4.Nastavna cjelina - Tranzicija · Title: Microsoft PowerPoint - 4.Nastavna cjelina - Tranzicija...

Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, izv.prof. dr.sc. Nataša Drvenkar, Gospodarstvo Hrvatske - nastavni materijali

Akademska 2017./2018. godina

1

Tranzicija

1

Ak. 2018./2019. g.Ekonomski fakultet u OsijekuKatedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju

Izv. prof. dr. sc. Nataša DrvenkarIvana Unukić, mag. oec.

izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar

Što je „tranzicija”?

... propadanje različitih vrsta ‘nacionalnih ekonomskih’ modela, uključujući sovjetski model državnog kapitalizma, nacionalnoplaniranje na Zapadu i uvozno-supstitutivnu industrijalizaciju najugu…

... usporavanje svjetskog ekonomskog rasta i povratak krize(1970.)…

... pojava neoliberalne ekonomske politike i ideologije(„samoregulacija” tržišta)…

... geografsko širenje liberalno-demokratskih političkih sustava(„demokracija”)…

...slabljenje radničkih pokreta i „naivna idealizacija zapadnihinstitucija”...

2izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar

SSSR

Berglee, R. 2015.3izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar



2


Zajednička obilježja privatizacijskog procesa tranzicijskih gospodarstava

1. Tranzicijski val obuhvatio je istodobno 12 istočnoeuropskih zemalja i 15 zemalja bivšeg SSSR-a. – Ishodište procesa tranzicije je u dugotrajnoj gospodarskoj

krizi i stagnaciji tijekom 80-ih, koja je gotovo u svim tranzicijskim gospodarstvima imala identične karakteristike:

1. Nulte i negativne stope ekonomskog rasta u planskim gospodarstvima.

2. Državno negiranje poduzetništva i privatne inicijative kao temeljnih pokretača kontinuiranog procesa inovacija, tehnoloških promjena...

3. Sub-optimalna alokacija resursa, neiskorištenost proizvodnoga kapitala i niska proizvodnost radne snage.

4. Autarkičan razvoj te planska distribucija resursa i planska raspodjela rezultata ekonomske aktivnosti na potrošnju i štednju, umjesto slobodnog tržišta (cjenovni mehanizam), rezultirala je dugoročnom višeslojnom neravnotežom.


. Višeslojne neravnoteže istočnoeuropskih zemalja:– Prvi sloj je neravnoteža između agregatne ponude

i potražnje.– Drugi sloj je strukturna neravnoteža između

najvažnijih djelatnosti (industrija-poljoprivreda-infrastrukturne djelatnosti, promet, stambeno-komunalna djelatnost).

– Treći sloj je sektorska neravnoteža između različitih industrijskih grana.

– Četvrti sloj je vanjskotrgovinska neravnoteža.




3






4

• Liberalizacija cijena, trgovine i tokova kapitala doveli su do naglog kolapsa SEV-ova sustava trgovine i plaćanja. – slom trgovačkih veza između država koje su se polako

pojavljivale na tržištu nakon što je prevlast Moskve počela jenjavati;

– izvoz u druge države nije mogao nadomjestiti propadajuću trgovinu unutar SEV-a zbog zastarjelih tehnologija, loše kvalitete mnogih proizvoda te slabih distribucijskih i marketinških mreža malo se koji proizvođač iz Srednje i Istočne Europe uspio probiti na vanjska tržišta, a protekcionizam velikih sila (EU-a i Sjeverne Amerike) dodatno je otežavao situaciju;

– osim toga, zemlje Srednje i Istočne Europe pretrpjele su tešku fiskalnu krizu koju su pogoršali deflacijski učinci strukturnih prilagodbi.


• U tom je kontekstu usporedbasa zapadnom Europom bilanaivna, gotovo apsurdna.

• Dok je 90 posto Marshallovaplana bilo u obliku novčanepotpore, u slučajupostkomunističke Europe početkom 90-ih bilo je riječ o samo 10 posto Akorazdoblje od 1990. do 2010. godine promatramo kaocjelinu, veći je dio Srednje iIstočne Europe doživioregionalni oblik Velikedepresije; u pogledu BDP-a bila su to dva izgubljenadesetljeća.


• Pluralizacija vlasništva u kojem dominira privatnovlasništvo.

• Razvoj i organizacija tržišta koje omogućuje tržišno vrednovanje i formiranje cijena rada, kapitala i funkcije pravne države.

• Pluralizacija političkog ustrojstva u smislu višestranačke parlamentarne demokracije i funkcije pravne države.

• Razvoj ljudskih prava.12

Temeljne odrednice tranzicijskih procesa koji se odvijaju u Hrvatskoj i drugim tranzicijskim zemljama

izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar



5

Što je privatizacija ?... prijenos ukupnog vlasništva, ili većeg dijela

vlasništva, javnog (ili društvenog) sektora privatnim“osobama”…– Privatizacijom u širem smislu ozna čava se proces

ekspanzije privatnog sektora u nacionalnim privredama ovaj se proces javlja kao preduvjet za formiranje modernog kapitalističkog sustava, te je također sastavni dio tranzicije kao modernizacije istočnih društava.

– Privatizacija u užem smislu veže se uz tehnike prijenosadržavnih sredstava i poduzeća iz državnog u privatnovlasništvo pojedinaca ili poduzeća u tom smislu, postaje predmetom tehničke rasprave o pripremanjupoduzeća za prodaju, alternativnim mehanizmima zasam prijenos vlasništva i uspješnosti poduzeća nakonprovedene privatizacije


A pretvorba? • pretvorba je vezana uzpromjenu pravnog statusadruštvenih poduzeća u trgovačka društva, a privatizacija procestransformacijedržavnog/društvenog u privatno vlasništvo.


Obilježja privatizacije u tranzicijskim zemljama... politički projekt kojega su nosile nove političke

elite, kao i frakcije starih političkih elita iz dobatzv. planske privrede…– Stagnacija proizvodnje; slaba kvaliteta proizvoda u

odnosu na slične proizvode u razvijenim „tržišnim” zemljama,

– poduzeća javnog sektora nisu se pokazaladjelotvorna na planu tehničko-tehnoloških inovacija,

– kronični uvjeti pretjerane potražnje, što se reflektiralo u nestašicama potrošnih dobara iobuzdavanju inflacije,

– nepostojanje institucija i cjelovitog sustava socijalnepomoći ne postoji nezaposlenost!

– neefikasna birokracija, „monstruozno” velikbirokratski aparat, korupcija.

• Modeli privatizacije: unutarnja privatizacija, vanjska privatizacija, podjela dionica, model holding-kompanija. 15izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar



6

4 faze privatizacijskogprocesa u Hrvatskoj

1. Od 1991. do 1994. – problem odnosa bankarstva i gospodarstva (Zakon o pretvorbi) 4000 poduzeća (20 mlrd $) problem „statičke metodeprocjene”;

2. Od 1994. do 1998. –onemogućen je i usporen oporavak gospodarstva (Zakon o privatizaciji);

3. Od 1998. do 2000. – PIF i privatizacija banka;

4. U 2000. – stečajevi, rasprodaja preostalih portfelja, potencijalna revizija pretvorbe i privatizacije.






7

Ciljevi zakona o privatizaciji:

• Postizanje bržeg ekonomskog rasta nije ostvaren (stope rasta).

• Stvaranje novih radnih mjesta nije ostvareno (broj nezaposlenih).

• Uključivanje gospodarstva u svjetske gosp. tokove tokove nije ostvareno (FDI).

• Poticanje rasta poduzetništva nije u potpunosti ostvareno .

• Restrukturiranje domaće ponude niska razina proizvodnje uz 50% iskorištenje kapaciteta.

• Smanjenje javnog duga skupa država.19izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar

Negativni učinci pretvorbe i privatizacije

• Novi vlasnici bez razvojnoga koncepta,• Logika „trgovanja”, a ne „proizvodnje”,• “Jeftin” način stjecanja vlasništva smanjuje odgovornost, • Neracionalan raspad velikih poslovnih sustava,• Usitnjavanje i neracionalna rasprodaja potencijala,• Nedostatak transparentne strategije privatizacije,• Povećanje opće i strukturne nezaposlenosti,• Nelegalno zapošljavanje, smanjena sigurnost i niske plaće, • Gubici radnog potencijala, osobito visokostručnih kadrova, • Pogoršana struktura gospodarskih aktivnosti


Pozitivni učinci pretvorbe i privatizacije

• Nominiranje vlasnikaiz „ne-vlasništva” u sustavpoznatih vlasnika,

• Izravna asignacija formalno-pravne odgovornosti,• Izravna asignacija gospodarskoga rizika,• Formiranje tržišnog makroekonomskog sustava,• Normativno usklađenje s europskim standardima i

međunarodna usporedivost.




8

• Problem?– Razvoj države i društva shvaćen je kao opća privatizacija,

liberalizacija i deregulacija, pri čemu će ekonomski rastnastupiti kao prirodni rezultat tržišnog automatizmaliberalni koncept je politička ideologija, a ne ekonomskadoktrina.

– Iza „nevidljive” ruke kod razvijenih zemalja uvijek postoji„nevidljiva” uloga države koja se „javno pojavi” samo u razdobljima kriza, a u ostalim vremenima djeluje nevidljivo, ali snažno u poticanju razvoja svoga gospodarstva krozstvaranje novih nacionalnih, efikasnijih i konkurentnijihproizvoda i nacionalnih poduzetnika.

– Tržište ne stvara proizvode, ono je samo prostor za utakmicuizmeđu proizvoda proizvodi se stvaraju u društveno-gospodarskom sustavu kojeg organizira država, a proizvodese u poduzećima koja u globaliziranom svijetu ne moraju bitiu vlastitoj zemlji.

NEPRIPREMLJENOST!!!22izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar

Uloga EU ???


EU i konsolidacija neoliberalnog projekta

• EU ima (Shields), ključnu ulogu u institucionalizacijineoliberalnog modela u čitavoj Europi – dva projekta:– Prvi je bio projekt jedinstvenog tržišta u kojemu se

liberalizacijom prethodno zaštićenih sektora (kao što suusluge, komunalije i telekomunikacije), potpomognutogdaljnjim ciklusima privatizacije, trebala obnoviti europskaglobalna konkurentnost stvarnost je, kao što se očitovalo u nadolazećim valovima spajanja i pripajanja, bila reorganizacijaeuropskog kapitala na širi teritorij.

– Drugi projekt bio je stvaranje monetarne unije koja je uklonila prepreke te smanjila transakcijske troškove, a usto i stvorila mjere koje omogućuju da se korištenjem restriktivne monetarne politike, određene konvergencijskim kriterijima Ugovora iz Maastrichta i Pakta o stabilnosti i rastu,prisili države članice eurozone na smanjivanje javnih rashoda.




9

• Možda zapadni kapital i zapadne institucije (Europska unija i NATO) i jesu najviše profitirali u procesu tranzicije, ali su i pojedini članovi komunističke nomenklature koja je do 1989. vladala u zemljama također izašli kao pobjednici.– Kad su propisi koji su regulirali privatno vlasništvo

liberalizirani, poduzetnici iz partijskih i ostalih službenih krugova počeli su osnivati kvazidržavne financijske i trgovinske organizacije.

– Uvelike im je pomagalo posjedovanje povlaštenih informacija, povezanost sa sigurnosnim službama koje su im jamčile ‘zaštitu’, status koji su stekli kroz politički klijentelizam, kao i prednost zbog činjenice da su među prvima krenuli u „akciju”.


• Privatizacija koju provodi komunistička nomenklatura, najzagonetniji je aspekt priče o tranziciji – iznenađujuće brze mutacije bivših ‘komunističkih’ partija u glasne pobornike neoliberalnog modela socijaldemokracije.

• Ovako su neki prokomentirali izbore u Bugarskoj: „Jednog lijepog dana 1994. godine, jednako neočekivano kao što su zbačeni, komunisti su se ponovno vratili na vlast, ovaj put kao socijalisti koji su se, u samo nekoliko godina, transformirali u najveće kapitaliste u toj zemlji.”

• Urušavanje državnih institucija poklopilo se s neoliberalnimusmjerenjem na smanjivanje uloge države kako bi se kompradorskim oligarhijama i drugim poduzetničkiminteresima omogućilo da ‘preotmu’ državu, tj. da koruptivnim utjecajima utječu na donošenje državnihodluka u vlastitu korist „divlji kapitalizam”.


Literatura• Berglee, R. (2015.)• DAB, Zagreb, u: Gregurek (2001.), http://hrcak.srce.hr/file/45023• Dale, G. (2014), Tranzicija u Srednjoj i Istočnoj Europi – Prijevod, dostupno na:

hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=190921 • Fuller, L. (2014), Socijalizam i tranzicija u Istočnoj i Srednjoj Europi: paradigma homogenosti,

klasa i ekonomska neučinkovitost – Prijevod, dostupno na: hrcak.srce.hr/file/190922 • Hrvatsko društvo ekonomista (2012.), Ekonomska politika Hrvatske u 2013. godini, Zbornik

radova, Opatija• Gregurek, M., (2001.), Stupanj i učinci privatizacije u Hrvatskoj, Ekonomski pregled, 52(1-2),

155-188• Ministarstvo za privatizaciju Republike Hrvatske, Zagreb, u: Gregurek (2001.),

http://hrcak.srce.hr/file/45023• Shields• Šokčević, Š., Dugalić, V. (2007.), Privatizacija društvenog/državnog vlasništva – (ne)uspjeli

tranzicijski proces? Diacovensia XV, No.1, 103-15427izv.prof.dr.sc. Nataša Drvenkar



10

Pitanja za ponavljanje1. Koja su zajednička obilježja privatizacijskog procesa tranzicijskih gospodarstava?2. Početkom ’90.-ih u tranzicijskim zemljama postojale su višeslojne neravnoteže.

Objasnite koje.3. Što je morala sadržavati strategija tranzicije kao preduvjet za ekonomsku pomoć i

otpočinjanje investiranja?4. Temeljne odrednice tranzicijskih procesa koji se odvijaju u Hrvatskoj i drugim

tranzicijskim zemljama.5. Model privatizacije u Hrvatskoj.6. Navedite nekoliko značajki socijalističkog netržišnog sustava i smjer tranzicije.7. Što je uopće „tranzicija”? Koje je značenje „pretvorbe”, a koje „privatizacije”?8. Objasnite očekivanja „Istoka” i „Zapada” od procesa tranzicije te istaknite

svojevrsno „otrežnjenje Istoka” – što se dogodilo?9. Objasnite faze privatizacijskog procesa u Hrvatskoj.10. Objasnite ciljeve zakona o privatizaciji i konačne rezultate.11. Koji su pozitivni, a koji negativni učinci pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj?12. Objasnite ulogu EU i konsolidaciju neoliberalnog projekta.


4.Nastavna cjelina - Tranzicija · Title: Microsoft PowerPoint - 4.Nastavna cjelina - Tranzicija...

Documents

Transcript of 4.Nastavna cjelina - Tranzicija · Title: Microsoft PowerPoint - 4.Nastavna cjelina - Tranzicija...