5. MULTIMEDIJAos-sesvete-zg.skole.hr/.../1235/MULTIMEDIJA_I_KOMPONENTE7_razr… · MULTIMEDIJA...
Transcript of 5. MULTIMEDIJAos-sesvete-zg.skole.hr/.../1235/MULTIMEDIJA_I_KOMPONENTE7_razr… · MULTIMEDIJA...
5. MULTIMEDIJA
Komponente multimedije i njihove datoteke
Prisjetimo se 2
MULTIMEDIJA
• Multimedija – složenica od dviju riječi:
• multi (mnogo, mnogi) i
• medija (vrsta sadržaja i način prijenosa sadržaja).
Označava istodobni prikaz određenog sadržaja uz pomoć:
• slike,
• teksta,
• zvuka,
• videa i
• animacije.
2
VIDEO
https://www.youtube.com/watch?v=VsjpPs146d8
3Komponente multimedije i njihove datoteke
Komponente multimedije i njihove datoteke 4
KAKO RADI RAČUNALO?
Za računalo kažemo da razumije samo dva stanja:
• kada ima napon - stanje označavamo s jedan
• kada nema napona - stanje označavamo s nula
1 0
Komponente multimedije i njihove datoteke 5
SPREMNICI RAČUNALA
• Računalo sprema, tj. pamti podatke u posebnim sklopovima i uređajima koje nazivamo spremnici ili memorija.
• Spremnik u računalu možemo zamisliti kao niz malenih sklopki koje mogu biti u dva različita položaja (stanja) uključeno ili isključeno.
Jedna sklopka ima dva stanja:0 (sklopka isključena)1 (sklopka uključena)
Komponente multimedije i njihove datoteke
BIT• Bit je jedna znamenka binarnog sustava.
• Vrijednost bita može biti 0 ili 1.
• Bit je najmanji dio informacije koji možemo spremiti u računalu.
• Broj koji možemo zapisati binarnim znamenkama 0 i 1 zovemo binarni broj.
6
Ja sam bit!
Nulo, pa i ja sam
bit!
Komponente multimedije i njihove datoteke 7
BAJT
• Bajt je niz od osam bitova.
• Jednim bajtom možemo zapisati 256 različitih stanja.
• Bajt je osnovna jedinica za mjerenje količine podataka, tj. koristimo ga kao jedinicu za mjerenje memorije.
Komponente multimedije i njihove datoteke 8
KOD I KODIRANJE
• Svakom znaku koji zapisujemo pomoću računala pripada njemu jedinstvena binarna kombinacija.
• Standardom za kodiranje odnosno kodom određeno je koji znak se pretvara u koju binarnu kombinaciju.
• Kodiranje je postupak pridruživanja kombinacija nula i jedinica određenom znaku.
• Alfanumerički znak je grafička oznaka kojom se označuju slovo, broj ili drugi znakovi.
• U informatici služe za prikaz, razmjenu i pohranu tekstualnih, brojčanih i drugih informacija.
Komponente multimedije i njihove datoteke 9
ASCII KOD
• Najpoznatiji standard za prikaz znakova na računalu jest ASCII.
• ASCII je skraćenica od engleskih riječi American Standard Code for Information Interchange, što je američki standardni kôd za razmjenu informacija.
• Računala mogu međusobno uspješno razmjenjivati podatke ako koriste isti standard za kodiranje.
VRSTE GRAFIKE
10Komponente multimedije i njihove datoteke
Postoje dvije vrste grafike:
• rasterska grafika i
• vektorska grafika.
Rasterska grafika Vektorska grafika
RASTERSKA GRAFIKA
• Fotografija se sastoji od skupa točkica koje su raspoređene u kvadratnu mrežu.
• Piksel (piknja) je najmanji elemente slike.
• Pikseli su zapisani na medij za pohranu u obliku 0 i 1.
• Što je veći broj piksela na jedinici površine to je slika kvalitetnija.
• Mjera za kvalitetu slike određena je brojem piksela na jedinici površine i označava rezoluciju (razlučivost) slike.
• Pikseli koji se nalaze na istoj slici jednakih su veličina, a razlikuju se po poziciji i boji.
11Komponente multimedije i njihove datoteke
VEKTORSKA GRAFIKA
• Vektorska grafika koristi se točkama i crtama.
• Pri povećanju dimenzije grafike koristi precizne matematičke izračune, a pritom ne gubi na kvaliteti.
• Pogodna je za izradu logotipa neke tvrtke, tehničkih crteža i 3D grafike.
• Prikaz vektorske grafike jednake je kvalitete na različitim uređajima.
12Komponente multimedije i njihove datoteke
RGB paleta boja
• Svaka točka može biti točno određene boje koja se sastoji od triju osnovnih komponenata (crvene, zelene i plave).
• To je tzv. RGB paleta boja (RedGreenBlue).
• Miješanjem triju potpiksela (crveni, zeleni, plavi) moguće je dobiti velik set boja (više od 16 milijuna).
• Potpikseli su smješteni vrlo blizu jedan drugomu pa ih ljudsko oko ne prepoznaje kao zasebne točke.
13Komponente multimedije i njihove datoteke
PRIKAZ GRAFIKE
• Grafiku prikazujemo na:
• monitoru ili
• ispisujemo na pisaču.
• Razlikujemo PPI (pixel per inch) i DPI (dots perinch) kao mjerne jedinice broja piksela i točkica na jedinici površine.
• PPI se koristi za prikaz slika na monitorima i za opis kvalitete slike
• DPI pojavljuje na pisačima.
• Što je više piksela i više točkica na jedinici površine, to je slika kvalitetnija.
14Komponente multimedije i njihove datoteke
SAŽIMANJE SLIKA
• Budući da treba jako puno nula i jedinica kako bi se slika pohranila na računalo, osmišljeni su razni načini spremanja i sažimanja da fotografija zauzme što manji prostor na računalu bez značajnog gubitka na kvaliteti.
• Najpoznatiji je sažeti format .jpg.
15Komponente multimedije i njihove datoteke
NAJČEŠĆI OBLICI GRAFIČKIH DATOTEKA
16Komponente multimedije i njihove datoteke
ZVUK
• Zvuk nastaje titranjem nekog izvora zvuka.
• Zvuk se valovima prenosi od izvora prema okolini.
• Zvučna kartica pretvara zvuk u oblik razumljiv računalu.
• Osim zvučne kartice za pretvaranje zvučnog zapisa u digitalni oblik potreban nam je i mikrofon.
17Komponente multimedije i njihove datoteke
PRETVARANJE ZVUKA
• Zvučni val dopire do mikrofona koji nakon pretvaranja u električni signal prolazi kroz pojačalo. Zatim dolazi do pretvorbe analognog signala u digitalni signal, koji je razumljiv računalu.
18Komponente multimedije i njihove datoteke
KVALITETA DIGITALNO SNIMLJENOG ZVUKA
Na kvalitetu digitalno snimljenog zvuka utječu:
1. Brzina uzorkovanja – broj uzorka u jedinici vremena, izražen u hercima.
• Audio CD ima brzinu uzorkovanja od 44 100 Hz ili 44 kHz, tj. 44 100 uzoraka u sekundi.
• Uzorkovanje (sample) zvučnog vala jest postupak dijeljenja zvučnog vala na manje dijelove (uzorke) radi digitalizacije zvuka.
2. Broj razina (bitrate) – broj bitova kojim se opisuje svaki uzorak; za audio CD koristi se 16 bita.
19Komponente multimedije i njihove datoteke
KODECI
• Programi koji služe za kodiranje i dekodiranje zvuka i videa nazivaju se kodeci (codeci).
• Postoji jako puno kodeka i zato su nam ovakvi programi od velike koristi.
20Komponente multimedije i njihove datoteke
OBLICI ZAPISA ZVUKA
21Komponente multimedije i njihove datoteke
VIDEO
Video je skup multimedije koji može sadržavati sve sastavnice (komponente) multimedije:
• Zvuk
• Grafiku
• animaciju
• tekst
te ih može predstavljati u jednoj smislenoj cjelini.
• Ako je kvalitetno osmišljen i napravljen, može prenijeti veliku količinu informacija u kratkom vremenu.
22Komponente multimedije i njihove datoteke
FORMATI VIDEO ZAPISA
23Komponente multimedije i njihove datoteke
24Prisjetimo se
FORMATI DATOTEKA
24
Formati zvučnih datoteka:.mp3.wma.aac.waw.voc
Formati grafičkih datoteka:.jpg.png.gif.bmp.tiff
Formati video datoteka:.avi.mov.wmv.mpeg.divx.xvid
SAŽETAK• Piksel je najmanji element slike. Sastoji se od 3 potpiksela (RGB)
• Pri digitalizaciji zvuk se dijeli na manje dijelove (uzorke).
• Što je više uzoraka, reprodukcija zvuka na računalu bit će vjernija originalu.
• Zbog velikog broja potrebnih 0 i 1 za pohranu multimedijskih datoteka osmišljeni su razni načini spremanja i sažimanja kako bi fotografije, zvuk i video zauzimali što manji prostor na računalu.
Postoji puno formata multimedijskih datoteka:
• Zvuk: wav, mp3, aiff, aac, midi
• Grafika: bmp, jpeg, tiff, gif, png
• Video: avi, mpeg, divx, wmv, mov.
• Postoje programi za prebacivanje multimedijskih datoteka iz jednog formata u drugi.
• Kodeci (codeci) su programi koji nam služe za kodiranje i dekodiranje zvuka i videa.
25Komponente multimedije i njihove datoteke
ZADATAK
a) Osmislite letak svoje tvrtke kojim želite informirati svoje kupce o sebi i o novim proizvodima koje ćete izrađivati,prodavati.
b) Napravite spot ili letak za svoju firmu i proizvode- uputeza letak su ispod:
a) Naslov letka mora biti uočljiv i čitak.
b) Izaberite jedan font za naslov i još jedan za tekst.
c) Isto tako kombinirajte i veličinu fonta.
d) Pazite na kontrast pozadine i boje fonta: da nije prešareno i da nema previše teksta.
e) Sjetite se da slika govori tisuću riječi.
f) GOTOV URADAK PODIGNITE NA ONE DRIVE NAJKASNIJE DO SLJEDEĆEG SATA INFORMATIKE.
26Prisjetimo se