USTAVNO PRAVO - skripta I. TEMELJNA PITANJA USTAVNOG PRAVAUstavno pravo i politi ke znanosti imaju istovrsni predmet znanstvenog interesa, to supoliti k e institucijei politi ki sustav. Ustavno pravo je grana prava koja prou ava one politi ke institucije koje su ure ene pravom i u mjeri u kojoj su one ure ene pravom. Politi ke institucije su dru tvene institucije koje nastaju i djeluju na podru ju dru tva koji nazivamo politikom. Politika je svjesna djelatnost kojom se neka dru tvena skupina nastoji usmjeriti da bi se ostvarili njezini odre eni ciljevi. Vlast je mogu nost provedbe vlastite volje unato otporu onih kojima je volja upu ena. Dva osnovna razloga nastanka i odr anja vlasti: 1. ovisnost onih kojima je volja upu ena o onima koji svoju volju name u 2. sama priroda politike jer usmjeravanje dru tvene skupine tra i uskla ivanje svih pojedina nih interesa, a to je mogu e samo kroz diobu rada na one koji odlu uju i one koji odluke izvr avajuRazlika dr avne vlasti od ostalih oblika vlasti sastoji se u tome to dr avna vlast jedina ima monopol

legitimnog fizi kog nasilja kao krajnjeg sredstva ostvarivanja svoje volje. Autoritet je takva vrsta vlasti gdje se odre ena politika ostvaruje odnosima me u ljudima unutar kojih pojedinci prihva aju odluke drugih pojedinaca dobrovoljno jer vjeruju da su one u njihovom interesu, a ne zbog mogu ih sankcija.

Mo je sinonim za vlast koja je djelotvorna, izvodi se iz legitimiteta i legaliteta. Legitimitet se stje e izborima. Legalitet zna i sustav pravih institucija i mehanizama kojim se dr ava samoograni uje pravom odre uju i unaprijed pravila za sveformalne (dr avna tijela) izbiljsk e (politi ke stranke, vo e) vlastodr ce. Dva temeljna svojstva svake posebne politike: 1. politika je borba za vlast i oko vlasti jer vlast omogu ava onima koji je posjeduju ostvarenje njihovih interesa 2.politika je djelatnost kojom se uskla ivanjem pojedina nih i posebnih interesa osigurava oblikovanje zajedni kog interesa bez ega je nemogu e ostvariti njezine ciljeve Dr avna politika je sustav institucija kroz koje se oblikuje i ostvaruje politi ka vlast u odre enoj dr avi. Politi ke institucije koje ine predmet ustavnog prava su svi oni dr avni i nedr avni politi ki subjekti i slo en sustav njihovih povratnih me usobnih odnosa kroz koje se kontinuirano oblikuje i ostvaruje dr avna politika. Razlika dr avne politike od ostalih vrsta politike sastoji se u tome to dr avna politika jedina ima monopol legitimnog fizi kog nasilja kao krajnjeg sredstva za ostvarivanje odluka koje donosi, ona je politika globalnog dru tva i politika svih drugih politika jer se njome usmjeravaju sve druge politike. Pravo je izraz odre ene politike. Pravni sustav je jedno od osnovnih sredstava kojim politi ka vlast nastoji ostvariti to potpuniji stupanj legitimiteta, on je sinonim legalnosti politi ke vlasti. Odnos ustavnog prava i politi kih znanosti: - ustavno pravo se ne mo e odvojiti od politike, ustavno pravo je politi ko pravo jer pravni propisi ustavnog prava redovito sadr e politi ka rje enja

- ustavno pravo i politi ke znanosti se sadr ajno me usobno dopunjuju, jer izvan ustavnih struktura djeluju brojni politi ki odnosi i institucije (kao to su politi ke stranke, interesne skupine, javno mnijenje, ideolo ki i politi ki sustavi vrijednosti) koje izu avaju politi ke znanostiPet je metoda ustavnog prava:

1. normativisti kao

prou ava i analizira ustavne norme, obja njava namjere ustavotvorca, tra i praznine i nelogi nosti u ustavnim i zakonskim rje enjima, tuma i ih s pomo u jezi ne i logi ne analizeo

ne vodi dovoljno ra una o stvarnosti, osnovna je metoda koju treba koristiti u u kombinaciji s drugim metodamao

na njoj se temeljila klasi na znanost ustavnog prava sve do zavr etka Drugog svjetskog rata 2. usporednao

nastoji uspore ivati politi ke institucije od njihova za etka kao politi kih ideja preko pravnih propisa do ostvarivanja u politi koj zbilji 3. povijesnao

prati i prou ava povijesni razvoj politi kih institucija 4. metode politi kih znanostio

koje su one preuzele iz sociologije i socijalne psihologijeo

to su: posredno promatranje, neposredno promatranje, promatranje i sudjelovanje, eksperiment 5. pomo ne metodeo

matemati ke i grafi ke metode Sadr aj ustavnog prava ine sve pravne norme kojima se ure uju politi ke institucije bez obzira na to u kojim se op im pravnim aktima nalaze. Tri su skupine pravnih normi ustavnog prava: 1. norme kojima se ure uju temeljne slobode, prava i du nosti ovjeka i gra anina 2. norme kojima se ure uje ustrojstvo dr avne vlasti, odnosno:o

temeljna na ela iz kojih se izvodi i oblikuje ustrojstvo dr avne vlastio

koja su to temeljna dr avna tijelao

izbor, odnosno postupak imenovanja, a eventualno i odgovornosti svakog od temeljnih dr avnih tijelao

djelokrug temeljnih dr avnih tijelao

me usobni horizontalni i vertikalni odnosi dr avnih tijelao

na in rada i odlu ivanja dr avnih tijela 3. norme kojima se ure uje sveza odnosa izme u nedr avnih politi kih subjekata i dr aveo

interesne skupine i politi ke stranke koje su nedr avni politi ki subjekti pravo ure uje samo segmentarno Prava prve generacije jam e se ve deklaracijama o pravima s kraja 18.st. i po etka 19.st., a u njih ubrajamo: osobne slobode i prava, politi ke slobode i prava, pravo vlasni tva. Prava druge generacije jam e se od ustava donesenih nakon Prvog svjetskog rata (npr. Weimarski ustav Njema ke republike iz 1919.), a u njih ubrajamo: gospodarsko-socijalna i kulturna prava, osim prava vlasni tva. Prava tre e generacije jam e se od po etka '60-tih godina 20.st., a u njih ubrajamo: pravo na zdrav ivot ovjeka i sklop ekolo kih prava. Horizontalni odnosi dr avnih tijela su odnosi razli itih dr avnih tijela na istoj razini obna anja dr avne vlasti. Vertikalni odnosi dr avnih tijela su odnosi dr avnih tijela na razli itim teritorijalnim razinama

obna anja dr avne vlasti. Odnos ustavnog prava i drugih grana pravnog sustava: - norme ustavnog prava sadr ajno odre uju temelje cjelovitog pravnog poretka odre ene dr ave - neke ustavne norme su okvir i sadr ajni temelj za zakonsku razradu u kaznenom zakonu, primjerice ustavne norme koje sadr e na ela nullum crimen et nulla poena sine lege (nema kaznenog djela niti kazne bez zakona) - neke ustavne norme su okvir i sadr ajni temelj za zakonsku razradu u sklopu upravnog prava - manji broj ustavnih normi su samo norme ustavnog prava, a ne i neke druge grane pravnog sustava, a to su ve inom norme druge skupine Izvori ustavnog prava su pravni oblici u kojima se donose norme ustavnog prava. Cjelinom svojih normi, izvori ustavnog prava su: pisani ustav i organski zakoni. U cijelosti ili odre enim dijelovima, izvori ustavnog prava mogu biti:zakoni,poslovni ci temeljnih dr avnih tijela, te od podzakonskih op ih akatauredb e, od kojih se uredbe iz nu de pojavljuju kao samostalni izvori ustavnog prava. Nepisani izvor ustavnog prava su ustavni obi aji. Organski zakoni su zasebna vrsta zakona koji su prema pravnoj snazi ispod ustava, ali iznad ostalih zakona jer za razliku od zakona koji se donose natpolovi nom ve inom nazo nih zastupnika, organski zakoni donose se kvalificiranom ve inom, a njima se razra uju ustavne norme o pravima i slobodama ovjeka i gra anina, te o ustrojstvu dr avne vlasti.Organski zakoni prema Ustavu RH su zakoni kojima se ure uju nacionalna prava, a koje Hrvatski

sabor donosi dvotre inskom ve inom glasova svih zastupnika, te zakoni kojima se razra uju Ustavom utvr ene slobode i prava ovjeka i gra anina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i na in rada dr avnih tijela, te ustrojstvo lokalne i podru ne samouprave, a koji se donose ve inom glasova svih zastupnika. Poslovnik je akt kojim se razra uju ustavne norme o na inu rada i odlu ivanja odre enog dr avnog tijela. Uredba je op i pravni akt koji, u skladu s ustavom i zakonom, donosi izvr no tijelo (vlada ili dr avni poglavar). Uredbe iz nu de su uredbe kojima izvr na vlast, u ratnom stanju ili stanju neposredne ugro enosti dr avne neovisnosti i cjelovitosti, ure uje one odnose koje izvan stanja nu de ure uje zakonima predstavni ko tijelo, one imaju ustavnopravnu snagu i samostalni su izvor ustavnog prava. Uredbe iz nu de prema Ustavu RH: - predsjednik RH donosi uredbe iz nu de sa zakonskom snagom i poduzima izvanredne mjere u slu aju ratnog stanja ili neposredne ugro enosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, ili kad su tijela dr avne vlasti onemogu ena da redovito obavljaju ustavne du nosti - ako te uredbe ure uju neko od pitanje koje spada pod kategoriju organskih zakona, onda su te uredbe izvor ustavnog prava - u doba ratnog stanja ili neposredne ugro enosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, te velikih prirodnih nepogoda mogu se ograni iti pojedine slobode i prava zajam ene Ustavom, o emu odlu uje Hrvatski sabor dvotre inskom ve inom svih zastupnika, no ako se Sabor ne mo e sastati, o tome odlu uje predsjednik RH na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade u tom slu aju predsjednik RH donosi uredbe iz nu de koje imaju ustavnopravnu snagu Ustavni obi aji su nepisani izvori ustavnog prava. Dva su na ina nastanka ustavnog obi aja: 1.kad nijedan pisani izvor ne ure uje odre eni politi ki odnos ili politi ku instituciju 2. kad neki pisani izvor ure uje nedovoljno odre eno politi ki odnos ili politi ku instituciju - u oba slu aja, injenjem ili ne injenjem odre enih radnji stvara se svijest o nu nosti takvog pona anja nekog dr avnog tijela ili drugog politi kog subjekta, te nastaje ustavni obi aj Primjer ustavnog obi aja u RH:

Ustav RH iz 1990. nije imao nikakvih odredbi o nepodudarnosti istodobnog obna anja du nosti ministra u vladi i zastupnika u Saboru, pa je nastao ustavni obi aj imenovanja ministara iz reda zastupnika koji je vrijedio do 1992. kad je donesen Zakon o izboru zastupnika u Sabor Republike Hrvatske koji je prihvatio institut nepodudarnosti. Dva su na ina mijenjanja ustavnog obi aja: 1. odjednom, bilo kojim pisanim izvorom ustavnog prava 2. postupno, oblikovanjem novog sadr ajno suprotnog ustavnog obi aja Ustav je temeljni pravni izvor ustavnog prava jer se u njemu nalazi prete it broj normi ustavnog prava. Ustav u materijalnom smislu obuhva a sve pravne izvore ustavnog prava u odre enoj dr avi. Ima ga svaka dr ava. Ustav u formalnom smislu je pisani op i pravni akt koji nosi naziv ustav, a koji obuhva a prete it broj normi ustavnog prava odre ene dr ave. Naziva se i kodificirani ustav. Pisani ustav je temeljni oblik u kojem se u raznim vrstama op ih pravniha akata nalaze norme ustavnog prava. Nepisani ustav je sinonim za sustav ustavnih obi aja to postoje u odre enoj dr avi. Dioba ustava u formalnom smislu prema na inu dono enja: 1.ustavna poveljaili oktroirani ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt monarha kojim on samoograni uje svoju vlast, donose i ustav kojim dijeli vlast izme u sebe i predstavni kog tijela (npr. francuski Ustav iz 1814., Ustav Kraljevine Jugoslavije iz 1931.) 2.ustavni pakt formalno ustavnopravno dvostrani akt monarha i naroda koji u njegovu dono enju sudjeluje preko predstavni kog tijela (npr. francuski Ustav iz 1791.) 3.narodni ustav formalno ustavnopravno jednostrani akt naroda kojeg on donosi i mijenja neposredno na ustavotvornom referendumu ili putem predstavni kog tijela (ustavotvorne skup tine ili redovitog zakonodavnog tijela) Dioba ustava u formalnom smislu s obzirom na pravnu snagu: 1.kruti ustav ustavi koji se mogu mijenjati samo na na in koji se razlikuje od na ina dono enja i mijenjanja zakona, iz ega proizlazi da norme krutog ustava imaju nadzakonsku pravnu snagu i da zakoni i svi drugi pravni propisi moraju biti u skladu s normama krutog ustava

2.meki ustav ustavi koji se mogu mijenjati na isti na in na koji se mijenjaju zakoni (Velika Britanija nema ustav u formalnom smislu, u njoj je zakon pravno najvi i izvor ustavnog prava, pa se mo e re i da ona ima ustavno ure enje u mekom smislu) Dva razloga prihva anja ideje o krutosti ustava: 1. budu i da se u ustavu na jednom mjestu utvr uju sva prava i slobode, on mora prema pravnoj snazi biti iznad zakona i svih drugih propisa u dr avi 2. ustavom se ograni uju najvi a dr avna tijela, a preko njih i sustav dr avne vlasti u cijelosti etiri stupnja krutosti ustava: 1. najvi i stupanj krutosti ustava bio bi kad bi ustav sadr avao op u zabranu da ga se mijenja, takav ustav bio bi vje an 2. zabranjuje se mijenjanje ustava u cijelosti, ali samo na odre eno vrijeme (npr. francuski Ustav iz 1791., na etiri godine) 3. zabranjuje se trajno mijenjanje nekih to no odre enih odredbi (npr. Ustav francuske V. republike iz 1958. zabranjuje reviziju njime utvr enog republikanskog oblika vladavine) 4. ne zabranjuje se mijenjanje ustava, ali se propisuje poseban postupak za mijenjanje ustava koji je razli it od na ina dono enja i mijenjanja zakona Dva na ina mijenjanja krutog ustava: 1.ustavotvorni referendum mo e biti apsolutno obvezatan (ako se za svaku promjenu ustavareferendum mora raspisati, npr. Ustav vicarske iz 1874.), relativno obvezatan (ako se raspisuje za mijenjanje samo nekih unaprijed u ustavu odre enih normi, npr. ustavi nekih dr ava SAD-a) ifakultativan (mo e se raspisati za svaku izmjenu ustava, a ne mora ni za jednu, o emu odlu uje predstavni ko tijelo, a mo e i predsjednik republike kao to je to npr. u Ustavu RH iz 1990.) 2.odluka predstavni kog tijela ustavotvorne skup tine ili redovitog zakonodavnog tijela

Prikriveni referendum kad se primijeni sustav ustavotvorne skup tine za mijenjanje ustava, bira i mogu, poznavaju i stavove kandidata, u velikoj mjeri utjecati na sadr aj ustavne revizije Dvije osnovne tehnike mijenjanja ustava: 1.tehnika Ustavnog zakona ustav se mijenja tako da se ukida onaj lanak kojeg se eli promijeniti i zamjenjuje ga se novim, ili se ustav dopunjuje na onom mjestu gdje dopuna sadr ajno pripada, a ova tehnika prikladnija je u slu aju ve eg broja izmjena 2.tehnika ustavnih amandmana prvobitni tekst ustava ostaje nepromijenjen, pa se pri svakoj izmjeni ili dopuni, na prvobitni tekst samo dodaju norme u obliku amandmana, a ova tehnika prikladnija je kad se ustav samo dopunjuje dodavanjem novih odredbi Revizija Ustava RH: 1. redovito zakonodavno tijeloo

ustavotvornu inicijativu imaju 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora, predsjednik i vladao

odluku o tome ho e li se pristupiti izmjeni Ustava donosi Hrvatski sabor ve inom glasova svih zastupnikao

nacrt promjene Ustava utvr uje Hrvatski sabor ve inom glasova svih zastupnikao

kona nu odluku o izmjeni Ustava donosi Hrvatski sabor dvotre inskom ve inom glasova svih zastupnikao

promjenu Ustava progla ava Hrvatski sabor 2.fakultativni ustavotvorni referendumo

odluku o raspisivanju referenduma o nekoj ustavnoj promjeni donosi Hrvatski sabor u skladu sa zakonom ako to zatra i 10% od ukupnog broja bira a u RH (po Ustavu RH iz 1990. nije se tra io ovaj uvjet) ili predsjednik RH na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vladeo

odlu uje se ve inom bira a koji su glasovali, uz uvjet da je pristupila ve ina od ukupnog broja bira a, a odluka donesena na referendumu je obvezatna Struktura ustava: - proslovili preambula na po etku ustava, u tom se dijelu nazna uje tko donosi ustav i u ije se ime ustav prihva a, izla u se povijesni temelji ustava i dr ave za koju se donosi, navode se temeljna na ela koja se u ustavu razra uju, ne sadr i nikakve norme, pisan je sve anim stilom, a sadr aj je opisan

-

aneksi posebni dodaci na koje se upu uje u normativnom dijelu, ima ih manji broj ustava amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst normativni dio sadr ajno obuhva a sve temeljne norme ustavnog prava

Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne, 2. o slobodama i pravima ovjeka i gra anina, 3. o ustrojstvu

dr avne vlasti, 4. prijelazne, 5. zavr ne Struktura Ustava RH: I. Izvori ne osnove, II. Temeljne odredbe, III. Temeljne slobode i prava ovjeka i gra anina, IV. Ustrojstvo dr avne vlasti, V. Ustavni sud Republike Hrvatske, VI. Mjesna, lokalna i podru na (regionalna) samouprava, VII. Me unarodni odnosi, VIII. Promjena Ustava i IX. Zavr ne odredbe ukupno 147 lanaka

-

Ustav RH iz 1990. 142 lanka, naslov: VI. Ustrojstvo samouprave i uprave, IX. Prijelazne i zavr ne odredbe Izvori ne osnove u Ustavu RH: - vi e od uobi ajenog ustavnog proslova, iako imaju deklaratorni izri aj, one imaju ustavnopravnu va nost kao i svi drugi dijelovi - uspostava Republike Hrvatske kao nacionalne dr ave hrvatskog naroda i dr ave pripadnika autohtonih nacionalnih manjina izvodi se iz tisu ljetne nacionalne samobitnosti, te

dr avnopravne misli i zbilje dr ave hrvatskog naroda od 7.st. do danas, u slijedu temeljnih povijesnih injenica koje o tome svjedo e Temeljna obilje ja Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RH od 18.12.1997.: - zabrana udru ivanja RH u saveze koje bi mogli dovesti do obnove jugoslavenske dr ave - dopuna Izvori nih osnova: unesen Ustav iz 1990. i pobjeda u Domovinskom ratu - promjena naziva Sabora Republike Hrvatske u Hrvatski dr avni sabor - brisanje Prijelaznih i zavr nih odredbi, odnosno lanaka 140., 141. i 142.

II. POJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINEConstitutio pojam koji je u rimskom pravu ozna avao odre ene zna ajnije propise to su ih donosili vladari, a ticali su se uglavnom dr avnog ustrojstva i ovlasti pojedinih dr avnih du nosnika. Ustav je na prvom mjestupoliti ki, a tek potom i pravni dokument. Ustavna vladavina je oblik ure enja politi ke zajednice u kojoj je vlast ograni ena ustavom i pravom, te ideja odra ava stari demokratski ideal non sub homine sed sub lege (ne treba se pokoravati drugim ljudima, ve zakonima). Konstitucionalizam je izraz koji obuhva a skup politi kih teorija kojima je zajedni ko to zahtijevaju da javna vlast u obna anju svojih funkcija mora po tivati ograni enja i pravne postupke to ih ure uje ustav i zakon. Zakonodavno tijelo mora se pridr avati ustava, a izvr na i sudbena vlast ustava i zakona. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1.normativni ustav onaj koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politi ki proces u zemlji 2.nominalni ustav zadovoljava normativne zahtjeve ustavne vladavine, eli ga se provesti, ali iz odre enih razloga nije u cijelosti ozbiljen u ivotu 3.semanti ki ustav ustav po zna enju rije i, bez obzira na svoje normativne zna ajke nije uop e primijenjen u ivotu glede bitnih pitanja ustavne vladavine, te slu i isklju ivo prikrivanju zbiljskih odnosa i procesa u politi koj vlasti Prvi pisani ustavi: Ustav SAD-a 1787., francuski Ustav iz 1791., poljski Ustav iz 1791. rezultat su revolucija i izraz su nastojanja da se ideje zbog kojih je podignuta revolucija i promjene koje su postignute, utvrde i u ine temeljem novog poretka u politi koj zajednici. Ustav diktature je dokument koji ne vodi ra una o ograni avanju vlasti, makar se naziva ustavom on to u svojoj biti nije jer povjerava obna anje vlasti pojedincu ili skupini bez ograni enja, a istinski ustav uvijek te i demokratskoj vladavini. Teorija prirodnog prava je teorija o skupini prava koje ljudsko bi e sti e temeljem svog ro enja, a koja je starija i nadre ena dr avnom pravu jer proizlazi iz samog prirodnog reda stvari. Osniva kole prirodnog prava je Hugo Grotius. Temeljem prirodnog prava gra ani imaju pravo sru iti vlast koja kr i njihova prava. Teorija dru tvenog ugovora nastoji odgovoriti na pitanje kako i zbog ega je nastala dr ava kao javna vlast i koja je njezina priroda. Thomas Hobbes tvrdi da su ljudi prije nastanka dr ave ivjeli u ''ratu svih protiv svih'', a da bi mogli ivjeti u miru uspostavili su ''velikog Levijatana'', dr avu, i svoja prirodna prava prenijeli na suverena koji je du an dr ati se bo jih zakona, te vladati tako da ''sredstva zla'', zakonito nasilje, koristi za dobre ciljeve. Teorija apsolutne vlasti isti e da vlast mora biti iznad zakona, a takva shva anja slu ila su kao teorijsko opravdanje diktatura i autokracija. Ograni avanje vlasti diobom vlasti: Diobu vlasti isticali su John Locke iMontesquieu. Vjera u moralnost vladara nije dostatna, nego se treba provesti trodioba vlasti na zakonodavnu, izvr nu i sudbenu i to tako da svaka od njih pazi i nastoji sprije iti zadiranje druge vlasti u njezino podru je i djelokrug. Teoriji diobi vlasti, suprotstavljena jeteorija demokratskog jedinstva vlasti.

Reflection and choice uspostava politi kog ustrojstva na razboritom izboru izme u alternativa. Tri mogu nosti uspostave ustavnog poretka: 1.slu ajnost posebne zemljopisne, povijesne, kulturne i druge okolnosti koje su odredile ustavnost neke zemlje (npr. Velika Britanija) 2.nasilje unutarnji revolucionarni doga aji, ili vanjski napadaj, kojima je nametnut odre eni ustav (npr. Francuska) 3.ustavni izbor svjesno stvaranje i ure enje sustava institucija ustavne vladavine (npr. SAD)Ustav SAD:

- trinaest ameri kih kolonija izborilo je svoju nezavisnost od britanske Krune revolucionarnim ratom za nezavisnost 1775.-1783. - kolonije su sazvale II. Kontinentalni kongres koji je 4.VII.1776. usvojioDeklaraciju nezavisnosti(autor Thomas Jefferson) u kojoj se u 27 paragrafa navode sve nepravde i kr enja sloboda i prava koja je po inio britanski kralj i njegovi ministri nakon dono enja Deklaracije dr ave su po ele donositi svoje ustave uspostavljaju i republikanski oblik vladavine i jam e i prava i slobode (Pennsylvania 1776., Massachusetts 1780.)

-

1781., stupili su na snagu lanci o konfederaciji kao me udr avni ugovor o prijateljskom

savezu suverenih dr ava zajedni ko tijelo saveza jeKo n g res u koji svaka dr ava alje svoju delegaciju i svaka ima po jedan glas, o najva nijim pitanjima odlu uje se dvotre inskom ve inom glasova svih dr ava Kongres bira Odbor dr ava kojeg ini po jedan zastupnik iz svake dr ave, a koji obavlja poslove kad Kongres nije u zasjedanju

-

1786., Ustavna konvencija u Philadelphiji usvojila ustavni tekst (istaknuti autori:James

Madison, Alexandar Hamiltoni John Jay) karakteristike: dioba vlasti (Kongres-predsjednik-

sudovi i Vrhovni sud), sudbeni nadzor nad zakonodavnom i izvr nom granom vlasti, federalizam i lokalna samouprava - Virginia nacrt: federalizam, New Jersey nacrt: konfederalizam Veliki kompromisna prijedlog dr ave Connecticut: dvodomno zakonodavno tijelo (Zastupni ki dom u koji gra ani biraju zastupnike iSenat u koji zakonodavno tijelo svake dr ave upu uje dva senatora) - 7 du ih lanaka (zapravo odjeljaka), do danas 27 amandmana ukupno 85 odredbi - Thomas Woodrow Wilson se zalagao za prou avanje zbiljskih odnosa mo i nasuprot ''ustavnim krasotama'' koje po njegovu shva anju za te odnose nisu bitne - smjerovi koji danas dominiraju humanisti kim znanostima u Americi: kola nove institucionalne analize, kola ustavnog izbora i ustavne politi ke ekonomije, smjer javnog izbora institucije smatraju temeljem odr anja i napretka modernih dru tavaBritanski ustav:

-

1215., Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode) utvr uje vladareve obveze prema zemaljskim baronima, te im priznaje pravo na pobunu ako bi preuzete obveze bile prekr ene - 1295., Model Parliament (Ogledni parlament) uz plemi e i crkvene dostojanstvenike sudjeluju i gra ani, dva doma: Dom lordova i Donji dom - polovicom 17.st., pod Oliverom Cromwellom u injen je poku aj dono enja cjelovitog ustava (Instrument of Government) koji u uvjetima vojne diktature nije nikad proveden 1688., revolucionarni ratovi zavr eni restauracijom, ''slavna revolucija'' - 1911., Zakon o parlamentu Dom lordova nema nikakve znakovitije politi ke uloge - tijekom 18.st., pojavljuje seKabinet kao skup vladarevih pomo nika-ministara, te prvi oblici preuzimanja politi ke odgovornosti Kabineta i Prvog ministra pred Parlamentom za odluke koje donose u ime vladara - tijekom 19.st., reforme izbornog zakonodavstva, irenje bira kog prava, izvr na vlast prelazi na izabrani i odgovorni Kabinet - 1997.,devolucijom (prijenosom ovlasti s Parlamenta) oja ana kotska autonomija i uspostavljena kotska regionalna skup tina - izvori britanskog ustavnog prava:o

zakoni parlamenta (Statute Law) obuhva a velik broj akata koji ure uju sustav dr avnih tijela i njihove me usobne odnose (Bill of Rights iz 1689., The Act of Settlement iz 1701., Zakon o uniji sa kotskom iz 1706., Zakon o Parlamentu iz 1911. i 1949., Zakon o privremenom ure enju Sjeverne Irske iz 1972., Zakon o Europskoj zajednici iz 1972.), te odnose dr avnih tijela i gra ana (Bill of Rights, The Habeas Corpus Act iz 1679., Zakon o javnom redu iz 1936., Zakon o pravosu u iz 1960.)o

obi ajna pravila, to jest sudske odlukeo

parlamentarni obi aji i pravila (Common Law) obi ajnim pravom ure eni su primjerice suverenitet Parlamenta, prerogative monarha, politi ka odgovornost ministara, nezavisnost sudbene vlasti, formalni pojam zakonao

ustavni obi aji (konvencije) pravila pona anja ustavnih imbenika utvr ena dugotrajnim ponavljanjem, ije se po tivanje temelji na shva anju o njihovoj obvezatnosti od strane onih na koja se ta pravila i odnose, ali gdje nema sudbene pravosudne niti druge pravne sankcije, nego je sankcija politi ke prirodeo

tuma enja znanstvenih autoriteta na podru ju ustavnog prava A.V.Dic ey, J.Bagehot, K.C.Wheare, Sir Ivor Jennings, Harold Laski, O.Hood PhillipsUstavnost u Francuskoj:

- francuski ustavi: Ustav ograni ene monarhije 1791., Montagnardski ustav 1793., direktorijalni ustav 1795., Ustav iz 1815., Ustav parlamentarne (orleanske) monarhije 1830., Ustav Tre e Republike 1875., De Gaulleov ustav 1958.

-

Ustav Pete Republike iz 1958. uklonio dotada nju supremaciju legislative u francuskom parlamentarnom sustavu, kohabitacija (predsjedni tvo dr i pripadnik druge politi ke stranke od vlade) - dva razdoblja ustavnog razvitka Francuske (Maurice Duvergera): 1. razdoblje revolucionarnog udara 1789.-1799., u kojem se ubrzano nastoje prona i i uspostaviti nove institucije koje bi trebale zna iti potpun prekid sa starim re imom

2. razdoblje tra enja kompromisa 1799.-1958., u kojem se gradi novi stabilizirani ustavnopravni sustav, kona an kompromis je Ustav iz 1958. koji je uspje no pomirio zahtjeve za demokratskim nadzorom vlasti s potrebom o uvanja stabilnosti ustavnog poretkaUstavnost u socijali sti kim zemljama:

- Ustav ruske federacije (RSFSR) 1918., Ustav SSSR 1924. - ustav i ustavnost predstavljali su sredstva kojima se prikrivala zbilja jednostrana ke, ili pak osobne, diktature komunisti kih partija i vo a - teorija o demokratskom jedinstvu vlasti koncentrirane u skup tinama ili sovjetima - politi ka dominacija radni ke klase - formalno izja njavanje u prilog kandidata koju isti e jedina politi ka stranka - Staljinski ustav iz 1936. primjer semanti kog ustava - Ustav SFRJ iz 1974. predstavljao ideolo ku tvorevinu koja je prikrivala koncentraciju vlasti u politi kom vrhu Saveza komunista, poseban oblik federalizma s elementima konfederalizma Slobodarski pokreti: Ma arska i Isto na Njema ka 1956., ehoslova ka 1968., Hrvatska 1971. Doktrina ograni enog suvereniteta zemalja socijalisti ke zajednice Bre nj ev, slu ila kao opravdanje sovjetskih vojnih intervencija Mihail Gorba ov 1985.-1991., reformator, priznao da je SSSR izgubio u trci u naoru avanju tijekom hladnog rata i da se nalazi na rubu propasti, politikaglasnosti ip e re s t ro i k e Bar unaste revolucije pad komunisti kih re ima tijekom jeseni i zime 1989.: Isto na Njema ka, ehoslova ka, Rumunjska, Ma arska, Poljska, Bugarska, Albanija Ustavna revolucija ozna ava htijenje da se ustavnim promjenama izvedu temeljne i potpune promjene cjelokupnog dru tvenog sustava, Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija:

1. prijelaz iz kontrolirane planske u tr i nu ekonomiju 2. prijelaz iz jednopartijske vladavine u vi estrana ku demokraciju 3. prijelaz iz sustava arbitrarne i neograni ene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj dr aviPretvorba trajat e od 15 do 25 godina, ovisno o sposobnostima pojedine zemlje Ustavi novih demokracija: 1990. Ma arska, 1991. Bugarska, Makedonija, Rumunjska, Slovenija, 1992.

Estonija, Poljska, Slova ka, e ka, Latvija, 1993. Rusija Uspostava demokratske vlasti u Hrvatskoj: - 1988., neuspje na ustavna reforma srpsko politi ko vodstvo otvoreno po inje nasilnu akciju na ru enju federalnog sustava i destabilizaciji najprije autonomnih, zatim i federalnih jedinica - 1989., osnivanje prvih politi kih udruga u SRH, ja anje reformskih struja unutar SKH - prosinac 1989., odluka o odr avanju slobodnih vi estrana kih izbora - 15. velja e 1990., izborni zakon ''za jednokratnu uporabu'', svrha mu je bila omogu iti da prvi vi estrana ki izbori budu provedeni po teno i u miru, kako bi se, nakon dono enja novog ustava, mogli temeljitije pripremiti novi izboriZakon o izboru odbornika i zastupnika, 1990.:

-

kandidiranje isticanje kandidata obavljeno je prikupljanjem potpisa gra ana koji imaju

prebivali te na podru ju izborne jedinice za koju se isti e kandidat. Osoba za iju se kandidaturu davanjem svojeg potpisa na propisanom obrascu izjasni odre eni broj gra ana i koja prihvati kandidaturu, automatski postaje kandidat i njezino se ime unosi na glasa ki listi . Kandidat, osim op eg bira kog prava, mora imati prebivali te na podru ju politi ke zajednice za iju se skup tinu kandidira.

-

za tita izbornog prava osigurana je: podno enjem prigovora izbornim povjerenstvima ( iji

su predsjednici pravnici), kratkim rokovima u kojima se prigovori moraju rije iti, te pravom priziva Okru nom sudu, odnosno Vrhovnom sudu RH. U sastavu izbornih povjerenstava niti jedna stranka ne mo e imati vi e od tre ine lanova. Osnovan je Republi ki odbor za nadzorizbora pod predsjedanjem predsjednika Ustavnog suda Hrvatske, kojeg je inilo 7 istaknutih

javnih osoba koje nisu smjele biti lanovima vodstva politi kih stranaka. - utvr ivanje izbornih rezultata sustav apsolutne ve ine u malim izbornim jedinicima s izborima koji se provode u 2 kruga. U prvom krugu, izabran je kandidat koji je dobio natpolovi nu ve inu glasova svih bira a koji su glasovali u izbornoj jedinici, pod uvjetom da broj glasova koji je dobio nije manji od tre ine bira a upisanih u bira ki popis izborne jedinice. Ako nijedan od kandidata ne dobije takvu ve inu, za 14 dana odr ava se drugi krug izbora, u kojem se natje u oni kandidati koji su u prvom krugu dobili najmanje 7% glasova bira a koji su pristupili izborima. U drugomkrugu, prema pravilu relativne ve ine, pobje uje onaj kandidat koji je dobio najvi e glasova. Ako bi dva ili vi e kandidata dobili jednak broj glasova, izbori se u toj izbornoj jedinici ponavljaju.Dono enje Ustava RH od 22.prosinca 1990.:

- srpanj 1990., amandmani na Ustav SRH iz 1974. promjena naziva, grba, zastave - 25. srpnja 1990., predsjednik Franjo Tu man podnio Saboru inicijativu za dono enje ustava ''Politi ka i metodologijska polazi ta te politi ko-pravna na ela za izradu Ustava RH'':o

Ustav RH mora slijediti pozitivnu hrvatsku dr avno-pravnu tradicijuo

povratak europskoj i oslonac na sjevernoameri ku gra ansko-pravnu i ustavnu tradicio

Ustav treba biti po mjeri obi nog ovjeka-gra anina i narodao

Ustav treba biti trajnije vrijednosti

-

Kr ki nacrt radna skupina koju je imenovala Komisija za ustavna pitanja Sabora, u sastavueks, Sokol, Oluji , Valkovi

radna skupina Ustavotvorne komisije koju je imenovalo Predsjedni tvo, u sastavuMratovi ,

Filipovi , Sokol, Smerdel, Beki

kona nu redakciju Prijedloga Ustava - Redakcijska skupina u sastavuSokol, Tomac, eks - RH - dr ava utemeljena na pu kom suverenitetu i jednakim pravima svih gra ana - Ustav RH Sabor je usvojio 21.prosinca 1990., a proglasio 22.prosinca 1990. ''bo i ni ustav'' Politi ki razvitak tijekom 1991.: - rujan 1990., Srbija ru i savezni Ustav, ukidanjem autonomije Kosova i Vojvodine svojim novim Ustavom - travanj 1991., srpski blok u Predsjedni tvu SFRJ odbija da na na in utvr en Ustavom i Poslovnikom, izabere Stipu Mesi a za predsjednika Predsjedni tva SFRJ - Hrvatska nudi miran rasplet l.140. Ustava RH: RH ostaje u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odlu i druga ije Ustavnim zakonom za provedbu Ustava RH odga a se primjena ustavnih odredbi o oru anim snagama, zastupanju RH u me unarodnim odnosima, te zaklju ivanju me unarodnih ugovora - listopad 1990., Nacrt ugovora o savezu RH i Slovenija nude konfederaciju,Srbija i CG odbile - 21.velja e 1991., Sabor donosiRezoluciju po kojoj se svi savezni zakoni koji nisu u suglasnosti s Ustavom RH progla avuju neva e im, zahtjev za postupkom mirnog razdru ivanja - 25.travnja 1991., predsjednik RH pozvao gra ane na op i referendum o dva pitanja: suverena i nezavisna RH ili ostanak u federativnoj Jugoslaviji - 19.svibnja 1991.,odr anre f e re n d u m glasovalo 84,94% bira a, od kojih 93,94% za suverenost - 25.lipnja 1991., Sabor donosi Deklaraciju o progla enju suverene i samostalne RH iUstavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti - 8.srpnja 1991,Brijunska deklaracijaprihva en moratorij od 3 mjeseca na provedbu tih odluka - 8.listopada 1991., Sabor usvojio Odluku o raskidanju svih dr avnopravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosada nju SFRJ Me unarodno priznanje RH: - rujan 1991., u Den Haagu po ela s radom Konferencija o Jugoslaviji koja je imenovala Arbitra no povjerenstvo pod predsjedanjem Roberta Badintera

- 10. prosinca 1991., Arbitra no povjerenstvo konstatiralo da je SFRJ u procesu raspadanja, da republike trebaju rije iti probleme sukcesije koji proizlaze iz tog procesa, da republike koje to ele mogu zajedni ki djelovati na stvaranju nove asocijacije

-

16. prosinca 1991., Vije e ministara Europske zajednice objavilo dokument Smjernice za

priznavanje novih dr ava u Isto noj Europi i Sovjetskom Savezu, kojim je utvrdilo niz kriterija

kao uvjete za priznanja novih dr ava - 15. sije nja 1992., uslijedilo me unarodno priznanje RH temeljem odluke zemalja lanica EZ1

III. SLOBODE I PRAVA OVJEKA I GRA ANINAAmeri ka deklaracija nezavisnosti iz 1776. obrazla e temeljni credo svojih donositelja ''samorazumljivim istinama'': svi su ljudi jednaki, pripadaju im njihova neotu iva prava (na ivot, slobodu i traganje za sre om), pravo je gra ana promijeniti ili napustiti nepravednu vlast i uspostaviti novu vlast... Francuska Deklaracija o pravima ovjeka iz 1789. progla ena je sastavnim dijelom francuskog Ustava iz 1791., a u njoj se u 17 lanaka nabrajaju klasi na prava ovjeka i gra anina: pravo na slobodu, jednakost, vlasni tvo, sigurnost, slobodu razmjene misli, presumpciju nedu nosti... Negativna prava su usmjerena na za titu privatne sfere pojedinca od djelovanja dr avne vlasti. Pozitivna prava zna e du nost dr ave da pojedincima osigura odre enu sigurnost ili ostvarivanje odre enih interesa, unose se u ustave po etkom 20.st. i temelj su koncepcije socijalne dr ave. Socijalna dr ava nastoji osigurati svim svojim gra anima odre eni stupanj socijalne sigurnosti, a osobito skrbi o razli itim skupinama svojih slabijih, invalidnih i na drugi na in hendikepiranih lanova.

Weimarski Ustav iz 1919. pravo na rad, sloboda rada. Ustav SSSR iz 1977. pravo na odmor, na zdravstvenu za titu, na uzdr avanje u starosti Ustav SFRJ iz 1974. pravo na samoupravljanje, na kolovanje, na stanProblem tih irokih jamstava je to ona naj e e ostaju samo deklaracija. Ona su uvijek lex imperfecta,

nepotpuni pravni propis, za iju realizaciju ne postoji pravom predvi ena sankcija. Prava tre eg nara taja prava utemeljena na svijesti o potrebi za tite ovjekova okoli a, prava nero enih ljudi, pa ak i prava drugih bi a, tj. ivotinja i biljnih vrsta na za titu od ugro avanja njihova opstanka. Prava etvrtog nara taja nova prava iji je sadr aj jo dosta neodre en: pravo na mir, pravo na razvitak, pravo na zajedni ko naslije e, pravo na humanitarnu pomo i dr. Four Freedoms Adress etiri temeljne slobode ije je ozbiljenje cilj naprednog ovje anstva, prema F. D. Rooseveltu: sloboda govora, sloboda vjerovanja, sloboda od straha i sloboda od oskudice. Me unarodni dokumenti o ljudskim pravima: - Op a deklaracija o ljudskim pravima 10. prosinca 1949., Op a skup tina OUN - Me unarodni pakt o gra anskim i politi kim pravima, 1966. - Me unarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. - me unarodne konvencije OUN o: sprje avanju i ka njavanju zlo ina genocida, o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, o pravima djeteta, o politi kim pravim ena i dr - Ameri ka konvencija o ljudskim pravima, 1969. - Europska konvencija za za titu ljudskih prava i temeljnih sloboda,1950. RH ratificirala 1997. - protokoli uz EKLJP - Europska socijalna povelja, 1961. - Europska konvencija o sprje avanju mu enja, ne ovje nog ili ponii avaju eg postupanja i ka njavanja, 1957. - Europska okvirna konvencija o za titi nacionalnih manjina RH ratificirala 1997. - Europska povelja o lokalnoj samoupravi RH ratificirala 1997. Europski sustav za tite prava pojedinca: 1. du nost izvje ivanja posebnih tijela za provedbu pojedinih konvencija, njihove preporuke vladama dr ava lanica, mogu nost da putem posebnoh izvjestitelja izravno utvrde stanje u pojedinoj zemlji 2. pritu ba dr ave protiv druge dr ave 3. pravo pojedinca da se obrati Europskoj komisiji za prava ovjeka i preko nje Europskom sudu za prava ovjeka u Strassbourgu Slobode i prava ovjeka i gra anina u Ustavu RH podijeljene su u tri odjeljka: 1. Zajedni ke odredbe, 2. Osobne i politi ke slobode i prava, 3. Gospodarska, socijalna i kulturna prava. Zajedni ke odredbe o slobodama i pravima: 1. najvi e vrednote ustavnog poretka RH l. 3 2. zabrana diskriminacije ljudi i gra ana u kori tenju pravima i slobodama l.14o

odnosi se i na strance na podru ju RH, preciznije odre uje l. 26 3. ustavna jamstva nacionalne ravnopravnostio

ustav: proslov, l. 15, 12, 39, 17, 82o

Ustavni zakon o pravima manjina: ure uje kulturnu autonomiju i sudjelovanje zastupnika manjina u predstavni kim i drugim tijelima vlasti i lokalne samoupraveo

kolektivna prava prava koja pripadaju lanovima odre enih zajednica u cijelosti 4. granice kori tenja slobodama i pravima l.16, 50o

u angloameri koj pravnoj tradiciji utvr ivanje tih granica prepu ta se neovisnom sudstvu koje svojim odlukama sa snagom precedenata, reagira na pojedine slu ajeve iz prakseo

u europskoj pravnoj tradiciji nagal ava se va nost zakona kao op ih pravila kojima se utvr uju kriteriji za utvr ivanje granica kori tenja pojedinih sloboda i prava 5. ograni enja sloboda i prava u situacijama nu deo

pravo dr avne nu de i izvanredne mjere odre ene te ke situacije (rat, terorizam, velike prirodne katastrofe) mogu zahtijevati iznimna ograni enja ustavom zajam enih sloboda i prava na neodre eno vrijeme, dok pogibelj ne bude uklonjenao

implied powers teorija o ''uklju enim ovlastima'' koje se razumijevaju u iznimnim stanjima, makar ne bile izrijekom u Ustavu spomenuteo

ustav krize ima ga svaka demokratska zemlja u pri uvi, treba joj slu iti za pre ivljavanje i o uvanje demokracije u najte im prilikama, nije formalno proklamirano

ustav RH l. 17, l. 100 6. osobna odgovornost za povrede slobode i prava l. 20o

na elo primijenjeno i pri osnivanju me unarodnog suda za ratne zlo ine po injene na podru ju biv e Jugoslavije, u Den Haagu 1993. 7. pravo albe i kontrola zakonitosti l. 18, 19 Osobne slobode i prava: 1. temeljne odredbe pravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti, l. 21, 22, 23 2. prava uhi enih i osu enih osobao

presumpcija nedu nosti l. 28o

uhi enje l. 24, 25.o

jamstvo zna i polaganje sudski utvr enog nov anog iznosa, kojeg osumnji eni gubi ako se ne odazove pozivu sudao

prava osumnji enog ili okrivljenog l. 29o

prava posljedice osude l. 30o

na elo zakonitosti u kaznenim stvarima l. 31 3. osobna pravao

jamstvo osobnog ivota, ugleda i asti l. 35o

sloboda kretanja l. 32o

pravo uto i ta l. 33o

nepovredivost doma l. 34o

tajnost dopisivanja l. 36o

osobni podaci l. 37o

sloboda mi ljenja l. 38o

sloboda vjeroispovijedi l. 40, 41 Politi ka prava i slobode: 1. sloboda udru ivanja l. 43o

temelj je politi kog sustava utmeljenog na priznavanju pluralizma interesa 2. politi ke stranke l. 6 3. jednaka dostupnost javnih slu bi l. 44o

merrit system kriterij stru nosti i zasluga, nasuprot sustavu plijena (spoil system)

4. pravo na javno okupljanje l. 42 5. bira ko pravo l. 45 6. pravo peticije l. 46 7. du nost obrane Republike l. 47Gospodarska prava:

1. pravo vlasni tva l. 48o

problem privatizacije pretvorba dru tvenih poduze ao

problem reprivatizacije vra anje imovine oduzete revolucionarnim mjerama zahvata u vlasni ke odnose njihovim prija njim vlasnicima, odnosno nasljednicima 2. poduzetni tvo i tr i te l. 49 3. izvla tenje l. 50 4. porezni sustav l. 51 5. dobra od interesa za Republiku l. 52Socijalna prava:

1. pravo na rad i sloboda rada l. 54 2. pravedna naknada za rad i uvjeti rada l. 55 3. socijalna sigurnost l. 56, 57, 58o

kolektivni ugovor me usobno zaklju uju sindikalna organizacija, kao zastupnik zaposlenih u odre enim privrednim granama, te organizacija poslodavaca, a njime se ure uju konkretna prava i uvjeti rada u okvirima odre enim zakonom 4. sindikalno organiziranje i pravo na trajk l. 59, 60 5. ustavnopravna za tita obitelji l. 61, 62, 63, 64Kulturna prava:

1. pravo na kolovanje l. 65, 66 2. autonomija sveu ili ta l. 67 3. sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetni kog stvarala tva l. 68Ekolo ka prava l. 69 Me unarodni instrumenti za tite ljudskih prava i doma e pravo l. 140

- pristupanjem pojedinom me unarodnom paktu kojim se ure uju slobode i prava ovjeka, u Republici e na snagu stupiti odredbe tog pakta, pa i u slu aju kad bi zakonska regulacija na odre enom podru ju bila razli ita od tih odredbi

IV. NADZOR USTAVNOSTI I ZAKONITOSTIVladavina prava u politi kom smislu objedinjava u sebi niz na ela ustavne vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograni enjima uspostavljenim pravnim poretkom u dr avi, pod politi kim nadzorom predstavni kih tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, to osigurava, pru anjem za tite, nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano po tivanje prava ovjeka. Vladavina prava u pravnom smislu zahtijeva strogo pridr avanja ustava i zakona od strane svih dr avnih tijela i pojedinih du nosnika, kao i od samih gra ana. Pravna dr ava je koncepcija koja svoje te i te stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i

hijerarhiju koja iz nje slijedi, nastala je u njema koj pravnoj teoriji 19.st. Zajedni ko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne dr ave je zabrana svake arbitrarnosti (samovolje) pri odlu ivanju i postupanju svih dr avnih tijela, koja mogu intervenirati u odnose me u ljudima jedino putem zakona, odnosno na temelju ovlasti dobivenih zakonom. Na elo ustavnostizahtijeva: 1. da se zakoni donose u skladu s razdiobom ovlasti utvr enom ustavom 2. da zakonodavac pri dono enju zakona strogo po tuje za to ustavom predvi en postupak 3. da zakoni i drugi propisi sadr ajno budu u skladu s odredbama ustavaDvije formalno-pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi:

1. polo aj donositelja ustavnopravnih normi 2. zna ajke posebnog postupka njihova dono enja i izmjene, koji je slo eniji od postupka dono enja obi nih zakona Na elo ustavnosti u Ustavu RH l. 5 - gra aninu je na elno dopu teno initi sve to nije zabranjeno Ustavom ili na Ustavu utemeljenom pravnom propisu, dok se dr avna tijela mogu kretati jedino u okvirima koji su zakonom dopu teni Enoncijacija zakonitosti je izri ita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razra uju odredbe ustava, a esto i na in kori tenja Ustavom zajam enih sloboda i prava. Na elo zakonitosti: 1. glede op ih pravnih akata ili propisa:o

zahtijeva da propisi budu u suglasnosti s op im pravnim aktima ve e pravne snage, te da se zasnivaju na zakonu suglasnost u formalnom i materijalnom smisluo

poseban polo aj propisa koji donose tijela lokalne samouprave u podru ju lokalnih poslova zahtijeva se da ti podzakonski propisi ne budu u suprotnosti sa zakonom 2. glede pojedina nih pravnih akata:o

zahtijeva da se oni donose na temelju i u sklopu zakonskih ovlasti i nadle nosti, te da u pogledu oblika, kao i sadr ajno budu u suglasnosti sa zakonom Formalna neustavnost zakona javlja se kad zakonodavac ne po tiva ustavom predvi eni postupak dono enja zakona, ili pak kad bi prekr io odredbe o obliku u kojem se donose zakoni. est slu ajeva formalne neustavnosti zakona: 1.kad bi akt pod nazivom ''zakon'' donijelo tijelo koje za to nije ustavom ovla teno 2. kad bi zakonodavno tijelo postupilo na temelju prijedloga neovla tenog podnositeljao

l. 84, pravo predlagati zakone 3. kad bi se proveo hitni ili skra eni zakonodavni postupak, a za to ne postoji ustavna ovlasto

Ustav ne predvi a hitni zakonodavni postupak, ali je on uveden Poslovnikom Sabora 4. nepo tivanje odredbe o posebnoj ve ini potrebnoj za usvajanje zakona 5. nepo tivanje ustavne odredbe o progla avanju zakonao

l. 88, pravo promulgacije 6. nepo tivanje ustavne odredbe o objavljivanju zakonao

l. 89, publikacija Materijalna neustavnost zakona slu aj je kad zakon svojim odredbama sadr ajno proturije i odredbama ustava. Slu ajevi materijalne povrede ustavnosti zakona: 1.retroaktivnost (povratno djelovanje) zakona zna i primjenu odredbi zakona unatrag na situacije koje su nastale dok zakon nije postojaoo

iznimno dopustiva, l. 89o

u nekim podru jima apsolutno nedopustiva, l. 31

2. sadr ajna neuskla enost odredbi zakona s odredbama ustavao

ure ivanje contra constitutionem neposredna suprotnosto

ure ivanje praeter constitutionem ure ivanje suprotno smislu ustavnih odredbi Opinio iuris je internalizirana dru tvena norma prema kojoj se vlast mora pokoravati ustavu i zakonu. Sustav nadzora nad ostvarivanjem ustavnosti i zakonitosti u cjelini obuhva a: 1.nadzor ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisao

nadzor ustavnosti zakona tipi na sudska funkcija jer se sastoji u usporedbi sadr aja pravnih propisa razli ite pravne snage i izricanju sankcije u slu aju utvr ene nesuglasnosti me u njima (SAD pravo svih sudova pod nadzorom Vrhovnog suda, Velika Britanija nema, vicarska Vrhovni sud za zakone koje donose skup tine u kantonima, socijalisti ke dr ave politi ka tijela, EU Ustavni sud)o

nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa povjerava se tako er sudovima, a tamo gdje postoje i ustavnim sudovima angloameri ka pravna tradicija redoviti sudovi u sklopu op eg sudbenog nadzora nad primjenom zakona (judicial review) EU pravo redovitih i drugih sudova da pri rje avanju sporova ispitaju zakonitost podzakonskih akata, te ako ih smatraju nezakonitim izuzeti ih od primjene i neposredno primijeniti zakonske odredbe-iznimka nezakonitosti instancijski nadzor od strane vi ih dr avnih tijela u odnosu na propise koje u sklopu svojih ovlasti donose ni a tijela u hijerarhiji (npr. Vlada nadzire akte tijela dr avne uprave) 2.nadzor zakonitosti pojedina nih pravnih akata kao to su sudska odluka, rje enje upravnog tijela, ili drugog tijela koje obna a javne ovlasti, osigurava se putempravnih lijekova u postupku pred tijelima drugog stupnja, odnosno u upravnom sporu o zakonitosti kona nog upravnog akta (u RH se vodi pred Upravnim sudom) 3.nadzor ustavnosti pojedina nih pravnih akata glede za tite temeljnih ustavom zajam enih sloboda i prava gra ana u povodu ustavne tu be, nakon to su iscrpljena sva redovita i izvanredna pravna sredstva, vodi se pred Ustavnim sudom Posredno (akcesorno) odlu ivanje o ustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba rije iti kako bi se mogao rije iti sam predmet sudbenog spora, pri emu odluka suda ima u inak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima od primjene (djeluje samo inter partes). Neposredno (apstraktno) odlu ivanje o ustavnosti zakona je odlu ivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rije iti, bez obzira na bilo kakav konkretni slu aj, radi se o ustavnom sporu, odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1.ukidanje pravnih propisa djeluje samo pro futuro (ex nunc), od trenutka dono enja odluke kojom se propis ukida, te ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2.poni tavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno (ex tunc), od trenutka samog dono enja osporenog akta koji kao da nije niti donesen pa bi trebalo sanirati sve posljedice do kojih je doveo Nadzor ustavnosti zakona: 1.prethodni njime se sprje ava primjena neustavnog zakona i nastupanje tetnih posljedica po slobode i prava gra ana uzrokovanih takvom primjenom (npr. Ustav Republike Irske 1937., francuski Ustav iz 1958., Ustav Rumunjske iz 1991.) 2.naknadni provodi se tek nakon to je zakon objavljen i stupio na snagu (npr. URH 1990.) 3.mje oviti sustav prethodnog i naknadnog nadzora npr. Ustav Portugala 1976., URH 2001. Ameri ki sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti: 1. sredstva koja se koriste u obavljanju sudbenog nadzora :

o

writ of mandamus (Mi nala emo!) obvezatni sudski nalog ni em sudu ili tijelu dr avne vlasti ili javnoj korporaciji, kojim se ispravlja gre ka u postupanju i primjeni prava, odnosno rje ava se negativni sukob djelokrugao

writ of prohibition (zabrana) ni em sudu zabranjuje se uzurpacija ovlasti nekog drugog tijela ili suda, odnosno rje ava se pozitivni sukob djelokrugao

writ of certiorari (poja njenje) pravo vi eg suda preuzeti slu aj iz djelokruga ni eg suda u svrhu nadzora nad postupanjem i primjenom pravao

quo waranto (kojim pravom) zabranjuje se svako neovla teno obavljanje javnih du nostio

respondeat superior (odgovara gospodar) pravni temelj zahtjeva pojedinca za naknadu od dr ave za postupanje njezinih slu benika 2.pravo federalnih sudova na nadzor ustavnosti zakonao

nije izrijekom predvi eno Ustavom, ve je utemeljeno na tuma enju Ustava od strane Vrhovnog sudao

Marbury vs. Madison iz 1803. ako se ustavna i zakonska odredba odnose na isti slu aj to ga sud mora rije iti, du nost je suda ocijeniti je li zakon u suglasnosti s Ustavom 3. temeljne zna ajke ameri kog sustava nadzora ustavnosti zakona:o

sud se u ispitivanju ustavnosti zakona nikada ne upu ta po slu benoj du nosti, ve samo na zahtjev jedne od stranakao

u inak odluke suda odnosi se samo na konkretan sudski slu ajo

odluka nije formalno obvezatna za druge sudove, pa niti za sam sud koji ju je donio, te on u svakom slijede em istovrsnom slu aju ponovno ispituje ustavnost zakona sud e se strogo pridr avati mi ljenja vi eg suda jer mora voditi ra una o tome da bi predmet mogao dospjeti pred vi i sud, koji se prema pravilu stare decidis, pridr ava svog na elnog stava sve dok ga ne izmijenio

odluka Vrhovnog suda mo e biti obesna ena ako Kongres donese ustavni amandman npr. amandmani 13., 14. i 15. protiv rasne nejednakosti doneseni su nasuprot shva anju Vrhovnog suda iz 1854. (Dred Scott Case) prema kojem crnci nemaju dr avljanskih prava na elo ko nica i ravnote a (checks and balances) u odnosima izme u vrhovnih dr avnih tijela, te grana vlasti 4. dvije doktrine kojih se Vrhovni sud mora pridr avati:o

doktrina o samoograni avanju suda(self-constraint) - prema kojoj su suci du ni paziti da ne prekora e granicu sudske funkcijeo

doktrina o politi kim pitanjima prema kojoj je sud du an izbje i svaku intervenciju na podru ju politike i strogo se ograni iti na pitanje primjene prava Ustavni sud je dr avno tijelo visokog autoriteta ija je prvenstvena zada a nadzor nad ustavno u zakona. Prema Hansu Kelsenu ustavni sud mora biti nezavisan od svake druge dr avne vlasti. Ustavni suci imaju zajam enu stabilnost svog polo aja, te su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta, vlade i sudbenih vlasti. O neustavnosti zakona ustavni sud odlu uje apstraktno.Djelokrug ustavnog suda:

1. nadzor ustavnosti zakona 2.nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa 3. odlu uju u sporovima o pravima i du nostima najvi ih tijela dr avne vlasti

4. rje avaju sporove o ustavnim pravima me u dr avama lanicama federacije 5.nadziru zakonitost provedbe izbora, referenduma, narodnih inicijativa ili narodnog veta 6. sude za povredu ustava visokim dr avnim du nosnicima 7. u povodu ustavne tu be pru aju za titu sloboda i prava ovjeka i gra anina 8.donose interpretativne odluketuma enja Ustava i zakona, na zahtjev najvi ih dr avnih tijela Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: - prvi nacrt pripisuje seSieyesu, a u pravnoj doktrini 19.st. zalagali su seJ elline k iM erkl - prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. europski model - francuski Ustav iz 1958. Ustavno vije e, prethodni nadzor ustavnosti - od socijalisti kih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963.Ustavni sud Republike Austrije:

1. sastav i ustrojstvoo

predsjednik, potpredsjednik, 12 lanova, 6 dopunskih lanova, koje iz reda sudaca, javnih du nosnika i sveu ili nih profesora prava, imenuje predsjednik Republike na prijedlog savezne Vlade (predsjednik, potpredsjednik, 6+3) i Parlamenta (6+3)o

ustavni suci biraju se bez ograni enja mandata, do 70 g.o

raspravlja i odlu uje u plenumu uz propisan kvorum od 8 lanova, za manje va ne odluke samo 4 lana, na elno javne rasprave 2. djelokrugo

odlu uje o ustavnosti saveznih i zemaljskih zakona, o ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisao

ispituje ustavnost me unarodnih ugovorao

odlu uje o ustavnoj tu bio

odlu uje o sukobima djelokrugao

nadzire zakonitost provedbe izbora, referenduma i narodne inicijativeo

sudi dr avnim du nosnicima na temelju kaznene optu be koju podnosi Parlamento

odlu uje o financijskim zahtjevima protiv savezne dr ave, zemalja ili lokalnih samouprava kad ne postoji drugi put pravne za titeo

odlu uje o sukladnosti ustavnog amandmana s Ustavom 3. pravni u inak odluka o neustavnostio

ukidanje cijelog akta ili njegovih pojedinih odredbi ex nunc, ali mo e i od nekog kasnijeg datuma u roku od jedne godine od objavljivanjao

ovla ten odlu ivati i o ustavnosti zakona koji vi e nisu na snazio

me unarodni ugovor sud ne mo e ukinuti Ustavni sud Savezne Republike Njema ke: 1. sastav i ustrojstvoo

2 vije a u koje Parlament bira 16 sudaca (6 iz reda sudaca, ostali istaknuti pravnici), predsjednika i potpredsjednika, uvjet je najmanje 40.g. starostio

mandat je 12 g., ali prestaju kad sudac navr i 68 g., nema ponovnog izborao

vije a su odvojena i ovlasti podijeljeneo

u pitanjima financiranja i unutarnje uprave, neovisan od vlade i ministarstava 2. djelokrugo

odlu uje o ustavnosti saveznih i zemaljskih zakona ustavnu albu mo e podnijeti svatko ija su prava ugr ena odredbama pojedinog zakona, odluka o neustavnosti djeluje ex tunc, neustavan zakon se poni tavao

nadzire djelovanje politi kih stranakao

odlu uje o optu bi protiv predsjednika, parlamentarnih du nosnika i sudacao

odlu uje o sukobima djelokrugao

nadzire zakonitost izbora i referenduma, kao drugostupanjsko tijelo, u povodu pritu bi na prvostupanjske odluke Narodnog vije eo

titi ustavom zajam ene slobode i prava ovjeka i gra anina u postupcima u povodu ustavne albeo

tuma i Ustav, kad se pojavi pitanje je li neki me unarodni ugovor dio njema kog doma eg prava, ili kad ustavni sud neke od zemalja ho e odstupiti od ranijeg pravnog stajali ta Saveznog ustavnog sudaIzvori prava za Ustavni sud RH: Ustav RH, Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (1999.), Poslovnik Sastav Ustavnog suda RH:

- 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca, dr avnih odvjetnika, odvjetnika i sveu ili nih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina, bez ograni enja ponovnog izbora - uvjeti: hrvatski dr avljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 g. radnog iskustva, istaknuo u struci znanstvenim ili stru nim radom ili javnim djelovanjem, ne smije pripadati nijednoj politi koj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu du nost - suci izme u sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine Djelokrug Ustavnog suda RH l. 128 Ustava RH Stabilnost polo aja suca Ustavnog suda RH l. 127 URH, l. 11, 12, 13 UZUS Imunitet suca Ustavnog suda RH: 1.imunitet neodgovornosti sudac ne mo e biti pozvan na odgovornost za izra eno mi ljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu, materijalnopravni imunitet 2.imunitet nepovredivosti sudac ne mo e biti uhi en niti se protiv njega mo e pokrenitu kazneni postupak bez odobrenje Ustavnog suda, postupovnopravni imuniteto

iznimka kad je sudac izravno zate en u injenju te eg kaznenog djela za koje je zaprije ena kazna ve a od 5 godina zatvora, mo e ga se pritvoriti uz obvezu da se odmah obavijesti Ustavni sudPokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH:

1.svatko ima pravo predlo iti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji e sam odlu iti o tom ho e li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. Ustavni sud mo e sam pokrenuti postupak 3. na zahtjev tijela ovla tenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti, US je du an pokrenuti i provesti postupak,te donijeti odlukuzahtjev mogu podnijeti: l.35-36 UZUS 4. sudovi u postupku l.37 , 38 UZUS Postupak Ustavnog suda l. 17-34 UZUS Akti Ustavnog suda: 1.odluke donose se o meritumu stvari o kojoj se sud izja njava 2.rje enja donose se u svim ostalim slu ajevima Ukidanje i poni tavanje propisa i njihove pravne posljedice- l. 55-61 UZUS Ustavna tu ba l. 62-80 UZUS Sukobi djelokruga: 1.pozitivni sukob djelokruga kada dva ili vi e dr avnih tijela smatraju da su ovla tena odlu iti u odre enoj stvari

2.negativni sukob djelokruga kada odre ena dr avna tijela smatraju da nisu ovla tena odlu iti u odre enoj stvari - rje avanje sukoba djelokruga l. 81, 82 UZUSOdgovornost predsjednika Republike l. 104 URH, l. 83, 84 UZUS Nadzor nad ustavno u programa i djelovanja politi kih stranaka l. 6, 39 URH, l. 85, 86 UZUS Izborni sporovi l. 87-96 UZUS

Vladavina sudaca smatra s velikom prijetnjom demokraciji, do nje mo e do i jer ustavni sudovi odlu uju o pitanjima velikog pol. zna enja i ostvaruju pol. utjecaj, a istodobno nisu nikome odgovorni. Pet na ina pozitivnog politi kog utjecaja ustavnog suda: 1. titi prava oporbe i olak ava joj da vladaju u ve inu zadr ava u granicama ustavnih ovlasti 2. tite prava manjina i time nadokna uju njihovu slabu zastupljenost u pol. odlu uju im tijelima 3. pridonose racionalizaciji procesa odlu ivanja 4. djeluje kao za titnik ustavnih na ela o odgovornosti izvr ne vlasti 5. pridonosi ja anju pravne svijesti gra ana i primjeni ustavnih na ela u zakonodavstvu i ivotu Pu ki pravobranitelj zasebna institucija izvansudbene za tite sloboda i prava ovjeka i gra anina, zajam enih Ustavom i me unarodnim ugovorima koji su na snazi u RH djeluje na temelju pritu bi, koje mu ima pravo uputiti svaki gra anin, ili na vlastiti poticaj njegove intervencije nemaju obvezatno obilje je, ve samo zna enje upozorenja, prijedloga i savjeta korijeni ove institucije su u klasi noj skandinavskoj instituciji justitiae ombudsman (parlamentarni povjerenik za za titu prava gra ana pred dr avnom upravom i drugim vlastima, prvi put uspostavljen vedskim Ustavom 1809.) na ela postupanja pu kog pravobranitelja mogla bi se odrediti: (1) neovisnost i samostalnost u djelovanju,(2)po tivanje ustavnosti i zakonitosti,(3)pravednost i moralnost,(4)neformalnost postupanja, (5)mogu nost preventivnog djelovanja actio popularis je op e pravo pritu be pu kom pravobranitelju

V. TEMELJI DR AVNE VLASTITri razine pojma suverenitet:

1.pu ki suverenitet (dr avljanski ili gra anski) zna i da sva vlast u dr avi proizlazi iz naroda i pripada narodu 2.suverenitet dr ave najvi a vlast prema unutra i nezavisna prema vani 3.nacionalni suverenitet pravo naroda na samoodre enje do otcjepljenja Pojam suvereniteta u feudalnoj dr avi: - odre uje se negativno kao vlast koja nije nikome podre ena, oblikovan je u feudalnoj dr avi u trenutku kad kralj podvrgava pod svoju vlast do tada vi e manje neovisne feudalce Teokratska teorija: - polazi od pretpostavke da je svaka vlast bo anskog podrijetla, Bog nije stvorio samo vlast kao takvu, nego je i odredio njezine nositelje slu bena teorija franc.apsolutne monarhije 16-18st. Koncepcija posrednog bo anskog prava: - demokratska varijanta teokratske teorije vlast posredovanjem bo anske volje pripada narodu koji njezino obna anje povjerava pojedincu ili skupini ljudi sv. Toma Akvinski Jean Bodin, u djelu est knjiga o republici, odredio je pojam suvereniteta u suvremenom smislu rije i suverenitet je najvi a, apsolutna i trajna vlast koju obilje ava: nezavisnost, vrhovni tvo, pravna neograni enost posredno istaknuo nedjeljivost kao jedno od temeljnih obilje ja. Phillipe Pot narod je davatelj vlasti. kola prirodnog prava: - narod se svog suvereniteta mo e odre i u korist jedne ili vi e osoba, suverenitet je otu iv i prenosiv Hugo Grotius Koncepcija o dru tvenom ugovoru: - prije svakog organiziranog dru tva postoji prirodno stanje u kojem svaki pojedinac u iva potpunu slobodu te se ne mora nikome pokoravati

- to je prirodno stanje prestalo kad su ljudi sklopili dru tveni ugovor kojim su oblikovali sustav vlasti i dr avu ija je volja nad pojedina nim voljama -John Locke, Thomas Hobbes Koncepcija narodnog suvereniteta J.J. Rousseaua: - narodni suverenitet je nedjeljiv i neotu iv, narod u cjelini mora sam donositi zakone, odnosno sve op e propise ideja potpune neposredne demokracije u zakonodavstvu - dvije pretpostavke: (1) za demokratski oblik vladavine najprihvatljivija je teritorijalno i brojem stanovnika mala dr ava, (2) op a se volja mo e valjano ostvarivati dono enjem malog broja sa etih i jednostavnih zakonaKoncepcija podijeljenog (pu kog) suvereniteta suverenitet je podijeljen izme u pojedinaca koji ine

narod, pa je svaki od njih nositelj jednog njegovog dijela. Koncepcija nedjeljivog (nacionalnog) suvereniteta suverenitet pripada samo narodu kao nedjeljivoj cjelini, a pod pojmom narod smatra se neprekinuti niz pro lih, sada njih i budu ih nara taja. Dva temeljna na ina ostvarivanja narodnog suvereniteta: 1. posredno odlu ivanjeo

narod bira svoje predstavnike preko kojih e posredno obna ati vlasto

posredna demokracijaili predstavni ka vladavina 2. neposredno odlu ivanjeo

narod neposredno obna a du nosti vlastio

neposredna demokracija Oblikovanje sustava predsjedni ke vladavine: - postupnim ja anjem parlamentarizma, napose u VB u 17. i 18.st Ch. L. Montesquieu u ''O duhu zakona'': - obrazlagao nu nost primjene predstavni ke vladavine -sloboda je pravo initi sve to zakoni dopu taju -politi ka sloboda je osobna i pravna sigurnost i po tivanje na ela zakonitosti i pravne dr ave - 2 argumenta u prilog predstavni ke vladavine: (1) primjena neposredne demokracije nemogu a je u velikim dr avama, (2) narod je nesposoban donositi zakone Predstavni ki ili slobodni mandat takav odnos izme u bira a i njihovih zastupnika po kojem su zastupnici u svom djelovanju neovisni o stavu bira a koji su ih izabrali, pa ih zato bira i ne mogu ni opozvati, zastupnici zastupaju cijeli narod. Recall sustav u pojedinim dr avicama SAD, prije isteka zastupni kog mandata, kao i mandata svih drugih izbornih javnih du nosnika, odre en broj bira a mo e predlo iti ponovne izbore, to je stvarno prikriveni opoziv ako isti zastupnik bude ponovno izabran, izborne tro kove snose predlaga i izbora, a u suprotnom dr ava. Imperativni mandat predstavlja pravo bira a da daju obvezne upute svojim zastupnicima i du nost zastupnika da se tih uputa prudr avaju. Delegatski mandat prema Ustavu SFRJ iz 1974., kao element delegatskog sustava, trebao biti politi ki imperativan jer su delegati u skup tinama trebali polaziti od smjernica svoje izborne baze, a na elno ih i zastupati u skup tini, ali su pri kona nom odlu ivanju, odnosno glasovanju bili slobodni u opredjeljivanju delegati su bili opozivi od svojih bira a, pa je tako formalno ustavnopravno delegatski mandat bio svojevrsna kombinacija predstavni kog i imperativnog mandata. Politi ko predstavni tvo zastupnik je pravno neovisan i slobodan u svom odlu ivanju unutar predstavni kog tijela, ali je zbiljski odgovoran politi koj stranci kao iji kandidat je izabran. Izborna sociologija izborne rezultate tuma i gospodarskim, demografskim, ideolo kim i drugim obilje jima sredine u kojoj ive bira i u razli itim izbornim jedinicama.

Referendum oblik neposrednog odlu ivanja kojim se gra ani neposredno tajnim glasovanjem izja njavaju o nekom pitanju koje je naj e e tako formulirano da se na njega mo e odgovoriti sa za ili protiv, odnosno da ili ne. Neposredni izbori element predstavni ke vladavine, nisu referendum. Vrste referenduma s obzirom na irinu politi ke zajednice: 1.referendum na razini dr avi obuhva a neposredno odlu ivanje svih gra ana unutar dr aveo

u federativnoj dr avi razlikujemo: referendum na razini federacije i referendum na razini federativnih jedinica 2.lokalni referendum referendum na razini lokalne politi ko-teritorijalne jedinice Plebiscit vrsta referenduma kojim se ostvaruje pravo naroda na samoodre enje tako da se gra ani neposredno tajnim glasovanjem izja njavaju u kojoj e i kakvoj dr avi ili dr avnoj zajednici ivjeti. Dva ograni enja primjene referenduma: 1. politi ke vo e se esto koriste referendumom kao oblikom neposrednog komuniciranja s narodom tako da se zaobi e predstavni ko tijelo 2. o interesno slo enim i vi ezna nim pitanjima, gra ani se ne mogu jednostavno i jednozna no opredijeliti glasaju i za ili protiv odnosno da ili ne Ustavotvorni referendum svaki oblik mijenjanja ustava neposredno od bira kog tijela naroda. 1.apsolutno obvezni kad se o svakoj izmjeni ustava mora odlu ivati referendumom,bez obzira na to radi li se o promjeni itavog ustava ili samo neke njegove odredbe (npr. vicarska) 2.relativno obvezni kad se referendum mora raspisati samo za izmjenu nekih u ustavu ranije odre enih lanova, odsjeka, dijelova (npr. u nekim dr avicama SAD) 3.fakultativni mo e se raspisati za svaku, a ne mora ni za jednu promjenu ustava, a o raspisivanju odlu uje na elno predstavni ko tijelo, negdje i predsjednik (npr. FRA, ITA, RH) Prikriveni ustavotvorni referendum do njegove primjene dolazi kad se bira posebna ustavotvorna skup tina, a kako gra ani znaju da e zastupnici donijeti ustav, daju svoje glasove onim kandidatima koji s obzirom na reviziju ustava zastupaju stavove to odgovaraju njihovim mi ljenjima i stavovima, te tako na posredan na in odlu uju o sadr aju ustavne izmjene. Odlu uju i ustavotvorni referendum kad bira i neposredno odlu uju o dono enju novog, odnosno izmjeni postoje eg ustava. Savjetodavni ustavotvorni referendum kad gra ani ne odlu uju kona no o dono enju, odnosno izmjeni ustava, ve samo izra avaju svoje mi ljenje, dok kona nu odluku donosi predstavni ko tijelo. Zakonodavni referendum svaki oblik dono enja, odnosno mijenjanja zakona, neposredno od bira a. - vrste: apsolutno obvezni, relativno obvezni, fakultativni, prikriveni, savjetodavni Narodni zakonodavni veto zakon donosi predstavni ko tijelo i ion dobiva pravnu snagu zakona izglasavanjem u predstavni kom tijelu, pa se nakon objavljivanja mo e i primjenjivati, a bira ko tijelo neposrednim glasovanjem odlu uje ho e li zakon i dalje ostati na snazi ili ne (npr. ITA). Referendum u RH: - izvori: Ustav, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dr avne vlasti i lokalne samouprave - fakultativni ustavotvorni i zakonodavni odluka o raspisivanju donosi se ve inom glasova - prethodni RH ne poznaje narodni zakonodavni veto - obvezni u slu aju odlu ivanja o udru ivanju RH u saveze s drugim dr avama, l.141. URH - lokalni ustav 1990. nema nikakvih posebnih odredbi, ustav 2000. imao

mo e ga raspisati op insko, odnosno gradsko vije e na prijedlog 1/3 lanova vije a, na prijedlog op inskog, odnosno gradskog poglavarstva ili 1/5 mjesnih odbora na podru ju op ine, odnosno gradao

o pitanju iz samoupravnog djelokruga i upanija ima pravo na referendumo

pravo sudjelovanja: svi bira i koji imaju prebiva i te na podru ju jedinice lokalne samouprave za koju je referendum raspisan

- odlu uje se ve inom glasova bira a koji su glasovali, uz uvjet ve ine ukupnog broja bira a - nadle no tijelo prije isteka roka od godinu dana od dana odr avanja referenduma nema pravo donijeti pravni akt ili odluku koja je sadr ajno suprotna odluci donesenoj na referendumu - o istom se pitanju referendum ne mo e ponovno raspisati prije isteka roka od 6 mjeseci od dana odr anog referenduma dvije mogu nosti glasovanja na referendumu:o

kad se odlu uje o nekom pitanju, bira zaokru uje rije za ili protivo

kad se odlu uje o jednom ili vi e prijedloga, bira zaokru uje redni broj prijedloga - savjetodavni referendum mo e ga raspisati Vlada RH za podru je jedne ili vi e jedinica lokalne samouprave radi prethodnog pribavljanja mi ljenja stanovnika o podru nom ustrojstvu jedinica lokalne samouprave razlika je da se odlu uje ve inom glasova bira a koji su iza li na glasovanje, ina e postupak je isti Narodna inicijativa takav oblik neposredne demokracije gdje odre en broj gra ana, bira a, ili odre en postotak bira kog tijela ima pravo predlagati nacrte zakona, drugih op ih akata ili politi kih odluka predstavni ko tijelo du no je provesti itav zakonodavni postupak, ne donese li predlo eni zakon, u pravilu taj se prijedlog zakona iznosi narodu na referendum (npr. vicarska; RH ne predvi a). Peticija oblik neposredne demokracije koji obilje ava pravo gra ana kao pojedinca ili skupine gra ana da se ali ili da ne to predla e predstavni kom tijelu. 1.u irem smislu alba koju mo e uputiti svaki ovjek pa i onaj koji nije dr avljanin odre ene dr ave, naj e e obuhva a albu na djelovanje ili pojedina ne akte upravnih tijela. 2.u u em smislu pripada samo dr avljanima odre ene dr ave, obuhva a pravo predlaganja rje avanja odre enih pitanja koja su u djelokrugu predstavni kog tijela, a napose pravo podno enja zakonodavnih prijedloga ili mi ljenja, odnosno stavova o zakonskom prijedlogu - 2 razlike od narodne inicijative: (1) kod prava peticije zakonodavno tijelo nije du no provesti cjelovit zakonodavni postupak, (2) peticija pripada pojedincu, a inicijativa skupini gra ana - u RH: sadr ajno naj ire oblikovano pravo peticije pravo slati predstavke i pritu be, davati prijedloge dr avnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor

VI. IZBORNI SUSTAV TEMELJNA NA ELA I INSTITUTI IZBORNOG PRAVAIzbori postupak kojim narod povjerava obavljanje politi ke vlasti predstavni kom tijelu, a u mnogim suvremenim dr avama i predsjedniku republike, koji predstavljaju njegovu suverenu volju. Izborni sustav se mo e odrediti kao pravnim propisima ure en skup dru tvenih odnosa koji nastaju pri izboru predstavni kih tijela i predsjednika republike. Aktivno bira ko pravo pravo birati zastupnike. Ograni eno bira ko pravo tijekom 19.st., aktivno bira ko pravo bilo je ograni eno cenzusom imu nosti i cenzusom naobrazbe, nakon 2.svj rata ono je postalo op e pravo glasa i za mu karce i ene. Op e bira ko pravo ne zna i da svi stanovnici neke dr ave imaju pravo glasa, ve se tra e tri uvjeta: 1. dob koja osigurava osobnu i dru tvenu zrelost bira a (u suvremenim dr avama 18-21.g.) 2. dr avljanstvo odre ene dr ave 3. poslovna sposobnost Posredno ograni avanje op eg bira kog prava tako da se kao uvjet za upis u bira ki popis odredi rok u kojem bira i moraju boraviti ili prebivati u jednom mjestu ili podru ju. Jednako bira ko pravo ako u nekoj dr avi za odre eno predstavni ko tijelo svi gra ani koji imaju bira ko pravo raspola u istim brojem glasova. Nejednako bira ko pravo ako postoje kategorije ili skupine gra ana koje raspola u ve im brojem glasova od ostalih gra ana. 1.kurijalni sustav Pruska u 19.st. 2.pluralni votum pojedine kategorije gra ana na temelju imutka ili naobrazbe imale dva ili vi e glasova za razliku od svih ostalih gra ana koji su imali samo 1 glas (npr.Belgija do 1919) 3.mnogostruki votum svi bira i imali 1 glas, ali su gra ani koji su posjedovali nekretnine

odre ene vrijednosti mogli glasovati u svim jedinicama gdje su se one nalazile (VB do 1948.) 4.delegatski sustav biv e SFRJ svi zaposleni gra ani koji su lanovi neke od dru tveno- politi kih organizacija imaju 3 glasa, nezaposleni lanovi i zaposleni koji nisu lanovi 2 glasa, a nezaposleni koji nisu lanovi 1 glas Krojenje izbornih jedinica prvi primijenio guverner MassachusetsaGer y 1819(gerrymander sustav) Neposredni izbori primjenjuju se kad gra ani sami biraju svoje zastupnike. Posredni izbori kad gra ani biraju odre eno tijelo koje e izabrati zastupnike, postoje posredni izbori u jednom stupnju i posredni izbori u vi e stupnjeva. Javno glasovanje su uje slobodu bira a jer ga izla e pritisku vlasti i onih o kojima gospodarski ili na drugi na in ovisi, a omogu uje korupciju i kupnju glasova zbog toga se izbori u svim suvremenim predstavni kim demokracijama obavljaju tajnim glasovanjem. Bira ki popisi oblik evidencije bira a i dokaz bira kog prava, dvije karakteristike: 1.stalnost ne vode se samo za pojedine izbore ve se bez obzira na njih u te popise unose sve osobe koje imaju aktivno bira ko pravo 2.jedinstvenost vrijede za sve izbore Pasivno bira ko pravo pravo biti biran u predstavni ko tijelo i za predsjednika republike, uvjeti su obi no razli iti od uvjeta za aktivno bira ko pravo. Parlamentarna nepodudarnost (inkompatibilitet) nepodudarnost istodobnog obna anja zastupni ke du nosti i du nosti slu benika u dr avnoj upravi i suca, tri mogu nosti primjene: 1. slu benicima i sucima zabranjuje se kandidiranje na izborima 2. dopu ta se kandidiranje, a ako budu izabrani, moraju podnijeti ostavku na svoju funkciju 3. ne moraju podnijeti ostavku, ve se njihova funkcija samo suspendiraTri na ina odre ivanja kandidata politi kih stranaka:

1. kandidate formalno odre uje strana ko vodstvo 2. kandidate biraju svi lanovi stranke posrednim unutarstrana kim izborima 3. kandidate biraju lanovi stranke i drugi bira i sustav primarnih izbora u SAD: svaka politi ka stranka odre uje listu predkandidata izme u kojih bira i mogu zaokru iti onog u kojeg imaju najvi e povjerenjaDvije vrste izbornih jedinica:

1.male one u kojima se bira samo jedan zastupnik sustav pojedina nih izbora 2.velike one u kojima se, na temelju izbornih lista, bira vi e zastupnika Sustav ve ine mo e se primijeniti i u malim i u velikim izbornim jedinicama 1.relativna ve ina izabran je onaj kandidat koji je dobio najvi e glasovao

ve inski izbori u jednom krugu

2.apsolutna ve ina o tra (polovica+1 svih bira a) ibla a (polovica+1 bira a koji su glasali)o

ve inski izbori u dva kruga kad nijedan od kandidata ne dobije u prvom krugu

apsolutnu ve inu, dioba mandata se u drugom krugu mo e urediti na 2 na ina: (1) u drugom krugu sudjeluju kandidati kao i u prvom, ali se tra i relativna ve ina, (2) u drugom krugu sudjeluju samo 2 kandidata koja su u prvom krugu dobila najvi e glasova sustavbalota e Sustav razmjernog predstavni tva (proporcionalni sustav) svaka politi ka stranka dobiva u predstavni kom tijelu onoliko zastupni kih mjesta koliko je za nju u postotku razmjerno, u odnosu prema drugim strankama, palo glasova mo e se primijeniti isklju ivo u velikim izbornim jedinicama. Mje oviti ili kombinirani ve insko-razmjerni sustav odre en postotak zastupnika u predstavni kom tijelu bira se prema sustavu ve ine (naj e e relativne), a ostali zastupnici prema sustavu razmjernog predstavni tva. Izborne liste svaka stranka koja sudjeluje na izborima sastavlja listu s onolikim brojem kandidata

koliko se u pojedinim izbornim jedinicama bira zastupnika u predstavni ko tijelo. 1.sustav vezane liste kandidati su postavljeni odre enim redom koji bira i ne mogu mijenjati 2.sustav nevezane liste bira i pri glasovanju mogu slobodno mijenjati redoslijed kandidataOblici primjene razmjernog predstavni tva:

1. izborni koli niko

ukupan broj u izbornoj jedinici danih glasova dijeli se brojem zastupnika koje jedinica bira u predstavni ko tijelo tako se dobije izborni koli nik s kojim se tada dijeli broj glasova danih za svaku listuo

te ko e: brojevi danih glasova rijetko su djeljivi bez ostatka pa se zastupni ka mjesta ne mogu podijeliti razmjerno tom broju 2. D'Hondtov sustavo

najprije se izra unava bira ka masa svake liste koju ini ukupan broj za listu danih glasova u izbornoj jedinici bira a se masa svake liste dijeli s 1, 2, 3, 4, itd. dok se ne do e do broja koliko se u izbornoj jedinici bira zastupnikao

dobivene rezultate treba poredati po veli ini te odbrojiti od najve eg prema manjima onoliko koliko se zastupnika bira u toj izbornoj jedinici posljednji rezultat koji se tako dobije je zajedni ki djeliteljo

sa zajedni kim djeliteljem treba podijeliti bira ku masu svake liste pojedina lista odnosno stranka koja ju je istaknula dobit e onolik broj zastupni kih mjesta koliko se puta zajedni ki djelitelj nalazi u njenoj bira koj masio

broj bira kih mjesta odgovara kvocijentu bira ke mase sa zajedni kim djeliteljemo

profesorD'Hondt, prva primjena u Belgiji, 1899. 3. Badenski sustav ili sustav prebacivanja ostatka na vi e listeo

postoje 2 razine izbornih jedinica: primarne i vi e ili vi a koja obuhva a cijelu dr avuo

svaka stranka mo e isticati 2 liste neiskori tene glasove, odnosno ostatak glasova u primarnim izbornim jedinicama stranke mogu koristiti pribrajaju i ih glasovima koje su dobili u teritorijalno vi im ili dr avnoj izbornoj jedinicio

pri primjeni istog badenskog sustava ne odre uje se unaprijed broj zastupni kih mjesta, ve broj palih glasova koji e biti prijeko potreban za osvajanje 1 zast. mjesta 4. Hareov sustav ili preferencijalno glasovanjeo

pretpostavlja primjenu potpuno slobodnih lista i to tako da svaki bira mo e glasovati za onolik broj kandidata koliko se zastupnika bira u toj izbornoj jedinici, ali pritom ne samo da nije vezan nikakvim redoslijedom kandidata na listi ve mo e glasovati za kandidate razli itih stranakao

bira i utvr uju i redoslijed na listi zapravo preferencijalno glasuju ne samo izme u kandidata koje su stavili na listu i onih koje nisu, ve i izme u onih koje su stavili na listu, jer prvi na listi ima daleko ve u vjerojatnost da bude izabran nego drugi

o

nakon obavljenog glasovanja prvo se utvr uje izborni koli nik, a zatim se istra uju i bilje e samo kandidati koji su na prvom mjestu svakog glasa kog listi ao

im jedan od kandidata koji je na prvom mjestu liste unutar do tada pregledanih listi a dobije broj glasova koji odgovara izbornom koli niku, smatra se izabranimo

nakon toga istra uju se samo kandidati koji su na drugom mjestu listi a koji nisu pregledani i tako redom dok se ne izabere onoliko zastupnika koliko se bira u toj izbornoj jediniciOsebujan sustav razmjernog u Saveznoj Republici Njema koj:

- SR Njema ka podijeljena je na 2 vrste izbornih jedinica: male (u kojima se izbori obavljaju u jednom krugu jer se zastupnici biraju relativnom ve inom) i velike (svaka obuhva a jednu izbornu jedinicu, u kojima se izbori obavljaju uz primjenu razmjernog predstavni tva) - bira i glasaju simultano 2 puta istodobno na bira kim mjestima - dioba rezultata obavlja se tako da se najprije utvrdi koji su zastupnici izabrani prema rezultatima izbora u malim izbornim jedinicama relativnom ve inom, a zatim se ostali mandati raspore uju me u politi ke stranke prema rezultatima izbora u velikim jedinicima, s time da se ukupni broj zastupni kih mjesta svake stranke odre uje prema razmjernom sustavu - da bi odre ena politi ka stranka dobila pravo sudjelovanja u diobi zastupni kih mjesta prema sustavu rezmjernog predstavni tva, mora od ukupnog broja palih glasova na izborima u itavoj zemlji dobiti najmanje 5% ili najmanje 3 zastupni ka mjesta sustavom relativne ve ine u malim izbornim jedinicamaUtjecaj diobe zastupni kih mjesta na izobrima na strana ki sustav:

- sustav relativne ve ine uz izbore u malim izbornim jedinicama poti e smanjivanje broja politi kih stranaka i dovodi do dvostrana kog politi kog sustava, do stabilnosti vlade koja stvarno ne mo e pasti u predstavni kom tijelu, a osim toga onemogu uje zastupljenost ekstremnih ili radikalnih politi kih stranaka u predstavni kom tijelu (npr.VB, SAD) - sustav apsolutne ve ine uz izbore u malim izbornim jedinicama ne sprje ava postojanje ve eg broja politi kih stranaka, ali pridonosi njihovom povezivanju i bipolarizaciji (npr. FRA) - mje oviti sustav ve ine i razmjernog predstavni tva omogu uje razmjerniju zastupljenost politi kih stranaka u parlamentu, poti e opstojnost ve eg broja stranaka (npr. RH, ITA) - sustav razmjernog predstavni tva onemogu uje pojedina ni izbor zastupnika, rezultira time da se u predstavni ko tijelo izabiru ponajprije lanovi naju eg strana kog vodstva, koji su istaknuti kao kandidati na prvim mjestima na izbornoj listi, poti e opstojnost i ja anje malih stranaka, to kao rezultat daje parlamentarnu nestabilnost i slabu izvr nu vlast (npr. PA, NIZ)

VII. HRVATSKI IZBORNI SUSTAVTemeljna na ela i instituti:

- bira ko pravo je op e i jednako, imaju ga svi dr avljani RH s navr enih 18 g., izjedna eno aktivno i pasivno bira ko pravo ostvaruje se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem - obveza RH da u izborima za Sabor i predsjednika osigura ostvarivanje bira kog prava i svojim dr avljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica - zastupnici u Hrvatski sabor biraju se na 4 godine - Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvi e 160 zastupnika - izborni zakon kao organski zakon donosi se ve inom glasova svih zastupnika - predsjednik se bira na 5 godina, nitko ne mo e biti vi e od dva puta

Izbor predsjednika RH:

1. temeljne odredbe l.94 URH 2. raspisivanje izborao

uvijek raspisuje Vlada RH, treba razlikovati dvije situacije: raspisivanje drugih i svakih slijede ih redovitih predsjedni kih izbora u trenutku kad izabranom predsjedniku istje e mandat Vlada RH mora raspisati izbore u roku koji omogu ava da se oni obave najmanje 30, a najvi e 60 dana prije isteka mandata

ako bi do lo do prestanka mandata predsjednika RH u izvanrednim slu ajevima Vlada RH mora izbore za predsjednika raspisati tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je biv i predsjednik prestao obavljati du nost 3. glasovanje u inozemstvuo

diplomatsko-konzularna predstavni tva i inozemni uredi RH no i u slu aju njihova postojanja, hrvatski bira i ne mogu ostvarivati to svoje pravo u onim dr avama koje odredbama svog unutarnjeg prava zabranjuju glasovanje na izborima drugih dr ava na svom podru ju 4. kandidiranjeo

kandidate mogu predlagati politi ke stranke registrirane u RH i bira i pojedina no ili skupno (strana ki kandidat i nezavisni predsjedni ki kandidat)o

na in predlaganja strana kog kandidata mora biti predvi en statutom politi ke stranke ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta stranka uz prijedlog kandidata prila e i ovjereno o itovanje potpisano od osobe koja prema strana kom statutu zastupa stranku, kojim se potvr uje da je stranka predlo ila kandidata na na in predvi en njenim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju njegao

da bi predlo eni kandidat postao kandidat, potrebno je da prijedlog njegove kandidature podr i pravovaljano prikupljenim potpisima najmanje 10.000 bira ao

prijedlozi kandidata moraju prispjeti Izbornom povjerenstvu RH najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora, a uz prijedlog mora biti prilo eno sudski ovjereno o itovanje kandidata o prihva anju kandidature 5. oblikovanje i objavljivanje liste kandidatao

u roku 48h od isteka roka od 12 dana od raspisivanja izbora, Izborno povjerenstvo objavit e listu kandidata za predsjednika u svim dnevnim novinama i na HRT-u, te u istom roku dostaviti listu kandidata diplomatsko-konzularnim predstavni tvima i inozemnim uredimao

na listu predsjedni kih kandidata kandidati se unose prema abecednom redu prezime.o

uz njihovo ime, prezime i JMBG, obavezno se navodi naziv stranke koja je kandidata predlo ila, ili se navodi ''nezavisni kandidat'' ako su ga predlo ili bira i 6. izborna promid bao

od dana objave liste kandidata do 24 sata prije dana izborao

svi kandidati imaju pod jednakim uvjetima pravo na izno enje i obrazlaganje svojih

izbornih programa, te izbornu promid buo

HRT je du na u okviru svojih radio i televizijskih programa, omogu iti svakom predsjedni kom kandidatu da u jednakom vremenu izlo i svoj izborni programo

sva sredstva javnog priop avanja du na su svim kandidatima omogu iti da pod jednakim uvjetima izla u svoj program i obavljaju izbornu promid buo

kandidat koji na izboru dobije najmanje 10% glasova, ima pravo na jednaku naknadu tro kova izborne promid be iju visinu utvr uje Vlada najkasnije 30 dana prije izbor 7. izborna utnjao

na dan izbora, kao i 24h koji mu prethode, zabranjena je svaka promid ba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili prosudba rezultata izbora 8. izboro l. 94 URHo

ako neki od kandidata umre u vremenu od dana objave liste do 48h prije dana izbora ako je strana ki kandidat, stranka mo e umjesto njega predlo iti drugog ako je nezavisni kandidat, ni tao

ako kandidat umre 48h prije izbora ili na dan izbora, nije mogu e predlo iti novogo

ako jedan od kandidata koji ima pravo na drugi krug umre u vremenu od dana prvog kruga do dana drugog kruga, cijeli izborni postupak se ponavlja Izbor zastupnika u Zastupni ki i upanijski dom Hrvatskog dr avnog sabora vidi Ustav i Zakon Izbor vije nika upanijskih skup tina, Skup tine Grada Zagreba, te gradskih i op inskih vije a: - broj vije nika predstavni kog tijela lokalne jedinice odre uje se statutom jedinice u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi - ako broj vije nika nije odre en statutom jedinice, u predstavni ko tijelo jedinice birat e se broj lanova odre en Zakonom o lokalnim izborima, ako posebnim zakonom nije druk ije propisano (Zakon o Gradu Zagrebu 50 vije nika u Gradsku skup tinu Grada Zagreba) - gradovi i op ine do 10000 st. biraju 20 vije nika, do 20000 st. 25, gradovi do 40000 st. 30, do 100000 st. 40, vi e od 100000 st. 45, upanijske skup tine 45 vije nika - 1/4 vije nika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira 1 lan ako ta 1/4 ne ini u odnosu na ukupni broj vije nika cijeli broj, tada se broj vije nika koji se bira zaokru uje na prethodno manji broj ako je decimala 0,5 i manja, odnosno na slijede i ve i broj ako je decimala ve a od 0,5 - izborne jedinice odre uju se zakonom tako da se na pribli no isti broj bira a bira po 1 vije nik broj bira a izborne jedinice ne mo e u pravilu odstupati vi e od 20% - vije nici se biraju relativnom ve inom, a zajedno s njima izabiru se i zamjenici za koje se posebno ne glasuje - 3/4 vije nika bira se tako da podru je itave lokalne jedinice ini jednu izbornu jedinicu broj vije nika koji e biti izabran sa svake kandidatske liste odre uje se D'Hondtovim sustavom - pripadnici nacionalnih manjina koji ine najmanje 8% bira a lokalne jedinice imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavni kom tijelu doti ne jedinice ako se na izborima ne postigne zastupljenost nacionalnih manjina u skladu s tom odredbom, broj vije nika pove at e se do broja koji je potreban da bi zastupljenost bila ostvarena, a izabranima e se smatrati oni pripadnici odre ene manjine koji su bili kandidirani na listama za izbor vije nika, a nisu izabrani po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborimaZa tita izbornog prava:

- u izborima za zastupnike Hrvatskog sabora obavljaju Dr avno izborno povjerenstvo i Ustavni sud RH l. 30-31, 53-57 Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski dr avni sabor - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova op inskog i gradskog

vije a rje ava upanijsko izborno povjerenstvo - prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skup tine i Gradske skup tine Grada Zagreba rje ava Dr avno izborno povjerenstvo

VIII. TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DR AVNE VLASTIPredstavni ko tijelo (ili parlament ili zakonodavno tijelo) je ustavna i politi ka institucija koja obavlja ustavne poslove odlu ivanja o osnovnim dru tvenim i politi kim pitanjima unutar dr ave, a tu svoju funkciju obavlja ponajprije donose i zakone i druge op e akte. Predstavni ka tijela prema strukturi: 1.jednodomna naj e e u unitarnim dr avama 2. dvodomna u federativnim dr avama: prvi dom predstavni tvo gra ana, a drugi dom predstavni tvo federativnih jedinica u unitarnim dr avama nastaje zbog osebujnosti oblikovanja i razvitka predstavni kog tijela: npr. drugi dom plemi kog tipa (VB lanovi se ne biraju), drugi dom demokratskog tipa (FRA, ITA, RH '90 lanovi se biraju, ali na drugi na in) 3. vi edomna Struktura Hrvatskog dr avnog sabora 1990.-2000.: 1. Zastupni ki domo

predstavni ko tijelo gra ana RH, samostalno odlu uje o svim pitanjima iz djelokrugao

najmanje 100, najvi e