oèito jeda se ne možemo zadovoljiti èinjenicom da nema više rata.Mnogo je teže izgraditi mir: pravedan mir koji bi odgovoriooèekivanjima konstitutivnih naroda i svakoga njihova èlana.Mir koji bi osigurao društveni sklad, poštivanje dostojanstvaosoba, sigurnost i gospodarski razvitak. Vjerujem da æesamo tako biti moguæe zaustaviti egzodus prema prvomesvijetu – naroèito mladih – što danas vrlo zabrinjava, i zatošto barem u ovom èasu izgleda nepovratan". Odgovarajuæina pitanje, što se može uèiniti, nuncij je istaknuo: "Iznadsvega, èesto kažem da treba raèunati s mladima: jer vi stemanje obilježeni traumatiènim iskustvom rata; i jer ste vinada buduænosti ovoga društva. Stoga se trudim ponavljatida treba mladima osigurati prikladan odgoj i moguænostrada". Dodao je da "smo svi i svatko pozvani da uèinimosvoj dio, s ozbiljnom zauzetošæu i kršæanskomodgovornošæu" te biti nadahnuti Božjom logikom a ne onomljudskom; logikom Božiæa koji je Predsjednik Udrugekatolièkih studenata "Emaus" Alen Vidoviæ zahvalio jenunciju D'Erricu, a druženje je nastavljeno u Napretkovomklubu "Lira", gdje je nadbiskup D'Errico podijelio prigodnedarove i osobno blagoslovio svakog od nazoènih.

Božiæna poruka biskupa Ratka PeriæaMostar, 20.12.2007. (IKA/KTA) – "Katolièka nas vjera uèi,i Objavom i Predajom, da æe nam zemaljski život biti prazani završiti u praznu grobu ne prihvatimo li ponudu Božjepunine. Da nam se ne dogodi isprazan život, i da sve nezavrši u šupljini besmislene smrti, pobrinuo se sam Bog Otackoji nam je u ljubavi svojoj poslao Sina svogaJedinoroðenoga da postane èovjekom, jednim od nas, da onproðe put od prazne slame u špilji do pune slave u nebeskojdiki." Istièe to u svojoj božiænoj èestitki mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanskiRatko Periæ. Taj put je, napominje biskup, put trpljenja da se nauèimostrpljenju, put siromaštva da se bogatimo u Bogu, putprogona da poželimo pravu domovinu u nebu, putposlušnosti Božjoj volji da uvidimo kako se svojimzemaljskim i naravnim sredstvima ne možemo sami spasiti.Krist je došao "u liku maloga i miloga Djetešca, i to ne nadušecima kraljevskoga dvora, nego u jednostavnimjaslicama pastirskog obora; ne iz najpoznatije obiteljitadašnjega vremena, nego iz tada najneznatnije Djevice nasvijetu; došao je u liku sluge, brata, prijatelja, da nam kažekakvi bismo i mi trebali biti i da nam pomogne da takvidoista i budemo".

Crkva u Hrvata ika

24 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæna poruka banjoluèkog biskupa Franje KomariceBanja Luka, 20.12.2007. (IKA) – Banjoluèki biskup FranjoKomarica u svojoj božiænoj poruci, podsjeæajuæi na dogaðajKristova roðenja, meðu ostalim, istièe: "Svojimutjelovljenjem i roðenjem u oblièju nevinog Djetešca odsvoje djevièanske Majke Marije, Sin Božji je potvrdio pravosvakog èovjeka na njegovo rodno mjesto i domovinu.Potvrdio je i vrijednost majèinstva, vrijednost obitelji,vrijednost roðenja svakog zaèetog života, svakog djeteta.Potvrdio je Božji red stvaranja ljudskog roda". Takoðer,nastavlja biskup Komarica, svojim životom tijekom 30godina u obiteljskom okruženju Svete obitelji Isus Krist jeèovjeèanstvu dao do znanja da obitelj nije samo osnovnaæelija ljudskog života i ljudskog društva, nego je i kolijevka idom božanskog života na zemlji – života u vjeri, nadi iljubavi. Svaka je obitelj stoga u odreðenom smislu "sveta"obitelj, jer je ona mjesto nazoènosti trojstvenog Boga inajbolje vježbalište za krepost, za vrlinu ljubavi i premaBogu i prema bližnjemu, tj. prema èovjeku. "Tko želipoštivati Boga i obdržavati Božji red i plan s ljudskimrodom, taj æe se zalagati i za obitelj. Tko odbacuje Boga iželi rastoèiti i uništiti Božji red i plan, taj æe tražiti naèina darazori obitelj i ono najvrjednije u njoj: vjeru, ljubav i život",poruèuje banjoluèki biskup. Lakoumno shvaæanje ženidbekao institucije, propagiranje braène nevjernosti, sve èešæerastave, sve uèestalija moralna raskalašenost mladih,dramatièno opadanje nataliteta samo su neki od gorkihplodova otrovnog raka koji i u našoj sredini uništava brak,obitelj i buduænost naroda i zemlje, piše biskup Komarica, teu vezi s time napominje: "Kao èlanovi Crkve na podruèjunaše biskupije pozvani smo pokazati svoje vjerodostojno licete sami, prema svojim moguænostima, ponuditi ili se odluènozaložiti za uèinkovitu pomoæ svima koji veæ poznajuvrijednost braka i obitelji te se trude da je vjerno žive, kao ionima koji su u nesigurnosti i tjeskobi, te svima onima kojisu nepravedno sprijeèeni – psihièki, fizièki ili materijalno dažive sakrament ženidbe i ostvaruju svoj obiteljski naum.Dobru praksu treba nastaviti, a manjkavu popraviti".Èestitajuæi Božiæ i Novu godinu, biskup Komarica porukuzakljuèuje molitvom za obitelji u Banjoluèkoj biskupiji, uBosni i Hercegovini i u cijelom svijetu.

Marko Medved obranio doktorsku radnjuRim, 20.12.2007. (IKA) - Marko Medved, laik iz Rijeèkenadbiskupije, obranio je 20. prosinca doktorsku radnju izcrkvene povijesti na Fakultetu crkvene povijesti PapinskogaSveuèilišta Gregoriana u Rimu. Radnju "Katolièka Crkva uRijeci (1920-1938): apostolski administratori i biskupi jednevišenacionalne biskupije za vrijeme fašizma" izradio je podvodstvom prof. Mareka Inglota. Složene crkvene prilike uRijeci u doba talijanske uprave obilježene su stvaranjemapostolske administrature, uspostavom novih gradskih župa iosnivanjem nove biskupije 1925. te gradnjom župnih crkava.Èetiri poglavlja radnje bave se ulogom trojice upraviteljarijeèke administrature kasnije biskupije: Celsa Costantinija(apostolski upravitelj) i dvojice biskupa Isidora Saina iAntonija Santina u procesu stvaranja i uèvršæenja novebiskupije te njihova odnosa prema politici fašistièkog režimaprema Hrvatima i Slovencima. Marko Medved roðen je1974. u Rijeci. Nakon matematièko-informatièke gimnazijestudira Teologiju u Rijeci gdje diplomira 2002. Iste godinezapoèinje studij crkvene povijesti na Papinskome sveuèilištuGregoriana gdje postiže licencijat 2004. godine. Trenutaènoje asistent na katedri crkvene povijesti Teologije u Rijeci.

Božiæna poruka kardinala Vinka PuljiæaSarajevo, 20.12.2007. (IKA) – Živimo u svijetu u kojem jeimati, steæi, posjedovati, obogatiti se, pa èak nažalost i èestoputa na raèun drugoga, jesu "vrijednosti" za kojima mnogi usvijetu idu kao za jedinim ciljem za koji se isplati živjeti.Oplijeniti drugoga, oteti, ukrasti - rijeèi su èije nam jeznaèenje tako dobro poznato. Oznaèavaju stvarnosti okojima smo, samo u našem najbližem okruženju toliko, èuli,vidjeli, a i osobno doživjeli osobito u posljednjih petnaestakgodina, piše u božiænoj poslanici vjernicima vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ. Nažalost to nije samopovijest, nego je to realnost kroz koju još uvijeksvakodnevno prolazimo. A u temelju svega uvijek iznovastoji onaj najveæi protivnik ljubavi i iskrene brige zadrugoga, a koji se zove egoizam, sebeljublje, bez obzira naposljedice koje æe prouzroèiti bližnjemu. Èovjek je, podsjeæakardinal Puljiæ, u mnogim dijelovima svijeta i na poèetku"modernog" i "suvremenog" 21. stoljeæa još uvijek objekt isredstvo kojim drugi dolazi do osobne koristi i zadovoljstva.I jedino što je bespomoænom èovjeku najèešæe preostajalo jebio vapaj, i to Bogu da svrati pogled na bijedu u koju je biobaèen. Umjesto oèekivanog moænog Božjeg odgovora, Bogsam preuzima na sebe "ulogu onoga koji je ugrožen, koji jeprogonjen, koji je pokoran, koji je ponizan, koji za sebe netraži ništa i predaje se èovjeku u ruke. To je Bog koji seodrekao svog dostojanstva u korist èovjeku, koji je uzeo odsebe da bi dao nama. Stoga, napominje kardinal, da bismomogli radosno, zahvalno i s ljubavlju slaviti dogaðaj Božjegroðenja meðu nama, potrebno je susresti ga osobno idopustiti mu najprije da se rodi u svakome od nas. Bez tog jesusreta sve drugo beskorisno, "samo folklor i umišljanjeistinske radosti i slavlja, jer sve ono što se samo izvanadogaða može vrlo lako nikada doprijeti do našega srca i danam Bog ostane samo stranac i nepoznat". Zato neka Božiæ uprvom redu bude dan susreta s Bogom koji je došaosvakome od nas i oèekuje biti primljen. "Taj susret je jedinikoji može mijenjati nas i po nama svijet na bolje", poruèujekardinal Puljiæ.

Napretkov božiæni koncert u SarajevuSarajevo, 20.12.2007. (IKA) - Napretkov sveèani božiænikoncert, kojeg su pokrovitelji bili predsjednik VladeFederacije BiH Nedžad Brankoviæ i veleposlanik RepublikeAustrije Werner Almhofer, održan je 20. prosinca u prepunojdvorani Narodnog pozorišta u Sarajevu. Glasoviti Mozartovzbor djeèaka iz Beèa pod ravnanjem maestra Petera Langa iuz korepeticiju Marija Andriæa na klaviru, koji živi i radi uBeèu, a bio je i Napretkov stipendist, izveo je raznolikprogram, poèevši od djela Mozarta i Straussa pa doadventskih i božiænih pjesama iz cijeloga svijeta. Najveæeoduševljenje plijenila je izvedba dviju hrvatskih božiænihpjesama Svim na zemlji i Radujte se narodi te valcera Nalijepom plavom Dunavu. I nakon najavljenog programapozdravljeni ovacijama publike djeèaci su izveli još dvijeskladbe - Tihu noæ i uz pomoæ publike Radetzky marš. Poreddomaæina predsjednika Napretka prof. dr. Franje Topiæa nakoncertu su nazoèili vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ, federalni ministar pravde Feliks Vidoviæ,veleposlanik SDA-a Charles English, hrvatski veleposlanikdr. Josip Vrbošiæ, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupijemons. dr. Mato Zovkiæ i mnogi drugi. Sav prihod i sovogodišnjega, 17. po redu Napretkovog sveèanogabožiænog koncerta namijenjen je Napretkovom fondu zastipendiranje Ivo Andriæ - Vladimir Prelog.

Crkva u Hrvataika

2524. prosinca 2007. broj 52/2007

60 godina Hrvatskoga programa Radio VatikanaVatikan, 21.12.2007. (IKA) - U petak 21. prosinca navršilose 60 godina od poèetka stalnoga prijenosa programaVatikanskoga radija na hrvatskome jeziku. Bilo je tosedamnaest godina nakon osnutka Radio Vatikana, ali sehrvatski jezik na njegovim valovima èuo veæ u prvimdanima nakon sveèanog otvaranja 12. veljaèe 1931. godine,kada se svijetom pronio glas pape Pija XI. Mjesec dananakon otvaranja, 15. ožujka 1931., na valovima RadioVatikana èula se hrvatska rijeè. Naime, tada je ondašnjirektor Papinskoga hrvatskoga zavoda sv. Jeronima u Rimumons. Juraj Maðerec preveo i proèitao posebnu Papinuporuku vjernicima svijeta u povodu èetrdesete obljetniceenciklike "Rerum novarum". Hrvatski je bio jedan odtrinaest jezika na kojima je prenesena poruka. Drugi se puthrvatska rijeè na valovima Radio Vatikana èula na Duhoveiste godine, naime tada je kardinal Alojzije Stepinac kaomladi doktorand Papinskoga sveuèilišta Gregoriana u tijekumise, koju je izravno prenosio Radio Vatikan, proèitaoposlanicu i evanðelje na hrvatskome jeziku. Hrvatski je program poèeo s djelovanjem zahvaljujuæizalaganju mons. Maðerca, a na poticaj laika prof. IveOmrèanina. Prvi je urednik, èitaè i pisac tekstova ondašnje"Hrvatske sekcije" bio mons. Pavao Jesih, ugledni sveæenikZagrebaèke nadbiskupije, javni djelatnik, dobrotvor i pisac, aprije toga i glavni duhovnik Katolièke akcije u Hrvatskoj.Godine 1946. pred komunistièkim je terorom pobjegao uAustriju, a potom u Rim, u Zavod sv. Jeronima, gdje je ostaodo kraja života. Puno je pomagao hrvatskim izbjeglicama uItaliji, s velikom ljubavlju prouèavao kršæanske znamenitostiVjeènoga Grada, te bio neumorni voditelj hrvatskihhodoèasnika, duhovni savjetnik, ispovjednik i omiljenipropovjednik. Napisao je i prvi životopis kardinala AlojzijaStepinca. Hrvatski je program vodio sedam godina, a sve dopreminuæa, 28. listopada 1963. godine, nadao se povratku udomovinu. Emisije na hrvatskome jeziku u poèetku su bile emitiranedva puta tjedno. Godine 1954., 18. listopada, Hrvatskiprogram preuzima dr. Ivan Tomas, sveæenik Mostarsko-duvanjske biskupije. U to se doba emisije emitiraju pet putatjedno, a poslije postaju svakodnevne. Godine 1962., 3.lipnja, glavni urednik Hrvatskoga programa postaje isusovaco. Stjepan Tumbas, a 19. lipnja 1964. isusovac o. JosipScheibel. On uspostavlja stalni tim unutarnjih i vanjskihsuradnika, te unutar prvih prostorija Vatikanskoga radijagodine 1966. dobiva skroman prostor u kojemu je 7. veljaèete godine smješten prvi ured Hrvatskoga programa. Uproljeæe 1981. Hrvatski program vodi isusovac o. JosipAntoloviæ, a 16. kolovoza 1982. preuzima ga subrat o.Božidar Nagy. Od 1. rujna 1988. Hrvatski program vodiisusovac o. Vatroslav Halambek, uz kratki prekid od rujna1991. do srpnja 1992. godine, kada ga zamjenjuje o. IvanCindori. Halambek je prijenose podigao na zavidnu razinu, ito u teškome i vrlo zahtjevnom razdoblju u tijekuDomovinskoga rata. Halambek vodi Hrvatski program sve to25. rujna 1996. godine, kada ga je preuzeo o. JureAntunoviæ. On ga vodi sve do 25. kolovoza ove godine, kadadužnost predaje sadašnjem glavnom uredniku Hrvatskogaprograma o. Krešimiru Djakoviæu. On je 60. obljetnicupredvodio misu za duše preminulih djelatnika, u molitvamase sjetio umirovljenih suradnika, dopisnika hrvatskogaprograma Radio Vatikana i vjernih slušatelja. Uime svihpreminulih istaknut je dugogodišnji suradnik jezikoslovac o.Marko Japundžiæ, a uime svih živih dugogodišnja suradnicaumirovljenica Ema Vesely.

Hrvatske jaslice u RimuSplitski umjetnik Mario Blaškiæ u bazilici Santa Maria delPopolo izložio jaslice na temu ekumenizma te vrtuVeleposlanstva RH postavio maketu srednjovjekovne crkve iz11. stoljeæaRim, 23.12.2007. (IKA) - Na tradicionalnoj "Izložbi 100Jaslica" koja se u povodu božiænih blagdana 32. put održavau bazilici "Santa Maria del Popolo" u Rimu, ove godinesvoje radove uz 170 izlagaèa iz 25 zemalja svijeta predstavilisu Mario Braškiæ iz Splita i Ignac Horvatiæ iz Zagreba. Splitski umjetnik Mario Braškiæ, umirovljeni djelatnikMuzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, ovegodine po sedmi put sudjeluje na "Izložbi 100 jaslica" te jeredoviti èlan rimske "Udruge prijatelja jaslica", koja imasvoj muzej sa stalnim postavom jaslica u kojem se nalazi injegov model. Braškiæ se u postavljanju jaslica, simboluKristova roðenja, nadahnjuje evanðeoskim tekstovima kojesretno uklapa u milje hrvatskih sakralnih nacionalnihsimbola, kako onih povijesnih tako i onih iz suvremenesvakidašnjice. Braškiæ, koji redovito jaslice postavlja uambijentu Splita, Dalmacije i Hrvatske, poznat je po tipiènohrvatskom prostoru u koji smješta svoje figure i folklornojodjeæi u koju ih odijeva. I onda kad svoje jaslice motivirauniverzalnom porukom u njegovom se mozaiku betlehemskescene – roðenja Sina Božjeg uvijek nalazi po koji hrvatskidetalj kojim promatraèe podsjeæa na zemlju iz koje dolazi.Tako je bilo i na ovogodišnjoj izložbi u Rimu, gdje jemotiviran idejom ekumenizma. Zato se u Braškiæevu raduIsus ove godine umjesto u štalici raða izmeðu dvijekatedrale, one katolièke u Zagrebu i pravoslavne Sv. Vasilijau Moskvi. U podnožju dviju katedrala Braškiæ je smjestiomakete splitskog peristila, Dioklecijanovu graðevinu istarohrvatsku crkvu iz 9. stoljeæa u Splitu, a u sredini jeotvorena Biblija. Sama izložba smještena je u prostoru "Sale del Bramante"neposredno uz baziliku Santa Maria del Popolo na trguPiazza del Popolo u Rimu. Izložba æe biti otvorena do 7.sijeènja 2008. Istodobno, u povodu 32. "Izložbe 100 jaslica" Braškiæ jeizradio i minijaturni model starohrvatske crkve Sv. Nikole(Mikule) iz 11. stoljeæa, koja se nalazi u Velom Varošu uSplitu, kao trajnu donaciju Veleposlanstvu RH u Rimu.Model crkve postavljen je u vrtu veleposlanstva te je uprigodi božiænih blagdana poslužio kao mjesto oko kojega suse smjestile prigodne jaslice.

Crkva u Hrvata ika

26 24. prosinca 2007. broj 52/2007

Inozemne vijesti

Pola milijuna hodoèasnika na Papinim opæimaudijencijama u 2007.Hod Crkve u povijesti, od izvanrednoga iskustva apostola pado sjajnoga svjedoèanstva apostolskih otaca bile su temeBenedikta XVI.Vatikan, 19.12.2007. (IKA) - Opæa audijencija papeBenedikta XVI. u srijedu 19. prosinca bila je 44. i posljednjau 2007. godini. U tih 12 mjeseci Sveti Otac završio je nizkateheza o iskustvu prvih apostola te zapoèeo niz o prva dvanaraštaja u Crkvi nakon apostola. Na audijencijama jesveukupno bilo oko pola milijuna hodoèasnika iz cijelogasvijeta. Hod Crkve u povijesti, od izvanrednoga iskustvaapostola pa do sjajnoga svjedoèanstva apostolskih otaca bilesu teme o kojima je Benedikt XVI. govorio na opæimaudijencijama tijekom ove godine. Papa se osvrnuo i naglavna razdoblja liturgijske godine, te na apostolskaputovanja u Brazil i Austriju. U svjetlu Božiæa svakome se od nas oèituje beskonaènaBožja dobrota. U Isusu je Otac nebeski zapoèeo novi odnos snama; uèinio nas je djecom u samome Sinu – napomenuo jeSveti Otac 3. sijeènja, na prvoj audijenciji u ovoj godini. Naaudijenciji 14. veljaèe Papa je završio niz kateheza osvjedocima kršæanstva koje se raðalo te tom prigodom svojupozornost posvetio brojnim ženskim likovima koji su imaliaktivnu i dragocjenu ulogu u širenju evanðelja. Njihovosvjedoèanstvo ne može biti zaboravljeno, primijetio je Papate dodao kako bi povijest kršæanstva imala drugaèiji razvojda nije bilo nesebiènoga doprinosa brojnih žena. Razmišljanjem o sv. Klementu, rimskome biskupu, SvetiOtac je 7. ožujka zapoèeo novi niz kateheza posveæenihapostolskim ocima, odnosno prvim dvama naraštajima uCrkvi nakon apostola. Od Tertulijana do sv. Bazilija, od sv.Grgura Nazijanskoga do sv. Jeronima, Papa je ocrtao likovei duhovno naslijeðe ovih gorostasa vjere. Na audijenciji 28.ožujka, govoreæi o lionskome biskupu sv. Ireneju, istaknuoje pak važnost pouèavanja biskupa, i to kroz neprekinutuapostolsku tradiciju koja je javna, a ne privatna ili tajna. ZaIreneja nema nikakve sumnje da je sadržaj vjere koju prenosiCrkva, primljen od apostola i od Isusa, Sina Božjega – kazaoje tom prigodom Sveti Otac. Biskupima iz cijeloga svijeta, srdaèni je poticaj Papa uputio24. listopada, kada je govorio o milanskome biskupu sv.Ambroziju. To je svetac koji pokazuje kako je katehezaneodvojiva od svjedoèanstva života, istaknuo je Papa. Nasvojim susretima s hodoèasnicima, Sveti Otac osvrnuo se ina najvažnije trenutke svojega papinstva, a poglavito nameðunarodna apostolska putovanja. Tako je na opæojaudijenciji 23. svibnja sažeo vrijednost pohoda Brazilu.Moje je putovanje prije svega bilo zahvala Bogu za "divote"uèinjene u narodima Latinske Amerike, te za vjeru kojanadahnjuje njihov život i njihovu kulturu u tijeku više od500 godina. U tom smislu, bilo je to hodoèašæe koje je svojvrhunac imalo u svetištu Gospe od Aparecide, glavnezaštitnice Brazila, istaknuo je Sveti Otac. Na audijenciji 12.rujna Papa je vjernicima povjerio osjeæaje koje je doživio nahodoèašæu u austrijsko marijansko svetište Mariazell. Rijeèje o Crkvi èija je nazoènost radosna i privlaèna; to je Crkvakoja je, poput Marije, uvijek pozvana "gledati Krista", da biga mogla pokazati i predložiti svima; ta je Crkva uèiteljica, iona svjedoèi velikodušno "da" životu u svakoj njegovojdimenziji; to je Crkva koja posadašnjuje svoju dvotisuæljetnutradiciju u službi buduænosti mira i istinskoga društvenognapretka za cijelu ljudsku obitelj, istaknuo je tada Sveti Otac.

Božiæna poruka patrijarha SabbahaJeruzalem, 19.12.2007. (IKA) - Božiæna poruka latinskogajeruzalemskog patrijarha Michela Sabbaha, odiše nadom ivelikom zabrinutošæu za stanje u Svetoj zemlji. Patrijarh svepoziva da Božiæ slave u veselju utemeljenom na nadi u boljedane. Bog je s nama da nas podsjeti kako njegova zapovijedljubavi i danas vrijedi: ljubav za sve i prema svima. Po tojljubavi moramo gledati lice Božje u svakome ljudskomstvorenju, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Ljubav je kadrapraštati i zahtijevati poštivanje prava kojima je Bog obdariosvaku osobu i zajednicu, poput života, dostojanstva, slobodei zemlje. Po toj ljubavi s drugima dijelimo zabrinutosti inapore za izgradnju mira. Osvræuæi se na stanje u Svetojzemlji, patrijarh je istaknuo kako se Božiæ i ove godine slavitražeæi, èini se, nemoguæi mir. Palestinci i Izraelci kadri suživjeti u miru, svatko u svojoj državi, uživajuæi vlastitusigurnost, dostojanstvo i prava. Ali, da bi se taj mir postigao,treba vjerovati u jednakost Palestinaca i Izraelaca, da imajujednaka prava i obveze, te da u konaènici moraju krenutiBožjim putovima odbacujuæi nasilje. Èitava je regija upometnji zbog sukoba u Svetoj zemlji. U Libanonu, Iraku, ai ovdje kao da su pobjesnjele snage zla, odluèile iæi putemsmrti, iskljuèivanja i nadmoæi. Unatoè tome, vjerujemo danas Bog nije prepustio silama zla: dapaèe, sve ovo što sedogaða samo je poziv da se ljudi vrate na putove Gospodnjeporadi uspostave kraljevstva dobra i poštovanja svake osobe.Vjerujemo da je Bog dobar, da je svoju dobrotu stavio uljudsko srce. Kadri smo, dakle, djelovati za dobro i mir nazemlji, poruèio je patrijarh. Osvræuæi se na zapoèete mirovne pregovore, patrijarh istièekako je mir moguæ kada postoji politièka volja. Osvræuæi sena moguænost uspostavljanja vjerskih država, istaknuo jekako u Svetoj zemlji postoje tri vjere i dva naroda; ne možese, dakle, uspostaviti vjerske države jer bi jedna iskljuèivaladrugu, a vjernike bi drugih religija obespravila. Država kojaiskljuèuje ili diskriminira drugoga nije prikladna za zemljukoju je Bog uèinio svetom za èitavo èovještvo. Vjerski ipolitièki voðe moraju poèeti shvaæati univerzalni poziv ovezemlje u kojoj nas je Bog tijekom povijesti okupio. Onimoraju znati da svetost ove zemlje nije u iskljuèivanju nekereligije, nego u sposobnosti svake religije prihvatiti, poštivatii ljubiti sve koji žive ovdje, upozorio je patrijarh i dodaokako ta svetost ukljuèuje prihvat hodoèasnika iz èitavogasvijeta, kao i onih koji dolaze na duži boravak radi studija,molitve ili vjerskih obveza, pritom se osvrnuo na problemeoko dobivanja viza. Država u ovoj zemlji nije kao svakadruga država, ona ima posebna prava i obveze. Državnevlasti moraju shvati da im je ova zemlja povjerena radipoštovanja i promicanja njezina univerzalnoga zvanja.Molim se Bogu da božiæna milost prosvijetli vladare ovezemlje; za sve vjernike da im Božiæ obnovi vjeru i pomogneim bolje živjeti vjeru i obveze u društvu, zakljuèujepatrijarh. U božiænoj poruci Jeruzalemskog Caritasa, naslovljenoj"Uèiniti veæom nadu siromašnih", koju je potpisao glavnitajnik Claudette Habesch, podsjeæa se na encikliku papeBenedikta XVI. "Spe Salvi". Jeruzalemski Caritas, koji uSvetoj zemlji djeluje veæ 40 godina, svim potrebitim ljudimapruža pomoæ, potporu i nadu da su praæeni u svojimteškoæama, svjesni da nisu sami. Caritasova vrata uvijek suotvorena nezaposlenima, iskljuèenima iz društva,marginaliziranima, i svima onima kojima su potrebni nada,ljubav i milosrðe.

Inozemne vijestiika

2724. prosinca 2007. broj 52/2007

Božiæna poruka kustoda Svete zemljeJeruzalem, 19.12.2007. (IKA) - Svoju ovogodišnju poruku,kustod Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa zapoèinjeretkom iz Svetog pisma "Narod koji je u tmini hodiosvjetlost vidje veliku; one što mrklu zemlju obitavahusvjetlost jarka obasja". Pizzabala podsjeæa kako svijetusmjerava pogled prema Betlehemu, s nadom i potrebom damir obasja dubinu duše. Potreba za mirom obuzima srce,unatoè nedaæama koje nas èine tražiteljima nade. Iskustvorazoèarenja i društvenih neuspjeha mogu isušiti horizonteduše, ali pogled na betlehemsku zvijezdu vraæa život iosvjetljuje ga. Gledajuæi betlehemsku peæinu moramo se nadati boljemsvijetu i potrebi ljubavi u dubini duše. Siromaštvobetlehemske peæine raða novu vjeru, a Bog u tišinibetlehemske zvijezde i dalje svijetli i osvjetljuje put ljudima.Stoga, ne smijemo odbaciti nadu pred misterijem da se dijeterodilo u pastirskoj spilji, i da se i danas osvjedoèuje kako nasBog ljubi, jer njegov Sin dolazi na ovu zemlju. S divljenjemupravljamo pogled prema Josipu i Svetoj Djevici, koji suunatoè svojem siromaštvu imali su hrabrost vjere. "Svjetloistinsko koje prosvjetljuje svakog èovjeka doðe na svijet",stoga ovog Božiæa i mi želimo moliti, da poput njih budemopripravni za Isusov dolazak te vjerovati da Božja ljubavmože primijeniti život, istièe kustod Pizzaballa.

Papa primio francuskoga predsjednikaSarkozy preuzeo naslov poèasnoga kanonika LateranskogakaptolaVatikan, 20.12.2007. (IKA) - Papa Benedikt XVI. primio jeu èetvrtak 20. prosinca u Vatikanu francuskog predsjednikaNicolasa Sarkozyja. Na tom prvom susretu razgovarali su opitanjima od zajednièkog interesa, istaknuli dobre odnoseizmeðu Katolièke Crkve i Francuske, a bilo je rijeèi i o ulozireligija, osobito Katolièke Crkve u svijetu. U meðunarodnimtemama razgovaralo se o buduænosti Europe, sukobima naBliskom istoku te socijalnim i politièkim problemimapojedinih afrièkih zemalja, istaknuto je u priopæenjuTiskovnog ureda Svete Stolice. Nakon polusatnog razgovora u èetiri oka u Papinoj privatnojbiblioteci, Sarkozy je Papi predstavio svoju pratnju, u kojojsu bili i sveæenici i redovnici. Kako prenosi Kathpress,Sarkozy je Papi darovao tri knjige, meðu njima i svoju"Republika, religije, nada" koju je 2004. godine objaviozajedno s filozofom Thibaudom Collinom i dominikancemPhilippe Verdin, koje je predstavio Papi. U pratnji su bili i"sveæenik-roker" Guy Gilbert, s kojim se Benedikt XVI.zadržao u kraæem razgovoru, kao i komièar Jean-MarieBigard. Francuski predsjednik razgovarao je zatim s državnimtajnikom Svete Stolice kardinalom Tarcisiom Bertoneom itajnikom za odnose s državama nadbiskupom DominiqueomMambertijem, a prije odlaska iz Vatikana zadržao se umolitvi na grobu Ivana Pavla II. U poslijepodnevnim satima predsjednik Sarkozy preuzeo jenaslov poèasnoga kanonika Lateranskoga kaptola. Rijeè je opovlastici danoj godine 1604. francuskome kralju HenrikuIV., a koja vrijedi i danas. Slijedom toga, poglavarifrancuske države po pravu su i poèasni kanonici. Prematradiciji, u prigodi posjeta Vatikanu, Predsjednik FrancuskeRepublike odlazi u Lateransku baziliku, gdje pozdravljakardinala nadprezbitera i kaptol bazilike. Tradicionalnusveèanost predvodio je Papin vikar za grad Rim inadprezbiter bazilike kardinal Camillo Ruini.

Papin susret s Rimskom kurijomPogled na dogaðaje koji su u proteklih dvanaest mjesecioblikovali još jednu godinu povijesti za Crkvu i njezinoposlanje u svijetu, nasuprot "pritiska" ideologija isekularizacijeVatikan, 21.12.2007. (IKA) - Pogled na dogaðaje koji su uproteklih dvanaest mjeseci oblikovali još jednu godinupovijesti za Crkvu i njezino poslanje u svijetu, nasuprot"pritiska" ideologija i sekularizacije bio je u središtuopširnoga govora pape Benedikta XVI. Rimskoj kuriji 21.prosinca, u prigodi tradicionalne audijencije na kojoj surazmijenjene božiæne èestitke, izvijestio je Hrvatski programRadio Vatikana. "Evo, ja sam s vama u sve dane sve do svršetka svijeta",Kristovo je obeæanje koje je, prema Papinim rijeèima, jedandio èovjeèanstva zaboravio. Uklonio ga je daleko od vlastitesavjesti, dopuštajuæi da ga privuku sekularizirane snage i"ideološke pretpostavke" koje Božju nazoènost u èovjeku isvijetu žele zamijeniti samo "racionalnošæu". Predstavljajuæisvakodnevni apostolski "napor" Crkve u suprotstavljanju timzastranjenjima, kao i radost koja ga prati, Sveti Otac prisjetiose dogaðaja i iskustva iz cijele 2007. godine: od putovanja uBrazil i Austriju, preko pisma Crkvi u Kini do odgovoramuslimanskim voðama. Prisjetivši se veèeri provedene s mladim Brazilcima nastadionu u Sao Paolu, u tijeku apostolskoga pohoda Brazilu,Papa je napomenuo kako ima masovnih dogaðaja kojidjeluju samo kao samopotvrðivanje; na njima dopuštamo danas obuzme zanos ritma i zvukova, tako da u konaèniciradost izvlaèimo samo iz sebe samih. Tamo nam se,meðutim, otvorila sama duša; duboko zajedništvo do kojegaje one veèeri spontano došlo meðu nama, u tome što smo bilijedni s drugima, dovelo je do toga da smo bili jedni za druge.Nije to bio bijeg pred svakodnevnim životom, nego sepretvorio u snagu za prihvaæanje života na novi naèin,istaknuo je Sveti Otac. U tome je kršæanska "razlièitost".Mnoštvo prožeto zanosom, koje, kako je rekao Papa, postaježivo iskustvo zajedništva. Pohod Brazilu dao je duhovnoj osjetljivosti Svetoga Ocabrojne poticaje za razmišljanje. Tako je kanonizacija FreijaGalvaoa postala znak svetosti koja ulazi u povijest, a posjet"Farmi nade", na kojoj je vraæen osmijeh na lica bivšihrobova droge koji su ponovno pronašli dostojanstvo, odraz jebožanske ljepote koja blista u prirodi koja nas okružuje.Moramo štititi stvoreno ne samo u vidiku vlastite koristi,nego i poradi same prirode kao Stvoriteljeve poruke i, daraljepote, koji je obeæanje i nada. Èovjeku je potrebnonadnaravno. Samo Bog je dostatan, rekla je TerezijaAvilska. Ako nema Njega, èovjek tada mora nastojati samnadvladati granice svijeta, i otvoriti pred sobom beskonaèniprostor za koji je stvoren. Tada droga za njega postajegotovo potreba. Ali, on ubrzo otkrije da je ta beskrajnostprividna; moglo bi se reæi da se to ðavao ruga èovjeku,napomenuo je Papa. Spomenuvši, nadalje, susret s brazilskim biskupima ukatedrali u Sao Paolu i otvorenje konferencije u Aparecidi,Sveti Otac još je jednom istaknuo glavna naèela svojeganauka: svijetu su potrebne istina i ljubav, ali ne kaoapstraktna iskazivanja, nego kao plod živoga susreta sKristom. Krista se ne može poznavati samo teoretski.Kateheza ne može nikako biti samo intelektualnopouèavanje, ona treba postati i vježbanje u zajedništvuživota s Kristom, vježbanje u poniznosti, pravednosti iljubavi, upozorio je Papa. Ako je za kršæanina kljuèna rijeè"život", odnosno susret s Isusom koji preoblikuje život iotvara za istinu, ljubav i za poziv nade koja iz nje proizlazi,taj se život ne može zadržati samo za sebe, nego ga valja

Inozemne vijesti ika

28 24. prosinca 2007. broj 52/2007

naviještati. A tome se Crkva posveæuje s puno energije jerse, poput svetoga Pavla, osjeæa prisiljena propovijedatiEvanðelje. Doista, koliko je važno da se u èovjeèanstvostjeèu snage pomirenja, snage mira, ljubavi i pravednosti.Koliko je važno da se u èovjeèanstvu, pred osjeæajima istvarnostima nasilja i nepravde koje mu prijete, pobude ioživljuju suprotne snage! Upravo se to dogaða ukršæanskome poslanju, napomenuo je Sveti Otac te istaknuoda Crkva vjeruje i u suradnju sa svim religijama kojima je nasrcu promicanje mira u svijetu. Iskaz te obveze sadržan je u odgovoru koji je Sveti Otacuputio skupini muslimanskih voða. S radošæu sam odgovorioizražavajuæi svoje uvjereno prianjanje uz te plemenitenakane, istièuæi istovremeno hitno složno zalaganje zazaštitu vrednota uzajamnoga poštovanja, dijaloga i suradnje.Zajednièko priznavanje postojanja jedinoga Boga,brižljivoga Stvoritelja i opæega Suca, pretpostavka je zazajednièko djelovanje radi obrane istinskoga poštovanjadostojanstva svake ljudske osobe u izgradnji pravednijega isolidarnijega društva, istaknuo je Sveti Otac. Papa se osvrnuo i na pismo katolicima u Kini. Upozorio samna neke smjernice kako bi se suoèilo s osjetljivim islojevitim problemima života Crkve u Kini te kako bi onibili riješeni u duhu zajedništva i istine, kazao je Papa tedodao da je tom prigodom izrazio i raspoloživost SveteStolice za miran i konstruktivan dijalog s civilnim vlastima,u svrhu pronalaženja rješenja za probleme koji se odnose nakatolièku zajednicu. Sveti Otac potom se prisjetio i svojega pohoda Austriji,susreta s mladima u Loretu, kao i posjeta Napulju, te nakraju istaknuo kako se ne treba zavaravati: problemi kojepostavlja sekularizam našega vremena i pritisak ideološkihpretpostavki kojima teži sekularistièka svijest, nisu mali. Mito znamo i poznamo napor borbe koja nam se nameæe u ovodoba. Ali, isto tako znamo da Gospodin održava svojeobeæanje: "Eto, ja sam s vama u sve dane, sve do svršetkasvijeta", zakljuèio je Benedikt XVI.

Tony Blair u Katolièkoj CrkviLondon, 21.12.2007. (IKA) - Nekadašnji britanski premijerTony Blair primljen je u Katolièku Crkvu na misi koju je 21.prosinca u uskom krugu obitelji i prijatelja predvodiovestminsterski nadbiskup kardinal Cormac Murphy-O'Connor, u privatnoj kapelici u sjedištu u Londonu. Kakoprenosi Kathpress, vijest je potvrdio Blairov glasnogovornik,koji je o tom èinu, kao i britanska Vlada, izjavio samo da jerijeè o "osobnoj stvari". Katolici su zadovoljni što su u svojuzajednicu primili nekoga tko je prešao ozbiljan put, putrazmišljanja prema katolištvu, komentirao je predstojnikTiskovnog ureda Svete Stolice o. Frederico Lombardi,dodajuæi da je to "dobra vijest, koju, kao i svaku osobnuodluku, doèekujemo s poštovanjem". Veæ se dulje vremena nagaðalo da 54-godišnji Blair želiprijeæi na katolièku vjeru. Njegova supruga Cherie i njihovoèetvero djece su katolici. U jednom intervjuu izjavio je da tojoš nije uèinio "iz poštovanja prema svojoj službi". Najednom od posljednjih putovanja u službi premijera u lipnjuove godine o tome je razgovarao i s papom BenediktomXVI. Premda britanski zakon ne propisuje pripadnost državnojAnglikanskoj (Engleskoj) Crkvi, premijer je taj koji kraljicipredlaže kandidate za biskupe. Katolik nije bio predsjednikVlade u Velikoj Britaniji više od 400 godina.

Brazil: Umro kardinal Aloisio LorscheiderPorto Alegre, 23.12.2007. (IKA) - Kardinal AloisioLorscheider OFM (83) umro je 23. prosinca u franjevaèkomsamostanu u Porto Alegru, u kome je živio od svogumirovljenja 28. sijeènja godine. 2004. Sin njemaèkihuseljenika, ušao je s devet godina u franjevaèko sjemeništeTaquari, gdje se i školovao. Filozofiju i teologiju studirao jeDivinopolisu. Za sveæenika je zareðen 1948. te je predavaomatematiku, njemaèki i latinski jezik prije no što je otišao uRim, gdje je doktorirao 1952. Po povratku u Brazil predavaoje do 1958. kod franjevaca u Divinopolisu te objavio brojneeseje i struène èlanke. Od 1958. do 1962. bio je docent naPapinskom sveuèilištu Antonianum u Rimu, te preuzeo skrbza više katolièkih udruga mladih. Zareðen je za biskupagodine 1962. te je do 1973. bio ordinarij biskupije SantoAngelo. Godine 1973. imenovan je nadbiskupom Fortaleze,a od 1975. do 2004. bio je na èelu nadbiskupije Aparecida.Bio je dugogodišnji predsjednik Brazilske BK, a od 1975. do1980. godine i predsjednik Vijeæa biskupa Latinske Amerikei Kariba (CELAM). Kardinalom ga je imenovao papa PavaoVI. godine 1976.

Inozemne vijestiika

2924. prosinca 2007. broj 52/2007

Prilog dokumenti

Obitelj èovjeèanstva - zajednica miraPoruka pape Benedikta XVI. za proslavu Svjetskog danamira 1. sijeènja 2008.1. Na poèetku nove godine želim uputiti svoje žarke želje zamirom, kao i toplu poruku nade muškarcima i ženamaèitavoga svijeta. Èinim to predlažuæi za zajednièkopromišljanje temu kojom sam zapoèeo ovu poruku, a koja mije osobito na srcu: Obitelj èovjeèanstva - zajednica mira.Doista, prvi oblik zajedništva meðu osobama ona je što jeljubav budi izmeðu muškarca i žene koji se odluèuju trajnozdružiti kako bi zajedno izgradili novu obitelj. No, i narodina zemlji pozvani su uspostaviti meðu sobom odnosesolidarnosti i suradnje, kakvi dolièe èlanovima jedinstveneobitelji èovjeèanstva: "Svi su naime narodi - zakljuèio jeDrugi vatikanski sabor - jedna zajednica; imaju isti iskon, jerje Bog sav ljudski rod nastanio po svoj površini zemaljskoj(usp. Dj 17,26); svima je posljednji cilj Bog" (1). Obitelj, društvo i mir 2. Naravna obitelj, kao intimno zajedništvo života i ljubavi,utemeljena na braku muškarca i žene (2), predstavlja"prvotno mjesto 'humanizacije' osobe i društva" (3),"kolijevku života i ljubavi" (4). S pravom je stoga obiteljoznaèena kao prvo naravno društvo, "božanska ustanovakoja je u temelju života osobâ, kao prototip svakogadruštvenog poretka" (5).3. Uistinu, u zdravom obiteljskom životu mogu se iskusitineki temeljni èimbenici mira: pravda i ljubav meðu braæom isestrama, uloga autoriteta što ga imaju roditelji, služenjeispunjeno ljubavlju prema slabijim èlanovima obitelji jer sumaleni, bolesni ili stari, meðusobno pomaganje u životnimpotrebama, spremnost da se prihvati drugoga te da mu se,kad je to potrebno, i oprosti. Zato je obitelj prva inezamjenjiva uèiteljica mira. Ne èudi stoga da se nasilje, akose dogodi u obitelji, doživljava kao nešto nedozvoljivo. Kadse, dakle, kaže da je obitelj "izvor i temelj ljudskogadruštva" (6), kaže se nešto vrlo bitno. Obitelj je temeljdruštva i zato što omoguæuje odreðena iskustva mira.Slijedom toga, zajednica èovjeèanstva ne može se odreæi teuloge obitelji. Gdje bi ljudsko biæe u formaciji moglo boljenauèiti kušati pravi "okus" mira, nego u izvornom "gnijezdu"što mu ga priroda pripravlja? Obiteljski rjeènik, rjeènik jemira; iz njega valja uvijek zahvaæati kako se ne bi izgubiogovor mira. U inflaciji raznih oblika govora, društvo moraostati u odnosu s onom "gramatikom" što je svako dijeterazumije u gestama i pogledima mame i tate, još prije no štopoène razumijevati njihove rijeèi.4. Obitelji, buduæi da ona ima dužnost odgajati svojeèlanove, pripadaju i naroèita prava. Sama Opæa deklaracija oljudskim pravima, koja predstavlja pravno dostignuæe doistauniverzalne vrijednosti, istièe da je "obitelj prirodna jezgra itemelj društva te ima pravo da je društvo i država štite" (7).Sa svoje je strane Sveta Stolica htjela priznati posebnopravno dostojanstvo obitelji objavivši Povelju prava obitelji.U njezinoj Preambuli èita se: "Prava osobe, pa i ako suizražena kao prava pojedinca, imaju temeljnu društvenudimenziju koja u obitelji nalazi svoj vlastiti i životni izrièaj"(8). Prava spomenuta u toj Povelji izraz su i objašnjenjeprirodnoga prava zapisana u srcu ljudskoga biæa i pokazanarazumom. Nijekanje ili samo ogranièavanje prava obitelji,zatamnjujuæi istinu o èovjeku, prijeti samim temeljima mira.5. Stoga, tko i nesvjesno škodi ustanovi obitelji èini mirkrhkim u èitavoj zajednici, nacionalnoj i meðunarodnoj, jeroslabljuje ono što je, de facto, glavni "agent" mira. Ta toèka

zavreðuje posebno promišljanje: sve što pridonosi slabljenjuobitelji utemeljene na braku muškarca i žene, sve što izravnoili neizravno koèi njezinu spremnost na odgovornoprihvaæanje novoga života, sve što je spreèava da budenajodgovornija u odgoju svoje djece, predstavlja objektivnuprepreku na putu mira. Obitelji je potreban dom, posao ilipravedno vrednovanje roditeljskog rada kod kuæe, potrebnajoj je škola za djecu i temeljna zdravstvena zaštita za sve.Kad se društvo i politika ne zalažu oko pomaganja obitelji natim podruèjima, lišavaju se bitnoga sredstva u službi mira.Posebice sredstva društvenih komunikacija, zbog svojihodgojnih potencijala, imaju naroèitu odgovornost upromicanju poštovanja obitelji, u prikazivanju njezinihoèekivanja i prava, u isticanju njezine ljepote. Èovjeèanstvo je jedna velika obitelj 6. I društvena zajednica, želi li živjeti u miru, pozvana jenadahnjivati se na vrijednostima na kojima poèiva obiteljskazajednica. To vrijedi kako za mjesne zajednice tako i za onedržavne. Još i više, to vrijedi za cjelokupnu zajednicunarodâ, za obitelj èovjeèanstva koja živi na zemlji kao usvome zajednièkom domu. U tom smislu, meðutim, ne smijese zaboraviti da se obitelj raða iz odgovornoga i konaènoga"da" jednog muškarca i jedne žene, te da živi od svjesnoga"da" djece koja s vremenom poèinju biti njezinim dijelom.Obiteljska zajednica, da bi napredovala, treba velikodušanpristanak svih svojih èlanova. Potrebno je da svijest postanezajednièko uvjerenje i onih koji su pozvani oblikovatizajednièku obitelj èovjeèanstva. Valja znati reæi svoje "da"tom pozivu što ga je Bog zapisao u samoj našoj naravi. Neživimo jedni pokraj drugih sluèajno; svi idemo istim putemkao ljudi pa tako i kao braæa i sestre. Zato je od osobitevažnosti da svatko nastoji svoj život proživjeti uodgovornosti pred Bogom, priznajuæi u Njemu prvotni izvorsvoga postojanja, kao i postojanja drugoga. Upravo uzlazeæiprema tom najvišem Poèelu može se razumjeti bezuvjetnavrijednost svakog ljudskog biæa, te se tako mogu postavitipretpostavke za izgradnju pomirenoga èovjeèanstva. Beztoga transcendentnoga temelja društvo je samo skupinasusjeda, ali ne i zajednica braæe i sestara pozvanih daoblikuju veliku obitelj.Obitelj, ljudska zajednica i okoliš 7.Obitelji je potreban dom, okoliš po njezinoj mjeri u kojemæe otkati svoje meðusobne odnose. Obitelji èovjeèanstva tajje dom zemlja, okoliš što nam ga je Bog Stvoritelj dao da seu njemu kreativno i odgovorno nastanimo. Moramo voditibrigu o okolišu: on je povjeren èovjeku da ga slobodno iodgovorno èuva i obraðuje, imajuæi uvijek kao odluèujuæikriterij dobro sviju. Ljudsko je biæe, oèito, vrednije od svihostalih stvorenja. Poštovati okoliš ne znaèi da se materijalnapriroda ili životinjski svijet trebaju držati važnijima odèovjeka. To zapravo znaèi da ih se ne smije promatratisebièno, u svrhu svojih vlastitih interesa, jer i buduæinaraštaji imaju pravo na dobrobit što ga daje stvorenje, uvršenju one iste odgovorne slobode koju tražimo za sebe. Nesmije se zaboraviti ni siromašne, u mnogim sluèajevimaiskljuèene iz opæe raspodjele dobara stvorenoga. Danasèovjeèanstvo strahuje zbog buduæe ekološke ravnoteže.Dobro je da se vrednovanja u tom smislu èine razborito, udijalogu izmeðu struènjaka i umnih ljudi, bez ideološkihbrzanja prema ishitrenim rješenjima, ponajprijeusuglašavajuæi model održivog razvoja koji æe jamèitiblagostanje sviju uz poštovanje ekoloških ravnoteža. Ako

Prilog dokumenti ika

30 24. prosinca 2007. broj 52/2007

zaštita okoliša podrazumijeva i troškove, oni bi trebali bitipravedno rasporeðeni, vodeæi raèuna o razlièitom stupnjurazvoja pojedinih zemalja te o solidarnosti s buduæimnaraštajima. Razboritost ne znaèi ne prihvaæanje vlastiteodgovornosti i odlaganje donošenja odluka; ona znaèipreuzimanje napora oko zajednièkog odgovornogpromišljanja i donošenja odluke kojim putem valja poæi, ucilju snaženja onog saveza izmeðu ljudskog biæa i okoliša,koji mora biti odraz stvoriteljske ljubavi Boga od kojegapotjeèemo i prema kojemu hodimo.8. Bitno je u tom smislu "osjetiti" zemlju kao "naš zajednièkidom" i u upravljanju njome u službi sviju, izabrati putdijaloga, a ne jednostranih odluka. Ako je to potrebno,moguæe je umnožiti ustanove na meðunarodnoj razini kakobi se zajednièki moglo povesti brigu o upravljanju ovimnašim "domom". Još je, meðutim, važnije da u savjestidozrije uvjerenje o potrebi odgovorne suradnje. Problemikoji se pojavljuju na obzorju složeni su, a vremena je malo.Poradi uèinkovitog suoèavanja s tom situacijom potrebno jesložno djelovati. Podruèje u kojem je posebno važno ojaèatidijalog meðu državama podruèje je upravljanja energetskimresursima zemlje. Dvostruka se potreba, s tim u vezi,pokazuje pred tehnološki naprednim zemljama: valja s jednestrane preispitati visoke standarde potrošnje uvjetovanesadašnjim modelom razvoja, a s druge strane ostvaritiodgovarajuæe investicije u cilju diferencijacije izvoraenergije i poboljšanja njezine uporabe. Razvijene zemljegladne su energije, no ta glad ponekad se utažava na štetusiromašnih zemalja koje su, zbog nedostatne infrastrukture, ione tehnološke, prisiljene rasprodati energetske izvore kojeposjeduju. Ponekad se u opasnosti naðe i sama njihovapolitièka sloboda u odreðenim oblicima protektorata ili nekedruge uvjetovanosti, što je bez sumnje ponižavajuæe. Obitelj, ljudska zajednica i gospodarstvo 9. Bitan uvjet mira u pojedinim obiteljima sastoji se u tomeda su one izgraðene na èvrstom temelju zajednièkihduhovnih i etièkih vrednota. Potrebno je, meðutim, dodati daobitelj doista doživljava mir kad nikome ne nedostaje ononeophodno, a obiteljskom baštinom - plodom rada pojedinihnjezinih èlanova, štednje drugih i suradnièkog djelovanjasviju - dobro se upravlja u solidarnosti, bez pretjerivanja irastrošnosti. Za obiteljski je mir, dakle, s jedne stranepotrebna otvorenost transcendentnoj baštini vrednota, noistodobno nije nevažno, s druge strane, mudro upravljanjekako materijalnim dobrima tako i odnosima meðu osobama.Nedostatak toga èimbenika kao posljedicu ima smanjenjemeðusobnoga povjerenja zbog nesigurnosti koje prijetebuduænosti obiteljske jezgre.10. Slièno razmišljanje vrijedi i za onu drugu veliku obiteljkoju èini èovjeèanstvo u cjelini. I obitelji èovjeèanstva,danas dodatno ujedinjenoj zbog fenomena globalizacije,potrebno je, osim temelja sastavljenog od zajednièkihvrednota, gospodarstvo koje æe doista odgovoriti na potrebeopæega dobra u planetarnim dimenzijama. Podsjeæanje naprirodnu obitelj i s tog se stajališta èini osobito sugestivnim.Valja promicati ispravne i iskrene odnose meðu pojedinimljudskim biæima i meðu narodima, koji æe svima omoguæitiravnopravnu i pravednu suradnju. U isto vrijeme, mora seraditi na mudroj uporabi resursa poradi uravnoteženedistribucije bogatstva. Osobito pritom pomoæ pruženasiromašnim zemljama mora odgovoriti kriterijima zdravegospodarske logike, izbjegavajuæi rasipanje koje u konaènicisluži održavanju skupih birokratskih aparata. Valja takoðervoditi raèuna o moralnoj potrebi da gospodarskaorganizacija ne odgovara samo sirovim zakonimaneposredne zarade, koji mogu biti nehumani.

Obitelj, ljudska zajednica i moralni zakon 11. Obitelj živi u miru ako se svi njezini èlanovi podložezajednièkoj normi: ona spreèava sebièan individualizam ipovezuje pojedince u cjelinu, omoguæujuæi im skladansuživot i uspješno djelovanje. Ovaj kriterij, u sebi jasan,vrijedi i za šire zajednice: od onih mjesnih do nacionalnih,sve do same meðunarodne zajednice. Da bi bilo mirapotreban je zajednièki zakon koji æe pomagati slobodi dabude doista sloboda, a ne slijepa samovolja, i koji æe štititislabe od nasilja snažnijih. U obitelji narodâ pojavljuju semnogi oblici samovoljnog ponašanja kako unutar pojedinihdržava tako i u meðudržavnim odnosima. Ne nedostaju ustotolike situacije u kojima slab mora pognuti glavu, ne predpotrebama pravde, veæ pred golom silom onoga koji ima višesredstava od njega. Valja ponovno istaknuti: silu uvijekmora disciplinirati zakon i to se mora dogoditi i u odnosimaizmeðu suverenih država.12. O naravi i ulozi zakona Crkva je mnogo puta izreklasvoje stajalište: pravna norma koja ureðuje meðusobneodnose osoba, disciplinirajuæi izvanjska ponašanja ipredviðajuæi i kazne za prijestupnike, za svoj kriterij imamoralnu normu utemeljenu na prirodi stvari. Ljudski je um,usto, sposoban spoznati tu normu, barem u njezinimtemeljnim potrebama, dolazeæi tako do kreativnog UmaBoga koji je u izvoru svih stvari. Ova moralna norma moraupravljati odlukama što ih donosi savjest i voditi svepostupke ljudskih biæa. Postoje li pravne norme za odnosemeðu državama koje oblikuju obitelj èovjeèanstva? I akopostoje, djeluju li? Odgovor je: da, norme postoje, no da bise postiglo da doista i djeluju, potrebno je doæi do naravnemoralne norme kao temelja pravne norme, inaèe æe onaostati žrtvom krhkih i privremenih dogovora.13. Poznavanje naravne moralne norme nemoguæe èovjekukoji ponovno ulazi u sebe sama, stavljajuæi se pred vlastitusudbinu, te se ispituje o unutarnjoj logici najdubljih težnjiprisutnih u njegovu biæu. Premda s neodluènošæu inesigurnostima, on može doæi do toga da otkrije, barem unjegovim bitnim crtama, ovaj opæi moralni zakon koji, bezobzira na kulturalne razlike, omoguæuje ljudskim biæima dase meðusobno razumiju u odnosu na najvažnije aspektedobra i zla, pravednog i nepravednog. Neizbježno jepotrebno doæi do toga temeljnog zakona koristeæi se u tojpotrazi našim najboljim intelektualnim energijama, nedozvoljavajuæi da nas obeshrabre nesporazumi inerazumijevanja. Uistinu, vrijednosti ukorijenjene unaravnom zakonu prisutne su, makar i u obliku fragmenata ine uvijek dosljedno, u meðunarodnim sporazumima, uoblicima univerzalno priznatih autoriteta, u naèelimahumanitarnog prava prihvaæenog u zakonodavstvimapojedinih država ili u statutima meðunarodnih organizacija.Èovjeèanstvo nije "bez zakona". Ipak, neophodno jenastaviti putem dijaloga o ovim temama, omoguæujuæi da sei zakonodavstva pojedinih država približe priznanjutemeljnih ljudskih prava. Rast pravne kulture u svijetu ovisi,uz ostalo, o nastojanju da se ostvare meðunarodne normeduboko ljudskog sadržaja, èime æe se izbjeæi njihovosvoðenje na procedure koje æe iz sebiènih ili ideološkihrazloga biti lako promjenjive. Nadilaženje sukobâ i razoružanje 14. Èovjeèanstvo danas nažalost doživljava velike podjele isnažne sukobe koji bacaju teške sjene nad njegovubuduænost. Široka podruèja planeta upletena su u rastuæenapetosti, dok opasnost da se umnože zemlje koje posjedujunuklearno naoružanje potièe opravdanu brigu kod svakeodgovorne osobe. Još su u tijeku mnogi graðanski ratovi naafrièkom kontinentu, premda su ondje mnoge zemlje

Prilog dokumentiika

3124. prosinca 2007. broj 52/2007

postigle napredak u slobodi i demokraciji. Bliski istok još jeuvijek prizorište sukoba i atentata koji utjeèu i na okolnezemlje i krajeve, prijeteæi da ih uvuku u spiralu nasilja. Naopæem planu, s gorèinom se mora primijetiti poveæanje brojadržava ukljuèenih u trku u naoružanju: èak i zemlje urazvoju odreðuju znaèajan dio svojih siromašnih unutarnjihprihoda za nabavku oružja. U toj žalosnoj trgoviniodgovornosti su mnoge: ima zemalja industrijski razvijenogasvijeta koje izvlaèe obilnu zaradu iz prodaje oružja, a ima ivladajuæih oligarhija u tolikim siromašnim zemljama koježele poboljšati svoj položaj putem nabavke svesofisticiranijeg naoružanja. Doista je u tako teškimvremenima potrebna mobilizacija svih osoba dobre volje dabi se došlo do konkretnih sporazuma poradi uèinkovitogarazoružanja, posebice na podruèju nuklearnog oružja. U ovojfazi u kojoj se proces neširenja nuklearnog naoružanjausporava, osjeæam dužnost potaknuti vlasti da ponovno s jošveæom odluènošæu zapoènu pregovore u cilju progresivnograzoružanja i postizanja dogovora o postojeæem nuklearnomoružju. Ponavljajuæi ovaj poziv, znam da odražavamzajednièku želju svih onih kojima je na srcu buduænostèovjeèanstva.15. Prije šezdeset godina Organizacija ujedinjenih narodasveèano je objavila Opæu deklaraciju o ljudskim pravima(1948-2008). Tim dokumentom ljudska je obitelj odgovorilana strahote II. svjetskog rata, prepoznajuæi svoje jedinstvoutemeljeno na jednakom dostojanstvu svih ljudi i stavljajuæiu središte ljudskoga suživota poštovanje temeljnih pravapojedinaca i narodâ: bio je to odluèujuæi korak u teškom izahtjevnom hodu prema slozi i miru. Posebno sjeæanjezaslužuje i 25. obljetnica prihvaæanja Povelje prava obitelji(1983-2008) od strane Svete Stolice, kao i 40. obljetnicaprve proslave Svjetskog dana mira (1968-2008). Plodprovidonosne intuicije pape Pavla VI., nastavljena velikomzauzetošæu moga ljubljenoga i èasnog prethodnika, papeIvana Pavla II., proslava ovoga dana ponudila je tijekomgodina moguænost da Crkva, putem poruka objavljivanihtom prigodom, razvije nauk koji promièe ovo temeljnoljudsko dobro. Upravo u svjetlu ovih znakovitih obljetnicapozivam svakoga muškarca i svaku ženu da si još jasnijeposvijeste zajednièku pripadnost jedinstvenoj obiteljièovjeèanstva i da se zauzmu kako bi suživot na zemlji sveviše odražavao to uvjerenje o kojem ovisi ostvarenjeistinskoga i trajnoga mira. Pozivam potom vjernike daneumorno mole od Boga veliki dar mira. Kršæani, sa svojestrane, znaju da se mogu povjeriti zagovoru one koja je,buduæi da je Majka Sina Božjega koji se utjelovio poradispasenja èitavoga èovjeèanstva, istodobno i zajednièkaMajka. Svima želim radosnu Novu godinu! Iz Vatikana, 8. prosinca 2007. papa Benedikt XVI. (1) Deklaracija Nostra aetate, 1. (2) Usp. II. vat. sabor, Pastoralna konstitucija Gaudium etspes, 48. (3) Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Christifideles laici,40: AAS 81 (1989) 469. (4) Isto. (5) Papinsko vijeæe za pravdu i mir, Kompendij socijalnognauka Crkve, br. 211. (6) II. vat. sabor, Dekret Apostolicam actuositatem, 11. (7) Èl. 16/3. (8) Papinsko vijeæe za obitelj, Povelja prava obitelji, 24.studenoga 1983., Preambula, A.

Naviještajmo Božju prisutnost meðu namaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 23.prosinca 2007.Draga braæo i sestre, samo jedan dan razdvaja ovu 4.nedjelju došašæa od blagdana Božiæa. Sutra naveèer okupitæemo se proslaviti veliko otajstvo ljubavi koje nam nikad neprestaje biti povodom za divljenje. Bog je postao sinomèovjeèjim kako bismo mi postali djeca Božja. Tijekomdošašæa iz srca Crkve èesto se uzdizao zaziv "Doði,Gospodine, pohodi nas svojim mirom, tvoja prisutnost nekanas ispuni radošæu". Evangelizatorsko poslanje Crkveodgovor je na kliktaj "doði, Gospodine Isuse", koji prolazicijelom poviješæu spasenja i nastavlja izlaziti s usanavjernika. "Doði Gospodine i preoblikuj naša srca, da sesvijetom prošire pravda i mir". Na to želi podsjetitiDoktrinalna nota o nekim aspektima evangelizacije koju jenedavno objavila Kongregacija za nauk vjere. Taj dokumentželi zapravo podsjetiti sve kršæane, u situaciji u kojoj nimnogim vjernicima više nije jasan smisao postojanjaevangelizacije, da primanje dobre vijesti u vjeri potièe naprenošenje toga spasenja koje je dobiveno kao dar. Doista, istina koja spašava život, koja se utjelovila u Isusu,ražaruje srce onoga koji je prima, ljubavlju prema bližnjemukoja ga pokreæe da slobodno daruje ono što je sam besplatnoprimio. Biti dostignuti prisutnošæu Boga koji nam postajeblizak o Božiæu, neprocjenjiv je dar, dar koji nam možeomoguæiti da živimo u sveopæem zagrljaju prijatelja Božjih,u onoj mreži prijateljstva s Kristom koja povezuje nebo izemlju, koja vodi ljudsku slobodu prema ispunjenju i koja,ako je življena u svojoj istini, cvate besplatnom ljubavlju,punom brige za dobro svih ljudi. Ništa nije ljepše, hitnije ivažnije od ponovnog besplatnog davanja ljudima onoga štosmo besplatno primili od Boga. Ništa nas ne može isprièatiili osloboditi od toga èasnog i privlaènog zadatka. RadostBožiæa koju doživljavamo, dok nas ispunja nadom, potièenas u isto vrijeme da svima naviještamo Božju prisutnostmeðu nama. Neusporediv uzor evangelizacije Djevica je Marija koja jesvijetu prenijela, ne neku ideju, nego Isusa, utjelovljenuRijeè. Zazovimo je s pouzdanjem kako bi Crkva i u našedoba naviještala Krista Spasitelja. Svaki kršæanin i svakazajednica radosno s drugima dijele dobru vijest da je Bogtako ljubio svijet da je dao svoga Sina Jedinoroðenoga da sesvijet po njemu spasi. To je istinski smisao Božiæa, što gamoramo ponovno otkriti i snažno proživjeti.

Prilog dokumenti ika

32 24. prosinca 2007. broj 52/2007