4 Sustavi Odjevnih Velicina
-
Upload
zdenkoklun -
Category
Documents
-
view
95 -
download
1
description
Transcript of 4 Sustavi Odjevnih Velicina
SUSTAVI ODJEVNIH VELIINAKod pojedinane proizvodnje odjee se iva po mjeri osobe kome je namijenjeno. ovaj nain proizvodnje je spor i skup.Serijska proizvodnja odjee smanjuje cijenu proizvoda, ali da bi potroai znali koja veliina odjevnog predmeta im odgovara uvodi se sustav odjevnih veliina . Sustavi odjevnih veliina se temeljena na tjelesnim mjerama , a ne na mjerama odjevnog predmeta, jer izbor mjera odjevnog predmeta ovisi o stilu, namjeni, kroju i drugim modnim elementima.
Da bi sustav odjevnih veliina zadovoljio to vei broj potroaa potrebno je izvesti antropometrijsko mjerenje na to veem uzorku. Antropometrijsko mjerenje koji je potrebno ponoviti svakih 10 do 15 godina, jer je primijeeno se dimenzije tijela mijenjaju. Tijekom posljednjih nekoliko desetljea uz promjenu ivotnog standarda ljudi su u porastu u mnogim zemljama.
Na primjer: prosjena visina i teina amerikog ovjeka je 1,76 metara (m) i 80 kilograma (kg), kod Tajlandskog ovjeka su 1,67 m i 64 kg. Prosjena ena Nizozemske ima mjere 1,67 m i teinu 72 kg, dok je prosjena Japanka visoka 1,57 m i teka 51 kg.
Zbog velike razlike u mjerama jo uvijek ne postoji jedinstven svjetski sustav oznaavanja odjevnih veliina, nego svaka zemlja ima svoj sustav mjera koji se temelji na antropolokom mjerenju stanovnika te zemlje.
U Hrvatskoj je provedeno antropometrijsko mjerenje 2006. godine na uzorku od 30866 stanovnika to je oko 0,68% ukupnog stanovnitva Hrvatske.
Cjelokupna provedba antropolokog mjerenja usklaena je s meunarodnim i europskim normama.
Meunarodna organizacija za standardizaciju ISOEuropska zajednica je prihvatila ISO sustave oznaavanja odjevnih veliina sukladno nacionalnim sustavima veliina odjee zemalja lanica (osim UK, Francuske i Italije), te provedenih antropometrijskih mjerenja i utvrdila nove europske sustave veliina za Europsku zajednicu.Hrvatske norme (HRN) odreuju sustave odjevnih veliina koji se primjenjuju i obavezni su za sve proizvoae odjee.
Hrvatske norme (HRN) odreuju slijedee sustave odjevnih veliina:
1. Muka odjea2. enska odjea3. Odjea za muku djecu
4. Odjea za ensku djecu
5. Odjea za djecu do jedne godine
6. Kape, eiri i slini proizvodi
7. Rukavice
8. arape i arape s gaicama1. SUSTAVI OZNAAVANJA MUKE ODIJEE
a. Sustavi oznaavanja muke gornje odjee
b. Sustavi oznaavanja mukog rublja1. a) SUSTAVI OZNAAVANJA MUKE GORNJE ODJEE
Oznaka veliine se temelji na opsegu grudi.tab.1: Oznaavanja muke gornje odjee prema skupini tjelesne visine (za normalnu razvijenost tijela)
UzrastOznaka uzrastaOznaka veliinePrimjer oznake veliine za Og=100
vrlo niski uzrastVN1/8 Og12,5
niski uzrastN1/4 Og25
srednji uzrastS1/2 Og50
visoki uzrastVOg100
vrlo visoki uzrastVV2 Og200
tab.2: Oznaavanja muke gornje odjee prema skupini razvijenosti stasa (za srednji uzrast tijela)StasOznaka stasaPrimjer oznake veliine za Og=100, srednji uzrast
vitki stas 77-50
normalni stas (bez oznake)50
puniji stas 00-50
Opseg grudi (cm)Og= 88 cmOg= 92 cmOg= 96 cm
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 Og7-11110-1111,512
niski uzrast
1/4 Og7-22220-222324
srednji uzrast
1/2 Og7-44440-444648
visoki uzrast
Og7-88880-889296
vrlo visokuzrast
2 Og7-1761760-176184192
tab.3: Oznake odjevnih veliina muke gornje odjeeOpseg grudi (cm)Og= 100 cmOg= 104 cmOg= 108 cm
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 Og
niski uzrast
1/4 Og
srednji uzrast
1/2 Og
visoki uzrast
Og
vrlo visokuzrast
2 Og
Opseg grudi (cm)Og= 112 cmOg= 116 cmOg= 120 cm
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 Og
niski uzrast
1/4 Og
srednji uzrast
1/2 Og
visoki uzrast
Og
vrlo visokuzrast
2 Og
1. b) SUSTAVI OZNAAVANJA MUKOG RUBLJA
tab.4: Oznake odjevnih veliina za muke kune ogrtae i pidame:
Opseg grudi Og (cm)889296100104108112116120
niski uzrast
Og-144-146-148-1
srednji uzrast
Og444648100104
visoki uzrast
Og -344-346-348-3
tab.5: Oznake odjevnih veliina za muke koulje:Opseg vrata Ov(cm)3637383940414243444546
niski uzrast
Ov -136-137-138-1
srednji uzrast
Ov3637383940
visoki uzrast
Ov -336-337-338-3
tab.6: Oznake odjevnih veliina za muke gae:
Opseg struka Os (cm)707580859095100105110115120
niski uzrast
Os -170-175-180-1
srednji uzrast
Os7075808590
visoki uzrast
Os -370-375-380-3
2. SUSTAVI OZNAAVANJA ENSKE ODIJEE
a. Sustavi oznaavanja enske gornje odjee
b. Sustavi oznaavanja enskog rublja1. a) SUSTAVI OZNAAVANJA ENSKE GORNJE ODJEE
Oznaka veliine se temelji na konvencionalnom broju KB koji se izraunava iz razlike opsega grudi i korelacije. KB= Og-K
Og= KB+K
tab.7: Korelacija izmeu opsega grudi i konvencionalnog broja
Opseg grudi Og (cm)84889296100104110116122128
Korelacije K12121212121214161820
konvencionalni broj KB72768084
tab.8: Oznaavanja enske gornje odjee prema skupini tjelesne visine (za normalnu razvijenost tijela)
UzrastOznaka uzrastaOznaka veliinePrimjer oznake veliine za Og=92, KB=80
vrlo niski uzrastVN1/8 KB10
niski uzrastN1/4 KB20
srednji uzrastS1/2 KB40
visoki uzrastVKB80
vrlo visoki uzrastVV2 KB160
tab.9: Oznaavanja enske gornje odjee prema skupini razvijenosti stasa (za srednji uzrast tijela)
StasOznaka stasaPrimjer oznake veliine za Og=92, KB=80
vitki stas 77-40
normalni stas (bez oznake)40
puniji stas 00-40
tab.10: Oznake odjevnih veliina enske gornje odjeeOpseg grudi (cm)Og= 84 cm, Og= 88 cmOg= 92 cm
KonvencionalnI broj KBKB=72KB=76KB=80
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 KB7-990-9
niski uzrast
1/4 KB7-18180-18
srednji uzrast
1/2 KB7-36360-36
visoki uzrast
KB7-72720-72
vrlo visokuzrast
2 KB7-1441440-144
Opseg grudi (cm)Og= 96 cm, Og= 100 cmOg= 104 cm
KonvencionalnI broj KBKB=84KB=88KB=92
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 KB
niski uzrast
1/4 KB
srednji uzrast
1/2 KB
visoki uzrast
KB
vrlo visokuzrast
2 KB
Opseg grudi (cm)Og= 110 cm, Og= 116 cmOg= 122 cm
KonvencionalnI broj KBKB=96KB=100KB=104
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0- vitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 KB*********
niski uzrast
1/4 KB7-2424*7-2525****
srednji uzrast
1/2 KB7-48480-487-50500-50*520-52
visoki uzrast
KB7-96960-967-1001000-100**0-104
vrlo visokuzrast
2 KB7-1921920-1927-2002000-200***
Opseg grudi (cm)Og= 128cm,
KonvencionalnI broj KBKB=108
Razvijenost stasavitki stas 7- normalni stas puniji stas 0-
vrlo niski uzrast
1/8 KB***
niski uzrast
1/4 KB***
srednji uzrast
1/2 KB*540-54
visoki uzrast
KB***
vrlo visokuzrast
2 KB***
Opseg grudi (cm)Og= 110 cm,
Napomena:mjesta oznaena * nisu zastupljene veliine u HRN
2. b) SUSTAVI OZNAAVANJA ENSKOG RUBLJA
tab.11: Oznake odjevnih veliina enskih grudnjaka
Donji opseg grudi (cm)65707580859095100105110115120
Nerazvijene grudi AA/65A/70A/75A/80A/85A/90A/95A/100A/105A/110A/115A/120
Srednje razvijene grudi BB/65B/70B/75B/80B/85B/90B/95B/100B/105B/110B/115B/120
Jae razvijene grudi CC/65C/70C/75C/80C/85C/90C/95C/100C/105C/110C/115C/120
Jako razvijene grudi DD/65D/70D/75D/80D/85D/90D/95D/100D/105D/110D/115D/120
tab.12: Oznake odjevnih veliina enskih dvodijelnih kupaih kostima
Opseg grudi (cm)84889296100104110116122128
KonvencionalnI broj KB72768084889296100104108
Nerazvijene grudi AA/36A/38A/40A/42A/44A/46A/48A/50A/52A/54
Srednje razvijene grudi BB/36B/38B/40B/42B/44B/46B/48B/50B/52B/54
Jae razvijene grudi CC/36C/38C/40C/42C/44C/46C/48C/50C/52C/54
Jako razvijene grudi DD/36D/38D/40D/42D/44D/46D/48D/50D/52D/54
Sustavi odjevnih veliina za jednodijelne kupae kostime utvruje:
4 skupine razvijenosti grudi:
nerazvijene A srednje razvijene B
jae razvijene C jako razvijene D 3 skupine tjelesnih visina :
niski uzrast 1/4 KB
srednji uzrast 1/2 KB
visoki uzrast KB
Oznake odjevnih veliina enskih dvodijelnih kupaih kostima su isti kao za jednodijelne kupae kostime za srednji uzrast.tab.13: Oznake odjevnih veliina enskih gaica
Opseg bokova Ob (cm)9296100104108112118124130136
Oznaka odjevne veliine9296100
tab.13: Oznake odjevnih veliina enskih steznika
Opseg struka Os (cm)556065707580859095100105110115
Oznaka odjevne veliine55606570
3. SUSTAVI OZNAAVANJA ODIJEE ZA MUKU DJECUtab.13: Oznake odjevnih veliina djeje muke gornje odjeeGodina ivota2345678
Tjelesna visina Tv (cm )8694102108114120126
Oznaka odjevne veliine2/863/944/1025/1086/1147/1208/126
Godina ivota910111213141516
Tjelesna visina Tv (cm )132138144150156160164168
Oznaka odjevne veliine
tab.14: Oznake odjevnih veliina za djeje muke koulje:
Opseg vrata Ov(cm)2324252627282930313233343536
Oznaka odjevne veliine2324252627282930
tab.15: Oznake odjevnih veliina za djeje muke gae:
Opseg struka Os(cm)55565859616264656768707173747677
Oznaka odjevne veliine5556585961626465
4. SUSTAVI OZNAAVANJA ODIJEE ZA ENSKU DJECUtab.16: Oznake odjevnih veliina djeje enske gornje odjeeGodina ivota2345678
Tjelesna visina Tv (cm )869298104110116122
Oznaka odjevne veliine2/863/924/985/1046/1107/1168/122
Godina ivota910111213141516
Tjelesna visina Tv (cm )128134140146152158162166
Oznaka odjevne veliine
tab.15: Oznake odjevnih veliina za enske gae:
Opseg bokova Ob(cm)586266707478828690
Oznaka odjevne veliine58626465
5. SUSTAVI ODJEVNIH VELIINA I OZNAAVANJA DJEJE ODIJEE DO JEDNE GODINE
tab.15: Oznake odjevnih veliina za djecu do jedne godineDuljina tijela (cm)505662687480
Oznaka odjevne veliine505662687480
6. SUSTAV VELIINA I OZNAAVANJA KAPA, EIRA I SLINIH PROIZVODA
tab.16: Oznake odjevnih veliina za kape, eire i sline proizvodeOpseg glave (cm)30323436384042444647484950
Oznaka veliine30323436384042444647484950
Opseg glave (cm)51525354555657585960616263
Oznaka veliine51525354555657585960616263
7. SUSTAV VELIINA I OZNAAVANJA RUKAVICA
tab.16: Oznake odjevnih veliina za rukaviceDuljina ake (cm)91011121313,514151616,51718
Opseg ake (cm)101111,51212,5131414,51515,51616,5
Konvencionalni broj - Oznaka veliine00,511,522,533,544,555,5
Duljina ake (cm)18,518,51919,52020,521,522,523,524,5
Opseg ake (cm)16,51717181919,52020,521,522
Konvencionalni broj - Oznaka veliine66,577,588,599,51010,5
8. SUSTAV VELIINA I OZNAAVANJA ARAPA I ARAPA S GAICAMA
tab.16: Oznake odjevnih veliina za djeje arape Duljina stopala (cm)1212,5131415161819202123242526
Konvencionalni broj - Oznaka veliine00,5123456789101112
tab.17: Oznake odjevnih veliina za muke i enske arape Duljina stopala (cm)2324252627282930,532
Konvencionalni broj - Oznaka veliine8,599,51010,51111,51212,5
USPOREDBA MEUNARODNIH OZNAKA ZA VELIINU ODJEEXXSXSSMLXLXXL3XL4XL5XL
US2468101214161820
JAPAN57911131517192123
UK681012141618202224
AUS681012141618202224
ITALY38404244464850525456
FRANCE34363840424446485052
EU32343638404244464850
BRA SIZE CHART
UK/USFRANCEEUROPEITALY
30A80A65A0A
32A85A70A1A
34A90A75A1A
36A95A80A1A
30B80B65B0B
32B85B70B1B
34B90B75B2B
36B95B80B3B
30C80C65C0C
32C85C70C1C
34C90C75C2C
36C95C80C3C
30D80D65D0D
32D85D70D1D
34D90D75D2D
Proporcije: Nova antropometrijska istraivanja Tekstilno tehnolokog fakulteta pokazuju da kod nas postoji trend pretilosti, zbog ega e se konfekcijske veliine po JUS-u trebati mijenjati.Prosjena ena 1962. godine bila je nia za dva centimetra i laka za 4 do 5 kilograma od dananje Hrvatice koja je visoka 163 cm. Struk joj je bio ui za ak 12 cm, a dananja prosjena Hrvatica ima opseg struka 86 cm.Blago mukarcima! Barem onima koji vole na Hrvaticama vidjeti vee grudi jer su one sa svakim naratajem sve vee. U posljednjih 46 godina prosjene proporcije Hrvatica i te kako su se promijenile.One su vie, deblje, imaju vee grudi i tanji struk, ali bokovi su nam jednako iroki kao i enama sada ve davne 1962. godine, kada je prvi put provedeno istraivanje na temelju pet tisua stanovnika iz Vojvodine u dobi od 7 do 55 godina.Bokovi nepromijenjeni- Rezultati antropometrijskog istraivanja koje je zavreno 2008. godine nisu nas iznenadili, ali bilo je potrebno napraviti ga upravo zbog konfekcijskih veliina jer nam ove stare, koje jo koristimo prema sustavu JUS-a, vie ne odgovaraju - kae inicijator projekta Hrvatski antropometrijski sustav i dekan i profesor Tekstilno-tehnolokog fakulteta dr. sc. Darko Ujevi.Prosjena ena 1962. godine bila je nia za dva centimetra i laka za 4 do 5 kilograma od dananje Hrvatice koja je visoka 163 cm. Struk joj je bio ui za ak 12 cm, a dananja prosjena Hrvatica ima opseg struka 86 cm. Opseg grudi je danas vei za gotovo tri centimetra te sada iznosi 98,9 cm.Ono to je ve vie od 40 godina nepromijenjeno su bokovi, jednako su iroki ve desetljeima te iznose 104 cm.Ako je suditi prema mjerama dananjih tinejderica Hrvatice e i biti sve vie, ali e, naalost, biti i sve ire. Osim u Hrvatskoj, trend debljanja zabiljeen je i u svijetu.Velika Britanija provela je nova istraivanja, prvi puta nakon 1951. godine, a prema tom istraivanju Britanke su sve deblje.Mjerenja trebaju biti ea- Ako se nastavi ovaj trend debljanja, tada e i Hrvati i Hrvatice biti sve deblji, pa e tako biti i postotak debelih vei. Upravo zbog toga, trebalo bi ovakva antropometrijska mjerenja sve ee poeti obavljati jer e se i konfekcijske mjere u svijetu stalno korigirati - objanjava profesor Ujevi. Razlozi debljanja pronalaze se u modernom nainu ivota, drukijoj i kvalitetnijoj prehrani koja ukljuuje i vei unos masnoa.Kakvi emo doista biti u budunosti teko je predvidjeti. Nae proporcije uvelike ovise i o naim nasljednim osobinama, ali i kvaliteti prehrane i nainu ivota u budunosti.- Ova mjerenja iznimno pomau i brojnim drugim granama poput medicinske struke i prehrane, sociologije, pedijatrije i brojnim drugima, a ne samo tekstilnoj industriji - dodaje Ujevi.Kroz pola godine u Hrvatskoj bi se trebao pojaviti i novi sustav veliina odjee te novo oznaavanje odjevnih veliina, to e skratiti muke mnogim Hrvatima i Hrvaticama jer svi dobro znamo kako je teko danas pronai odgovarajui konfekcijski broj. Hrvatski antropometrijski sustav omoguio je i poetak mnogih novih istraivanja, pa je tako u tijeku i projekt antropometrijskog mjerenja sportaa u koji su ukljueni sportai iz pet sportova (nogomet, koarka, vaterpolo, rukomet i veslanje).Bebe se raaju duge 50 cm, a s 2 godine blizu su jednog metraHrvatske bebe u prosjeku se raaju dugake 50 centimetara, a u prvom tromjeseju narastu i za 5 cm. Djevojice su obino neto manje od djeaka, a dvogodinji Hrvati u prosjeku su 98 cm dugi i 15,7 kilograma teki. Kad navre pet godina visoki su 114 cm i teki 20,6 kg.Prosjene mjere djevojica i djeaka od 10,5 do 11,4 godina gotovo su jednake. Visina djeaka u toj dobi je 148 cm, a djevojice su za jedna centimetar vie iako su pola kilograma u prosjeku lake. One imaju 40,4 kg dok djeaci imaju 41 kg. Najvee iznenaenje istraivanja iz 2008. je to to su nae tinejderice od 17 do 18 godina vie i za 3 cm od odraslih Hrvatica. Pred punoljetnost one su visoke 166 cm, ali su i znatno lake od odraslih Hrvatica (imaju samo 58,3 kg dok odrasla Hrvatica ima 68 kg). Opseg grudi im je manji za 10 cm od ena u kasnijim godinama i iznosi 87 cm. U struku su ue za ak 14 cm od svojih majki i sestara, a opseg bokova im iznosi 95 cm. to se tie djeaka na pragu punoljetnosti, on je vii za 3 cm od svog oca. Takoer su i puno laki (imaju 73,4 kg dok im oevi imaju 82 kg).Sve bri rast i razvoj tinejdera strunjaci objanjavaju opim poboljanjem ivotnih uvjeta i drukijom odnosno boljom i raznolikijom prehranom.
Oblik i veliina tijela koje dosee odrastao ovjek rezultat su sloenih procesa rasta i razvoja koji se odvijaju u prvoj treini njegova ivota, tijekom djetinjstva i mladenake dobi. Antropometrijska mjerenja daju najbolji uvid u rast tijela kao dinamiki proces promjena. U cilju utvrivanja promjena antropometrijskih dimenzija u cijelom nizu tjelesnih mjera relevantnih za konstrukciju odjee, provedena je transverzalna studija u kojoj su istovremeno mjerene skupine djece razliite dobi. Odabrani uzorak obuhvaa populaciju djevojica i djevojaka od 6 do 20 godina starosti. Usporedbom tjelesnih mjera i proporcija tijela dananjeg narataja djevojica i djevojaka s naratajem iz 1963. godine, pokazalo se u kolikoj su mjeri dananje djevojice i djevojke vie i bre se razvijaju od svojih vrnjakinja prije etiri desetljea od kada datiraju postojee norme za konstrukciju odjee (HRN). Prikazano je istraivanje proporcija djeje enske populacije usporedbom tjelesnih mjera. Promijenjen je i prilagoen sustav oznaivanja gornjeg i donjeg dijela odjee kako bi se mogao nai zadovoljavajui odjevni predmet za odgovarajui uzrast. Promjena naina i izraun potrebnih parametara za konstrukciju djeje enske odjee doprinijelo je izradi djejih enskih hlaa.
1