5. Osnove anatomije i fiziologije čovjeka
Transcript of 5. Osnove anatomije i fiziologije čovjeka
Anatomija
• Znanost o obliku i građi tijela.
• grč. anatemnein – rezati, rastavljati u dijelove.
• Dio znanosti o živim bićima – Biologija.
• Podjela: • Antropotomija
• Zootomija
• Fitotomija
• Znanost o funkcijama
organizma
• Proučava:
• mehanizme koji
omogućavaju i reguliraju
životne procese,
• održavanje homeostaze.
Fiziologija
Od atoma do organizma
atom
molekula
stanica
tkivo
organ
organizam sustav organa
Vrste tkiva u ljudskom organizmu
Hrskavično tkivo Pokrovno tkivo
Koštano tkivo
Mišićno tkivo
Živčano tkivo
Organski sustavi u ljudskom tijelu
Sustav organa za pokretanje
Reproduktivni sustav
Živčani sustav
Organski sustavi u ljudskom tijelu
Krvožilni sustav
Hormonski sustav
Probavni sustav
Sustav organa za izlučivanje
Sustav organa za disanje
Sustav organa za kretanje
• Mišićni sustav
Koštani sustav
Osteologija
• Znanost o
kostima.
• Lokomotorni
sustav:
• Kosti
• Spojevi među
kostima
• Mišići
Kostur:
• Jedinstvena
cjelina kostiju.
• Međusobno
povezane
zglobovima.
Kostur čovjeka
• Osnovni potporanj
tijela.
• Omogućuje uspravan
hod.
• Štiti osjetljive
unutrašnje organe.
• Omogućuje pokrete.
Koštano tkivo
Koštana stanica
Kostur čovjeka
Kosti glave:
• lubanja i lice.
Kosti trupa:
• kralježnica,
• prsni koš,
• zdjelica.
Kosti udova:
• ruke i noge.
• Novorođenče – 270 kostiju
• Odrasla osoba -260 kostiju
• Bedrena kost
• Najveća kost u tijelu.
• Može se utrostručiti tijekom
života.
Kralježnica
• Zakrivljena.
• Oblik dvostrukog “S”
• Omogućuje uspravan
hod,
• ublažava udarce,
• 33- 34 kralješka
• spojeni elastičnim,
hrskavičnim pločicama, Axis drugi vratni
kralješak
Atlas prvi kralješak
Veze među kostima
• Zglobovi
• Hrskavica
• Šavovi
Konstitucija žena - muškarac • Konstitucija žene
• manja, lakša i nežnija.
• Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini: • žene - oko 16 %, • muškarci - oko 18 %.
• Specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa: • Žene – široka i niska, • porođajni kanal.
Mišićni sustav čovjeka
• Miologija – znanost o
mišićima.
• Mišići – sposobnost
kontrahiranja i opuštanja.
• Zajedno s kostima tijelu
daju oblik.
• Omogućuju pokretanje.
Mišićni sustav čovjeka
Mišićno tkivo
• Poprečno prugasto
• Poprečno prugasti mišići
• Mišići kostura
• Glatko
• Mišići unutrašnjih organa
• Srčano
• Srčani mišić
Glatki mišići
• Nisu pod utjecajem naše
volje.
• Čine stijenku unutrašnjih
organa – želudac, crijevo,...
Srčani mišić
• Šupalj poprečno-prugasti mišić.
• Nije pod utjecajem naše volje.
• Kontrahiraju se slično kao i skeletni mišići: • kontrakcija traje duže.
mokraćni mjehur
Krvne žile:
Donose kisik i hranu mišiću.
Živci:
Upravljaju radom mišića.
Poprečno prugasti mišići
Pokretanje mišića
• Pokretima mišići upravljaju u parovima:
• dvoglavi i troglavi mišić nadlaktice • podiže ruku - ispruži ruku
• Mišići za rad troše energiju,
• mišićni umor: • MLIJEČNA KISELINA.
Unutrašnji organi
• Utroba – viscera
• Zajednički naziv za sve
organe u visceralnoj
šupljini.
• Vegetativna uloga
organa:
• Omogućuju kemijsku
pretvorbu hrane,
• Izmjena tvari.
• Izlučuju nepotrebne
ostatke.
• Dišni sustav
• Probavni sustav
• Mokraćni sustav
• Spolni sustav
• Žlijezde s unutrašnjim
izlučivanjem
Sustav organa
za disanje Organi za disanje:
• nosna šupljina
• zrak se vlaži, pročišćava, zagrijava.
• ždrijelo,
• grkljan,
• dušnik,
• dvije dušnice,
• plućni mjehurići:
• obavijeni krvnim kapilarama.
• pluća
• lijevo krilo - dva režnja,
• desno krilo- tri režnja,
• obavijena opnom – poplućnica.
Uloga:
• Prenošenje zraka do pluća.
• Plućni mjehurići:
• Izmjena plinova,
• Kisik i ugljikov dioksid.
Pokreti disanja
Pokreti disanja:
• Udisaj
• ulazi 21% kisika i 0,035% CO2
• Izdisaj
• izlazi 16% kisika i 4% CO2
• U pokretima disanja sudjeluju: • ošit
• trbušni mišići
• međurebreni mišići
___________________________
_____
Organi za glas
Grkljan
• građen od hrskavice,
• gornji dio dušnika,
• glasnice – dva elastična
mišićna nabora,
• glas nastaje titranjem
glasnica,
• stvaranje glasa – glasnice
jako blizu (zatvorene).
Probavni sustav
Uloga:
• Prima hranu,
• probavlja,
• prerađuje u hranjive
sastojke,
• odstranjuje
neprobavljene i
nepotrebne sastojke.
Probavni sustav • Probavni sustav – probavna
cijev i probavne žlijezd.e
• Probavna cijev:
• usta - zubi i jezik.
• jednjak i želudac.
• dvanaesnik, tanko i debelo
crijevo.
• crijevni otvor (čmar).
• Probavne žlijezde
• Slinovnice,
• želučane žlijezde,
• gušterača i jetra:
• luče probavne sokove u
dvanaesnik,
• žuč – razgradnja masnoća,
• Probava
• hrana se mijenja
mehanički i kemijski,
probava hrane
Zubi • Žvakanjem usitnjuju hranu.
Građa zuba: • Kruna,
• vrat,
• caklina,
• pulpa,
• korijen.
Vrste zuba: • sjekutići 8 (4+4)
• očnjaci 4 (2+2)
• pretkutnjaci 8 (4+4)
• kutnjaci 12 (6+6)
mliječno
zubalo
(20)
trajno
zubalo
(32)
Zdrava prehrana
Mokraćno – spolni sustav
• Urogenitalni trakt.
• Mokraćni i spolni
sustav.
• Usko povezani.
Sustav organa za izlučivanje Uloga:
• Izlučivanje štetnih, otpadnih tvari urinom.
Građa:
• Dva bubrega • Filtracijom proizvode urin
• Dva mokraćovoda • Cijevi koje odvode mokraću iz
bubrega
• Mokraćni mjehur • Mišični organ
• Sakupljanje mokraće
• Mokraćna cijev • Izvodi mokraću iz organizma
bubreg
mokraćni
mjehur
mokraćna
cijev
bubrežna
arterija
bubrežna
vena
mokraćovod
Bubrezi: • Pročišćivanjem iz krvi
izlučuju mokraću • Održavaju unutrašnju
ravnotežu • Stalna količina vode
i soli u organizmu
Spolni sustav
Uloga:
• Održavanje i
produljenje vrste.
• Spolni organi:
• primarna obilježja
muškarca i žene,
• zajednička osnova iz
koje se razvijaju samo
jedni spolni organi.
Pubertet
Muškarac Žena
spermij jajna stanica
jajnici
hipofiza
Izlučuju ženske spolne hormone
sjemenici
Izlučuju muške spolne hormone
Menstruacijski ciklus 1 – 6 dan
13 – 14 dan
7 – 12 dan
15 – 28 dan
sluznica maternice se ljušti
oljuštena sluznica se obnavlja
ovulacija
jajna stanica u jajovodu
razvoj nove jajne stanice
Menstruacijski ciklus
Menstruacijski ciklus • Menstruacijski
kalendar:
• Od prvog dana
mjesečnice,
• do zadnjeg dana prije
sljedeće mjesečnice.
• Sazrijevanje jajne
stanice – ovulacija -
rast sluznice maternice
– mjesečnica.
• Klimakterij –
menopauza.
Oplodnja
Razvitak od oplodnje do rođenja
Ugnježđenje zametka u maternicu
Funkcija placente
Razvitak od oplodnje do rođenja
Trudnoća Porođaj
Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)
Na pola
predavanja
smo, cure!!
Žlijezde s u nutrašnjim izlučivanjem • Održava organizam u
stanju unutarnje
ravnoteže.
• Prilagođava organizam
promjenama u okolišu.
Suradnja sustava:
• živčani sustav - električni
impulsi,
• hormonski sustav -
kemijske poruke,
• mozak - nadzire rad
žlijezda.
Žlijezde
S vanjskim izlučivanjem
(egzokrine):
• slinovnice,
• znojnice,
• lojnice.
Izlučuju sokove na
površinu ili unutar tijela!
S unutarnjim izlučivanjem
(endokrine):
• hipofiza,
• štitna žlijezda,
• nadbubrežne žlijezde,
• gušterača,
• sjemenici (testisi),
• jajnici (ovariji).
Hormone izlučuju u krv!
HORMONI
• Prenose kemijske poruke organima,
• djeluju sporo i dugotrajno,
• potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...
• POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje
hormonske ravnoteže u organizmu.
hormon rasta
Regulira rast tijela
hormoni hipofize -izravno
utječu na tijelo
stvaranje mlijeka,
poticanje trudova i održavanje
razine vode u tijelu
hipofiza hipofiza
štitna žlijezda
štitna žlijezda
nadbubrežne
žlijezde
nadbubrežne
žlijezde
gušterača gušterača
jajnici sjemenici
Adrenalin
potiče tijelo na akciju
Inzulin i glukagon
održavaju razinu šećera u krvi
Tiroksin
održava sustave u tijelu
aktivnima
Estrogen i progesteron
ženska spolna obilježja
stvaranje jajnih stanica
Testosteron
muška spolna obilježja
stvaranje spremija
Hormoni nadbubrežnih žlijezda
Suzbijaju stres
Kontrola razine soli u tijelu
Krvožilni sustav
• Angiologija – znanost o krvožilnom sustavu.
• Proučava sustav kanala i kanalića kojima kola krv.
• Središnji organ – srce
• Krvne žile: • Arterije:
• od srca prema periferiji tijela.
• Vene: • od periferije tijela prema
srcu.
SASTAV KRVI
• krvna plazma - 55% krvi
• voda, otopljene tvari i bjelančevine
• krvne stanice - 45% krvi
• crvene krvne stanice - eritrociti
• bijele krvne stanice - leukociti
• krvne pločice - trombociti
ULOGA KRVI
• Prenosi: • korisne tvari - hranjive tvari,
hormone,
• štetne tvari - ugljikov dioksid, produkte izmjene tvari.
• Održava stalnu temperaturu tijela.
• Raznosi kisik po tijelu.
• Brani organizam od bolesti.
• Sprječava krvarenje.
Krvne stanice ERITROCITI
• Nemaju jezgru, • bjelančevina hemoglobin s ionom
željeza,
• prenose kisik iz plućnih mjehurića do stanica tijela (hemoglobin),
• odnose ugljikov dioksid u plućne mjehuriće,
• svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita.
TROMBOCITI • Bez jezgre,
• krvne pločice, • nastaju raspadanjem posebnih
stanica u koštanoj srži, • sudjeluju u zgrušavanju krvi.
LEUKOCITI
• Stanice s jezgrom,
• više tipova leukocita, • uništavaju štetne
mikroorganizme, • limfociti - nositelji specifične
otpornosti (imunosti) organizma.
Krvne grupe
• Krvna grupa AB - univerzalni primatelj
• Krvna grupa O - univerzalni davatelj
• Transfuzija krvi – pretakanje
• Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji
protutijela
nema
protutijela
Crvene
krvne
stanice
Krvna grupa
Krvne žile
Arterije:
• debele, elastične stijenke,
• vlastiti mišići,
• odvode krv iz srca,
• donose stanicama kisik i hranjive tvari.
Vene:
• tanje, rastezljive stijenke,
• imaju zaliske,
• otpremaju iz stanice štetne tvari i ugljikov dioksid,
• dovode nečistu krv u srce.
Kapilare:
• tanke stijenke,
• izmjena tvari između
krvi i stanica,
• izmjena plinova u plućima,
• povezuju arterije i vene.
Srce – građa i funkcija
• U prsnom košu.
• Pumpa krv po tijelu.
• Veličine stisnute šake.
• Težine 300 – 500 g.
• Izvana zaštićeno opnom –
srčana ovojnica.
• 2 predklijetke, 2 klijetke,
srčani zalisci.
• Aorta – najveća arterija u
tijelu.
Srce – građa i funkcija
• Bilo ili puls • 60 – 80 puta u minuti
• vratna arterija ili arterija zapešća ruke
• Krvni tlak • Pritisak krvi na stijenke krvnih
žila.
• Najveći u velikim arterijama.
• Normalan krvni tlak 120/80 mmHg.
• Sistola
• pritisak srca pumpanjem krvi kroz arterije.
• Dijastola
• pritisak stijenki arterija - odupiru se protoku krvi,
• između otkucaja srca.
Optok krvi
Mali optok krvi: PLUĆA - SRCE
• izmjena plinova u plućima.
Veliki optok krvi:
SRCE - TIJELO
• stanice dobivaju hranu i kisik,
• iz stanica se odnose otpadne tvari i ugljikov dioksid.
Živčani sustav
• Provođenje živčanih
impulsa.
• Prenosi obavijesti iz
unutrašnjosti tijela i
okoline.
• Obrađuje informacije.
• Usklađuje informacije.
• Stvara motorički
odgovor.
Živčani sustav
Središnji
• Kralježnička moždina
• Mozak
• Smješteni u lubanji.
• Zaštićeni
• Čvrstim koštanim ovojem.
• Ovojnicama mozga.
• Cerebrospinalnom tekućinom.
Periferni
• Gangliji – skup tijela
živčanih stanica • Strukture poput čvora
• Snopovi živčanih vlakana
– živci.
• Povezuju središnje
dijelove sustava s osjetnim
i izvršnim organima.
Živčani sustav
Tjelesni (somatski)
• Upravlja tjelesnim
pokretima
Vegetativni (autonomni)
• Upravlja radom unutrašnjih
organa.
• Bez utjecaja volje.
Podijela:
• Simpatikus
• Pomaže pri naporima.
• Parasimpatikus
• Omogućuje odmor organizma.
• Djeluju antagonistički i
usklađeno.
Živčani sustav Građa živčane stanice
Tipovi živčanih stanica
tijelo živčane
stanice s jezgrom
kratki ogranci
- dendriti
živčano vlakno
- akson
mišićno vlakno
Sinapsa
Putuje duž živčane stanice - električni
U sinapsi – postaju kemijski
Živčani impuls
Mozak
• Građa mozga • Smješten u lubanji.
• Zaštićen ovojnicama.
• Tekućina između
ovojnica.
• Mase oko 1,4 kg.
• Troši 20% krvi – kisik.
• Glavni dijelovi:
• veliki mozak,
• mali mozak,
• produžena moždina.
GRAĐA MOZGA
produžena moždina
veliki mozak
mali mozak
• Usklađuje voljne i precizne
pokrete,
• održava ravnotežu tijela.
• Povezuje mozak i leđnu
moždinu,
• upravlja refleksima važnim za
život:
• rad srca,
• disanje,
• gutanje,
• kihanje,
• sužavanje zjenica.
• Upravlja voljnim pokretima,
• prima, prerađuje, sprema i koristi
informacije,
• mišljenje, pamćenje, zaključivanje,
svijest.
Produžena moždina • Križanje živčanih
vlakana iz jedne starne
mozga u suprotnu
stanu tijela.
• Upravlja refleksima
važnima za održavanje
životnih funkcija:
- disanje, rad srca,
gutanje, kihanje,...
Leđna moždina
leđna moždina
kralježnica
mozak
lubanja
Smještaj leđne moždine
ULOGA LEĐNE MOŽDINE
• Upravlja jednostavnim refleksnim pokretima • trenutačna reakcija,
• smanjuje moguće ozljede.
• Povezuje mozak s periferijom tijela • obavljanjem
jednostavnih pokreta rasterećuje mozak.
Refleksni luk • Podražaj – ubod u prst.
• Leđna moždina –
nastajanje refleksa.
• Mišić noge se steže –
noga se pomakne.
• Refleksni put – put
podražaja do reakcije
mišića na podražaj.
Motorička živčana vlakna
Osjetilna živčana vlakna
SIVA TVAR BIJELA TVAR
Osjetilni organi
Osjetila
• Receptori živčanog sustav.
• Primaju kemijske i fizikalne podražaje iz vanjske sredine.
Put podražaja:
1. Receptor
2. Osjetni živac
3. Središnji živčani sustav
• Percepcija osjetnih organa
Osjetni organi:
• Vidni.
• Slušni.
• Njušni.
• Osjetni. • Senzorna vlakna –
provode podražaje iz osjetnih organa
• Osjet dodira, pritiska, temperature i boli • Proprioceptivni osjet.
Osjetila
Nastajanje osjeta:
OSJETILNI ORGAN
OSJETILNI ŽIVAC
SREDIŠTE U MOZGU
Osjetilo vida
Osjetilo njuha
Osjetilo sluha
Osjetilo vida
Građa oka • pomoćni dijelovi
oka: • trepavice, • kapak, • suzna žlijezda, • očni mišići, • vidni živac.
Glavni dijelovi oka – očna jabučica:
• rožnica, • bjeloočnica, • zjenica, • leća, • žilnica, • mrežnica:
• žuta pjega, • slijepa pjega, • šarenica, • staklovina.
Nastajanje slike u oku
• Oko - vidni živac - središte za vid u
velikom mozgu.
• Leća lomi zrake svjetlosti.
• Slika u mozgu – obrnuta i umanjena.
• Okom gledamo – mozgom vidimo.
Svojstva oka
Prilagođavanje oka:
• Vidne stanice u mrežnici (žuta pjega).
• Trodimenzionalna slika • Gledanje s oba oka
• Daleko – blizu.
Plastičnost slike
Svojstva oka
• Svjetlo – tama • Širenje i sužavanje
zjenice.
• Boje
• Štapići • reagiraju na svjetlost
• čunjići • odgovorni za boju
• najgušći u žutoj pjegi
Poremećaji vida
Mane oka
• Kratkovidnost
• Osoba ne vidi daleke
predmete.
• Dalekovidnost
• Osoba ne vidi predmet blizu.
• Slabovidnost
• Zamagljen vid.
Kratkovidni –
konkavne leće Dalekovidni –
konveksne leće
Osjetilo
sluha
• Uho – organ za sluh i
ravnotežu.
• Detektira vibraciju,
frekvenciju i amplitudu
(glasnoću) zvuka.
Kako nastaje zvuk u uhu?
• Uške hvataju zvukove.
• Zvukovod provodi titraje
zvučnih valova
• Udaraju u bubnjić.
• Bubnjić prenosi titraje na
slušne košćice:
• Čekić, nakovanj i stremen.
• Pojačavaju zvuk titranjem.
• Slušne košćice prenose zvuk na
pužnicu.
• Slušne stanice s dlačicama.
• Pretvaraju podražaj u električni
impuls.
• Slušni živac – središte u mozgu.
Organ za ravnotežu
Vestibularni aparat
• Kontrolira ravnotežu.
• U srednjem uhu.
• Sastoji se od tri polukružna
kanalića iispunjena
tekućinom.
• Ušne vrećice sa stanicama s
dlačicama
• Bilježe promjene položaja.
• Receptori detektiraju je li
glava uspravna ili nije.
• Šalju impulse mozgu.
Osjetilo okusa
• Receptori za okus.
• Smješteni na jeziku • Vrh i strane.
• Okusni pupoljci • Okusne bradavice
• 4 receptora: • Slatko
• Slano
• Gorko
• Kiselo
Osjetilo okusa
Osjetu okusa doprinose:
• Miris
• Tekstura
• Temperatura
Kemijski podražaj – električni signal –
okusni živac –
središte za okus u velikom mozgu
Osjetilo mirisa
• Njušne stanice u nosu.
• Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica.
• Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu.
Kožna osjetila • Smješteni u koži.
• Receptori za dodir i temperaturu:
• Opip, bol, toplo, hladno.
• Različite količine receptora.
• Različita mjesta u tijelu
• pr. nekoliko receptora za dodir – peta
• mnogo receptora za toplinu - rame
Koža
Građa kože:
• Pousmina – vanjski sloj • Sloj živaca.
• Sloj odumrlih stanica.
• Neprestano se obnavlja.
• Sloj živih stanica.
• Melanin – pigment.
• Usmina – unutrašnji sloj • Elastična vlakna.
• Vezivno tkivo, osjetilni živci i krvne žile.
• Žlijezde znojnice i lojnice.
• Dublji slojevi – osjetila za dodir, bol, toplinu, hladnoću.
Koža Uloga kože: • Zaštitni organ cijelog tijela.
• Površine 1,6 – 1,9 četvornih metara.
• Organ za izlučivanje:
• Znoj i loj.
• Regulira tjelesnu temperaturu.
• Vručina – koža se znoji – hladi se.
• Osjetilni organ:
• Tijelo osjeća okolinu.
Hvala na pažnji!
Napokon
je
gotovo! • Pevalek-Kozlina B., Springer, O. Živi svijet 3,
Fiziologija čovjeka i životni procesi u biljkama.
Profil international, 2007.
• Vježba 5. Pravilna prehrana
Literatura