4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema...

24
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

Transcript of 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema...

Page 1: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

Page 2: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

PILOT PROJEKT POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU

DJEČJE JASLICE IVANČICA U OSIJEKU

REALIZACIJA I REZULTATI

2004. - 2005.

Page 3: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

3

UVOD

Stambeni i nestambeni sektor zgradarstva u Hrvatskoj zajedno troše preko 40 posto ukupne potrošnje energije, više od transporta i više od industrije. Energetska potrošnja namijenjena za grijanje i kondicioniranje zraka predstavlja najznačajniji dio energetske potrošnje u zgradama. Čak 83 posto postojećih zgrada u Hrvatskoj toplinski ne zadovoljava niti Pro-pise o toplinskoj zaštiti i uštedi energije iz 1987. godine. Zgrade su najveći pojedinačni potrošač energije i veliki izvor štetnih emisija stakleničkih plinova, posebno CO

2.

Potrošnja energije u Hrvatskoj stalno raste. Ukupna potrošnja u 2003. godini bila je veća za 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna proizvodnja primarne energije smanjena je za 1,1 posto u odnosu na pret-hodnu godinu, pa je vlastita opskrbljenost energijom smanjena na do sada najnižu razinu od 46,4 posto. Ako promatramo emisije onečišćujućih tvari u zrak iz energetskog sektora, možemo primijetiti zabrinjavajući rastući trend emisija CO

2 uzrokovan povećanom potrošnjom fosilnih goriva. Ukoliko se

izdvojeno promatra samo najznačajniji staklenički plin CO2 i ako se obveza

iz Kyoto protokola proporcionalno raspodjeli po pojedinim stakleničkim plinovima, emisija CO

2 u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila

Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO

2 je 6,6 posto viša u odnosu na prethodnu godinu i

za 4,9 posto viša od obveze iz Kyoto protokola (preuzeto iz Energije u Hrvatskoj 2003.).

Povećanje energetske efikasnosti u zgradama je jedan od najis-plativijih načina smanjenja štetnih emisija u okoliš, kao i smanjenja troškova za energiju.

Prilikom odabira načina gradnje ili rekonstrukcije zgrade, građevinskih tehnologija, materijala i elemenata, te energetskih uređaja, postrojenja i sustava trebaju biti zadovoljeni energetski, ekonomski i ekološki zahtjevi u optimalnom omjeru. Energetske studije, kao i energetski auditi zgrada daju upravo takve smjernice u svrhu optimalnog povećanja energetske efi kasnosti.

Realizirani projekti povećanja energetske efikasnosti u zgradarstvu, najbolji su pokazatelj stvarnih ušteda i ispravnosti ulaganja u mjere ener-getske efi kasnosti. Dječje jaslice Ivančica u Osijeku su jedan od uspješno obnovljenih objekata, sa značajnim rezultatima energetskih, ekonomskih i ekoloških ušteda.

Slika 1: Grafi čki prikaz udjela sektora zgradarstva u ukupnoj potrošnji energije u EU 2000. godine (EC-Green Paper)

Slika 2: Procjena mogućnosti ušteda energije i sma-njenja emisija CO

2 u okoliš od sektora zgradarstva do

2010. godine u EU, prema istraživanju Ecofys-a

Page 4: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

4

OPIS REKONSTRUKCIJE ZGRADE

Rekonstrukcija zgrade Dječjih jaslica Ivančica u Osijeku provedena je s ciljem povećanja energetske efi kasnosti, na zgradi, koja je nužno morala u rekonstrukciju zbog izuzetno lošeg stanja vanjske ovojnice. Rekonstrukcija je započela krajem 2003. godine i završila 2004. godine.

Postojeća zgrada jaslica sagrađena je 1974. godine, bez toplinske zaštite. Pretrpila je i znatna oštećenja od granatiranja tijekom domovinskog rata. Analizom postojećeg stanja ustanovljeno je vrlo loše stanje vanjske ovojnice, zidova, prozora i ravnog krova, s gotovo potpuno propalom fasadnom oblogom, toplinski neizoliranim zidovima i nekvalitetnim prozorima, te ravnim krovom koji na više mjesta propušta vodu. Rezultati termografskog snimanja i termografske analize zgrade pokazali su velike gubitke topline kroz prozore i vanjski zid. Bilo je jasno da zgradu nužno treba obnoviti i zaštititi od daljnjeg propadanja.

Rekonstrukcija je obuhvatila zamjenu prozora, izvedbu toplinske izolacije i završne obrade fasade, toplinsku i hidroizolaciju ravnog krova, te manje zahvate na povećanju energetske efi kasnosti sustava grijanja i rasvjete. Zidovi su obloženi sa 10 cm TERVOLA DP-9, završno obrađeno tanko-slojnom silikatnom žbukom SAMOBORKA. Postojeći prozori zamijenjeni su PVC prozorima znatno boljih toplinskih karakteristika, k=1,1-1,4 W/m2K, ravni krov se sanirao skidanjem postojeće hidroizolacije, te postavom parne brane, 12 cm TERVOLA DDP i PVC hidroizolacije. Završna obrada svih zi-dova je tankoslojna silikatna žbuka, a nekadašnja razlika u materijalima za završnu obradu – kamen, opeka, teraplast, pri rekonstrukciji se naglašava u tri različite boje pročelja: nekad kamena obloga – plavo, fasadna opeka – oker žuto, beton – sivo.

Rekonstrukcija poda nije obuhvaćena projektom, iako koefi cijent prolaza topline za pod ne zadovoljava propise. Zbog odnosa gubitaka topline kroz pod koji su relativno mali i velikih troškova rekonstrukcije poda, ona se u ovom slučaju, nije pokazala ekonomski isplativom mjerom povećanja energetske efi kasnosti.

Energetska analiza popraćena termografskim snimanjem pokazala je da možemo očekivati smanjenje toplinskih potreba zgrade u odnosu na postojeće sa 238.000 kWh na 62.000 kWh odnosno za 74 posto, a toplin-skog opterećenja objekta sa 134.000 W na 37.000 W odnosno za 72 posto godišnje.

Slike 5 i 6: Dječje jaslice prije rekonstrukcije i simulacija mogućeg izgleda nakon rekonstrukcije

Slike 3 i 4: Termografska dokumentacija prije rekon- strukcije jasno ukazuje na velike toplinske gubitke kroz prozore i tipične toplinske mostove

Page 5: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

5

U svrhu smanjenja toplinskih gubitaka pri grijanju zgrade, u skladu s pre-porukama su izvedeni određeni zahvati na instalacijama grijanja:

• na cjevovodima razvoda radijatorske ogrijevne vode, smještenima uglavnom podstropno, promjera Ø26,9 mm do Ø76,1 mm, izvedena je toplinska izolacija Armafl ex cijevima, tako da je obuhvaćen veći dio od ukupno 360 m cjevovoda;

• na najvećem dijelu radijatora, njih 40, ugrađeni su termostatski ventili;

• neprikladne zatvorene drvene obloge na radijatorima, za sprečavanje kontakta s radijatorima u dječjim boravcima, zamijenjene su prikladni-jima koje omogućuju normalnu funkciju radijatora i slobodnu cirkulaciju zraka (Redox).

Smanjenje potrošnje topline u novoj situaciji je znatno, ali još uvijek manje od realno postizivoga iz nekoliko razloga. Ukupni instalirani ogri-jevni kapacitet radijatora je prevelik za postojeće potrebe, pa je uputno dio njih trajno isključiti. Time je i toplinska podstanica u postojećoj iz-vedbi prekapacitirana. Nadalje, organizacijski nije izvedivo centralizirano smanjenje snage grijanja ili isključenje za cijeli objekt u periodima kada grijanje nije potrebno, tj. u noćnim satima i tijekom vikenda, već se to vrši individualno za svaki radijator. U tu je svrhu svakako uputna ugradnja cen-tralizirane regulacije s vremenskim uređajem koji bi omogućio smanjenje i isključivanje grijanja za cijeli objekt u navedenim periodima kada nema boravka u dječjem vrtiću. Daljnja izvediva mjera bi bila instalacija regulacije grijanja prema temperaturi prostora, odnosno prema vanjskoj temperaturi. Već prema postojećem stanju, a pogotovo u slučaju pridržavanja gore navedenih mjera, bilo bi potrebno s distributerom izvršiti novi obračun toplinske snage u podstanici prema stvarnim novim potrebama, koje su daleko niže od postojeće obračunske toplinske snage od 170,8 kW

t.

U svrhu povećanja energetske efi kasnosti sustava rasvjete, sve postojeće žarulje zamijenjene su tzv. štednim žaruljama OSRAM, a u svim neonskim svjetiljkama ugrađeni su štedljivi starteri. Dodatno, za neonsku rasvjetu moguće je ugraditi senzore intenziteta vanjskog svjetla, pri čemu bi se jakost svjetla regulirala prema količini dnevnog svjetla.

Promatrano s ekonomskog stajališta, razdoblje povrata početnog ulaganja u povećanje energetske efi kasnosti je u desetoj godini vijeka trajanja pro-jekta, uz godišnju uštedu 176.000 kWh energije, i smanjenje emisije 134,5 tona CO

2 godišnje u okoliš.

Slike 8 i 9: Zgrada Dječjih jaslica u fazi rekonstrukcije vanjske ovojnice

Slika 7: Usporedba potrošnje energije za grijanje prije rekonstrukcije (1998./1999.) i nakon rekonstrukcije (2004./2005.)

Page 6: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

6

Slike 10-15 : Dječje jaslice nakon rekonstrukcije

Page 7: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

7

PRIMJENA IC TERMOGRAFIJE PRIJE I NAKON REKONSTRUKCIJE

Infracrvena termografi ja je izuzetno korisna metoda za vizualizaciju toplin-skih gubitaka kroz elemente konstrukcije kod istraživanja i unapređivanja energetske efi kasnosti zgrada. Pomoću termografskih snimaka elemenata građevne konstrukcije moguće je u njima, neagresivnom metodom pre-poznati nedostatke vezane uz toplinske karakteristike. Sposobnost ter-mografskog uređaja da brzo i efi kasno registrira male razlike temperature čine ga pogodnim za određivanje diskontinuiteta temperaturne razdiobe na površini građevinske opne. Termografskim snimanjem zgrada, te ka-snijom stručnom interpretacijom moguće je locirati nedostatke konstruk-cije i usmjeriti zahvate na rekonstrukciji prema optimalnom poboljšanju energetske efi kasnosti sustava zgrade.

Energetski institut Hrvoje Požar u suradnji s ECOTECH Software GmbH i Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu-Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje, u sklopu Nacionalnog energetskog programa povećanja energetske efi kasnosti u zgradarstvu – KUENzgrada, proveo je energetsku analizu, uz korištenje IC termografi je na zgradi Dječjih jaslica prije i nakon rekonstrukcije. Termografska analiza provedena je u svrhu vizualizacije toplinskih gubitaka, prijedloga rekonstrukcije po principima energetske efi kasnosti, te provjere toplinske kvalitete nakon rekonstrukcije.

Postojeće stanje zgrade Dječjih jaslica Ivančica u Osijeku termografski je snimljeno još 1999. godine, i napravljena je analiza toplinskih gubitaka. Snimanje je provedeno noću, 25. siječnja 1999. od 18:00 do 19:45 sati. U vrijeme mjerenja, nebo je bilo vedro uz malo magle. Vanjska temperatura iznosila je od -1.5 oC do -3.0 oC, a vlažnost zraka 83 posto .

Termografsko snimanje ovojnice zgrade nakon rekonstrukcije, provedeno je 01. veljače 2005. godine u razdoblju od 16:45 do 18:45 sati. Mjerenje je provedeno s ciljem određivanja temperaturne razdiobe na vanjskim plohama i potvrđivanja kvalitete toplinske zaštite nakon rekonstrukcije. Vanjska temperatura iznosila je u vrijeme mjerenja od +4,7oC do +3.0oC, a vlažnost zraka 51-66 posto. Mjerenje je vršeno uz pomoć termografskog sustava ThermaCAM SC2000. Na snimljenim termogramima nakon rekon-strukcije nema naznaka vidljivih mjesta slabije izolacije, niti propuštanja na spojevima prozora i vrata, na dijelovima obuhvaćenim rekonstrukcijom. Međutim, možemo primijetiti nešto veće propuštanje topline uz liniju poda na tlu, do čega dolazi dijelom zbog toplinski neizoliranog poda, a dijelom zbog toga što toplinska izolacija zida nije postavljena i ispod nivoa terena, već je završena nekoliko centimetara prije terena, da se izbjegnu iskopi. Unatoč tome, možemo zaključiti da je termografsko snimanje potvrdilo očekivanu kvalitetu toplinske zaštite nakon rekonstrukcije.

Slike 16 i 17: Termografske snimke vanjske ovojnice zgrade nakon rekonstrukcije

Page 8: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

8

Slike 18-23: Usporedba termograma prije (lijevo) i nakon rekonstrukcije (desno)

Page 9: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

9

USPOSTAVA SUSTAVA MJERENJA TEMPERATURNIH TOKOVA KROZ VANJSKU

OVOJNICU ZGRADE

U toku rekonstrukcije zgrade, u cilju uspostave sustava mjerenja tem-peraturnih tokova kroz vanjsku ovojnicu zgrade, postavljene su digitalne mjerne sonde na različitim presjecima vanjskih zidova, ravnog krova, te na prozorima. U tu svrhu postavljeno je računalo u zgradi dječjih jaslica, sa posebno izrađenim softverom za obradu podataka, te je ugrađen uređaj za akviziciju mjernih podataka s temperaturnih sondi (data logger). Sve to omogućava nam daljinski nadzor i čitanje podataka sa temperaturnih sondi. Sustav nam omogućava 24 sata dnevno čitanje podataka sa svih mjernih sondi, u vremenskim intervalima od 30 minuta. Sustav je uspostav-ljen u suradnji s Brodarskim institutom iz Zagreba.

Ugrađeni sustav za nadzor i akviziciju temperatura sastoji se od 20 sondi: po 3 sonde ugrađene su u različite presjeke vanjskog zida na sve četiri strane svijeta, po jedna sonda ugrađena je s unutrašnje strane prozora i 3 sonde na ravnom krovu, te jedna sonda koja mjeri unutarnju tempe-raturu. U zidovima i ravnom krovu sonde su raspoređene po dubini na visini od 2 metra od poda. Sve tri sonde se nalaze u jednoj horizontalnoj liniji okomitoj na zid. Priključci sondi se vode u unutrašnjost objekta. Na mjestu prolaza vodiča postavljena je spojna kutija gdje se sonde povezuju na komunikacijsku sabirnicu. Iz spojne kutije signal se dalje vodi kabelom do sljedeće kutije. U upravnoj sobi jaslica nalazi se posljednja spojna kutija gdje je postavljen sustav za akviziciju temperatura.

Sonde za mjerenje temperature su programibilni digitalni termometar DS18B20, tvrtke DALLAS SEMICONDUCTOR. DS18B20 je digitalni ter-mometar s maksimalno 12 bitnom rezolucijom (0,0625 °C). Sonda ima mogućnost programiranja gornje i donje temperaturne granice alarma. DS18B20 komunicira s mikroprocesorom putem 1-žilnog digitalnog sučel-ja. Operativno temperaturno područje je od -55 °C do +125 °C s točnošću od ± 0,5 °C u području od -10 °C do +85 °C. Za pravilan rad sonde, nije potrebna poseban vodič za napajanje jer se isto vrši preko komunikacijske linije. Svaki DS18B20 ima jedinstveni 64 bitni serijski kod, te je na taj način omogućeno povezivanje više sondi na jednu sabirnicu. Napon napajanja sondi je u području od 3 do 5,5 V.

Slika 24: Detalj ugradnje sondi u vanjski zid

Slika 25: Sonda ST – BI serija 1

Slika 26: Dimenzije sonde

Izolacija

Page 10: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

10

Tablica 1. Raspored sondi koje su ugrađene u vanjsku ovojnicu zgrade

Page 11: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

11

Slika 27: Tlocrtna shema pozicija mjernih sondi

SUSTAV ZA MJERENJE I PRAĆENJE PROLASKA TEMPERATURE

Page 12: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

12

Slika 28: Shema spajanja mjerne opreme

SUSTAV ZA MJERENJE I PRAĆENJE PROLASKA TEMPERATURE

Page 13: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

13

PRVI REZULTATI MJERENJA

Prvi rezultati mjerenja nakon rekonstrukcije, zabilježeni su na slijedećim dijagramima u periodu od 06. travnja 2005. godine u 20:00 sati, do 08. travnja 2005. godine u 8:30. Prvi rezultati jasno ukazuju na kva-litetnu toplinsku zaštitu vanjskih zidova i ravnog krova, sa stabilnim temperaturama, bez oscilacija u nosivoj konstrukciji.

Slika 29: Temperaturna krivulja prolaska temperature kroz vanjski zid sjever, sjeverozapad, 07.04.2005. 6:30

Slika 30: Temperatura u različitim presjecima vanjskog zida sjever, sjeverozapad u vremenskim intervalima po 30 minuta, kroz 36 sati

Page 14: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

14

Slike 31 i 32: Temperatura u različitim presjecima vanjskog zida jug, jugoistok, uključivo i temperaturu na unutarnjoj strani prozora, u vremenskim intervalima po 30 minuta, kroz 36 sati

Page 15: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

15

Slike 33 i 34: Temperatura u različitim presjecima vanjskog zida zapad, jugozapad, uključivo i temperaturu na unutarnjoj strani prozora, u vremenskim intervalima po 30 minuta, kroz 36 sati

Page 16: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

16

Slike 35 i 36: Temperatura u različitim presjecima vanjskog zida istok, sjeveroistok, uključivo i temperaturu na unutarnjoj strani prozora, u vremenskim intervalima po 30 minuta, kroz 36 sati

Page 17: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

17

Slika 37: Temperatura u različitim presjecima ravnog krova, u vremenskim intervalima po 30 minuta, kroz 36 sati

Na prikazanim dijagramima možemo uočiti oscilacije vanjske temperature, odnosno vanjske površine zida, ispod žbuke, i stabilnost temperature na nosivom zidu, te u stropnoj konstrukciji nakon postave toplinske izolacije. Uspostavljeni sustav omogućit će nam praćenje temperaturnih tokova kroz duži vremenski period, i vizualizirati stvarne prolaske topline kroz vanjsku ovojnicu zgrade. Već nakon prvih mjerenja, možemo uvidjeti važnost toplinske zaštite zgrada i ispravnost ulaganja u povećanje energetske efi kasnosti.

Page 18: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

18

ZAKLJUČAKVišom razinom toplinske zaštite smanjuju se troškovi grijanja i povećava toplinska udobnost kroz čitavo vrijeme korištenja zgrade uz određeni porast investicijskih troškova izgradnje ili rekonstrukcije zgrade. Brojne analize dodatnih investicijskih troškova u poboljšanje toplinske zaštite, u većini slučajeva dokazuju ekonomsku opravdanost ulaganja. Pored trajnog smanjenja troškova za grijanje, viša razina toplinske zaštite znači i ugodniju klimu u prostoru zgrade, zdravije stanovanje i duži životni vijek zgrade, kao i poboljšanje svih bitnih zahtjeva za građevinu.

Dobra toplinska izolacija vanjske ovojnice zgrade samo je dio mjera za povećanje energetske efi kasnosti u zgradama i podloga za suvremeno go-spodarenje energijom, kao i zaštitu okoliša. Procjenom toplinskih gubitaka kroz neizoliran vanjski zid, te kroz zid s dodatnom toplinskom izolacijom, možemo uvidjeti da se povećanjem toplinske izolacije vanjskog zida sma-njuju toplinski gubici za 50-80 posto.

Na zgradi Dječjih jaslica Ivančica u Osijeku primjenjene su suvremene mjere energetske efi kasnosti u zgradarstvu. Termografsko snimanje nakon rekon-strukcije i uspostava sustava mjerenja prolaska topline kroz zidove, jasno ukazuju na ispravnost odabranog rješenja. Udobnost i kvaliteta boravka djece u prostoru jaslica znatno su porasli. Uštede u potrošnji energije su velike, iako su još uvijek manje od realno mogućih. Potrebno je poduzeti još neke aktivnosti za povećanje ušteda energije kao i utjecati na navike korisnika. Iz podataka sa mjernih sondi možemo očitati da je unutarnja temperatura konstantna danju i noću, što je nepotrebno i uzrokuje nepo-trebnu potrošnju energije. Gašenje grijanja noću i puštanje u pogon sat ili dva prije otvaranja jaslica, u tako dobro izoliranoj zgradi, rezultiralo bi znatnim dodatnim uštedama.

Brojna istraživanja i studije su pokazale da su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, ali da su i potencijalne uštede energije u zgradarstvu veće nego za bilo koji drugi sektor. Zato ulaganja u povećanje energetske efi kasnosti, kako kod rekonstrukcije postojećih zgrada tako i kod izgrad-nje novih zgrada, možemo smatrati jedinim ispravnim pristupom i jedinim pravim putem u budućnost.

Page 19: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

19

Page 20: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

20

NACIONALNI ENERGETSKI PROGRAM KUEN ZGRADA

PILOT PROJEKT POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU

GRAD OSIJEK, GRADSKO POGLAVARSTVO

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

GRAĐEVINA: DJEČJI VRTIĆ I JASLICE "IVANČICA", OSIJEK

INVESTITOR: GRAD OSIJEK, GRADSKO POGLAVARSTVO

IZVOĐAČ: TRON d.o.o. IZOLIRKA d.o.o.

IDEJNI PROJEKT I ENERGETSKA STUDIJA: ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR

NADZOR: SIRRAH PROJEKT d.o.o., OSIJEK

DONATORI: TERMIKA d.o.o. SAMOBORKA d.o.o. OSRAM d.o.o. SIRRAH PROJEKT d.o.o. REDOX d.o.o.

MINISTARSTVOZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

Page 21: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

21

Energetski institut zahvaljuje se svima koji su pomogli u realizaciji ovog zahtjevnog projekta. Dobiveni rezultati i smjernice za buduće djelovanje u području energetske efi kasnosti značajno doprinose promociji energetske efi kasnosti, uštede energije i zaštite okoliša.

Ovim putem još jednom želimo zahvaliti onima bez kojih ovaj projekt ne bi bio realiziran:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Ministrica: Marina Matulović Dropulić, dipl.ing.arh.

Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo, Sektor za graditeljstvo

Načelnik sektora za graditeljstvo: Lino Fučić, dipl.ing.građ.

Načelnica odjela za tehničku regulativu i građ. proizvode:

Nada Marđetko Škoro, dipl.ing.građ.

Grad Osijek, Gradsko poglavarstvo

Gradonačelnik: prof.dr. Zlatko Kramarić

Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša:

Pročelnica: Danijela Lovoković, dipl.ing.građ.

Aleksandra Čulin, dipl.ing.građ.

Zahvaljujemo se i ravnateljici i osoblju Dječjih jaslica Ivančica na ukazanoj susretljivosti i pomoći u realizaciji ovog projekta.

Zahvaljujemo i donatorima, koji su prepoznali važnost provedbe projekata povećanja energetske efi kasnosti u zgradarstvu i značajnim donacijama pomogli u realizaciji Dječjih jaslica Ivančica u Osijeku.

Page 22: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

22

d.o.o. za projektiranje i nadzor u građevinarstvuPavla Pejačevića 25, 31000 OSIJEK - CROATIA

Page 23: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

23

Page 24: 4-*$& *7/ *$ 6 04*+&,6 - EIHP · u 2003. godini u Hrvatskoj već je premašila Kyoto limit. Prema preliminarnim rezultatima proračuna za 2003. godinu, ukupna emisija CO 2 je 6,6

24

Koordinator nacionalnih energetskih programa

AUTORI

Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.Vedran Krstulović, dipl.ing.str.Zdeslav Matić, dipl.ing.el.Mr.sc. Ernst Mihalek, dipl.ing.el.Mr.sc. Luka Staničić, dipl.oec.Energetski institut Hrvoje Požar

VODITELJ ODJELA ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I ENERGETSKU EFIKASNOST

Dr.sc. Branka Jelavić, dipl.ing.

RAVNATELJ

Dr.sc. Goran Granić, dipl.ing.

Zagreb, travanj 2005.

Grafi čki prijelom: Martina Komerički, dipl.ing.Tisak: AZP Grafi s d.o.o., SamoborNaklada: 1000 primjeraka

Publikaciju je naručilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - Uprava za stanovanje, komunalno gospodarstvo i graditeljstvo, Sektor za graditeljstvo, u sklopu provođenja Nacionalnog energetskog programa KUENzgrada.

Recyclable

Savska 163 PP 141; 10001 Zagreb tel: 01 6326 100; fax: 01 6040 599 e-mail: [email protected] http://www.eihp.hr

UREDNIK

Željka Hrs Borković, dipl.ing.arh.

SURADNICI

Prof.dr.sc. Srećko ŠvaićMirela Suša, dipl.ing.str.Fakultet strojarstva i brodogradnje, ZagrebLaboratorij za toplinu i toplinske uređajeMr.sc. Mario Perić, dipl.ing.Davorin Ambruš, dipl. ing.Brodarski institut, ZagrebSlobodan Savić, dipl.ing.građ.Demetra d.o.o, Zagreb.

ISBN 953-6474-47-6