Suzana Jankovi

Pedeset savjeta za zdravlje

Zagreb, 2003.

Suzana Jankovi, dr.med."Pedeset savjeta za zdravlje"

Glavni urednik:Suzana Jankovi, dr.med.

Odgovorni urednik:Mr. sc. Marijan Erceg, dr. med.

Urednitvo:Lovorka Bilajac, dipl. sanit. in.Doc. dr. sc. Jasminka Despot LuaninRadojka Grbac

Recenzenti:Prof. dr. sc. Luka Kovai, dr. med.Doc. dr. sc. Slobodan Lang, dr. med.Prim. Ivica Ruika, dr.med.Mr.sc. Sanja Musi Milanovi, dr.med.

Ilustracije:Danijela Milanovi

Design naslovnice i logo kongresa:Dr. sc. Saa Ostoji, dr. med.

Lektor i korektor:Vjekoslava Lenac, prof.

Izdava:Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Suizdava: Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije

Grafika obrada:,,Studiograf Rijeka

Tisak:A. G. Mato d.d. Samobor

CIP - Katalogizacija u publikacijiSVEUILINA KNJINICA RIJEKA

UDK 613 (035)

JANKOVI, SuzanaPedeset savjeta za zdravlje / Suzana

Jankovi, - Zagreb : Hrvatski zavod za javnozdravstvo, 2003.

ISBN 953-7031-06-3

101115013

ISBN: 953-7031-06-3

to nam govori ova knjiga? Govori nam kako da uvamo i unaprije-dimo zdravlje. Daje o tome pismene i slikovne savjete. Svaki je sav-jet iznesen kratko i saeto, time je postignuto da ga se lako upamtii da se znanje bez dosade obnovi. To su savjeti za ovjeka od njegovazaea pa do smrti. Obraeni savjeti sadrajno se mogu razvrstati u neko-liko srodnih skupina: za trudnice, za novoroenad i dojenad, o njezizubi i usne upljine, o prehrani s naglaskom na vrijednost mediteranskeprehrane, o spreavanju zaraznih crijevnih i zimskih bolesti, kako ouvatizdravu kraljenicu, o dnevnom i o godinjem odmoru te o putovanjima,kako se i zato vratiti zapostavljenim tjelesnim aktivnostima, osteoporoza,kontracepcija, spolno prenosive bolesti - kako stati na put njihovu ire-nju, detaljne upute o mjerama protiv raka, o tetnosti puenja, o preven-ciji stresa i srano-ilnih bolesti, o kvaliteti ivota starijih ljudi, savjeti onekim samopregledima, neto iz pruanja prve pomoi, o zlorabi antibi-otika.

Tri primjera, citata iz knjige sami e po sebi, bez tuega komentaraotkriti autoriinu poruku itateljima, o emu, zato i nadasve kako onaeli itatelja pouiti. "Promicanje zdravoga naina ivota proces je kojiljudima omoguava da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontroluvlastita zdravlja. Promicanje zdravlja zadaa je cijeloga drutva, a zdravst-vo u pojedinim zadacima ima posebno vanu ulogu". Autorica ovom svo-jom knjigom sa svoje strane ispunjava tu ulogu. Sljedei citat primjer jekoji potvruje to nastojanje autorice: "Samopregled vanjskih spolnihorgana jednostavan je pregled kojim sami moete provjeriti ima li znako-va koji mogu oznaiti prisustvo spolno prenosive bolesti". Slijedi potompotpun, struan i jednostavno opisan tijek samopregleda. Trei je prim-jer citat, kratka reenica koja sve kae: "Godinji odmor ne smije bitipasivni nerad, nego aktivna psihofizika rekreacija". Ovakav konceptknjige sastavljene iz izabranih kratkih savjeta u stvari je leksikonski kon-cipirano dijelo.

Kao i svaka knjiga, tako je i ova odraz autoriina zvanja, rada i obi-ljeenja osobnosti. Dr. Suzana Jankovi je specijalista socijalne medicine,radi u Zavodu za javno zdravstvo, proeta duhom preventivne medicine s

RIJE RECENZENTA

5

afinitetom za kliniku medicinu. Knjiga je odraz njenog irokog komu-nikacijskog potencijala u drutvenom radu sa zdravima i bolesnima, smladima i starima. Iz njezinih pisanih radova, prvenstveno iz intervjua smalim ljudima, izvire ljubav prema blinjemu, bio zdrav ili bolestan. A nesamo odgovornost prema bolesnome, kao u vrlo mnogo zdravstvenih rad-nika, nego u jednakoj mjeri i rad sa zdravima. Njeno poznavanje ljudskepsihe i emocija omoguilo je pruanje kvalitetne metodologije eduka-tivnog pristupa itateljima. Autoriina je maksima, to pokazuje i kaourednica popularno - znanstvenog zdravstvenog asopisa "Narodnizdravstveni list": POMOI SVIMA! To je kratki i pravi odgovor na pita-nje postavljeno u prvoj reenici: "to nam govori ova knjiga?" Zato sma-tram, na kraju, da ova knjiga ne bi smjela biti jedina, trebala bi biti tek I.dio od niza takvih knjiica.

Prim. Ivica Ruika, dr. med.

6

Mnogo se moe uiniti za zdravlje, vlastito, svoje obitelji, grada ukojem ivimo, vlastite zemlje i cijeloga svijeta. Nain ivota,prehrana, fizika aktivnost, odnos prema drugim ljudima, izbje-gavanje nasilja i netrpeljivosti, tetnih navika i ivotnih opasnosti,koritenje medicinskog znanja u ranom otkrivanju i uklanjanju opasnos-ti i jo toliko toga, ine rudnik zdravlja za ovjeka 21. stoljea. Kao i svakirudnik, on trai solidarnost i suradnju, trai PARTNERSTVO za ouva-nje i unapreenje zdravlja.

To je partnerstvo struke, ljudi, civilne zajednice i politike. Zato jepotrebna uspjena meusobna komunikacija, kako bi svaki poznavao iostvarivao svoja prava i izvravao svoju odgovornost.

Za to je potrebna i meusobna komunikacija utemeljena na zna-nju, odgovornosti i suradnji. Medicinsko znanje je univerzalno i globalno,ali komunikacija je specifina za svaku zemlju i osobno je pravo pojedin-ca.

Naalost, u dananjoj Hrvatskoj gotovo da nema informiranjagraana o zdravlju niti o znanju koje im je potrebno kod postojanja rizikai bolesti. Informiranje o zdravlju podreeno je onima koji informacijenude, a ne onima kojima su one namijenjene. To treba promijeniti. UHrvatskoj treba pokrenuti sustavno pravo graana na pojedinano i zajed-niko dobivanje informacije o zdravlju, informacija kojima je jedini cilj daunaprijede, ouvaju ili obnove zdravlje to veem broju ljudi, informacijautemeljenih na znanju i potaknutih opim dobrom.

Prvi Hrvatski Kongres Preventivne Medicine i UnapreenjaZdravlja ovo smatra jednim od svojih najvanijih ciljeva. Knjigom dr.Suzane Jankovi zapoinjemo praktino ostvarivanje ovog vanog cilja.Uzmite ovu knjigu, otkrijte njeno bogatstvo i postanimo partneri u ostva-rivanju vaeg, naeg i zdravlja svih.

PREDSJEDNIK ORGANIZACIJSKOG ODBORAPRVOG HRVATSKOG KONGRESA PREVENTIVNE MEDICINE

Doc. dr. sc. Slobodan Lang

PREDGOVOR

Partnerstvo za zdravlje

3

TRUDNOA1

2

UVOD

7

Knjiga "Pedeset savjeta kako ostati zdrav" zamiljena je kao zbirjednostavnih zdravstvenih savjeta namijenjenih svim dobnimskupinama. Pisana je bez strunih izraza, razumljivo i za itateljakoji nije zdravstveni radnik. Kao literatura koriteni su i tekstovi iz"Narodnog zdravstvenog lista", popularnog zdravstvenog asopisa kojegod 1958. godine izdaje Zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranskeupanije. Autori su brojni suradnici koji na jednostavan nain obraujuteme koje se bave primarnom (kako sprijeiti pojavu bolesti), sekun-darnom (kako bolest otkriti u fazi kada je ona lako izljeiva) i tercijarnomprevencijom (kvalitetan ivot s boleu i spreavanje razvoja njezinihkomplikacija) razliitih bolesti i stanja.

Knjiga sadri savjete kako ivjeti zdravo i unaprijediti svoje zdrav-lje, kako zdravim ponaanjem izbjei bolest i kako na vrijeme uoitipromjene u zdravlju koje, zanemarene, mogu dovesti do razvoja bolesti.Savjete moe svatko primijeniti za sebe, ali i za lanove svoje obitelji iliosobe iz okoline do ijeg vam je zdravlja posebno stalo. Najmotiviranijesu ene u doba trudnoe i majke koje ele sauvati i unaprijediti zdravljesvoje djece. Mladi ljudi i radna populacija trebaju dodatnu koliinu moti-vacije za zdravo ponaanje, jer u to ivotno doba svi mislimo da e naezdravlje trajati koliko i na ivot i nemilosrdno ga troimo i zlorabimo.Prosjean stariji ovjek ve ima neku kroninu bolest, a time i jaku eljuda ouva kvalitetu ivota i s tom boleu to lake ivi.

Poruka ove zbirke zdravstvenih savjeta jest da u zdravlje treba ula-gati od roenja, mogli bi rei i prije roenja, cijeli ivot, i postati odgovo-ran za vlastito zdravlje.

U dananje vrijeme kada se sve poruke, pa i zdravstvene, lakoplasiraju preko medija, prosjean ovjek teko moe rei da "neto nijeznao". Kada razgovaramo o zdravome nainu ivota, sve znamo i sve namje jasno. Problem nastaje kada znanje trebamo primijeniti i ugraditi ga uvlastiti ivot i nain ponaanja. Ako nakon itanja ove knjige promijenitenain ivota i ponaanja u barem jednome detalju, ona je postigla svojusvrhu.

elimo Vam da nakon itanja ove knjige ostanete zdravi tako da jovie MISLITE, RADITE, VOLITE i IVITE ZDRAVO.

Autor

Trudnoa je, ako je planirana i eljena, jedno od najsretnijih raz-doblja u ivotu ene. Traje 10 lunarnih mjeseci ili 40 tjedana,odnosno 280 dana. Trudnoa je razdoblje kada je potreban oprez

budue majke, trudnice, kako bi rodila zdravo, doneeno dijete, sposob-no za ivot izvan maternice.

Tijekom trudnoe neophodno je obratiti panju na nekolikokljunih imbenika. Prvi je pravilna prehrana. Dnevni energetski unoshrane trebao bi biti 2000 kalorija (trudnica ne smije "jesti za dvoje"), i tou obliku kvalitetnih namirnica, s puno vitamina i minerala, sa to vieintegralnih itarica. To su obvezno crni kruh, integralna ria, krumpir,voe i povre, mahunarke, mlijeko i mlijeni proizvodi, riba, teletina ipiletina, rasporeeni u tri obroka i dva meuobroka koji se ne smijupreskakati. Nisu preporueni rafinirani slatki proizvodi, razliite gric-kalice i dosoljavanje hrane. Neophodan je i unos tekuine, vode, ajeva iprirodnih sokova, a treba izbjegavati kavu, gazirane i slatke napitke.

Prehrana je u skladu s kontrolom tjelesne teine, koja prosjeno nakraju trudnoe ne smije biti uveana za vie od 12 kg. Regulaciji tjelesneteine pomae i tjelesna aktivnost kojom se treba baviti i tijekom trud-noe, osim ako ona iz nekog razloga nije doputena. Zdrava se trudnicatreba normalno kretati. Trudnoa nije razlog za mirovanje. Preporuajuse etnje na svjeem, nezagaenom zraku, plivanje, voene vjebe zatrudnice. Kretanje je naroito vano za cirkulaciju i spreavanje zatvorate za psihiko stanje trudnice. Sunanje je doputeno u ranim jutarnjimi kasnim popodnevnim satima, uz zatitno sredstvo s visokim UV- fak-torom. Opa higijena provodi se neutralnim sredstvima; odjea treba bitikomotna, da ne ometa cirkulaciju i probavu, obua komotna, od prirod-nih materijala, stabilna, s potpeticom od 2 do 3 cm. Ako je potrebno, uobuu se moe staviti i ortopedski uloak koji olakava hod.

Treba izbjegavati stresne situacije, dovoljno se odmarati i omogui-ti kvalitetan san. Promjena raspoloenja uobiajena je pojava i zahtijevarazumijevanje okoline.

U trudnoi, treba posebno naglasiti, zabranjeni su puenje i alko-hol, a o koritenju lijekova uvijek je potrebno prethodno posavjetovati ses lijenikom.

TRUDNOA1

9

Tijekom trudnoe neophodne su redovite kontrole kod lijenikaginekologa, a preporua se i pohaanje teaja za trudnice, ako se takavorganizira u sredini u kojoj trudnica ivi. Na teaju se trudnica psihofi-ziki priprema za poroaj, a iskustvo je potvrdilo da takva pripremaskrauje poroaj, on je manje bolan, ena je mirnija, staloena i boljesurauje s lijenikom i sestrom. Smanjena je napetost i strah od nepoz-natoga, a time i za dijete rizik od poroda.

10

UU ttrruuddnnooii,, ttrreebbaa ppoosseebbnnoo nnaaggllaassiittii,, zzaabbrraannjjeennii ssuu ppuueennjjee ii aallkkoo--

hhooll,, aa oo kkoorriitteennjjuu lliijjeekkoovvaa uuvviijjeekk jjee ppoottrreebbnnoo pprreetthhooddnnoo ppoossaavvjjeettoovvaattii ssee

ss lliijjeenniikkoomm..

PREHRANANOVOROENETA2

11

Dojenje je najzdraviji, najprirodniji nain prehrane novoroenetai dojeneta. enino mlijeko sadri zatitne tvari koje tite odinfekcija dok se imunoloki sustav djeteta potpuno ne razvije.

Zatitnim tvarima obiluje kolostrum, prvo mlijeko koje dojke stvarajunakon poroda. Dojena djeca manje pobolijevaju od prehlade, upale uha,proljeva, alergija i niza drugih bolesti. Nadalje, sastav mlijeka potpuno jeprilagoen probavnom sustavu djeteta i potrebama njegovoga rasta irazvoja. Nezasiene masne kiseline potrebne su za razvoj mozga, eljezose vrlo dobro resorbira i zato su rjee anemije u dojene djece. Sisanjeomoguava da dijete samo regulira potrebnu koliinu mlijeka, a pravilni-ji je i razvoj eljusti i usta.

Dojenje je higijenski praktino, ne zahtijeva nikakvu posebnupripremu i pribor i uteda je u kunome budetu.

Pri dojenju su majka i dijete posebno psihiki povezani, ono je zadijete in ljubavi, ugode i zatienosti. U majke potie majinske osjea-je i vezivanje za dijete. Ujedno je i zdravo za enu jer ene koje doje imajumanje karcinoma dojke, vrata maternice i jajnika. Bre mrave i vraajuvitki stas.

Uspjeh dojenja ne ovisi o veliini dojki. Svaka dojka, djetetovimsisanjem dobro stimulirana, proizvest e dovoljne koliine kvalitetnogamlijeka. Ve u trudnoi treba dojke pripremiti za dojenje. Ako su bra-davice uvuene, laganim masiranjem treba ih izvlaiti. Dojke trebapridravati odgovarajuim grudnjakom koji ih ne stee.

Dojiti treba u miru, zauzeti udoban poloaj, odvojiti dovoljno vre-mena i dojke isprazniti do kraja, ime se spreava zastoj mlijeka i upaledojki. Budno dijete otvorenim ustima, s jezikom koji dolazi naprijed dadohvati bradavicu i areolu, usisava bradavicu duboko u usta, desni se zat-varaju oko areole, dok podizanjem jezika koji putuje naprijed-nazad uvalu, pritie bradavicu na tvrdo nepce i tako istiskuje mlijeko. Usneformiraju hermetiki zatvoren poklopac (pritom treba paziti da je nosislobodan). Dobro postavljeno dijete na prsima sie mirno, ne mljacka i neguta zrak. Svakim usisajem pomie mu se donja vilica. Pravilnim sisa-njem spreava se i pojava naprslina (ragada) na bradavici majke, kojemogu biti ulazno mjesto za uzronike upale.

Za pravilno dojenje neophodna je i pravilna prehrana dojilje, kojatreba biti za 500 kalorija vea od normalne. Preporua se raznolika hranakoja sadri meso, mlijeko, itarice, voe i povre. U koliinskom smislupoveana je potreba za unosom bjelanevina, vitamina, kalcija i eljeza.Izbjegavati treba otre zaine, mahunarke, kavu i alkohol, a cvjetaa isvjei enjak mijenjaju okus mlijeka. Za uzimanje bilo kojeg lijekaneophodno je posvjetovati se s lijenikom.

12

PPrrii ddoojjeennjjuu ssuu mmaajjkkaa ii ddiijjeettee ppoosseebbnnoo ppssiihhiikkii ppoovveezzaannii,, oonnoo jjee zzaa

ddiijjeettee iinn lljjuubbaavvii,, uuggooddee ii zzaattiieennoossttii.. UU mmaajjkkee ppoottiiee mmaajjiinnsskkee oossjjeeaa--

jjee ii vveezziivvaannjjee zzaa ddiijjeettee..

Dojenje je najprirodniji i najzdraviji nain prehrane novoroenetai dojeneta, a nekada i maloga djeteta. Majino je mlijeko hrana upotpunosti prilagoena potrebama djeteta. Koliko e majka doji-ti, ovisi o razliitim initeljima: koliini mlijeka, nainu ivota izaposlenosti majke, a nekada i odluci majke da je dojila dovoljno dugo ida je, zbog npr. ritma spavanja djeteta, koje ponekad i u drugoj godinitrai noni obrok, vrijeme da se s dojenjem prekine.

Preporueno je minimalno razdoblje dojenja do est mjesecistarosti djeteta. Od etvrtoga mjeseca djetetu se mogu poeti davati vonisokovi, prvo od mrkve i jabuke, u poetku u malim koliinama, na liicu,a zatim se koliina moe poveavati. U petom se mjesecu moe dodati sokod kruke i marelice te citrusnog voa (narana, mandarina, grejp,limun), a poinje i prehrana vonim kaicama od strugane banane ijabuke, u poetku samo od komadia, postupno poveavajui koliinuvoa. U poetku je dobro sok razrijediti prokuhanom vodom. Dok jedijete samo na majinome mlijeku, dodatne koliine tekuine nisupotrebne.

U petom mjesecu poinje prehrana itaricama bez glutena (riine ikukuruzne pahuljice te kaa od heljde) i povrem (mrkva, blitva, pinat).

U estom mjesecu poinje se s juhama od teletine, piletine, pure-tine i kvalitetnim nemasnim bijelim mesom, ribom, i to bijelom (plava teknakon prve godine) te krumpirom.

U sedmom se mjesecu dodaju mlijeni proizvodi (kravlji sir, jogurt,vrhnje) koji su glavni izvori bjelanevina i kalcija. Poinje se i sa u-manjcem jajeta, u poetku 1 dva puta tjedno, pa 1, pa cijelo umanjce.Cijelo jaje daje se nakon 12 mjeseci.

U osmom se mjesecu prehrani dodaju pasirane mahunarke, a izadevetog mjeseca med i proizvodi od meda.

Od masnoa preporua se maslinovo ulje (iza 7. mjeseca), na kojeje dobro da se dijete navikne i usvoji ga za cijeli ivot.

Suvremena industrija djeje hrane nudi velik izbor biopripravakabez konzervansa, za dohranu dojenadi. Jedno je od pravila da treba iz-bjegavati povre s umjetno gnojenih povrtnjaka, zbog nitrata iz duinoggnojiva koje ono sadri, te ono koje je raslo uz velike prometnice, zbogpoveane koliine olova. Isto vai i za voe, naroito ono prskano.

PREHRANA DOJENETA3

13

Nove se namirnice unose jedna po jedna, u razmacima od nekolikodana, tako da konana prehrana sadri dva puta tjedno meso, dva putaribu i isto tako umance.

Sol se preporua u minimalnim koliinama, a hranu nikako ne trebadodatno dosoljavati. Isto tako, i slatku hranu treba svesti na minimum ieer ne dodavati hrani, naroito vou.

14

GGrriicckkaalliiccee ttrreebbaa ppoottppuunnoo iizzbbaacciittii iizz pprreehhrraannee,, aa kkaaoo mmeeuuoobbrrookk

ddjjeetteettuu ppoonnuuddiittii vvooee iillii jjoogguurrtt..

Odabir pravilne odjee za novoroene i dojene posebno je vaanjer ona uva tjelesnu toplinu djeteta i odrava istou koe. To seposebno odnosi na pelene i njihovo pravilno koritenje. Za koju e

se vrstu pelena majka odluiti, ovisi iskljuivo o njoj i financijskimmogunostima obitelji. Mogu se koristiti samo klasine, tetra - pelene iliu kombinaciji s pelenama za jednokratnu uporabu. Nakon roenja koristese tri klasine pelene ili jednu klasinu moe zamijeniti jednokratna.Dijete se previja uvijek prije hranjenja, kako bi se izbjeglo vraanje hraneili buenje djeteta nakon obroka. Prije povijanja kou treba oprati toplomvodom, trljaicom i blagim sapunom. Posebnu pozornost treba obratitipodruju oko mara, spolovilu i naborima koe. Nakon pranja treba ihnjeno osuiti mekim runikom i zatititi nekom od djejih masti. Natako njegovanu kou stavlja se jednokratna pelena, zatim tetra - pelenasloena na etiri i presavinuta na dvije treine te trea pelena, tzv. iripa,koja slui za uvrivanje. Gornji rub iripa treba sezati do prsnih bra-davica, a donji iznad koljena. Tako se postie efekt irokog povijanja iuvruje kraljenica. Unato uporabi jednokratnih pelena, dijete trebapovijati prije svakoga obroka jer moe doi do nastanka dugotrajnih upal-nih promjena na koi djeteta, esto izazvanih gljivicama.

Dijete se povija s tri pelene do prvog ultrazvunog pregleda kodortopeda. Od njega e majka dobiti upute o daljem povijanju.

POVIJANJE DOJENETA4

15

PPrraavviillnnoo ii iirrookkoo ppoovviijjaannjjee oossnnoovvnnii jjee pprreedduuvvjjeett zzaa pprraavviillaann rraazzvvoojj

zzgglloobbaa kkuukkaa ii sspprreeaavvaannjjee nnjjeeggoovvaa rraazzvvoojjnnoogg ppoorreemmeeaajjaa..

Razvoj kretanja u zdrava djeteta odvija se u prosjeku tako da onosamostalno sjedi s oko 6-8 mjeseci, pue s oko 9 mjeseci, a oko 12.mjeseca poinje stajati i hodati (najprije uz pridravanje), s 15mjeseci hoda potpuno samostalno, a s 18 ve tri. Dijete sa svim vrstamakretanja poinje spontano. Ne treba ga na silu stavljati niti u jedan poloaj.Puzanje je naroito vano za usklaivanje kretnji i razvoj koordinacijepokreta. Ne preporua se stavljanje djeteta u hodalice, pogotovo ne u onekojima pod dotie samo vrhovima prstiju. Hodalice mogu ometati nor-malan razvoj kukova i dovesti do ozljeda. Osim u kolicima, dijete se (nakontreeg mjeseca ivota) moe prenositi i u nosiljkama. One se danasproizvode u razliitim oblicima. Najpogodnije su one najjednostavnije, uobliku njihaljke koja se kao iroki al nosi preko ramena. Nosiljke u oblikunaprtnjae mogu se nositi ispred i na leima. Pri tome treba paziti da jedijete udobno smjeteno, da ga nita ne ulja i da je dobro privreno.Najbolji je nain noenja "u obliku klokana" kada je dijete sprijeda, leimanaslonjeno na nosaev trup. Takav poloaj podupire mekanu dojenetovukraljenicu, dijete bolje upoznaje svijet oko sebe i pod stalnim je nad-zorom nosaa. Kod uporabe nosiljki treba imati na umu nekoliko vanihpreporuka: strogo pazite na upute proizvoaa glede poloaja i osiguranjadjeteta; nikada ne ostavljajte dijete u nosiljci na krevetu ili u autu zbogmogueg prevrtanja, NOSILJKA NIJE ZAMJENA ZA SJEDALO UAUTOMOBILU; ne vozite s nosiljkom na sebi; ne kuhajte s djetetom unosiljci ispred vas; ne trite, izbjegavajte iznenadne nagle pokrete; ako senaginjete naprijed, pridrite dijete; nosiljka treba odgovarati veliini djete-ta; pazite na rizik mogueg otkopavanja, na mogue nabore, materijal odkojih je nosiljka napravljena (najbolje pamuk); ne pijte alkohol dok nositedijete. Najbolje je noenje nauiti prvo na lutki, a u poetku dijetepridravati s obje ruke.

Prve cipeleKada dijete poinje stajati na nogama, posebnu panju treba posveti-

ti djejim cipelama. Stopalo djeteta izvanredno je osjetljivo i podlonodeformitetima ako je izloeno nepravilnom poloaju ili pritisku. Osnovna jeodlika dobre cipele da ona "pokriva, pristaje, nadopunjava, ali nikad ne pri-tiska stopalo". Cipela mora pristajati stopalu od prvoga trenutka i redovitose mijenjati kako stopalo raste. U prvim pokuajima hoda cipela ga mora

ZDRAVO KRETANJE DOJENETA5

16

olakati i poveati ravnoteu i dranje. To takoer znai i uporabu najboljihmaterijala u izradi cipela. Pri tome treba paziti i na arape, koje moraju bitipamune, tone veliine (bez duplikatura) i dobrog prianjanja uza stopalo.U fazi uenja hoda svi se slau da dobro izraene djeje cipele mogupomoi u svladavanju prvih koraka. Kad je o potplatu rije, postoje razlikeu miljenju: jedni zagovaraju tvrdi, koji doputa greke prvih nepravilnihkoraka i dijete usmjerava na hod peta-prsti, maksimalno ga titi i uva odozljeda, a drugi zagovaraju meki potplat, koji je u prirodnijem poloaju uodnosu na anatomsko-funkcionalne karakteristike stopala i djetetuomoguava bolje prepoznavanje neravnina i zapreka na podlozi i boljiosjeaj ravnotee. U praksi su se najboljim pokazali polutvrdi potplati, i tos tvrdim petnim dijelom i savitljivim prednjim dijelom. Prednji dio cipeletreba biti od savitljivog, mekanog materijala koji omoguava veupokretljivost stopala i spreava iritiranost njene djeje koe. Tome pri-donosi i mekani jezik i dobro postavljen sustav za zakopavanje, najboljevezicama. Stranji petni dio treba biti visok do iznad glenja i praktikinesavitljiv. Potplat ne smije biti sklizak. Unutranji dio potplata treba bitiizraen od mekanih materijala i s izraenim uzdunim svodom koji jeistovremeno tvrd i elastian, a visinom manji nego proporcionalan uodrasloj dobi zbog jo uvijek prisutne nakupine masnoga tkiva u podrujusvoda. Najvanije je da cipela ne stie stopalo, da mu omogui normalnekretnje i da prsti nisu u njoj skvreni. Svaki put nakon skidanja cipela trebaprovjeriti da li na stopalu ima crvenila ili drugih znakova pritiska. Cipele semijenjaju svaka tri do etiri mjeseca nakon prve godine ivota. Prve sucipele najvanije u ovjekovu ivotu pa bi njihovu odabiru i kupnji trebaloposvetiti posebnu panju.

17

NNee pprreeppoorruuaa ssee ssttaavvlljjaannjjee ddjjeetteettaa uu hhooddaalliiccee,, ppooggoottoovvoo nnee uu oonnee

kkoojjiimmaa ppoodd ddoottiiee ssaammoo vvrrhhoovviimmaa pprrssttiijjuu.. HHooddaalliiccee mmoogguu oommeettaattii nnoorr--

mmaallaann rraazzvvoojj kkuukkoovvaa ii ddoovveessttii ddoo oozzlljjeeddaa..

Njega usne upljine prvi je postupak koji se provodi na djetetu,odmah nakon poroda. Time se dijete potakne da prodie. Poznatoje da dolaskom djeteta iz rodilita kui taj dio higijene bude znat-

no ili potpuno zapostavljen. Razlog za to je stav da je higijena usneupljine povezana s pranjem zuba, pa kako ih novoroene jo nema,higijena nije potrebna.

Majino je mlijeko najbolja hrana za novoroene i dojene. Kaoto majka vodi rauna o higijeni bradavica prije dojenja, treba paziti i nahigijenu usne upljine djeteta nakon dojenja. Zato je dobro djetetu datiliicu prokuhane vode koja e isprati mlijeko i sprijeiti fermentacijunjegovih ostataka u ustima. Ako se dijete hrani na dudu, ona se istotreba redovito prokuhavati. Slino vai i za igrake koje dijete stavlja uusta.

Usta djeteta treba i mehaniki oistiti, za to se proizvode poseb-no oblikovani tapii, a mogu se upotrijebiti i tapii s vatom za higijenuuha. Kod svih je tih postupaka najvanije odstraniti ostatke hrane, bezobzira na to ima li dijete ve zube ili ne. Bakterije ili gljivice koje senasele u hranu mogu izazvati oboljenja sluznice, a kasnije i zubi. Zalijeenje takvih promjena na sluznici usne upljine djeteta danas posto-je na tritu brojni preparati na biljnoj osnovi ili na bazi meda, posebnoprilagoeni njenoj sluznici djejih usta. Poseban je period kada niuprvi mlijeni zubi koje prati osjeaj od svrbei do boli desni. Dijete uusta gura ruke i neiste predmete, ime se u organizam unose infekti,pa se javljaju poviena temperatura, proljevi i povraanje. Nicanje zubivremenski se poklapa s poetkom luenja lijezda slinovnica. Veukoliinu sline dijete jo ne zna progutati, ona se prelijeva iz usta i stal-no vlai kou oko usta, to je opet dobra podloga za nasaivanje bakte-rija i za oteenja koe. Za olakanje nicanja zubi desni se mogu masi-rati preparatima koji ih lagano anesteziraju, a pri tome djeluju i antiu-palno.

Ve u trudnoi budua majka treba uzimati preparate fluora,neophodne za razvoj zubi djeteta. Fluor prelazi iz posteljice u krvotokdjeteta, a nakon poroda i u majino mlijeko. Tablete fluora mogu seuzimati svakodnevno, od 4. mjeseca trudnoe pa sve do 15. godine

NJEGA USNE UPLJINEDOJENETA6

18

ivota, kada je zavrena mineralizacija zubi. Dnevna potreba za djecu je0,4 mg fluora na 10 kilograma tjelesne mase. Nakon nicanja zubi,dodatno se preporua njihovo premazivanje otopinom fluora i etkanjegelom te pranje zubi zubnom pastom sa fluorom, ime se postie zati-ta zubi, uz razvijanje higijenskih navika etkanja zubi i ispiranja usta.

19

ZZaa oollaakkaannjjee nniiccaannjjaa zzuubbii ddeessnnii ssee mmoogguu mmaassiirraattii pprreeppaarraattiimmaa

kkoojjii iihh llaaggaannoo aanneesstteezziirraajjuu,, aa pprrii ttoommee ddjjeelluujjuu ii aannttiiuuppaallnnoo..

TRUDNOA1

2

Pravilni zubi u punoj funkciji naroito su vani u djetinjstvu, kada jenjihova osnovna uloga - da grizu, mrve i melju hranu - osnovni pre-duvjet za normalan rast i razvoj djeteta. Pravilno poslagani zubi, s

ostalim dijelovima usne upljine sudjeluju u pravilnom izgovaranju poje-dinih suglasnika. Gubitak jednog ili vie prednjih zubi dovodi do znaa-jnih poremeaja u govoru. Postava i zdravlje zubi utjeu i na estetskiizgled ovjeka.

Svaki mlijeni zub ima oblik potencijalne energije u razvoju i nica-nju zubi. Niti jednom zubu ne bi smio biti karijesom smanjen promjer,jer se tako suava prostor za njegovog nasljednika. SSttooggaa nniijjee ddoobbrroo iizzvvaa--ddiittii mmlliijjeennee zzuubbee pprriijjee nneeggoo ssee ddoo kkrraajjaa iissccrrppii nnjjiihhoovvaa rraazzvvoojjnnaa mmoo..

Prerano vaenje mlijenjaka tetno je jer se smanjuje povrina vakanja,a time izostaje i podraaj to ga uzrokuje pritisak vakanja na rast togadijela eljusti i na zametak trajnog zuba, njegovog nasljednika. Takoerse gubi i pasivni zadatak mlijenjaka kao draa mjesta za trajne zube.Neki su mlijeni zubi u toj funkciji vaniji, no vano je znati da gubitakpojedinih mlijenih zuba prije vremena prekida cjelovitost zubnog niza,iza ega nastupa pomicanje ostalih zubi prema slobodnom prostoru, a todovodi do skraivanja zubnoga niza.

Postoje ipak stanja, kao to su opsene gnojne promjene na vrhukorijena mlijenih zubi, koje mogu imati negativne posljedice na zametaktrajnih zubi, pa je vaenje takvih zubi neminovno. Ako se nakon toga uoipomicanje susjednih zubi na to prazno mjesto, u taj se prostor postavlja-ju pomagala koja slue za njegovo ouvanje. Slian je postupak ako zbogtraume doe do preranog gubitka mlijenog zuba.

MLIJENI ZUBI7

20

Okrueni brojnim reklamama za paste i etkice za zube, esto sepitamo to je zaista najbolje elei rijeiti nedoumicu.Reklame uglavnom zadovoljavaju komercijalne kriterije, ali ne

i strune. Opa su pravila za odabir etkice za zube da mora biti odgovara-

jue veliine, napravljena od sintetikih vlakana srednje tvrdoe.Izbor paste za pranje zuba kod najvie osoba odreuju njezina

cijena i aroma. U strunom smislu, dobra je ona pasta koja ne sadriabrazivna sredstva koja mogu otetiti zubnu caklinu. Izuzetno su vri-jedne i paste s dodatkom fluora za prevenciju i suzbijanje oboljenjazubi i desni. Slino je i s pastama s antiupalnim komponentama.

Pravilno etkanje zubi izuzetno je vano za odravanje njihovehigijene, a i u prevenciji ozljeda zubnoga mesa, koje nakon krvarenjalako upalno reagira. Stoga zube treba etkati malenim krunim kret-njama, svakoga zasebno, sve zubne plohe. Ne smiju se zaboravitistranji, etkici tee dostupni zubi. Kretnje lijevo-desno ne postiueljeni uinak i mogu izazvati oteenja.

Za higijenu zubi i usne upljine postoje i tekuine za ispiranjeusta koje imaju funkciju dezinfekcije, a i odstranjenja neugodnogzadaha.

Brojne loe navike, kao to su puenje i konzumiranje alkoholnihpia, dovode do potrebe za osvjeenjem daha. Za tu su namjenu prak-tini i djelotvorni draeje i bomboni te gume za vakanje, svi bezeera.

Dakle, ako se radi o normalnim stanjima zdravlja usta i zubi, bitnoje redovito i pravilno odravanje higijene, a manje je vano sredstvo zanjeno provoenje. Najbolje i najskuplje sredstvo koje se koristi samopovremeno i nepravilno ima loije uinke nego obino i jeftino sredstvokoje se koristi redovito.

Stvaranje naslaga na zubima i desnima predstavlja glavni uzrokpojave oboljenja tih tkiva: osjetljivosti zuba i vrhova zuba, upale desni injihova povlaenja, klimavosti zuba, to je posljedica razvoja parodentoze.U zubne se naslage (plaque), koje se sastoje od ostataka hrane i bakteri-ja, taloe minerali iz sline i stvara se vapnena masa. Ona se u obliku

REDOVITA HIGIJENA USNEUPLJINE I ZUBI8

21

kamenca taloi na zubu. Naslage kamenca potiskuju desni i stvaraju otek-line i krvarenje. Potisnute desni oko zuba stvaraju otvor koji postaje svedublji i u kome se skupljaju produkti upale desni koji se mijeaju sostacima jela koji djeluju razarajue. Sada je napadnuta i eljusna kost tese zub rasklimava. Nakon toga dolazi do gubitka zuba. Zubi pokrajispaloga zuba bivaju potisnuti, naginju se i okreu dok ne ispadnu.

Redovita higijena i odlazak stomatologu, koji e oistiti naslagekamenca, spreavaju pojavu parodentoze i gubitak zuba.

22

ZZuubbee ttrreebbaa eettkkaattii mmaalleenniimm kkrruunniimm kkrreettnnjjaammaa,, ssvvaakkooggaa zzaasseebbnnoo,,

ssvvee zzuubbnnee pplloohhee.. NNee ssmmiijjuu ssee zzaabboorraavviittii ssttrraannjjii,, eettkkiiccii tteeee ddoossttuuppnnii

zzuubbii..

Snavrenom prvom godinom ivota dijete treba imati tri glavna obro-ka (doruak, ruak i veeru) i dva meuobroka. Hrana bi trebala bitiusitnjena, a ne miksana. Pri jelu, dijete bi se trebalo aktivno sluiti

licom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenjadobro je da za stolom sjedi cijela obitelj ili njezin vei dio. Zanimljivi raz-govori mogu biti poticajni za uzimanje hrane, a za obrok je vano osigu-rati i dovoljno vremena. To, naravno, ne znai da obrok treba trajati sati-ma.

Roditelj pred dijete ne treba postavljati nerealne zahtjeve to se tiekoliine hrane. Naime, dijete ima manje kalorijske potrebe nego u prvojgodini ivota, a i vie je zainteresirano za svijet koji ga okruuje i "zabo-ravlja" jesti. Ipak, ne preporua se dijete hraniti kroz igru. Obrok je dnev-na aktivnost kao i svaka druga i ne treba joj pridavati posebnu panju.

U prvoj godini dijete naraste prosjeno 25 cm i utrostrui porodnumasu. U drugoj godini ivota dobije na tjelesnoj teini 2,5 kg u prosjeku,a od tree do sedme godine ravnomjeran je dobitak od 2 kg godinje. Udrugoj godini naraste prosjeno 12 cm, a od tree do sedme godine 6 do8 cm na godinu. Kalorijske potrebe od roenja do 15. godine ivota kon-tinuirano opadaju od 100 do 50 kcal/kg. U obroku bi zastupljenostugljikohidrata trebala biti 45 do 55%, bjelanevina 10 do 15% i masti 35do 45%.

Jelovnik treba svakog dana sadravati mlijeko i mlijene proizvode,meso i mesne preraevine, povre, voe te kruh i proizvode od itarica.Kravlje mlijeko u prehrani djeteta predkolske dobi trebalo bi sadravati3,2% mlijene masti. Od mesa, prednost se daje mesu peradi i ribi,kuhanim ili pirjanim, a ne peenim i prenim. Povrem se unose biljnavlakna koja poveavaju volumen stolice i pridonose njenoj regulaciji. Onoje, kao i voe, izvor vitamina i minerala. Kruhom i itaricama osigurava seenergija i vitamini B-skupine. Jaje je takoer vrijedna namirnica.umance je bogato fosfolipidima, lecitinom i eljezom, a bjelance je izvorbjelanevina. Ako su roditelji vegetarijanci, uputno je da se o prehranidjeteta posavjetuju s pedijatrom.

U pripremanju obroka, liica maslinovog ulja koristan je dodatak idijete treba navikavati na specifian miris i okus te vrijedne namirnice.

PREHRANA MALOG I PREDKOLSKOGA DJETETA 9

23

Od tekuine, prednost treba dati vodi za pie iz slavine ili pakiranoju boce. Nakon prve godine ivota vodu za pie vie nije potrebnoprokuhavati.

Razliite "grickalice" potpuno su beskorisne. Bespotrebnooptereuju organizam nekvalitetnim masnoama i solju te remeteredovite obroke. Ni ostalu hranu nije potrebno dosoljavati.

Vrijedan obrok je i mlijeni sladoled koji se moe jednom dnevnoponuditi djetetu kao desert.

U predkolskoj dobi treba izbjegavati ljenjake, kikiriki, bademe,tvrde bombone, jer ih dijete vrlo lako u igri i smijehu udahne, to uzroku-je potpuno ili djelomino zatvaranje dinog puta i iziskuje hitnu medi-cinsku intervenciju.

24

TTiijjeekkoomm hhrraannjjeennjjaa ddoobbrroo jjee ddaa zzaa ssttoolloomm ssjjeeddii cciijjeellaa oobbiitteelljj iillii

nnjjeezziinn vveeii ddiioo.. ZZaanniimmlljjiivvii rraazzggoovvoorrii mmoogguu bbiittii ppoottiiccaajjnnii zzaa uuzziimmaannjjee

hhrraannee,, aa zzaa oobbrrookk jjee vvaannoo oossiigguurraattii ii ddoovvoolljjnnoo vvrreemmeennaa..

Dobro uravnoteena i zdrava prehrana temelji se na uzimanjuraznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke ioptimalan dnevni unos energije, koji omoguava normalan rast i

razvoj djece. Rezultati sistematskih pregleda uenika osnovnih i srednjihkola pokazuju da povienu tjelesnu teinu ima oko 10% uenika i 7,8%uenica.

Pravilnim unosom hranjivih sastojaka tijelo odrava uinkovitost iaktivnost, osigurava se visoka energetska aktivnost i otpornost na bolesti.Hrana koju jedemo mora biti u ravnotei s tjelesnim potrebama isadravati dovoljnu koliinu kalorija, bjelanevina, ugljikohidrata, masti,vitamina i minerala.

Prehrana kolske djece mora se zasnivati na piramidi zdraveprehrane. Temelj piramide ine proizvodi od itarica, ukljuujui riu(smeu i bijelu), zob (zobene pahuljice), tjesteninu i kruh, najbolje crniili integralni jer je bogat vlaknima. Ti proizvodi izvrstan su izvor B-vita-mina. Vrlo vrijedne namirnice su i mahunarke (grah, graak, lea, bob).Svakodnevno treba jesti puno povra, naroito zelenog lisnatog, poputpinata, blitve, te svjeeg voa. Te su namirnice bogat izvor vitamina iminerala te biljnih vlakana, a osim toga sadre i nisku koliinu masti.

Treu stepenicu piramide ine mlijeni proizvodi (jogurt, mlijeko,svjei sir), krto meso, perad, riba i jaja. Te su namirnice bogate bje-lanevinama koje su osnovna prehrambena tvar za izgradnju stanica,proizvodnju hormona i enzima. Mlijeko i mlijeni proizvodi glavni suizvor kalcija, koji utjee na rast i razvoj, poveava punou kostiju i titi odosteoporoze u zrelijoj dobi.

Na samom su vrhu piramide namirnice koje sadre visok postotakmasti, eer i sol, koje treba uzimati u malim koliinama.

Djeca kolske dobi trebaju imati pet obroka dnevno, tri glavna(doruak, ruak i veeru) i dva meuobroka. Obroke treba uzimati upravilnim vremenskim razmacima. Doruak je izuzetno vaan obrok, kojise ne smije preskoiti. Dorukom se u organizam unese 40% dnevnihenergetskih potreba. Djeca koja ne dorukuju esto su pospana, slabijepostiu koncentraciju i oteano prate nastavu. Uravnoteen doruak oditarica punog zrna ne deblja, to je vano naglasiti starijoj kolskoj po-

PREHRANA KOLSKOGA DJETETA10

25

pulaciji, kada djevojke, u nastojanju da se ne udebljaju, preskau upravotaj obrok.

Posebno znaenje ima kolski obrok, marenda, koji treba biti sas-tavljen od hrane visoke prehrambene vrijednosti, a nie energije. Nikakose ne preporuaju slatkii, grickalice, "brza" hrana (hot-dog, hamburger)i gazirana pia. Takvi proizvodi niske su prehrambene vrijednosti, svisokim sadrajem masti i koncentriranih ugljikohidrata to moeuzrokovati prekomjernu tjelesnu teinu. Gojaznost postaje faktor rizikaza nastanak niza kroninih bolesti u kasnijoj dobi, a vaan je imbenik zanastanak psihikih poremeaja, posebno u razvoju adolescencije.

Nepravilna prehrana moe rezultirati i pretjerano niskom tje-lesnom teinom, razvojem anemija zbog nedostatka eljeza, smanjenomotpornou organizma.

Na razvoj prehrambenih navika kolske djece najvei utjecaj imajuroditelji, ali svakako treba naglasiti i utjecaj kole na oblikovanje djetetovelinosti i usvajanje navika glede zdravog hranjenja i ponaanja.

26

DDjjeeccaa kkoojjaa nnee ddoorruukkuujjuu eessttoo ssuu ppoossppaannaa,, ssllaabbiijjee ppoossttiiuu kkoonn--

cceennttrraacciijjuu ii ootteeaannoo pprraattee nnaassttaavvuu..

Mediteranski nain prehrane istraivali su mnogi lijenici i nutri-cionisti, i sva su istraivanja pokazala da se mediteranskomprehranom postie zdrav i dug ivot te da ona titi od infarkta i

drugih sranoilnih bolesti i od raka, dakle od bolesti zbog kojih se urazvijenim zemljama najvie umire (75% uzroka smrti).

Namirnice s najveim udjelom u takozvanoj mediteranskoj piramidijesu nerafinirane itarice punoga zrna, krumpir, integralna ria i tjesteni-na. Iza njih slijedi svjee voe, lisnato povre i mahunarke, pa obrano mli-jeko i mlijeni proizvodi (fermentirani jogurt, svjei sir), meso (preporuase bijelo meso - perad, kuni, i plava riba, a crveno treba reducirati). Unajmanjim koliinama treba uzimati rafiniranu hranu, kolae, slatko,masno, a elju za slatkim moemo zadovoljiti suenim voem koje ima iveliku nutritivnu vrijednost. Hranu nije poeljno dosoljavati.

Od masnoa preporua se ekstradjeviansko, hladno preano masli-novo ulje, a u kontinentalnim krajevima i buino ulje. Maslinovo ulje ideal-na je masnoa za prehranu, lako je probavljivo i smanjuje prekomjernikolesterol, ne utjee na razinu inzulina, djeluje zatitno na srce i krvne ile,utjee na pojavu osteoporoze, povienog krvnog tlaka i eerne bolesti.

Kod odabira izmeu istovrsnih namirnica, treba izabrati one"obrane", s manje masnoa i drugih dodataka (soli ili eera) i niekalorine. Visok unos soli moe utjecati na poveanje krvnoga tlaka ipoveanje rizika od sranih bolesti, bolesti bubrega, modanog udara,osteoporoze, a vjerojatno i od raka eluca. Smanjenje unosa soli s pros-jenih 9 g/dan na 6 g/dan smanjuje rizik od sranih bolesti za 40%.

Pri jelu treba biti umjeren, jesti tri glavna i dva meuobroka (jogurt,voe) i nikako preskoiti doruak koji se treba sastojati od itarica, mli-jenih proizvoda, nemasne unke, sira i sirnih ili vonih namaza. Tijekomdana treba piti vodu u koliini od najmanje jedne i pol litre vode. Pijenjevode treba postati navika, a voda treba uvijek biti dostupna.

Nepravilna prehrana pridonosi debljanju koje je jedan od vodeihrizinih imbenika za smanjenje otpornosti prema akutnim bolestima,

MEDITERANSKAPREHRANA 11

27

razvoj kroninih degenerativnih bolesti, naroito srca i krvnih ila(ateroskleroza) i raka. esto je loa hrana i skuplja, a zdrava jeftinija.Iskoristimo to za svoje zdravlje.

28

PPrrii jjeelluu ttrreebbaa bbiittii uummjjeerreenn,, jjeessttii ttrrii ggllaavvnnaa ii ddvvaa mmeeuuoobbrrookkaa

((jjoogguurrtt,, vvooee)) ii nniikkaakkoo pprreesskkooiittii ddoorruuaakk ..

29

Biljna vlakna sloene su mjeavine tvari koje se sastoje od raznihpolisaharida - celuloze, biljnih smola, pektina, agara, gume,hemiceluloze. Imaju pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje, u pre-

venciji i lijeenju kroninih bolesti.Prema rastvorljivosti u vodi dijele se na topiva i netopiva biljna vlak-

na. Veina hrane biljnoga podrijetla sadri obje vrste vlakana u razliitimkoliinama i omjerima. Npr. zobene pahuljice bogate su biljnim smola-ma i dobar su izvor viskoznih vlakana, dok penine mekinje sadre vienerastvorljivih komponenata. Zeleno povre i itarice dobri su izvoriceluloze, a poslije itarica i drugi prehrambeni proizvodi od cijelog zrnaimaju najvei sadraj hemiceluloze. Mahunarke i proizvodi od zobinajbolji su izvor biljnih smola, a jabuke i limunasto voe sadre velikekoliine pektina.

Celuloza nema neku veu vrijednost u prehrani ali, tvorei glavnumasu neprobavljive hrane, stimulira rad crijeva i pospjeuje njihovopranjenje. Dosadanja istraivanja ukazuju na neophodnost biljnihvlakana u odravanju normalne funkcije probavnoga trakta. Hrana svisokim sadrajem vlakana zahtijeva vakanje, a vakanje stimuliraluenje pljuvake i sekreciju eluanih sokova. Rastvorljiva vlaknapoveavaju viskoznost i ljepljivost sadraja u elucu. Viskozna vlaknausporavaju pranjenje eluca i daju osjeaj sitosti. Poveavaju volumenstolice i djeluju na brzinu, odnosno vrijeme prolaza hrane kroz debelocrijevo. Volumen stolice poveava se neprobavljivim i nefermentiranimmaterijalom, vezanjem vode i bakterijskih stanica. Kapacitet upijanjavode nekih vrsta biljnih vlakana mijenja se u zavisnosti od fizikihkarakteristika hrane. Smatra se da su vlakna iz itarica najvanija zanormalnu funkciju crijeva; ona poveavaju koliinu stolice i spreavajuzatvor.

Prehrana bogata biljnim vlaknima utjee na smanjenu potrebuinzulina i poboljanje regulacije glukoze kod dijabetiara, a utjee i nasnienje lipida i holesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadri namir-nice bogate biljnim vlaknima, s malim sadrajem masnoa, a ukljue-njem jednostruko zasienih masnih kiselina (maslinovo ulje),djelotvorna u lijeenju sranih oboljenja i dijabetesa. Vlakna djeluju na

VANOST BILJNIHVLAKANA ZA ZDRAVLJE12

30

skraenje vremena prolaza u crijevima i na taj nain smanjuju vrijemeizloenosti debeloga crijeva potencijalnim kancerogenima.

U svakodnevnoj prehrani poeljno je uzimati 20-40 g vlakanadnevno, u namirnicama: itaricama, mahunarkama (soja, lea),zelenom i korjenastom povru, vou, a ne kao poseban dodatak hrani.Topiva biljna vlakna imaju vaan fizioloki uinak u smanjenju rizinihimbenika povezanih s prehranom. Prehrana siromana biljnim vlakni-ma povezana je s bolestima srca, rakom debeloga crijeva i rektuma,proirenim venama i gojaznou.

DDoossaaddaannjjaa iissttrraaiivvaannjjaa uukkaazzuujjuu nnaa nneeoopphhooddnnoosstt bbiilljjnniihh

vvllaakkaannaa uu ooddrraavvaannjjuu nnoorrmmaallnnee ffuunnkkcciijjee pprroobbaavvnnooggaa ttrraakkttaa..

31

Voda ini 55-60% ukupne mase odraslih osoba i neto vie koddjece. Koliinu tjelesne tekuine reguliraju koa i bubrezi.Znojenje odrava unutarnju temperaturu na 37OC, a bubrezi

filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi putem urina. Organizam ovjeka dobiva vodu hranom i piem. Pri manjim

gubicima vode javljaju se smetnje (glavobolja, manjak koncentracije,poremeaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnogsustava i srca). Smanjenim unosom tekuine smanjuje se volumenkrvi koja hrani srce, mozak, miie i ostale organe i tkiva, pa su onimanje sposobni obavljati svoje normalne funkcije. Gubitak od 15%ukupnog sadraja vode izaziva smrt.

Voda u tijelu: nosi hranu i otpadne produkte,

sudjeluje u kemijskim reakcijama, slui kao otapalovitaminima, mineralima i aminokiselinama,

slui kao titnik zglobovima,

ublaava udare i stres oka, kraljenice i posteljice u tijeku trudnoe,

pomae u regulaciji tjelesne temperature.

Naalost, na nam mehanizam ei nee na vrijeme rei kada jevrijeme za pie. U trenutku kada osjetimo e ve smo laganodehidrirani. Rjeenje je piti vodu u malim koliinama tijekom cijelo-ga dana, dnevno najmanje jednu i pol litru. Ljeti je, zbog visokih tem-peratura i pojaanoga kretanja, izluivanje vode jae pa je potrebnopiti vie tekuine.

DjecaKod djece osjet ei nije jo dovoljno razvijen. Djeca su fiziki

aktivna i vrlo je vano pratiti koju koliinu tekuine popiju.

VODA13

32

Radna populacijaKod radne je populacije blago izraena dehidracija esta pojava

zbog nerazvijene navike da se tijekom cijeloga dana nadoknaujeizgubljena tekuina. Iako je razvijena spoznaja o vanosti pijenjavode, okupiranost radom i ubrzani ritam ivota ine pijenje vodesporednom aktivnou. Stoga vodu uvijek treba imati pri ruci, uinitije dostupnom i razviti naviku njenoga pijenja.

Starije osobeMehanizam osjeaja ei smanjuje se s godinama. Kod starijih

se ljudi brzo pojave znaci dehidriranosti: suhoa usana i usta, suhakoa, problemi sa znojenjem i manje luenje mokrae. Zato je vanoredovito piti vodu, bez obzira na nepostojanje subjektivnog osjeajaei.

Tjelesna aktivnostVjebanje takoer poveava potrebe za tekuinom. Voda se,

osim znojenjem, gubi i isparavanjem kod disanja. Nedostataktekuine djeluje na tjelesnu aktivnost. Za svaki sat intenzivnogavjebanja treba popiti litru izotonine tekuine s mineralima i eer-ima koji se takoer znojenjem gube.

RRaazzvviijjttee nnaavviikkuu ddaa ppiijjeettee lliittrruu ii ppooll tteekkuuiinnee nnaa ddaann,, aa vvooddaa

nneekkaa vvaamm bbuuddee ddoossttuuppnnaa,, uuvviijjeekk pprrii rruuccii nnaa rraaddnnoommee mmjjeessttuu,, uu kkoollii,,

nnaa ppuuttuu,, ttiijjeekkoomm rreekkrreeaacciijjee..

33

Dananji nain ivota esto onemoguava svakodnevnu nabavusvjeih namirnica. Stoga ih treba paljivo izabrati i pravilnouskladititi. S malo znanja, hladnjak, ledenica i ormar mogu

postati sve to elimo u pogledu kvalitetne prehrane. Hlaenje je najei nain skladitenja svjee hrane, jer niske tem-

perature usporavaju prirodan proces kvarenja hrane. Zaleivanjem sevijek hrane jo vie produava. Neko smrznuto voe moe sadravati vieC-vitamina ako je zamrznuto odmah nakon branja, nego ono svjee kojestoji u trgovini nekoliko dana. Smrznuto povre i voe dobar su izbor akonisu dostupni svjei ili im nije sezona. Ako ih sami zamrzavamo, morajubiti potpuno svjei i zdravi, bez imalo oteenja ili trulei. Ne zamrzava-ju se zelena salata, svjea rajica, jabuke, groe, kuhana jaja i starikrumpir. Ledenica mora imati stalnu temperaturu od -180C ili niu.

Svjee povre treba blanirati (bolje parom nego kipuom vodom),to deaktivira enzime koji uzrokuju kvarenje, zatim ohladiti i vrsto paki-rati u materijalima pogodnim za zamrziva. Na svakome paketiu trebaoznaiti datum zamrzavanja i oekivano vrijeme trajanja (bijela riba oko6 mjeseci, voe 6-12 mjeseci, povre 8-10 i meso i piletina 9-12 mjeseci).

Meso se polako odmrzava (pogotovo veliki komadi), najbolje u hlad-njaku, jer su tako manji gubici vitamina i minerala. Meutim, povre jebolje odmah staviti u kipuu vodu. Kruh treba odmrznuti u penici (ne iostale namirnice). Odmrznuta hrana ima povean broj mikroorganizamapa se zato ne smije ponovno zamrznuti jer se moe pokvariti ili akuzrokovati trovanje. Ako ledenica prestane raditi, najbolje je prva 24 satahranu ostaviti unutra i ledenicu ne otvarati. Nakon toga hranu treba pre-mjestiti. Kuhana hrana i koljke ne smiju se ponovno zamrznuti ako subili na temperaturi od 50C vie od tri sata. Ostala hrana provjeri se takoda se neotvoreno pakiranje pritisne. Ako jo ima kristala, hrana se moekoristiti, a ako ih nema, baca se. Svjee meso moe biti iznad 50C svega 6sati i spasiti se moe ako se odmah jede. Ako ima kristale, moe seponovno zamrznuti. Kreme, pudinge i sladoled treba baciti.

Postupak zamrzavanja sam po sebi ima mali uinak tete na nutri-tivnu vrijednost namirnica i treba ga pravilno provoditi.

Temperatura u hladnjaku treba biti 0-50C. Meso i riba tu se mogudrati samo jedan dan.

PRIPREMA I UVANJEHRANE14

34

Konzervirana hrana skladiti se na suhom i hladnom mjestu. Nesmijemo koristiti oteene konzerve i one kojima je istekao rok uporabe.

Suha hrana esto je bogata vlaknima i ima malo masti. U procesusuenja ouvani su mnogi nutrijenti, osim nieg sadraja C-vitamina.Treba ju uvati na tamnom i prozranome mjestu. Brano treba biti nahladnom, da se izbjegne napad insekata.

Treba kupovati samo one koliine voa i povra koje se mogupojesti u nekoliko dana i treba ih drati u hladnjaku. Nepojedenu hranuiz konzervi potrebno je staviti, u dobro zatvorenoj staklenoj ili plastinojposudi u hladnjak. Ribu je najbolje jesti odmah nakon kupnje, ali oie-na moe preko noi ostati u hladnjaku. Svjee namirnice treba u hlad-njaku drati odvojene od kuhane hrane.

Ope je pravilo: ako se sumnja u ispravnost nekog proizvoda ilinamirnice, bolje je baciti ih nego riskirati trovanje hranom.

OOddmmrrzznnuuttaa hhrraannaa iimmaa ppoovveeaann bbrroojj mmiikkrroooorrggaanniizzaammaa ppaa ssee zzaattoo

nnee ssmmiijjee ppoonnoovvnnoo zzaammrrzznnuuttii jjeerr ssee mmooee ppookkvvaarriittii iillii aakk uuzzrrookkoovvaattii

ttrroovvaannjjee..

35

Pod crijevnim zaraznim bolestima podrazumijevamo sve onezarazne bolesti iji uzronici ulaze u ovjeje tijelo kroz usta i izazi-vaju oteenja u probavnom sustavu. Gotovo su uvijek prisutni

simptomi grevi u trbuhu, proljev i povraanje. Prema vrstama uzronikai karakteristinim klinikim slikama, u naim su krajevima najeienterokolitis i salmoneloze, koje se mogu javiti i u epidemijama.

Uzronici tih oboljenja dospijevaju u probavni trakt uzimanjemzagaene hrane ili vode te stavljanjem zagaenih predmeta u usta. Izvor jezaraze bolestan ovjek ili kliconoa, koji uzronike izluuje iz organizmaputem stolice, a u hranu dospijevaju preko njegovih ruku. Zbog tognajeeg naina prijenosa te se bolesti zovu i "bolesti prljavih ruku". Drugisu vaan imbenik u prijenosu muhe. Njihovo je znaenje vee u higijenskizaostalim krajevima i na selu.

U pravilu se dogaa da se hrana zagadi vrlo malim i nevidljivim kolii-nama izmeta, u kojima nema dovoljno zaraznih klica koje su sposobne iza-zvati bolest. No, one su i izvan tijela sauvale sposobnost razmnoavanja uoptimalnim uvjetima: dovoljno hranjivih tvari i vlage, temperatura to blia370C. Ljeti je na sobnoj temperaturi dovoljno 6-12 sati da se klice namnoeu koliini koja moe izazvati bolest. Duim stajanjem, takva bi hrana promi-jenila svojstva i ne bi bila za uporabu. Ako se temperatura u hrani povea dotoke vrenja, svi bi se mikroorganizmi unitili. Iz toga proizlazi zakljuak da,pogotovo ljeti, treba jesti svjee pripremljenu hranu, termiki dobroobraenu. PPrriijjee pprriipprreemmee hhrraannee rruukkee ttrreebbaa ddoobbrroo oopprraattii (kao i uvijek nakonnude), pripremljenu hranu treba konzumirati odmah, izbjegavati kreme ikremaste kolae, majoneze, francusku salatu,meso peradi i jaja iz neprovjerenih izvora ili akonisu svjee pripremljeni, u kui dobro oprati svoposue nakon pripreme hrane, a posebno daskuza meso na kojoj se mogu zadrati njegovi ostaci.U trgovini treba osjetljive namirnice kupovatisamo iz dobrih i istih hladnjaka. istoa trgo-vina vana je za odluku hoemo li u njima kupo-vati hranu. U restoranima je bolje naruiti toplajela koja se neposredno spremaju, a oprez jepotreban s raznim salatama.

CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI15

36

Prevencija bolova i deformiteta kraljenice zapoinje jo od malihnogu. kolsko je razdoblje posebno podlono promjenama kra-ljenice jer se smanjuje tjelesna aktivnost, vie se vremena provo-

di u sjedeem poloaju, a ne smijemo zanemariti i optereenje kolskomtorbom, pogotovo ako se ona nosi nepravilno. Loe dranje kraljeniceutjee na fiziko i psihiko zdravlje djeteta. teti disanju, krvnomoptoku, probavi, uzrokuje bolove i smanjuje pokretljivost miia lea iramena. Takva su djeca apatina, bezvoljna i boleljiva. Vano je rei dase deformiteti kraljenice nakon zavrenog razdoblja rasta vie ne moguispraviti, a bre se razvijaju i pogoravaju u pubertetu.

Za spreavanje deformacije kraljenice potrebno je to vie kre-tanja na svjeem zraku. Tjelesna aktivnost vana je za cijelu porodicu,stoga zajednikih trenutaka bavljenja sportom i rekreacijom treba bitito vie. Kretanjem se stimulira prehrana hrskavine ploice izmeukraljeaka koja ima funkciju amortizera kraljenice. Dugotrajno sjede-nje pred televizorom ili raunalom pogubno je za kraljenicu i treba gasvesti na najmanju moguu mjeru. Preporua se televiziju gledati leeina podu.

Bavljenje sportom idealan je nain prevencije promjenakraljenice. Ako su promjene ve nastupile, o odabiru sporta treba sesavjetovati s lijenikom ortopedom koji e preporuiti onaj sport koji epomoi u otklanjanju odreenih deformiteta.

kolska se torba preporua u obliku ruksaka, i to onog plani-narskog tipa: dovoljno visokog, s donjim rubom u visini stranjice i poja-som oko struka. Ruksak se nosi na oba ramena, nikako samo na jednome.Najbolje je, ako je to mogue, dio knjiga i pribora ostaviti u koli, a nosi-ti samo neophodno.

Idealan je poloaj za uenje na stolici ija se visina moe podesitiprema potrebi, a naslon daje oslonac za donji dio lea. Kada se radi zastolom, kutovi izmeu nadlaktice i podlaktice, potkoljenice i natko-ljenice te natkoljenice i trupa trebaju iznositi 90O. Stol ne smije biti pre-visok niti prenizak, da se glava naginje previe unaprijed. Dobro je svakisat ustati i protegnuti noge.

ZATITA KRALJENICE KOLSKE DJECE 16

37

Krevet u kojem dijete spava ne smije biti premekan da sekraljenica ulegne, niti pretvrd kao da dijete lei na podu. Vaan je iodabir anatomskog jastuka koji treba pratiti zakrivljenost vratne kra-ljenice i popuniti prazninu kada dijete lei na boku ili na leima.

Tjelesna aktivnost, kretanje, bavljenje sportom i izbjegavanjenepravilnog sjedenja osnovni su preduvjeti za odranje zdravlja kra-ljenice kolskoga djeteta.

TTjjeelleessnnaa aakkttiivvnnoosstt vvaannaa jjee zzaa cciijjeelluu ppoorrooddiiccuu,, ssttooggaa zzaajjeeddnniikkiihh

ttrreennuuttaakkaa bbaavvlljjeennjjaa ssppoorrttoomm ii rreekkrreeaacciijjoomm ttrreebbaa bbiittii ttoo vviiee..

38

Zbog naina ivota, dananji ovjek za-boravlja vanost pravilnih optereenja,a zauzima dugotrajne prisilne poloaje:na radnom mjestu, pred televizorom, rau-nalom, s novinama, knjigama ili poslovnimpapirima. Kriobolja je tipina bolest dana-njice. Oslabljena kraljenica moe na najman-ji napor reagirati bolnim "ukoenjem". Kolikotijekom dana pazimo na svoju kraljenicu?inimo li kretnje na pravilan nain? Opiimonajjednostavnije i najee.

SSaaggiinnjjaannjjee,, ppooddiizzaannjjee ii nnooeennjjee tteerreettaa:: teret treba, kad god je tomogue, jednakomjerno rasporediti na obje ruke. Podizanje tereta s podauvijek mora biti savijanjem u koljenima, a ne pregibanjem naprijed cijelekraljenice. Teret treba nositi naslonjen na trbuh, na sputenim rukama.Ako ga nosimo na leima, netko treba pomoi dignuti ga.

Kod vezanja cipela, bolje je nogu podignuti na rub stolice ili na nekodrugo povieno mjesto.

SSjjeeddeennjjee:: radna povrina treba biti u visini koja omoguuje uspravnosjedenje, bez saginjanja naprijed ili podizanja ruku. Noge u koljenu i kukutrebaju biti savijene pod pravim kutom, a naslon stolice treba podupiratidonji dio lea. Pri tome treba paziti i da se kraljenica, osim na naprijed, nesavija ni u stranu.

KKuunnii ppoosslloovvii:: okolinu treba prilagoditi sebi, a ne sebe okolini. Peglatise moe i sjedei. Kod usisavanja treba stajati uspravno i kretnje initirukom, a ne cijelim tijelom. Runo pranje rublja treba obavljati na prikladnojvisini, a ne saginjati se iznad kade. Ako je to neophodno, bolje je kraj kadekleknuti na jastui. Ako se vade predmeti iz niskog ormaria, ispred njegatreba kleknuti, a ne saginjati se. Ako su predmeti visoko, treba stati na sta-bilnu stolicu ili kune ljestve, a ne istezati ruke i stajati na prstima.

VVoonnjjaa aauuttoommoobbiillaa:: sjedei poloaj u automobilu mora osiguravatipravilan, uspravan, a nikako poluleei poloaj. Natkoljenice su u odnosu natrup pod pravim kutom, a potkoljenice lagano ispruene. Ruke trebaju bitilagano savijene u laktu. Pod slabinski dio kraljenice moe se staviti jastui,a podupira za glavu mora biti u takvom poloaju da glavu skoro dotie, agornji rub mora biti u visini tjemena.

UVANJE KRALJENICE17

39

Osim optimalne koliine sna od 7-8 sati, za odmor i dobro osjea-nje neophodno je da san bude i kvalitetan. Za osiguranjekvalitetnog sna treba zadovoljiti nekoliko pravila.

Postelja, u kojoj provedemo gotovo treinu ivota, izuzetno je vana.Ona ne smije biti premekana ni pretvrda. Kraljenica pri leanju na bokutreba odravati fizioloki poloaj. Madrac treba biti dimenzija kojeomoguavaju mijenjanje poloaja prema potrebi. Materijali od kojih jenainjen trebaju dobro pokrivati jezgru (opruge), zadrati toplinu, upijativlagu, dopustiti cirkulaciju zraka i time omoguiti prozraivanje jezgre, tedati pri spavanju osjeaj tiine i elastinosti. Idealna podloga na kojoj leimadrac elastina je. Jastuk takoer treba pratiti zakrivljenost kraljenice. Ondoputa idealan poloaj vratnih kraljeaka, upija vlagu i omoguava dobroprozraivanje te time spreava znojenje. Posteljina mora biti od prirodnogmaterijala, najbolje pamuna, a temperatura sobe optimalna, spavau ugod-na.

Osim pravilne postelje, uputno je zadovoljiti jo nekoliko uvjeta zadobar san. Prije spavanja dobro je kratko proetati, makar oko kue. Akoimate psa, spojit ete ugodno s korisnim. Nemojte se naveer prejesti.Lagano veerajte, kavu ili jak aj nemojte piti nakon 17 sati, niti veukoliinu tekuine jer vam pun mjehur nee donijeti mirnu no. Prije spa-vanja dobro je odraditi nekoliko laganih vjebi uz otvoren prozor. Nemojtepretjerati jer ete se razbuditi. Kad legnete u postelju, opustite se. Dobro seprotegnite i svjesno opustite svaki dio tijela. Tek kada budete imali osjeajda vam je tijelo olovno teko, zauzmite poloaj koji vam odgovara i iskljuitesve dnevne probleme. Pokuajte to manje misliti. Ako si elite pomoisredstvom za smirenje, pokuajte sa alicom mlijeka i licom meda, ili smedom u biljnom aju. Prirodna sredstva esto su bolja od umjetnih.

SPAVANJE18

40

Ponekad, i uz dovoljno kvalitetnog sna, osjeamo da nismo "u formi"i da nam je smanjena radna sposobnost. Takve smetnje poinjuistekom zime i traju do pojave prvog obilnog i jeftinog voa i povra

krajem proljea. Uzrok im je nedostatak C-vitamina, koji organizam,zbog jednoline prehrane zimi, nije dobivao u dovoljnim koliinama.Zbog manjka C-vitamina smanjena je iskoritenost kisika u stanicama itkivima, a uz to dolazi i do slabljenja imunolokih snaga organizma, pa onlake obolijeva.

Proljetni umor obiljeen je vrlo brzim zamaranjem, manjkom kon-centracije, stalnim zijevanjem i potrebom spavanja tijekom dana.Smetnje nestaju brzo nakon unosa namirnica koje sadre vee koliineC-vitamina. Stoga cijele zime i u proljee treba troiti to vie voa ipovra jer je iskoristivost i uinkovitost C-vitamina iz prirodnih izvorabolja nego iz onih umjetnih.

Uputno je na spavanje ii neto ranije nego obino. Ujutro odmahustanite i budite aktivni. Vjebajte barem pet minuta uz otvoren prozor,zato u trenirci. Tuirajte se naizmjenino toplom i hladnom vodom, takoda hladna bude posljednja. Nakon toga se dobro istrljajte runikom, odperiferije prema srcu. Naveer pomae topla kupka s eterinim uljimakoja potiu mijenu tvari, krvotok i smiruju. Dorukujte bez urbe.Tijekom dana budite tjelesno aktivni najmanje 30 minuta, trite, hodajte,plivajte i slino. Uza sve nabrojeno, neophodno je popiti najmanje 1,5litru vode na dan. Ona podie osjeaj tjelesne snage i regulira probavu,ime se smanjuje i osjeaj umora.

PROLJETNI UMOR19

41

Prije odlaska na dui put treba obratiti panju na nekoliko vanihpreporuka. Prema nekim pokazateljima, oko 30% prometnih ne-zgoda uzrokovano je premorom vozaa. ovjek moe nekoliko

sekundi zaspati za volanom, a da to uope ne primijeti. Spavanje moguprouzroiti i dosada i puenje. Umor usporava reflekse. Zato na put kre-nite odmorni. Dobro je prije puta nekoliko sati odspavati. Ne vozite dugobez odmora. Putovati nou? Da, opet ako ste odmorni i ako vam nonavonja ne smeta. Nikako nemojte ii na put nakon napornog radnog rada,a da prije niste nekoliko sati odspavali. Ako osjetite umor, stanite, izaiteiz auta, protegnite se i razgibajte. Ako ni to ne pomogne, zaustavite se naodmoritu i odspavajte krae vrijeme. Budnim vas nee odrati crna kava.Vie ete energije dobiti prirodnim vonim sokom (limunadom). Privelikim vruinama vozai esto, iako je zabranjeno, posegnu za hladnimpivom, koje e u prvi trenutak osvjeiti, ali e ubrzo poeti djelovatiuspavljujue. Sva su alkoholna pia strogo zabranjena.

Prije puta obrok mora biti lagan. Nemojte se prejesti jer e doi dopospanosti. Lagano jedite i putem do dolaska na odredite. Vano je dapijete dovoljno tekuine, vode, aja ili prirodnog vonog soka. Slatki igazirani napici ne gase e, ve je potiu.

Najmanje svaka dva sata stanite i razgibajte se. Time ete potaknu-ti cirkulaciju i osvjeiti se.

Tijekom vonje preporua se sluanje ivahne glazbe. Njena iuspavljujua nije vam potrebna, pogotovo u nonoj vonji.

Nikotin tijekom vonje smanjuje reflekse. On dovodi do stezanjakrvnih ila pa mozak, kao i drugi organi, dobiva premalo kisika. Dvijepopuene cigarete u zatvorenom autu udvostruavaju vrijeme vozaevihreakcija. Cigarete zamijenite osvjeavajuim bombonima ili stanite i po-puite vani, na otvorenom.

Ako ste skloni munini, vjerojatno ve znate koja vam hrana prijeputa kodi. Sjedite kraj vozaa i nemojte gledati objekte koji kraj auta"prolaze". Nije dobro gledati unatrag ni itati, jer papir "titra" pred oima.Pomae osvjeavajui bombon ili suhi keks. Ako se uzimaju tablete pro-tiv munine, inimo to u odreeno vrijeme prije puta. Ako je munina veprisutna, tableta ne pomae.

GODINJI ODMOR IPUTOVANJA20

42

Ako putem u vozilu imate upaljenu klimu, temperaturu puhanjanamjestite na svega nekoliko stupnjeva nie od vanjske. Kada se u vonjismirite nakon fizikih poslova koji su putu prethodili, kao to je slaganjestvari u vozilo, ta e vam temperatura biti ugodna. Nemojte pretjerati jervam putovanje moe zapoeti prehladom, "ukoenjem" vrata ili neimslinim. Isto tako, pripazite da vam bilo koji oblik puhanja ne ide izravnou oi, jer i one mogu upalno reagirati. Da biste sprijeili isuivanje okatijekom vonje, moete si pomoi kapima koje se nazivaju "umjetnesuze". One su prozirne, da ne bi umanjile otrinu vida, i sluzave, dapodmau oko i sprijee njegovo suenje.

Podsjeamo da je prije puta, naroito ako odlazite u manje mjestoili na "pusti otok", preporuljivo obaviti stomatoloki pregled, kako vambezazlena, ali neugodna zubobolja ne bi pokvarila godinji odmor.

UUmmoorr uussppoorraavvaa rreefflleekkssee.. ZZaattoo nnaa ppuutt kkrreenniittee ooddmmoorrnnii..

43

Putovanje s djecom, pogotovo onom malom, nikako nije bezgraninoveselje - niti za roditelje, niti za suputnike. Djeca su na putu zah-tjevna, uzbuena, nemirna, radoznala i roditelji se trebaju

naoruati strpljenjem da putovanje proe bez problema. Dobra je preporuka da dijete prije putovanja treba otii ranije spa-

vati. Sve stvari trebaju biti spremljene i ujutro treba ostati dovoljno vre-mena za miran doruak. Ako putujete automobilom, u njega sloite stvaritako da vam one koje e na putu biti potrebne djetetu ili vama budu navrhu.

Djeca u automobilu sjede na stranjem sjedalu, najbolje u desnomkutu, u svojoj stolici. Ako je dijete malo, dobro je da jedan roditelj sjedipored njega. NNiikkaakkoo nneemmoojjttee,, nnii nnaa kkrraattkkoo,, ppoossjjeessttii ddiijjeettee nnaa pprreeddnnjjeessjjeeddaalloo,, ssuuvvoozzaauu uu kkrriilloo.. To je mjesto za dijete naroito zabranjeno akoimate suvozaev zrani jastuk, koji u sluaju aktiviranja moe zaguitidijete. Ako je dijete preraslo svoju stolicu, poeljno je da netko sjedi krajnjega. Dobro je sobom uzeti dekicu i jastui, jer neka djeca gotovo cijeliput prespavaju.

Dok je budno, dijete trai zabavu. Nemojte zaboraviti uzeti dudu injegovu najdrau igraku, a imajte spremno i nekoliko drugih - kada sejedne zasiti, dajte mu drugu. Osnovno je pravilo da zabava djeteta nesmije ugroavati vozaa i vonju. Pitaljka ili balon sigurno nisu najboljiizbor. U autu su lanovi obitelji na okupu neko vrijeme, i to iskoristite zadruenje. Priajte mu ili ga pitajte da ono vama pria. I pjevanje ne bi tre-balo smetati.

Tijekom putovanja treba ee stati, razgibati se, protegnuti ili sdjecom rastrati.

Kada je rije o hrani, treba znati da je ona djeci vie potrebna za"pod zub" nego za eludac. Neka djeca ne prestaju grickati cijelim putem.Neku treba na silu hraniti. Pri tome nemojte pretjerivati jer e dijetesamo rei kad je gladno. Malo dijete lako je nahraniti. Putem moetepripremiti boicu s mlijekom koju e vam rado podgrijati u svakomrestoranu. Najmanje problema imaju majke koje doje. Veoj djeci trebaputem dati hranu koja se ne mrvi, nije masna ili sona. Posljedice takvogobroka brzo e se vidjeti na djetetu i svim suputnicima. Najbolja je suha

S DJECOM NA PUT21

44

hrana i voe koje nije pretjerano sono. Za vee obroke uputno je stati ina miru ih obaviti.

Za pie su najprikladniji sokovi u tetrapaku ili slabo zaslaen ajkoji moete staviti u termos bocu.

Da bi sprijeili muninu i povraanje djeteta, iskusni vozai auto-busa preporuaju da dijete prvih sat vremena vonje nita ne jede. Odavanju tableta protiv munine djetetu posavjetujte se s lijenikom ililjekarnikom.

Od ostalih neophodnih stvari, ne smijemo zaboraviti vlane mara-mice za brisanje ruku prije jela, toaletni papir, papirnate runike,najlonske vreice za otpatke. Za malu djecu trebaju jo rezervna duda iboica, pelene za jednokratnu uporabu i moda "tuta" ako je dijete samotako nauilo obavljati nudu.

Da biste sprijeili pojavu nekih oboljenja, prije puta dobro je dijeteodvesti lijeniku ili ga moliti za preporuku to je od lijekova dobro uzetisa sobom. Uz mogue lijekove koje dijete uzima, dobro je uzeti tableteprotiv bolova, poviene temperature (epii su prikladniji), masti i kremeprotiv opeklina, sredstva protiv uboda komaraca i alergija, neto sterilnihgaza, koji zavoj, blai dezinficijens za rane i toplomjer.

Na putu i tijekom boravka na odreditu treba nastojati da se ritamdjeteta to manje promijeni, naroito u hranjenju i spavanju. Hranu pri-lagodite djetetu, jer esto hrana za odrasle nije i za djecu.

Na plai se dijete mora igrati igrakama. Ulazak u more, pogotovoprvi put, ne smije biti trauma. Pustite da samo za to pokae elju.Najbolje je da se kanticom i lopaticom, za poetak, igra u pliaku. Pritome treba paziti da nije izloeno suncu, radi ega mora imati eiri ilaganu pamunu majicu koja titi ramena, prsa i lea. Sunanje poinjesa svega 4-5 minuta prvi dan, a onda se poveava svaki dan za 2-3 minute.Neophodno je dijete namazati kremom za sunanje s visokim zatitnimfaktorom, vie puta na dan. Dijete stalno imajte pred oima jer se u guvizaas moe izgubiti. Ako jo nije proplivalo, neophodan je dodatni oprez.

45

Putovanje zrakoplovom ima neke svoje osobitosti. Tijelo je izloenookolinim i fiziolokim stresovima u koje spadaju snienibarometarski tlak i parcijalni tlak kisika, neprekidna izloenost

buci, vibracijama i turbulenciji, promjenama zrane cirkulacije, promje-nama temperature okoline, niskoj vlanosti zraka u prostoru za putnike,promjenama ritmova budnosti i spavanja i neprekidnom mirovanju koddueg leta.

Usprkos nabrojenome, putovanje zrakoplovom najbre je i najsi-gurnije. Zdravstvene smetnje zbog leta javljaju se uglavnom kod osobakoje ve imaju neku bolest. Prije takvoga puta, s lijenikom se svakakotrebaju posavjetovati pluni i kardiovaskularni bolesnici, osobe koje sukratko prije puta imale opseniji operativni zahvat, osobe s problemima suima, oni koji imaju teku anemiju i ene u visokoj trudnoi. SSvvii ppuuttnnii--ccii kkoojjii rreeddoovviittoo uuzziimmaajjuu lliijjeekkoovvee ttrreebbaajjuu iihh ssttaavviittii uu rruunnuu pprrttlljjaagguu ii iimmaattii

uuzzaa ssee.. TToo ssee ppoosseebbnnoo ooddnnoossii nnaa ddiijjaabbeettiiaarree ii ssrraannee bboolleessnniikkee..

Mala djeca i dojenad, ako su zdravi, let podnose bolje od drugihnaina putovanja.

Protiv munine u zrakoplovu pomae vrsto zategnut pojas jer, tose tijelo manje kree, to je bolje. Najmirnije je sjedalo odmah iza krila, neuz prozor. Bolje je oi drati zatvorene ili se neim zabavljati, nego gle-dati van i disati polako. Tijekom leta nije dobro puiti (neke kompanije todoputaju), piti kavu, alkoholna pia i rabiti jake parfeme. Na put je dobroii odmoran, naspavan i nakon laganog, nemasnog obroka. Ako je potreb-no, na vrijeme uzmite lijek protiv munine.

PUTOVANJEZRAKOPLOVOM22

46

Godinji je odmor razdoblje razliitoga trajanja, najee od 14 do 30dana, koje bi trebalo sluiti oputanju, osvjeiti, obnoviti fizike,duhovne i emocionalne sposobnosti ovjeka, omoguiti odmak od

radne svakodnevice i "napuniti baterije" za sljedeu radnu godinu. Takav odmor ne smije biti pasivni nerad, nego aktivna psihofizika

rekreacija.Godinji odmor potreban je svima jer razbija jednolinost svako-

dnevnoga ponavljanja rituala. Teite je na tjelesnoj aktivnosti, iakomnogi pod pojmom "odmor" podrazumijevaju mirovanje, izleavanje ismanjeno kretanje. BBaavvlljjeennjjee ttjjeelleessnnoomm aakkttiivvnnoouu ttrreebbaa pprroovvooddiittii ssuuiittkkoomm,, ddrruueennjjeemm ss llaannoovviimmaa oobbiitteelljjii ii pprriijjaatteelljjiimmaa..

Prehrana treba biti s puno povra za pravilnu probavu (koja pro-mjenom ambijenta moe biti poremeena), voa za vitamine i antioksi-danse, s malo masnoa i mesa, s maslinovim uljem, plavom ribom i dostatekuine koja se, zbog gubitka znojenjem, treba nadoknaditi u koliini odnajmanje litre i pol na dan. Najbolje je piti vodu, prirodne, nezaslaenevone sokove, a manja koliina crnoga vina nije zabranjena.

Na godinji se odmor ne smije zaboraviti uzeti i lijekove, ako ihredovno uzimamo. Oni se trebaju uvati na prikladnom mjestu, da se nepokvare. Visokotlakai mogu uzeti i tlakomjer. Dobro je uzeti i maluprirunu ljekarnu, pogotovo ako se putuje s djecom. Osobe koje navonju reagiraju muninom, prije puta trebaju uzeti lijek protiv munine.

U ljetnim mjesecima este su crijevne infekcije od nehigijenskispravljene hrane, nezdrave vode ili neistih ruku. Stoga treba nastojatikonzumirati hranu provjerenoga podrijetla, svjee spravljenu.

AKTIVAN GODINJIODMOR23

47

Zbog oteenog sloja ozonskog omotaa oko Zemlje, pretjeranoizlaganje suncu danas postaje zdravstveni rizik. Sunce je uumjerenim koliinama izvor zdravlja: jaa obrambene snage orga-

nizma, izaziva u tijelu proizvodnju D-vitamina koji titi djecu od rahitisai koji poveava koliinu kalcija u krvi i kostima, titei tako od osteo-poroze. Neumjereno sunanje u konanici moe dovesti do pojave rakakoe i, jo zloudnijeg, melanoma koe. Posljednjih se godina biljeiporast oboljelih od raka koe.

Vrijeme za sunanje obino je ogranieno trajanjem godinjegodmora i svi ele to prije i to intenzivnije pocrnjeti. Poznate su ve opeupute da se suncu treba izlagati umjereno, u jutarnjim i kasnim poslije-podnevnim satima i da tijelo treba zatititi nekim od sredstava za suna-nje koje sadri zatitni faktor koji spreava prodiranje opasnih sunevihzraka do stanica koe. Vrijeme provedeno na suncu treba postupnoproduavati, od svega nekoliko minuta prvi dan. Posebno su osjetljivadjeca i stariji ljudi, plavokosi i plavooki. Zbog nepanje, este su i sunaneopekline. Ako koa pocrveni, treba ju namazati nekim sredstvom zahlaenje. Ako se pojave mjehuri, potrebna je lijenika pomo.

I kada ste odjeveni, namaite kremom nepokrivene dijelove tijela.Nakon kupanja isperite sol jer ona ini kou osjetljivijom. Glavu trebaimati pokrivenu, naroito djeca, starije i elave osobe.

Izlaganje nezatiene glave suncu moe pratiti i sunanica. Njezinisu znaci poviena tjelesna temperatura, vrtoglavica, smetenost, glavobo-lja, a mogua je i nesvjestica. Takvu osobu treba odmah prenijeti uhladan prostor i pozvati lijenika.

SUNANJE24

48

Posebnu pozornost treba posvetiti zatiti oiju. Intenzivno izlaganjesunevim zrakama moe dovesti do opeklina vjea, spojnice oka(konjunktive) i ronice, koje od topline mogu presuiti, ispucati,

ljutiti se i jako boljeti. Oko je u gru i ne moe se otvoriti. Takvo stanje,sreom, uz mirovanje i kapanje kapi, prolazi za dan-dva. No, suneve zrakemogu nepovratno otetiti unutranjost oka, leu i onu pozadinu. Toganismo svjesni jer oteenja u dubini oka ne bole. Posljedice mogu bitizamuenje lee (katarakta) i propadanje vidnih stanica na onoj pozadini,koje je trajno. Stoga je na suncu neophodno zatititi oi sunanimnaoalama. Jedini uvjet koji one moraju zadovoljavati jest da "stakla" imajufiltar koji ne doputa prodiranje tetnih UV-zraka (do 400 nm valneduljine). Sve ostalo pitanje je izbora, ukusa i materijalne mogunosti.Danas postoje razliiti materijali od kojih se bruse "stakla": ona mogu bitiprava, tzv. mineralne lee ili od plastike. Nekada je strah od plastike bioopravdan, no danas je plastika tako kvalitetna da nema razlike u odnosu nastaklo. Prednosti su joj to je lagana i tee se oteti, a pri lomljenju se nerasprsne u sitne komadie kao staklo. Zatamnjenje moe biti po potrebi25-75%, obojenost razliitim bojama, s dioptrijom ili bez nje. Od boja, okuje najugodnija siva (isto siva, dimno siva, smee siva, zeleno siva). Postojei stakla koja ne mijenjaju vanjske boje, a pogodna su za vozae.

Djeca sa sunanim naoalama ne prate modu. I njima su naoalepotrebne, iste kao i za odrasle, sa zatitnim UV filtrom. Nemojte djeci

kupovati naoale "na placi", plastine itamne, a bez filtra, jer e se zbog zatam-njenja njihova zjenica proiriti da ulovivie svjetla i time izravno otvoriti vrata zatetne suneve zrake, pri emu imamolani osjeaj sigurnosti. Kod kupnjenaoala potrebno je traiti i deklaracijuu kojoj proizvoa navodi karakteristikestakala te garantira kvalitetu proizvoda.

PPoosslljjeeddiiccee pprreettjjeerraannoogg iizzllaaggaannjjaa

ooiijjuu ssuunnccuu ooiittuujjuu ssee tteekk zzaa ppuunnoo ggooddiinnaa

ii zzaattoo nnaa ooii ttrreebbaammoo mmiisslliittii uuvviijjeekk..

OI I SUNCE25

49

Velik broj djece i mladih ljeti svoje stalno prebivalite zamijenemorskim ili slinim odreditima. Promjenom mjesta boravkamijenja se i nain ivota. Vodei javnozdravstveni problemi

mladih povezani su upravo s odreenim ponaanjem i navikama. Pritome se treba sjetiti osnovnih preporuka.

Pravilna je prehrana jedan od preduvjeta zdravlja. Temelji se naraznovrsnosti namirnica koje ine integralne itarice, voe i povre,bijelo meso i riba. One osiguravaju dovoljno hranjivih tvari, vitamina iminerala. Svakodnevna koliina kalcija osigurat e se iz mlijenihproizvoda, najbolje fermentiranih. Treba izbjegavati brze visoko-kalorine obroke, bez bioloki vrijednih tvari (tzv. "mrtva hrana"), a kojemladi rado jedu. Vrlo je vano ne preskakati doruak kojim treba unijeti40% dnevne kalorijske vrijednosti hrane i znati da doruak ne deblja,to je posebno dobro napomenuti djevojkama koje su "stalno" na dijeti.

Za zdravlje je takoer potrebno dnevno popiti najmanje jednu ipol litru vode. To je ljeti naroito vano. Gazirana pia i alkohol trebaizbjegavati. Na plesnjacima i u disko-klubovima treba naruiti pie uoriginalnoj zatvorenoj boci. Najbolje je da pijete iz boce zbog sve eepojave tzv. "droge u ai", bezbojne, lako topive tvari bez mirisa i okusa,s vrlo brzim djelovanjem u obliku omamljenosti i nekritinosti. Ta sedroga u argonu naziva i "droga silovatelja".

kolski praznici trebaju biti aktivni. Iako se odmor esto zamiljakao izleavanje, dobro ga je iskoristiti za tjelesnu aktivnost, plivanje,tranje, vonju bicikla.

U adolescentnoj dobi odluujemo kakvo emo lice i kou imati uzreloj dobi. Zato je neophodno koristiti sredstva za sunanje s visokimzatitnim faktorom i sunati se samo u jutarnjim i kasnim poslijepod-nevnim satima.

Ljeto i oputena atmosfera pogodni su za sklapanje novih poz-nanstava, veza, ljubavi. Pri tome treba imati na umu da rizino spolnoponaanje, vei broj spolnih partnera, nekoritenje kondoma pri spol-nom odnosu poveavaju broj obolijevanja od spolno prenosivih bolesti,infekcija spolnih organa i njihovih posljedica te neplanirane trudnoe i

ADOLESCENTI ILJETNI PRAZNICI26

50

pobaaja. Koritenje alkoholnih sredstava i sredstava ovisnosti pri-donosi rizinom spolnom ponaanju.

Stoga: koristite zatitna sredstva pri svakom spolnom odnosu irecite alkoholu i drogama NE! Nemojte dopustiti da vam nezdravo i ri-zino ponaanje pokvari kolske praznike. Budite slobodni i uivajte uivotu bez rizika.

RRiizziinnoo ssppoollnnoo ppoonnaaaannjjee,, vveeii bbrroojj ssppoollnniihh ppaarrttnneerraa,, nneekkoorriittee--

nnjjee kkoonnddoommaa pprrii ssppoollnnoomm ooddnnoossuu ppoovveeaavvaajjuu bbrroojj oobboolliijjeevvaannjjaa oodd

ssppoollnnoo pprreennoossiivviihh bboolleessttii,, iinnffeekkcciijjaa ssppoollnniihh oorrggaannaa ii nnjjiihhoovviihh ppoosslljjeeddii--

ccaa ttee nneeppllaanniirraannee ttrruuddnnooee ii ppoobbaaaajjaa..

51

Sjedenje je osnovna odlika dananjega naina ivota. Teki tjelesnirad iezava pred mehanizacijom i robotikom. Prosjean zapad-njaki ovjek danas eli to vie poslova obaviti u to krae vrijeme i

sa to manje kretanja. Tjelesna aktivnost na radnome mjestu, kod dolas-ka ili odlaska s posla, u slobodno vrijeme, izrazito je smanjena. Slobodnovrijeme provodi se sjedei u automobilu ili pred televizorom.

Poseban su problem kolska djeca koja, polaskom u kolu, znatnomijenjaju nain ivota i kretanje se znatno smanji. Tjelesni odgoj u ko-lama nedovoljno je zastupljen. Tada ve poinje razvoj rizinih imbeni-ka za pojavu ateroskleroze i poveane tjelesne teine. Redovita tjelesnaaktivnost u djece i mladih iznimno je vana za njihov rast i razvoj, njiho-vo zdravlje i sposobnost te prevenciju razvoja rizinih imbenika koji eutjecati na njihovo zdravlje u odrasloj dobi. U mladenakoj dobi usvojenanavika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.

Danas je poznato da je odreena koliina tjelesne aktivnosti znaa-jna u prevenciji gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, eerne bolesti,povienih masnoa u krvi, bolesti sranoilnoga sustava u ijoj je podloziateroskleroza, prvenstveno koronarne bolesti srca. Tjelesna aktivnostdaje odline rezultate i kad se bolest srca ve razvije. Kod ljudi kojiredovito vjebaju manja je uestalost razvoja zloudnih bolesti, prijesvega raka debeloga crijeva i dojke. Nadalje, vjebanje prevenira i razvojosteoporoze, a time i prijeloma kostiju u starijoj dobi, posebno ena.Takav je nain ivota posebno znaajan u borbi protiv depresije, a kodstarijih ljudi produava trajanje neovisnosti o tuoj pomoi.

Suvremeni javnozdravstveni pristup promie umjerenu tjelesnuaktivnost u dnevnom trajanju od barem trideset minuta, koja moe bitiprovedena najednom ili u nekoliko puta tijekom dana. Izabrati trebaaktivnost u kojoj ovjek uiva, a koju ne doivljava kao kaznu. Ona trebabiti primjerena dobi, kondiciji, zdravstvenom stanju i moguim tjelesnimogranienjima. Moe se provoditi samostalno, u manjem drutvu ili orga-niziranoj grupi. Redovito vjebanje u svakoj ivotnoj dobi poboljava fi-ziko i psihiko stanje, omoguava druenje i upoznavanje novih ljudi,poveava intelektualne sposobnosti, duhovno ispunjava, omoguava boljeodraivanje dnevnih poslova (na radnome mjestu, u koli ili u kui), a

TJELESNA AKTIVNOST27

52

vjebanje u prirodi poveava povezanost s njome i razvija svijest o potre-bi njene zatite. Posebno je za razvoj zdravih meusobnih odnosa vaanutjecaj zajednikog vjebanja s lanovima obitelji i djecom.

Nikada nije kasno redovitu tjelesnu aktivnost usvojiti kao nainivota jer je dokazano da ona na svim ljudskim podrujima znatnopoveava ukupnu kvalitetu ivota.

SSuuvvrreemmeennii jjaavvnnoozzddrraavvssttvveennii pprriissttuupp pprroommiiee uummjjeerreennuu ttjjeelleessnnuu

aakkttiivvnnoosstt uu ddnneevvnnoomm ttrraajjaannjjuu oodd bbaarreemm ttrriiddeesseett mmiinnuuttaa,, kkoojjaa mmooee bbiittii

pprroovveeddeennaa nnaajjeeddnnoomm iillii uu nneekkoolliikkoo ppuuttaa ttiijjeekkoomm ddaannaa..

Osteoporoza je metabolika bolest kostiju, karakterizirana progre-sivnim gubitkom kotane mase po jedinici volumena, to povea-va sklonost prijelomima, naroito kraljeaka, podlaktice i vratabedrene kosti.

iva kost nije nikada u mirovanju i stalno se remodelira, obnavlja-jui zalihe minerala, ime se stara kost zamjenjuje novom. U tom proce-su, osim kotanih stanica, kalcija i fosfata te vezivnoga tkiva, sudjeluju ilijezde s unutarnjim luenjem. Na obnavljanje kosti pozitivno utjeu tje-lesna aktivnost i normalna razina spolnih hormona.

Iza etrdesete godine mukarci gube 0,5 do 0,75% kotane masegodinje, a ene 1,5 do 2%. Nakon klimakterija u ena je taj gubitakpovean i do 3%.

Osteoporoza se ee javlja kod ena u kojih je rano nastupilamenopauza, mravih ena, onih koje u obitelji imaju osteoporozu, koje sene bave tjelesnom aktivnou i manje se izlau suncu, kod puaica, enakoje hranom ne uzimaju dovoljno kalcija, koje konzumiraju vee koliinealkohola i kave i onih koje se lijee steroidima, heparinom i lijekovima zaneutralizaciju eluane kiseline. Poveano uzimanje bjelanevina izazivapojaano izluivanje kalcija putem bubrega (visok stupanj osteoporoze uzapadnim zemljama zbog visokoproteinske prehrane).

Osteoporoza se najee otkrije nakon spontanih prijeloma kodnekog naglog pokreta, prijeloma nakon pada (esto u kui) i bolova ukraljenici koji se javljaju osobito nakon dueg stajanja ili noenja tereta.esto se i naknadno rendgenom otkriju stari prijelomi kraljeaka,najee grudnih. Posljedica takvih prijeloma gubitak je u visini koji jeesta pojava kod uznapredovale osteoporoze. Prema podacima razvijenihzemalja, predvia se da e oko 30% ena tijekom ivota zadobiti neki odnavedenih prijeloma. Prijelomi vrata bedrene kosti danas su u starijojdobi tako esti da te osobe zauzimaju vie od 25% kreveta u ortopedskimbolnicama, a njihova je rehabilitacija spora i duga. Samo polovica povri-jeenih ponovno postaje pokretna.

Spreavanje pojave osteoporoze zapoinje ve u djetinjstvu, pravil-nom prehranom s dovoljnom koliinom kalcija, kojim obiluju mlijeniproizvodi, i redovitom tjelesnom aktivnou, kojom se spreavaju defor-

53

OSTEOPOROZA28

54

miteti kotanog sustava. S estetskog gledita mravost je danas prihvae-na, ali treba naglasiti da svaka pretjeranost dovodi do pojave bolesti. Podnadzorom lijenika trebaju biti osobe koje uzimaju lijekove koji dovodedo smanjenja gustoe kostiju. Uz hranu bogatu kalcijem i D-vitaminom,u starijoj se dobi preporuaju stalna tjelesna aktivnost, etnja, plivanje iizlaganje suncu. U odrasloj dobi treba osigurati dovoljnu dnevnu koliinukalcija od 800 mg, za starije osobe 1000 mg, a za ene u menopauzi 1550mg.

Kad se osteoporoza ve pojavila, neophodno je, nakon temeljiteobrade, zapoeti terapiju lijekovima koji e usporiti njezin razvoj ipoveati kotanu masu, ime se preveniraju prijelomi kostiju. Ujednotreba izbjegavati nagle pokrete i sagibanja, dizanje i povlaenje teihpredmeta i prevenirati pad (naroito pravilnom obuom koja nije skliskai dobro obuhvaa stopalo). Kod zamora dobro se odmoriti na ravnomleaju koji se ne ugiba pod teinom tijela.

Spreavanje ppojave oosteoporoze zzapoinje vve uu ddjetinjstvu,pravilnom pprehranom ss ddovoljnom kkoliinom kkalcija, kkojim oobiluju mmli-jeni pproizvodi, ii rredovitom ttjelesnom aaktivnou, kkojom sse sspreavajudeformiteti kkotanog ssustava.

55

Za primjenu bilo koje kontraceptivne metode, to je najsvrsishodni-ji nain kontrole raanja, potrebna je motivacija. Spolno aktivnaena u dobi u kojoj moe raati, a to iz bilo kojih razloga ne eli,treba primjenjivati neku od kontraceptivnih metoda ili sredstava. Prekidtrudnoe ne moemo nazvati metodom za spreavanje neeljene trud-noe jer je ona ve nastala.

O kontracepciji treba posebno educirati adolescente koji e poetibiti ili ve jesu spolno aktivni i ene koje vie ne ele raati. Naravno,znanje o kontracepciji stvar je i ope kulture, od ega nisu izuzeti nimukarci. Primjena kontracepcije ovisna je i o suradnji partnera, i o nizuimbenika vezanih za njihove meuljudske odnose i interakcije. Pogreanje uvrijeen stav da o spreavanju neeljene trudnoe brigu mora voditisamo ena. Za pravilnu primjenu nekih metoda potrebno je i dobro poz-navanje anatomije i fiziologije reproduktivnih organa.

Kontraceptivne metode moemo prema nainu djelovanja podijeli-ti na:

(prirodne mmetode, za koje nisu potrebna nikakva pomona sred-stva, ve samo poznavanje prirodnih procesa reprodukcije i odreeninain ponaanja u skladu s tim. Te su metode prekinuti snoaj (coitusinterruptus), produljeni snoaj (coitus reservatus) i metode sigurnihdana. Prve se dvije, usprkos nedovoljnoj sigurnosti i postojanju sigurnijihmetoda, jo uvijek najvie upotrebljavaju. Metode sigurnih dana temeljese na osnovnoj pretpostavci da u svakom menstruacijskom ciklusu dolazido samo jedne ovulacije. Rauna se da je jedno jajace sposobno da budeoploeno 24 sata, a da spermiji u enskom genitalnom traktu ive 48-72sata. Prema tome, do trudnoe u svakom ciklusu moe doi tijekom etiri"plodna" dana. Osnovni je problem takve metode znati tono dane kadadolazi do ovulacije i tada se suzdravati od spolnog odnosa.

Za odreivanje ovulacije primjenjuje se Ogino-Knausova metodakoja se temelji na praenju duljine menstrualnoga ciklusa tijekom 12mjeseci. Ako se zna koliko traje najkrai, a koliko najdui ciklus, moe seizraunati unutar kojih dana ciklusa dolazi do ovulacije. Ta metoda nijeprikladna za ene s nepravilnim ciklusima i onima kraim od 23 i duimod 39 dana.

SPREAVANJE NEELJENETRUDNOE - KONTRACEPCIJA

56

Druga je metoda temperaturna i temelji se na mjerenju jutarnje"bazalne" temperature. Naime, 24-72 sata nakon ovulacije dolazi do hor-monski uvjetovanoga povienja bazalne temperature za tri ili vie desetin-ki stupnja u odnosu na vrijednosti prije ovulacije. Pri tome treba voditirauna o drugim moguim stanjima ili bolestima koji mogu povisiti tem-peraturu.

Trea, Bilingsova metoda temelji se na promjeni cervikalne sluzi.Kako se pribliava ovulacija, iz rodnice poinje luenje obilne, rijetke irastezljive sluzi koja dosie maksimum neposredno prije ovulacije. Utome se razdoblju ena treba suzdravati od spolnih odnosa.

(mehanike mmetode, u koje spada kondom ili prezervativ, jedinomehaniko sredstvo koje koristi mukarac i koje ujedno titi i od spolnoprenosivih bolesti; dijafragma koju koriste ene sastoji se od elastinogprstena preko kojega je poput kupole napeta tanka gumena opna.Postavlja se u rodnicu na nain da poput kapice pokriva ue maternice itako ga titi od sjemene tekuine. Prvi se put postavlja kod ginekologa kojiprovjerava ispravnost, a uz nju se preporua koritenje i nekog od kemi-jskih kontracepcijskih sredstava.

(kemijska ssredstva zajednikim imenom nazivaju se spermicidi.Sastoje se od neutralne baze koja mehanikim putem spreava prodorspermija u ue maternice, i aktivne tvari, koja svojim biokemijskimdjelovanjem onesposobljuje spermije za njihovu bioloku ulogu. Izraujuse u obliku kreme, elea, pjene, pjeneih tableta i epia. Puno djelova-nje imaju desetak minuta nakon stavljanja u rodnicu i ono se smanjujenakon 1-2 sata, to treba uzeti u obzir tijekom spolnog odnosa.

(bioloka ssredstva, u koja spadaju intrauterini uloci i hormonskasredstva. Intrauterini uloci (popularno nazvani spirale) izraeni su odplastike i metala, razliita oblika. Mogu sadravati i hormone, koji kao imetali imaju specifian uinak. Intrauterini uloci djeluju na nain daunutar maternice stvaraju milje koji ne pogoduje spermijima ili veoploenom jajacu. Pogodni su za ene koje nisu visoko motivirane zaprimjenu kontracepcije, a za njihovo koritenje postoje i neka ogranie-nja koja e lijenik ustanoviti. Oni bez dodataka mogu u maternici ostatineogranieno, s time da se izvade 6-12 mjeseci nakon menopauze; oni sdodatkom bakra mijenjaju se svakih pet godina, a oni s hormonima zam-jenjuju se nakon 12 mjeseci. Za uporabu hormonskih sredstava potrebnaje velika motivacija i disciplina. Ta je metoda i najuinkovitija od svihprivremenih metoda. Pri pravilnom uzimanju, njena je djelotvornostgotovo stopostotna. Njihov se princip djelovanja temelji na tome daspreava ovulaciju. Sastoje se od spolnih hormona u razliitim koliina-

57

ma. Za njihovo koritenje neophodno je savjetovanje s lijenikom iprethodni pregled. Postoje stanja