4 pucisca prezentacije-hrv
348
TEACHER TRAINING FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT COMENIUS MULTILATERAL PARTNERSHIP 2011 – 2013 OBUKA UČITELJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ COMENIUS MULTILATERALNO PARTNERSTVO 2011 – 2013 - methodological handbook – - metodički priručnik – PPT PREZENTACIJE OŠ PUČIŠĆA June, 2013.
-
Upload
boris-aracic -
Category
Education
-
view
472 -
download
7
Transcript of 4 pucisca prezentacije-hrv
TEACHER TRAINING FOR SUSTAINABLE DEVELOPMENT
COMENIUS MULTILATERAL PARTNERSHIP 2011 – 2013
OBUKA UČITELJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ
COMENIUS MULTILATERALNO PARTNERSTVO 2011 – 2013
- methodological handbook –
- metodički priručnik –
PPT PREZENTACIJE
OŠ PUČIŠĆA
June, 2013.
SADRŽAJ
1. OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA
1.1. CRKVICE NA PODRUČJU OPDINE PUČIŠDA …………………………………………………………………. 3
1.2. DJELATNOSTI LJUDI U ZAVIČAJU …………………………………………………………………………… 76
1.3. GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA BRAČU KROZ POVIJEST …………. 106
1.4. STANDARDNI I ZAVIČAJNI IDIOM - SLIKOVNI RJEČNIK …………………………………………… 148
1.5. MLADI I GRADITELJSKA BAŠTINA …………………………………………………………………………. 182
1.6. UTJECAJ KRUTOG OTPADA NA KVALITETU VODA ………………………………………………… 280
1.7. ZIMNICA ………………………………………………………………………………………………………………. 315
1.8. ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I DANAS ……………………………………………………………………….. 334
CILJ
Upoznati starokršćanske, starohrvatske i barokne crkve u okolini i spoznati njihovu važnost kao povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika;
razviti zanimanje za kulturno naslijeđe i potrebu da ga se štiti i čuva.
razvijati ključne kompetencije: sposobnost komuniciranje na materinjem jeziku,
sposobnost učenja, matematičke sposobnosti, sposobnost korištenja digitalne tehnologije te socijalne i civilne vještine u multikulturalnom okruženju
Projekt ostvarili učenici :
Katica Radić, 8.r Toni Radić, 7.r Marko Radić, 7.r Luka Radić, 7.r Filip Bauk, 7.r Lorian Martinić, 7.r Toni Martinić, 7.r Srđan Eterović, 6.r Uz vodstvo: č.s. Danijele Mihić
REALIZACIJA PROJEKTA redoslijed istraživanja
1. dio – upoznavanje srednjovjekovnih crkava u pučiškom zaleđu (Straževnik)
2. dio – crkve na Bračuti 3. dio – crkve na Batku (najstarijem
predjelu novovjekih Pučišća) 4. ostale ckrve u Pučišćima
Način (metodologija) rada:
- Terensko istraživanje: posjet crkvama u pratnji stručnog vodiča
- Prikupljanje dokumentacije (fotografiranje, mjerenje, skiciranje, zanimljivosti i legende)
- Proučavanje stručne literature
- Obrada podataka (Microsoft word i power point prezentacije).
Projektno istraživanje povezuje sadržaje nekoliko nastavnih područja:
◦ Povijesti
◦ Vjeronauka
◦ Matematike
◦ Tehničke i likovne kulture
◦ Informatike
1. Srednjevjekovne crkve: ◦Sveti Juraj na Straževniku, ◦Sveti Klement
• Crkva sv. Jurja smještena je usred
nestalog srednjevjekovnog naselja
Straževnik.
• Godine 1111. Vid Stanislavov
darovao je zemlju zvanu Strmena
Prodol crkvi sv. Jurja za oprost svojih
grijeha.
• Crkva datira s kraja 11. i početkom
12. stoljeća.
• Ima polukružnu apsidu i slijepe
arkade koje su u donjem dijelu
ispunjene.
• Ima bačvasti svod s poprečnim
pojasnicama bez podloge
STIL GRADNJE
• Zvonik je na preslicu (najstariji u
Dalmaciji)
• izgrađen istodobno kad i crkva.
• Zidan je malim četvrtastim kamenom,
kao i zidovi crkve.
• Polukružno je završen i pokriven
malim krovom od kamenih ploča.
• U XIV stoljeću sagrađena su nova vrata u romaničko –gotičkom stilu.
• Okvir vrata ukrašen je reljefom u romaničkom stilu.
• Na nadvratniku su isklesane tri pasice i šest listova s rupicama.
• Iznad vrata je luneta, a u sredini je reljefni križ.
• U apsidi crkve u 15 st.
napravljen je kameni
reljef sv. Jurja.
•Na zabatu je Blažena
Djevica Marija
• te Krist s anđelima.
Skicirali smo i izradili reljefni tlocrt u kamenu visine
jedan centimetar.
U neposrednoj blizini crkvice su ostatci srednjovjekovna naselja Straževnik
Stanovnici Straževnika imali su još jednu crkvu, posvećenu papi sv. Klementu IV. U okolini su grobovi svećenika.
Crkva je sagrađena u X. st., a nalazi se na južnim obroncima Klinjih Glava
Crkva Ima četvrtastu apsidu koja je doživljavala razne pregradnje što joj je izmijenilo oblik svoda i smanjilo unutrašnji prostor. Sa svake strane ima po tri slijepe arkade.
•Naknadno su u blizini apside otvoreni četvrtasti prozori • zvonik na preslicu dodan je u XIV. st.
• Kameni reljef nad oltarom prikazuje sv. Klementa. • Nad njimstoji natpis S. CLEMENS PAPA • na lijevom pilastru stoji godina MDXXXV (1535).
SLIKATI TLOCRT CRKVICE
Skica crkve sv. Klementa
2. Crkve na bračuti
Sveti Juraj (srednjovjekovna) Sveti duje na dubrovi (barokna)
•Crkva sv. Jurja sagrađena je u XIII. stoljeću, vjerojatno na ostatcima rimske vile rustice.
• Crkva se ističe visinom
koja nije razmjerna malom tlocrtu što odaje početak gotičkog stila.
• Presvođena je
bačvastim svodom.
• • Što krije udubina u zidu?
• Je li tu nekada bio prozor?
• Pronašli smo prozor, otvorili i pažljivo vratili kamenje na njegovo mjesto
• U crkvi se nalazi
kameni reljef s likom svetog Jurja. • Na reljefu je prikazana Kalvarija, sv. Jeronim, sv. Antun Opat. • U središnjem djelu je prikazan sv. Juraj kako ubija zmaja.
• Lijevo od vratiju, postavljena je ploča koja je
služila za obrede na otvorenom.
• Od 1586. godine uz crkvu se nalazila pustinjakova kuća • u narodu se nazivala Opatij - stan. • Čuvari crkve bili su pustinjaci.
• Posljednji stanari bili
su Franjo i Marija Šesnić iz Gornjega Humca, o čemu svjedoče crkvene matice.
Mjerimo, skiciramo, crtamo tlocrt i pročelje.
•Na putu ispod sv. Jurja bila je rimska voda koja je služila za napajanje
• Crkvica Sv.Duje upravo se obnavlja.
Zasad je potpuno urušena .
Crkva se nalazi na Dubrovi, jugozapadno od Pučišća.
Sagradila ju je ugledna obitelj Vranjican u XVIII. st. na svom privatnom
posjedu.
Crkvica je skromnih dimenzija: u pročelju 3m, a bočno 3.80m.
Na zidovima crkvice još se vide štukature (oblici od žbuke) iz
baroknoga razdoblja.
Oltar je ožbukan s prednje strane, a na njemu je nekad bila kamena mensa.
• I uz Crkvicu sv. Duje bio je pustinjakov stan, veći od crkve. Bio je naslonjen je na crkvicu, korišten za stanovanje i spremište.
• Izvana je crkva bila ožbukana i obojana. Obnavlja se
od 2010. god., pod nadzorom konzervatora iz Splita.
Crkve na predjelu batak crkva blažene djevice marije crkva svetog roka
Crkva Blažene Djevice Marije • Sagradio ju je Ciprijan Žuvetić 1482.g. (mjere: 5,16 x 4,0 m).
• Vlasnik i graditelj je nakon smrti 1503.g. pokopan u crkvici u apsidi pred oltarom.
•1533.g. crkvu je posvetio šibenski biskup Ivan Lucić, o čemu svjedoči natpis na pragu ulaznih vrata.
• U apsidi se nalazi kameni reljef koji prikazuje Bogorodicu sa svecima. Na zabatu je Krist Kralj među anđelima.
• U podu crkvice su grobovi.
• On je na Veliku Gospu 1566.g. preuzeo župu i započeo službu u Crkvi BDM na Batku. To je bila župna crkva prije izgradnje crkve sv. Jeronima.
• 1566.g. Pučišćani su se odijelili od župe Pražnica. Prvi župnik je bio don Bernardin Prodić.
Zanimljivosti i legende
• TRI KAMENA
• ZAVJETNI DAROVI
• KRAĐA GOSPINE GLAVE
Uz crkvicu se veže legenda o tri zaglavna kamena koja određuju njezine proporcije.
Zavjetni darovi
Krađa Gospine glave
Crkva sv. Roka Godine 1607. Antun Mladineo podigao je Kapelicu sv.Roka.
1636. njegov sin Juraj proširuje ju i pretvara u crkvu.
• Crkva je više puta obnavljana, posljednji put 2010.g.
Zanimljivosti o Jurju Mladineu
•Juraj Mladineo je bio nadupravitelj
mletačke galije.
• Isticao se svojom hrabrošću u
mnogim ratovima.
• Za svoje je zasluge dobio
odlikovanje Mletačke Republike.
• Slavu i hrabrost Jurja Mladinea
opjevao je fra Andrija Kačić Miošić u
djelu “Razgovor ugodni naroda
slovinskog”.
Ostale crkve u pučišćima Crkva sv. Lucije Crkva sv. Stjepana na groblju Crkva sv. Nikole na Lanterni Kapelica Gospe Lurdske
Crkvica sv. Lucije Crkvu svete Lucije na Solinskom racu podigao je 1563.g. Ivo
Nikola Žuvetić. U njoj se nalazi oltarna slika na drvu, s Bogom Ocem,
Bogorodicom i svecima, među kojima je i sv. Lucija.
Crkva sv. Stjepana Crkva sv. Stjepana ima tri povijesna sloja i tri stila gradnje. U prvom je sloju starokršćanska bazilika iz VI. st.
S lijeve strane crkve nekad je bila prostorija za predkrsno pranje.
Krstionica u obliku križa.
Iz rimskog doba sačuvana je i apsida, vanjski dio krova te tri polukružna prozora.
Unutar apside u 11.st. ugrađena je starohrvatska crkva. Izvana je središnji dio krova malo izdignut da se dobije oblik bazilike.
• Nova crkva je bila pregrađena i smanjena.
Pretpostavlja se da su crkvom upravljali benediktinci. 1601.g. ili 1603.g. dolaze pustinjaci reda sv. Augustina i osnivaju samostan. Nastavili su obavljati pobožnost BDM od Utišenja.
Crkva sv. Nikole na Lanterni
• Izgradila ju je bratovština sv. Nikole 1854.g. • 1882.g. crkva je prodana pomorskoj upravi u Trstu za izgradnju svjetionika.
• Ista bratovština je u župnoj crkvi podigla novi oltar na čast sv. Nikole.
• Nakon izgradnje svjetionika crkva je pretvorena u ostavu. • U sjevernom zidu je ostao samo mali drveni kip sv. Nikole.
• 2006. g. crkva je temeljito obnovljena, postavljen je brončani kip sv. Nikole i drveni oltar u obliku polovice bračkog broda “bracere”.
Kapelica Gospe Lurdske •Sagrađena je 1906., U njoj je lurdska špilja sa kipovima BDM i Bernardice.
• Za blagdan Male Gospe hodočaste joj vjernici iz Pučišća.
Crkvice koje smo upoznali tijekom svoga istraživanja i obradili u ovome projektu nisu građevine velika formata, ali je njihov značaj za kulturni, povijesni i duhovni identitet pučiških stanovnika ogroman. Zaslužuju našu punu pozornost i pozornost svih posjetitelja Pučišća. Zato je potrebno povezati ih kulturno turističkim stazama i izložiti javnosti njihovu ljepotu, uz povijesni kontekst u kojemu su nastale.
Nastavni projekt ZANIMANJE LJUDI U ZAVIČAJU
I ODRŽIVI RAZVOJ
Siniša Lučić Lavčević, učitelji i učenici PŠ Gornji Humac
Projektni zadatak
• Istražiti i dokazati koje bi nove djelatnosti u Gornjem Humcu donijele najveći materijalni učinak, a najmanje naštetile prirodnoj i kulturnoj baštini
(potaknuti ekonomski napredak zavičaja uz održivi razvoj)
Istraživači: svi učenici kombiniranoga odjela od 1. do 4. razreda
(8 uč.)
Utvrđivanje činjenica (zavičajni uvjeti)
Zemljopisni
• Podneblje
• Reljef
• Tlo
• Biljni svijet
Tradicija i kultura privređivanja
Poljoprivreda: – Vinogradarstvo
– Maslinarstvo
– Povrtlarstvo
Stočarstvo: - Ovčarstvo
- Peradarstvo
Industrijska proizvodnja: - Kamenarstvo
Razmotriti pri planiranju nove privredne djelatnosti
Prirodni uvjeti
• klima (morsko-brdska)
• bujna vegetacija
• sačuvana priroda
• blagi reljef (visoravan s brdašcima)
Društveni uvjeti
• dobar položaj naselja (središnji položaj u odnosu na ostala naselja, a udaljen od većih turističkih središta)
• dobra prometna povezanost (blizina zračne luke, trajektne luke)
Nova djelatnost – luksuzni dom za starije osobe (strane i domaće)
Aktivnost predlaže i obrazlaže
• služba za zdravstvo i socijalnu pomoć – klima, reljef i vegetacija GH
omogućuju ugodan boravak i stanovanje tijekom cijele godine
– dobra prometna povezanost , blizina zračne i trajektne luke čine GH dostupnim putnicima iz cijeloga svijeta
– Organizacija zdravstvene zaštite na Braču udovoljava potrebama starijih osoba
Razmatranje koristi za zajednicu
• Zdravstvo: zdravstvena služba
angažirana u domu bit će na usluzi lokalnom stanovništvu
• Gospodarstvo: nova će djelatnost
posredno i neposredno zaposliti mnoge ljude
• Kultura, školstvo, šport: očekuju
se nova ulaganja i obogaćivanje sadržaja, suradnja sa stanovnicima doma
• Zaštita okoliša: okoliš dobiva
posve novi stvarni i privredni značaj
PRIJEDLOG PRIHVAĆEN – RAD NA OSTVARENJU PROJEKTA
1. Kako privući nove stanovnike u dom “Sretni dani”? 1. Razuvjeriti ih da je takav dom “čekaonica smrti”.
2. Uvjeriti ih da će voditi novi život, aktivno i opušteno.
3. Olakšati im napuštanje zavičaja i prihvat nove sredine.
4. Upoznati ih s kulturom i tradicijom novoga zavičaja.
5. Osigurati im udobnost novoga Doma.
6. Uvjeriti ih u ljubaznost osoblja u Domu i lokalnoga stanovništva.
7. Predstaviti im prednosti zdravoga i aktivnoga života u novom krajoliku.
8. Jamčiti stanovnicima Doma prijateljsku okolinu u kojoj će zadovoljiti sve svoje potrebe.
9. Uvjeriti ih da će svoje stečeno znanje i profesionalno iskustvo koristiti na dobrobit nove zajednice (Gornjega Humca)
Zadatci za učenike
1. Potražiti u Gornjem Humcu objekt ili više objekata koji bi nakon preuređenja odgovarali potrebama nove djelatnosti (Dom “Sretni dani”).
2. Zahtjevi: 1. Vanjski izgled: tradicionalna arhitektura.
2. Unutrašnjost: prostrana, svjetla, udobna, topla, uređena u tradicionalnom stilu.
3. Okućnica: kultivirana, primjerena dugom boravku i odmaranju na otvorenom, s autohtonim biljem i raslinjem.
4. Prometni položaj: udaljen od glavnih prometnica, a pristupačan prometnim sredstvima.
Rješenje 1. zadatka - odabrani objekti
• Nekoliko je objekata ušlo u uži izbor.
• Svaki objekt postat će dio doma “Sretni dani”.
• Svaki objekt imat će potrebne zajedničke sadržaje i nekoliko soba.
• Objekti s manje stanovnika sličniji su obiteljskom domu.
• Odabrane objekte treba međusobno povezati (stazama i sadržajima)
• Više objekata treba koristiti kao prednost pri organizaciji života u Domu
• Unutrašnjost svih objekata treba urediti u tradicionalnom, ali luksuznom bračkom stilu.
Unutrašnje uređenje u tradicionalnom stilu
OKUĆNICE
2. Zadatak za učenike
• Osmisliti sadržaj života u domu “Sretni dani”
– sastav dnevnih obroka pripremljenih od svježih domaćih namirnica, tradicionalni jelovnik
– program svakodnevnih domskih aktivnosti, umnih i fizičkih: • stjecanja novih znanja i iskustava
• prenošenje znanja i iskustva na lokalno stanovništvo
• druženje, komunikacija i suradnja s mjesnim stanovništvom - aktivno sudjelovanje u dnevnom, političkom i kulturnom životu mjesta
• upoznavanje prirodne i kulturne baštine izletima u okolicu
• misaone igre
• fizičke vježbe i opuštanje
Rješenje 2. zadatka – dnevni program
PONEDJELJAK, 02. 04.
JUTRO doručak: kruh, med, maslac, čaj od šipka M/F aktivnosti: meditacija, likovno izražavanje
PRIJEPODNE užina: kakao i žitne pahulj M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje baštine
PODNE ručak: leća, piletina, sok od naranče M/F aktivnosti: lagano trčanje u mjestu
POPODNE užina: kompot od jabuka i krušaka M/F aktivnosti: predavanje o vinogradarstvu, orezivanju i vezivanju loze; sastavljanje plana tjednih aktivnosti
VEČER večera: kuhana prokulica, svježi kravlji sir, crna bevanda M/F aktivnosti: šah, karte i druge društvene igre, gledanje tv programa
UTORAK, 03. 04.
JUTRO doručak: kruh, maslac, džem od grožđa, čaj od mente M/F aktivnosti: odlazak u vinograd, promatranje obrezivanja loze
PRIJEPODNE užina u vinogradu: kruh, sir, slani inćuni, crna bevanda ili štrudla i mlijeko M/F aktivnosti: vježbanje obrezivanja i skupljanje pruća
PODNE ručak: riblja juha s rižom, kuhana riba i krumpir s maslinovim uljem, limunada M/F aktivnosti: vježbe disanja
POPODNE užina: jogurt i sirnica M/F aktivnosti: vrtlarenje u domskom vrtu, održavanje dvorišta
VEČER večera: kuhana blitva s krumpirima, jaja, čaj od trputca M/F aktivnosti: praćenje priredbe školske djece, druženje i igre s djedom
SRIJEDA, 04. 04.
JUTRO doručak: kruh, mliječni namaz, čaj od kupine M/F aktivnosti: šetnja prirodom, upoznavanje ljekovitoga bilja
PRIJEPODNE Užina: suhe smokve M/F aktivnosti: posjet udruzi za proizvodnju ljekovitih pripravaka, upznavanje proizvodnoga programa, sirovina, proizvoda, namjene
PODNE ručak: njoki i umak od junetine, salata od kupusa, štrudla od višanja, crna bevanda M/F aktivnosti: vježbe vrata i ramena
POPODNE užina: palačinke s orasima i bijela kava M/F aktivnosti: uređivanje i održavanje domskih prostorija; predavanje o izradi kamenih suvenira, upoznavanje alata i postupka
VEČER večera: kuhana rašćika s krumpirima, ovčji sir, kruh, bevanda M/F aktivnosti: uvježbavanje igrokaza u domskoj dramskoj skupini
3. Zadatak za učenike
• Potražiti stvaralačko rješenje najvažnijega psihičkoga problema domskih stanovnika: strah od doma kao kraja životnoga puta, bez planiranja budućnosti
Rješenje 3. zadatka
• Kako ljudi dom ne bi vidjeli kao svoje posljednje životno odredište, zamislili smo surađivati s nekoliko sličnih domova u različitim krajevima domovine. Stanari našega doma nakon godine dana (kada iscrpe sve predviđene obrazovne i društvene sadržaje) mogli bi se preseliti u drugi dom. Na taj način bi im se omogućilo da razmišljaju i o budućnosti jer bi ih čekala nova životna iskustva.
Stanovanje i kultura življenja u prošlosti
GRAĐENJE, STANOVANJE I KULTURA ŽIVLJENJA NA
BRAČU KROZ POVIJEST - povijest
Mnogobrojne obitelji pod istim krovom
Kuća siromašnog seljaka
Gospojska kuća
Visoke kuće
Prizemnice
Dvorište je ljeti bilo mjesto dnevnog boravka
Konoba
Alat
Ognjište
Kužina
Antina nona: “ Puod je bi od dasok kojie su uvik škripale.”
Spavaće sobe
bavul
škrinja
Sobni namještaj
Soba iz Etnografskog muzeja u Splitu
Jutarnje umivanje
Zahodi su se nalazili van kuće, u vrtu.
Gospodska školjka
kadica
Barba Juro (rođ. 1915.g.): “Imo san gustirnu u dvoru, a oni koji je nisu imali hodili su na dunoj po vodu.”
Teta Mare (rođ.1928.g.): ” I žene su rodile u poju. One koje su imale molu dicu doma, išle bidu hi doma nahronit i onda bi se vrotile u poje i nastavile svoj posol. A i sva dica su nan pomogala:”
.
Neki su radili u kamenolomu
Teta Luce: “Nismo imali igračke, nego smo mi ženske od vune pravile bebe.”
Narodne nošnje oblačile su se u svečanim prigodama
.
U priobalju nakit je bio pretežno od zlata.
Barba Jure: “Jili smo no če bilo u vrtlu.”
krušna peć
kaštradina
Za večeru su često imali zelje i jaje utvrdo.
Jematva -
slikovni rječnik
OŠ PUČIŠĆA, 2012
Maja Ćapin, prof. hrvatskog jezika i književnosti
Sadržaj rada
Slikovni rječnik obuhvaća nazive alata i
posuđa kojim se služimo pri branju i obradi
grožđa
Riječi su pučiški idiomi
Riječi su uporabljene u tipičnim jezičnim
situacijama
Krtuol- pletena košara od šiblja u koju se
stavlja ubrano grožđe
Moran reć komuguol da
mi uplete nikoliko
krtolih.
Kofa – velika pletena košara u kojoj se
grožđe nosi u “kocu”
Jedva se mičen s
punuon kofon gruozja
na glovi.
Umetni mi sparu ispol
kofe gruozjo na glovi.
Spara – jastučić punjen vunom koji se
stavlja na glavu kad se nosi kofa
Uzmi sparu jer inakje ni
lako donit vodu s dunaja
na glovi.
Matere su naše na glovu
mećale sparu i no nje
maštil pun vodie.
Koca – velika drvena posuda u kojoj se
gnječi grožđe
Nimamo koce u konobi.
Vajalo bi imat puno
kocih za toliko masta.
Bat – drveni štap zadebljan na jednom
kraju kojim su gnječi grožđe
Joke muške ruke
batuon su miečile
grozje.
Šešula – drvena posudica, lopatica za
punjenje mošta u “mih”
Šešulon smo mast u
mihe punili.
Mih – jarčeva koža koja je služila za
prenošenje mošta
Stav močit mihe, vajo
gonit mast.
Stiegni dobro ušća da
ne cidi mast iz mihuov.
Badonj – “bazen” u kojem fermentira
mošt
Svieti Kuzma i Damjon
metni gruozje u badonj.
Turan – presa za mošt
U turnu smo mast
oturnali da se vino iz
njega iscidi.
Puoj pitaj je moremo
duoć u njih turnat.
Dižvica – drvena posuda za punjenje
maštilca i kušanje vina
Poj po dižvicu da vino
prilijemo.
Piriot – drveni lijevak koji se stavlja na
gornji otvor bačve za ulijevanje vina
Ulivat ćeš mi u piriot da
ne prolijemo.
Puna konoba piriotih,
većih i manjih.
Karatil – drvena posuda za čuvanje vina
Nalili smo vino u
karatile.
Ča ne more u bačvu, u
karatile smo stavijali.
Maštilac – drvena posuda iz koje se
vino prelijeva u karatile
Koliko maštilcih jami ovi
karatil?
Tolitar – karatil od sto litara
Di si stavi sud od
tolitra?
jematva proces i razdoblje od
branja grožđa do
spremanja vina
drof ostatak mošta nakon
otjecanja vina
kotol posuda za spravljanje
rakije od “drofa”
provin naprava za mjerenje
alkohola u rakiji ili sladora
u vinu
suka vunena podvezica za
“mih”
Literarni radovi
Literarne radove stvarali su učenici šestog
razreda
Radovi su pisani pučiškim govorom
Tema: Jematva
Od gruozja do vina
Rad su osmislili i izradili
učenici 6. razreda OŠ
Pučišća
Rječnik: Anamarija Arbunić,
Karla Arbunić, Valerio
Michieli Tomić, Lana Jašić
Fotografije: Valerio Michieli
Tomić
Literarni radovi:
Mentor: Maja Ćapin
Staro u novom ruhu OŠ PUČIŠĆA, 2012
Narodna nošnja je specifično kulturno dobro
proizašlo iz minulih vremena, a na određeni
način živi i u sadašnjosti.
Narodna nošnja čuva tragove različitih
povijesnih epoha, njihovih prevladavajućih
odjevnih stilova i estetskih vrednota.
Nošnja je uvijek proizlazila iz načina življenja i
bila prilagođena potrebama ljudi.
hrvatska i
slovenska
tradicionalna
narodna
nošnja
Tradicionalna je
nošnja postepeno
iščezavala iz
svakidašnjice, da bi
u današnje vrijeme
ostala tek kostim za
folklorne nastupe ili
neke druge
svečanosti.
Turska tradicionalna nošnja
Cilj rada
Upoznati elemente tradicionalnih narodnih
nošnji Turske, Slovenije i Hrvatske.
Tradicionalne odjevne predmete oživjeti i
pretvoriti u nosive, suvremene odjevne
predmete.
I. zadatak – upoznati različite nošnje
Aktivnosti:
prikupljanje fotografija i
njihova analiza
uočavanje pojedinih
oblika odjevnih
predmeta, materijala,
boja i načina
ukrašavanja
II. zadatak – uočiti sličnosti
Aktivnosti:
Uspoređivanje
fotografija kako bi se
uočile sličnosti među
nošnjama
III. zadatak – osmisliti vlastite kreacije
oslanjajući se na tradiciju
Aktivnosti:
skiciranje nosivih
odjevnih predmeta
prilagođenih
suvremenom življenju,
kombinirajući
elemente
tradicionalnih nošnji
Turske, Hrvatske i
Slovenije
tradicionalne dimije različitih
šara ukrašene pasicom s
hrvatske nošnje
dimije ukrašene
hrvatskim pleterom.
torbe ukrašene
motivima s različitih
narodnih nošnji
• večernje haljine ukrašene anđeoskim okom
i obrubljene paškom čipkom
marama ukrašena
koraljem
dnevne haljine tradicionalnog
kroja
Radove su osmislili i izradili učenici 6.
razreda OŠ Pučišća
Mentor: Maja Ćapin, prof. hrvatskog jezika i
književnosti
MLADI I GRADITELJSKA BAŠTINA
GOMILE
PJOVERI
SKLONIŠTA
KUĆICE
BUNJE
PROJEKT s područja Tehničke kulture
Sudjeluju
Učenici OŠ Pučišća, 5.-8. r.
Pod vodstvom
Antona Matkovića,učitelja TK
CILJ istraživanja
o Upoznati zavičajnu suhozidnu graditeljsku baštinu
o Spoznati važnost baštinske suhozidne gradnje
o Razviti osjetljivost za kulturno nasljeđe, njegovu zaštitu i ekonomsku opravdanost obnove
o Razvijati ključne kompetencije:
sposobnost komuniciranja na materinjem jeziku, sposobnost učenja, matematičke i tehničke sposobnosti, sposobnost korištenja digitalne tehnologije te socijalne i civilne vještine u multikulturalnom okruženju
Zadatci Istražiti okolinu, proučavati suhozidne objekte u krajoliku Prikupiti podatke i napraviti fotodokumentaciju o cjelovitim lokacijama suhozidne baštine Označiti izabrane lokacije na mapi i imenovati ih lokalnim toponimima Provesti intervjue s lokalnim stanovnicima i vlasnicima lokacija (povijest, svrha gradnje, uporaba) Proučiti i opisati stil i način suhozidne gradnje pojedinih dijelova lokaliteta Izraditi skice i tehničke crteže pojedinih objekata na lokaciji Opisati i objasniti međusobni odnos veličina svake pojedinosti na skici Vježbati suhozidnu gradnju ogradne gomile i kogulane staze
Projektno istraživanje povezuje sadržaje nekoliko nastavnih područja:
Povijesti
Geografije Tehničke kulture Likovne kulture
Matematike Informatike
MJERLJIVI REZULTATI RADA - dnevnik rada na projektu
- fotodokumentacija o radu
- PP prezentacija
- skice nekoliko suhozidnih objekata
- maketa nekoliko tipova gomila
- nekoliko metara u prirodnoj veličini
izgrađene duple gomile
REALIZACIJA PROJEKTA redoslijed istraživanja
• 1. dio – SKLONIŠTA
• 2. dio – PJOVERI
• 3. dio – KUĆICE
• 4. dio – BUNJICE
• 5. dio – PRAKTIČNI RAD
Metodologija rada
- Istraživanje krajolika, proučavanje suhozidnih
objekata u neposrednoj stvarnosti
- Klasificiranje objekata
- Prikupljanje dokumentacije (fotografiranje,
mjerenje, skiciranje, razgovor s domicilnim
stanovništvom)
- Proučavanje stručne literature
- Obrada podataka Microsoft word i PP
prezentacije)
• Na kartama su označena
područja istraživanja.
• Sva terenska istraživanja
ostvarena su na Braču, na
području Pučišća.
• Obrađeni suhozidni objekti
označeni su na mapama.
BRAČUTA 1 BRAČUTA 1 i 2
PUT DUBRAVE PRHAVAC
GRIPE
POLOŽAJ I SMJEŠTAJ BUNJICA
POLOŽAJ SKLONIŠTA NA GRIPAMA
POLOŽAJ SKLONIŠTA NA ČADU
GRIPE
POLOŽAJ KUĆICA
POLOŽAJ PJOVERA
O SUHOZIDNOJ GRADITELJSKOJ BAŠTINI
• Među gromačama, gomilama,
zidovima... u krajoliku su
smještene, ponekad gotovo
neprimjetne, suhozidne građevine.
• Nevelike, diskretne, gotovo srasle
s okolinom, te su građevine vrlo
značajne za bračkoga čovjeka.
Tradicionalni suhozidni objekti
služili su ruralnom stanovništvu
- kao SKLONIŠTA od iznenadna nevremena
- kao SPREMIŠTA plodova prije otpreme
kućama
- kao ODMORIŠTA za ljetnih žega
- kao PRENOĆIŠTA za vrijeme velikih poljskih
poslova koji počinju u osvit zore,
a traju do kasno u noć
• Iako su suhozidni objekti podizani i u
dalekoj prošlosti, većina onih koji su
obrađeni u ovom istraživanju novijeg su
datuma.
• Starost im je, prema iskazima vlasnika,
od 50 do 400 godina.
• Zadivljuju kvalitetom gradnje, oblicima,
smještajem i položajem u prirodi.
PJOVERI
BUNJICE
KUĆICE
SKLONIŠTA
SUHOZIDI
1. dio istraživanja
SKLONIŠTA
POLOŽAJ SKLONIŠTA NA ČADU
NAČIN I STIL GRADNJE
• Skloništa su maleni objekti zidani u suhu
kemenu – suhozidom, bez ikakva veziva
• Okrugla su ili četvrtasta oblika
• Građena su kamenom pronađenim u okolišu
• Prekrivena su kamenim pločama.
• Kiša, grad, hladan sjeverni ili istočni
vjetar predstavljali su neugodnost
bračkom težaku i čobanu koji se
zatekao na otvorenom.
• Sklonište ugrađeno u ogradi ili u gomili
moglo mu je pružiti zaštitu.
Sklonište je građeno od
kamena skupljenog u
okolini.
Povrh otvora je velika
kamena ploča
oslonjena na pažljivo
složenu polukružnu
konstrukciju.
90
156
• Mjere dokazuju da sklonište može
najmanje jednoj osobi pružiti zaklon
od nevremena.
• Položaj u odnosu na strane svijeta
dokazuje da je svrha gradnje zaštita
od hladnog sjevernog vjetra ili kiše.
SAŽETAK
• Skloništa su suhozidne kamene građevine
polukružna ili četvrtasta oblika
• Krovna im je konstrukcija od kamenih ploča
• Krovne se ploče naslanjaju na drvene oblice-
grede
• Većina istraženih skloništa je zapuštena
• Bilo bi lijepo obnoviti i izložiti javnosti taj dio
bračke graditeljske kulturne baštine
2. dio
PJOVERI
• Pjover je prirodno sljevalište ili hrpa
kamenja složena na poseban način
tako da se voda može slijevati i
prikupljati u “gustirni” ili lokvi.
• Nezamjetni su u krajoliku.
• Najčešće su sastavni dio gomile ili
ograde, tek ponegdje samostalni
objekti na ravnoj površini u masliniku ili
polju.
• Izbliza se vidi da naslagana hrpa
kamenih ploča ima osobitu svrhu.
• Kamene ploče poput krovne
konstrukcije oblikuju ravnu ili češće
zaobljenu plohu.
• U dnu plohe je otvor, obično prekriven
kamenom, koji skriva spremnik za
vodu
Čemu služe pjoveri?
• Na poseban način postavljene
kamene ploče ili prirodni kanali i
žljebovi omogućuju da voda curi,
slijeva se u prirodni spremnik.
• Da bi se prikupilo što više vode,
ponegdje je dograđen zid, ukopana
rupa, proširena kamena površina ...
• Iskorištavanjem prirodnog pada okolnih
stijena uspijeva se prikupiti velika količina
vode na jednom mjestu.
• Tzv. “živi kamen” svojim je oblikom i
nepropusnošću omogućio dulje
zadržavanje vode.
• Malom preinakom, povećanjem visine
prednje strane zida, osiguran je i povećani
prostor za skladištenje vode.
• Umijeće prikupljanja vode povećavalo
je mogućnost preživljavanja i
poboljšavalo uvjete života.
• Prikupljena voda služila je za
natapanje površina s posađenim
kulturama metodom slobodnog pada.
• Cijela padina prikladna je za
preoblikovanje, doradu i
iskorištavanje kao prikupljalište velike
količine vode.
• Ta je voda nužna za uspješan uzgoj
poljoprivrednih kultura koje inače ne
bi uspjele u vrućem dalmatinskom
podneblju.
• Ponekad se priroda pobrine sama i u
prirodne, neporozne, oveće udubine
smjesti vodu nužnu za preživljavanje
domaćih i divljih životinja koje obitavaju u
neposrednoj blizini.
• Ilustracija te pojave dvije su udubine na
brdu Bračuti u kojima se skuplja kišnica pa
su tako nastale dvije lokve poznate pod
nazivom BLIZNICE
• Prvu ”bliznicu” jednim dijelom
razdvaja kameni sprud, a druga je
sa sjeverozapadne strane
dorađena ljudskom rukom u svrhu
povećanja prostora i prikupljanja
veće količine vode.
• Spremnik vode, smješten ispod
prirodnoga pjovera, skladno uklopljen u
okolinu, građen od kamena, ožbukanih
unutrašnjih stijenki, ojačan betonskim
vijencem, omogućuje navodnjavanje
vinograda u podnožju.
ZAKLJUČAK
• Na dalmatinskim otocima, gdje su ljeta duga i
sušna, svaka je kap vode dragocjena.
• Marljivi težaci i čobani maštovito koriste svaku
prigodu za skupljanje i čuvanje vode.
• Pjoveri značajno pomažu u prikupljanju vode.
• Prije su pjoveri bili samo prirodne udubine, a
danas, površine dorađene ljudskom
intervencijom, povećavaju spremišta
dragocjene tekućine.
3. dio
BUNJICE
• Povijest svjedoči da je čovjek, od
postanka do danas, nastojao pronaći
sklonište od kiše, vjetra, groma,
snijega…. ispod stabla, kamena, u
rupi, pećini ... ovisi o okolnostima u
kojima je živio.
Prapovijest na otoku Braču.
Povijesni artefakti dokazuju da je još
p.n.e. na širem području jadranske
obale i na srednjedalmatinskom otočju,
i na otoku Braču, čovjek živio u
posebnim nastambama.
• To su bile male kućice, kružne
osnove, koje su i danas vidljive u
krajoliku cijeloga otoka. Još uvijek ih
je dosta sačuvano i na području
Općine Pučišća.
• Ponosno stražare po cijelom otoku,
usamljene na čistinama, ugrađene u
gomile ili pored gomila, maslina,
kamenih gromada, pokraj puta, ulaza
u ogradu….
• Prava su mala remek djela primitivne,
jednostavne i skladne arhitekture iz
prošlosti!
• Skriti se vjetru, kiši, suncu ....
• Odmoriti od posla uz marendu, kapju
vina…
• Ušuškati se u prostoru koji je pružao
sigurnost ...
• Sve to ... i još više ... tisućljećima
omogućuje
B U N J I C A !
• I danas zadivljuju oblikom, načinom
gradnje, nepropuštanjem vode, čak i
veličinom koja omogućuje privremeno
stanovanje, pripremanje jela,
odmor…
Poznata je pod različitim nazivima
- kućarica ili trim (Bukovica)
- bunja ili ćemer (okolica Šibenika)
- kućica, kućerak, bunja ili pećina (Brač)
- poljarica i pudarica (Dalmatinska Zagora)
- kažun ili kašun te komarda (Istra)
- jama ili trim (Hvar)
- komarda (Krk)
- kućarica (Konavli)
- toreta ili vrtujak – neobična izvedba bunje
(Korčula)
Mnogobrojnim mjerenjima
utvrdili smo osnovne mjere:
-visina 208 cm
-vanjski promjer 310 cm
-unutrašnji promjer 240 cm
-širina vrata 60-80 cm
-visina vrata 80 cm
-debljina zida 35-40 cm
• Bunjica zadivljuje osobito zbog načina
na koji su složene krovne ploče. Krov
je potpuno nepropustan, a
samonosiv, bez nosača i ikakva
veziva. Sastavljen je samo od
kamenih ploča, složenih tako da
jedna prekriva drugu nosivu – i tako
do samoga vrha.
• Jednom većom pločom završava se
redanje.
5
4
3
2
1
1- OSNOVA ILI TEMELJ BUNJICE
2- KAMEN RAZLIČITIH OBLIKA I DIMENZIJA
3- KAMENE PLOČE KAO OSNOVA ZA GRADNJU KROVA
4- PLOČA SA 3/5 VELIČINE LEŽI NA PRETHODNOJ A 2/5 PLOČE SLUŽI
KAO NOSAČ SLIJEDEĆE PLOČE
5- POKLOPNA PLOČA KOJA ZATVARA POSLIJEDNJI OTVOR POSUTA
JE SITNIM KAMENJEM
4. dio
KUĆICE
• Četvrtasta su tlocrta, građene
suhozidom, veći i složeniji poljski
objekti.
• Kombinacijom velićih, klesanih
kamenih pravokutnika te sitnijih
komada kamena različita oblika
grade se zidovi kućice.
• Drvene oblice i gredice pokrivene
kamenim pločama čine krovnu
konstrukciju.
• Poljske kućice tradicionalno građene
služe težacima i pastirima kao
skloništa, spremišta, odmorišta i
prenoćišta.
• Pružaju im sigurnost u polju u svim
vremenskim prilikama i neprilikama.
PRVI PRIMJERAK
S lijeve strane ceste, 500-600 metara
od raskrsnice na putu iz Pučišća
prema Pražnicama, pogled putnika
privlači jedna lijepa stara kućica.
NUŽNO JOJ JE VRATITI “STARI SJAJ”.
VELIKO ZAGLAVNO KAMENJE NA UGLOVIMA I OKO
OTVORA
Potreba čuvanja graditeljske baštine
i tradicijskih objekata
• Mnogo je napuštenih, urušenih,
zapuštenih tradicijskih objekata na Braču.
• Svaki od njih je povijesni zapis o životu,
čovjekovoj borbi za opstanak, načinu
života …
• Neki su objekti obnovljeni, uređeni,
vraćene svrsi, svakodnevnom životu...
• Jedna je i ova koju smo posjetili na Bračuti, pokraj stare crkvice sv.Jurja.
Nova kućica
• U ovom su radu prikazalne
samo dvije iako je obrađeno 6
kućica .
• Mjerenjima su utvrđene
određene zanimljivosti .
• Omjeri veličina prikazani su u
sljedećoj tablici.
MJERE U cm P1.
kućicaUT
PRAZNICA
P 2.
BRDARINA
P3.
PRHAVAC 2
P4.
KOD
SV.JURJA
-starija-
P5.
KOD
SV.JURJA
-novija-
P.6
PRHAVAC
1
Dužina kuće 500 495 498 492 467 289
Širina kuće 310 319 310 298 303 250
Visina sa
krovom 237 231 245 240 322 274
Širina vrata 80 78 80 85 78 66
Visina vrata 118 115 140 150 190 113
Debljina zida 55 55 55 50 30 44
Zlatni rez je kompozicijski zakon u kojem
se manji dio prema većem odnosi kao
veći dio prema ukupnom. U praksi, ako
želimo podijeliti nešto na taj način,
podijelimo ga na 13 jednakih dijelova i
onda to podijelimo u omjeru 8:5, ili ga
pak podijelimo na 21 jednaki dio pa to
onda u omjeru 13:8, itd.
ZAKONITOST “ ZLATNOG REZA”
• Zakonitost zlatnog reza poznata je od antike, a procvat je doživjela u renesansi, kada su umjetnici i matematičari (fizičari i astrolozi) tražili savršenstvo u kompozicijama poznatih struktura. Nakon mnogo stoljeća poznavanja i proučavanja smatra se da je zlatni rez najsavršeniji omjer veličina u prirodi, potpuno primjeren ljudskom oku, harmonija između izrazite preciznosti i kaotične nesavršenosti.
ZAKLJUČAK
Stari su brački graditelji svojom vještinom dokazali poznavanje drevnih zakona
graditeljstva.
Manja odstupanja u mjerama su razumljiva. Uzrok im je naše neiskustvo u mjerenju i traženju srednjih vrijednosti izmjerenih veličina!
Izmjerene veličine svjedoče o poštivanju
“zlatnog reza” u gradnji kućica
Dužina kuće 500 495 498 289 497 467
Širina kuće 310 319 310 250 298 303
Omjeri 5:3 5:3 5:3 3:2,5 5:3 5:3
Omjer mjera slijedeće kućice bi bio
8:5 ili
13:8 itd.
Kućice se potpuno uklapaju u okolinu
bojom,
oblikom, veličinom i ... ljepotom.
5. Dio
PRAKTIČNO
ISKUSTVO
GRADNJA SUHOZIDA
Suhozid je građevina od prirodna kamena podignuta bez korištenja vezivnog materijala.
Vještina gradnje suhozida tradicijsko je naslijeđe mediteranskog prostora još iz prapovijesnih vremena.
Stoljećima su marljive težačke ruke vadile iz zemlje i polagale kamen na kamen stvarajući impresivne građevine povezane samo ljudskom snalažljivošću.
Za gradnju suhozidnih međa ili ograda koristio se kamen s okolnog prostora.
Skupljalo se kamenje različita oblika i veličine i slagalo u zidiće. Sitni kamenčići, zemlja ili pijesak korišteni su za popunu praznina u zidu.
Tako se istodobno čistio budući obradivi dio zemlje i gradio zid međaš, ograda do puta i slično.
Pouku smo potražili od jednoga velikog
meštra u gradnji suhozida koji se u svojim
poodmaklim godinama još uvijek time
bavi.
Barba Joze Martinić Meštrante nesebično
je nastojao svoju vještinu nama prenijeti.
Bio je uspješan pa smo uz njega
sudjelovali u stvaranju 30-tak metara
novoga suhozida (duple gomile).
• Iza našeg četverosatnog
rada ostao je prelijep zid -
suhozid.
• I mi smo ostavili maleni
trag o sebi nekim
budućim naraštajima.
• Želimo se uključiti u
učuvanje tradicijske
gradnje, oteti je zaboravu,
učiniti da živi vječno i
uljepšava naš krajolik!
Bračani će i dalje koristiti svoje kućice,
okrugle ili četvrtaste, veće ili manje,
očuvane ili urušene.
I dalje će čuvati svoje ograde, polja i
maslinike.
Možda ne kao njegovi preci.
Ali moderna tehnologija, strojevi i ostale
tekovine civilizacije ne smiju gurnuti u
zaborav ono što se stotinama godina
stvaralo.
Mi dajemo mali prilog nastojanju
da kulturnu baštinu otmemo
zaboravu: pričom, slikom, radom....
To je naše i tako mora ostati!
Na projektu su vrijedno su radili i mjerljive rezultate ostvarili:
Šime Vrandečić, 8.r
Lorian Martinić, 7.r
Tomislav Martinić, 7.r
Srđan Eterović, 6.r
Stipe Kaštelan, 6. r
Luka Radić, 7.r
Mentor Anton Matković, prof. TK
Kultura življenja i
stanovanja
nekad i danas
UTJECAJ KRUTOGA OTPADA I SMEĆA NA
KVALITETU VODA (I MORA) -
kemija/biologija/priroda
Što je otpad?
Što je otpad?
Otpad je skup tvari kemijskog,
biološkog ili nuklearnog porijekla
koje posjednik odbacuje, namjerava
ili mora odbaciti.
Otpad može svrstati u nekoliko kategorija, a to su:
- opasni- tvari i predmeti koji
predstavljaju opasnost po zdravlje
ljudi i okoliš
- radioaktivni
- neopasni- ne predstavlja opasnost za
zdravlje ljudi i okoliš
- inertni- otpad koji se kemijski ne
mijenja i ne utječe na okoliš samo ga nagrđuje
Odnos prema otpadu
nekad i danas
ŽIVOT NEKAD ŽIVOT DANAS
Život nekad
miran život
manja naselja i gradovi
nema užurbanosti i stresa
manje zagađenja zraka, tla i
vode
manje otpada
KOMPOSTIRANJE
STAJSKI GNOJ
ZDRAVA HRANA –
MLIJEKO,
JAJA,MESO
Otpada je bilo manje
Gotovo sav otpad je bio organskog
podrijetla i bio je iskoristiv
Što se nije moglo iskoristiti za
kompostiranje ili izradu stajskog
gnoja bacalo se u kantu za otpatke
PAPIR
ORGANSKI OTPAD
OSTALO
Život danas
vrijeme ubrzanog i stresnog
života
vrijeme brzog razvoja
stvoreno je potrošačko društvo
vrijeme kada život postaje samo
sredstvo za ostvarivanje ciljeva
vrijeme stvaranja velike količine
otpada
ODLAGALIŠTE OTPADA
‘’KOŠER’’NA BRAČU
KAREPOVAC
Količina otpada se naglo povećala,
ali je naš odnos prema otpadu
ostao isti!
Sve stavljamo u ‘’isti koš’’!
Sve je SMEĆE!
Utjecaj otpada na
kvalitetu mora i voda
PLAŽE, LOKVE, BARE
Zemlja - Plavi planet - 2/3 njezine
površine prekriveno vodom –
oceani, mora i kopnene vode
More je izvor života. U njemu je
prije 1.5 milijardi godina nastao
život
Voda je spoj bez kojeg nije moguć život
(čini oko 60% ljudskog organizma)
Voda za piće bi trebala biti bez boje,
okusa i mirisa te sa minimumom
otopljenih tvari od 0.1% i ne bi smjelo
biti bakterija i drugih uzročnika bolesti.
Voda je jedna od najjačih otapala na
svijetu - "univerzalno otapalo"
Onečišćenje voda i mora je
promjena kakvoće voda i mora
koja nastaje ispuštanjem štetnih
tvari u količini kojom se mijenjaju
korisna svojstva voda, pogoršava
stanje vodenih ekosustava i
ograničuje namjenska uporaba
voda.
Zagađenje voda i mora je
onečišćenje većeg intenziteta
PRAKTIČNI DIO
Zadatak – utvrditi ima li odlaganje otpada
u prirodu štetni utjecaj na ekosustav
Pretpostavka – DA
EKIPA MLADIH ISTRAŽIVAČA I ZNANSTVENIKA
Prikupljanje uzoraka za analizu
Uzorci se
prikupljaju u
sterilne staklene
boce od 1/2l
Posjet Nastavnom Zavodu za Javno
Zdravstvo
Prikupljene uzorke treba analizirati
Koristili smo različite metode:
- mikrobiološke metode (postojanje bakterija koje uzrokuju probleme
u organizmu ljudi)
- kemijska analiza (postojanje štetnih kemijskih tvari)
Mikrobiološka
analiza vode
METODA
MEMBRANSKE
FILTRACIJE
1.
2.
3.
4.
KOLIMETRIJA
utvrđuje se postojanje bakterija koje uzrokuju crijevne bolesti , a inače se nalaze u fekalijama životinja
Izvodi se u tri faze :
- prethodni test
- potvrdni test
- završni test
UTVRĐIVANJE
KOLIČINE UKUPNIH
KOLIFORMA
(uzročnika crijevnih
bolesti)
PRIBOR –
mikropipeta, plamenik
HRANJIVE PODLOGE
(tekuće i krute podloge)
NASIJAVANJE BAKTERIJA NA KRUTE PODLOGE (određivanje
pojedinih vrsta bakterija)
Rezultati analize
Voda koju smo analizirali nije za piće, ali s njom se mogu zalijevati poljoprivredne kulture.
More koje smo analizirali je izuzetne kakvoće što znači da je čisto i da je pogodno za kupanje.
HOĆEMO LI OVAKO ŽIVJETI,
ILI OVAKO ?
Mi trebamo odlučiti!
Mi trebamo razvijati ekološku
svijest!
Nije sav otpad smeće!
Trebamo razdvajati otpad!
Trebamo reciklirati!
Trebamo organizirati ekološke
akcije čišćenja plaža,
podmorja, šuma, livada …
AUTORI
Učenici VII. razreda
Jure Martinić
Lana MArtinić
Nikol Martinić Cezar
Učenici VIII. razreda
Josipa Vrandečić
Josip Vrsaloivić
Mentorica – Simona Širković Martinić,
učiteljica kemije i biologije
• Mi smo učenici 1. i 3. razreda PŠ Pražnica pri OŠ Pučišća. Uključeni smo u školski projekt ŽIVJETI NA BRAČU U SKLADU S PRIRODOM I KULTURNOM BAŠTINOM. Za naš nastavni projekt odabrali smo zimnicu.
ZIMNICA
PŠ PRAŽNICA
2012
BRANJE VOĆA
• Za prvu berbu odabrali smo oskoruše. Brali smo ih penjući se na ljestve (jer su stabla visoka 5 metara) i kupeći otpalo voće sa tla u košare.
• Sakupljene oskoruše donijeli smo u školu i odvajali ih nekoliko dana u kutijama (zrele od nezrelih).
BRANJE SMOKAVA
• Smokve smo otišli brati u školski vrt u Gornjem Humcu. Smokvine grane prilagođene su djeci pa smo svo voće pokupili s tla.
BRANJE ŠLJIVA
• Na redu je bila i treća berba, berba šljiva. Pozvani smo u obližnji voćnjak u kojem nas je čekala mala šljivica.
U VINOGRADU
• Obišli smo nekoliko vinograda.
• Ali samo smo u jedan ušli i obrali ga. Konačna berba
iznosila je 14 kg!
• Branje voća je završeno. Sada slijedi spremanje, pripremanje i čuvanje zimnice.
KUHANJE
• Spremni smo za kuhanje. Od svake vrste voća napravili smo marmeladu a od grožđa dobili još i sok.
• Naše proizvode željeli smo i upakirati. Djeca su šila ukrase za ambalažu.
• Ukrasili smo bočice i dobili konačne rezultate. Naše voće opet je u košarama!
PREZENTACIJA U OŠ PUČIŠĆA
ŽIVOT U OBITELJI NEKAD I SAD
Željka Martinić, učiteljica i učenici
2. r. OŠ Pučišća
STAMBENI OBJEKTI NEKAD DANAS
PROSTORIJE U DOMU
NEKAD DANAS
SPAVANJE NEKAD DANAS
KUHANJE NEKAD DANAS
ODRŽAVANJE HIGIJENE NEKAD DANAS
BLAGOVANJE
OBITELJ ZA STOLOM – NEKAD
OBITELJ ZA STOLOM – DANAS
PREDMETI U KUĆANSTVU NEKAD DANAS
SADRŽAJ DNEVNIH OBROKA
DORUČAK - NEKAD DORUČAK – DANAS
RUČAK – NEKAD RUČAK – DANAS
VEČERA – NEKAD VEČERA – DANAS
ZAJEDNIČKI POSLOVI U KUĆANSTVU NEKAD DANAS
OBITELJSKA SLAVLJA
NEKAD DANAS
ODIJEVANJE NEKAD DANAS
