245 - 6 PREDAVANJE
-
Upload
muhamed-topic -
Category
Documents
-
view
65 -
download
0
description
Transcript of 245 - 6 PREDAVANJE
GRADSKE VI Predavanje
SAOBRA€AJNICERASKRSNICE
SFunkcionalna klasifikacija raskrsnica
s Principi rjesavanja denivelisanih raskrsnica
sFunkcionalna klasifikacija povrsinskih raskrsnica
mr Katarina Mirkovic 1
RASKRSNICE> Raskrsnice su cvorista u kojima se vrsi ukrstanje
saobracajnica istog ili razlicitog ranga.
> Nivo usluge neke saobracajnice se odrzava tako sto se siktemski
kanalisan saobracaj u samoj raskrsnici regulise tako da obezbijedi
zahtijevani nivo usluge na doticnoj saobracajnici.
> Propusna moc saobracajnice i rastojanje izmedu raskrsnica, shodno
programskim uslovima za projektovanje, prilagodeno je rangu
saobracajnica cije se ukrstanje ostvaruje u raskrsnici.
mr Katarina Mirkovic 2
> Shodno kategorizaciji gradske putne mreze,vrsi se i podjela raskrsnica na funkcionalne rangove iz cega proizilaze osnovna projektna rjesenja.
> Kod saobracajnica sa kontinualnim protokom saobracaja (GA i GMd) neophodno je ostvariti prostorno razdvajanje (tj. prostornu segregaciju) konfliktnih saobracajnih tokova, tako sto ce im se obezbijediti nezavisni gradevinski nivoi projektovanjem denivelisanih raskrsnica.
> Kod saobracajnica sa prekinutim saobracajnim tokom (GMp, GS, SU) najveci uticaji se javljaju upravo u zoni povrsinske raskrsnice, cije rjesavanje predstavlja kljucni problem u regulaciji saobracaja na potezu putne mreze.
> Dvije grupe povrsinskih raskrsnica:
> raskrsnice sa vremenskim razdvajanjem tokova (vremenska segregacija) tj. primjena semaforske signalizacije
> Raskrsnice sa kruznim tokom
mr Katarina Mirkovic 3
mr Katarina Mirkovic 4
Principi medusobnog povezivanja saobracajnica razlicitog ranga
definisani su tako da se obezbijedi zahtijevana protocnost i ostvari
neophodna kontrola pristupa.
Sest funkcionalnih nivoa raskrsnica su definisani tako da
obezbijede zahtijevane principe povezivanja saobracajnica
razlicitog ranga: A,B,C,D,E, i F.
mr Katarina Mirkovic 5
GA GM GS SU funkcionaini nivo raskrsnice3 + 3 2+2 3 + 3 2 + 2 2 + 2 4 4 2
GA
CO +CO
® denivelisana raskrsnica i\ sa potpunim programom veza bez presecanja saobracajnih struja
C
M
CV
J
A B C O denivelisana raskrsnica O sa potpunim programom veza - presecanje saobr. struja na saobracajnici nizeg ranga
5 O
3 + 3 / denivelisana raskrsnica w sa
smanjenim programom veza - izliv/uliv
CM +CVJ
J' F■ imti i
GS
CM +CM
O
o D jr$ povrsinska raskrsnica sa punim kanalisanjem saobracajnih struja i koordiniranom svet-losnom signalizacijom
•tf
IT povrsinska raskrsnica
3
c/>
c F o c'i wil l Cl I I j w f It 1 ( I J—J 1 LJ1 c-l 1 t J Sv-J 1 i 1
veza - izliv/uliv
|T povrsinska raskrsnicaCM
Ed bez kanalisanja saobr. struja, sa ili
bez svet-losne signaiizacije
SI. 2-Progn mreze
7/
imski kriterijL i k/asifikacijo
/mipovezivanja funkcionainih rangova primarne gradske putne i funkcionainih nivo a raskrsnicamr Katarina Mirkovic 6
Principi rjesavanja denivelisanih raskrsnica
> Pojam denivelacije podrazumijeva ukrstanje konfliktnih tokova
saobracaja tako sto se svakom od njih obezbijedi posebna kolovozna
povrsina cije se ukrstanje ostvaruje u dva nivoa.
> Denivelacijom konfliktnih saobracajnih struja postizu se dva vazna
eksploataciona efekta:
> visok nivo bezbijednosti saobracaja
> maksimalna protocnost
mr Katarina Mirkovic 7
>Gradske denivelisane saobracajnice javljaju se u dva osnovna
vida:
> denivelisane raskrsnice kao programski uslov
(kod saobracajnica pgpm najviseg ranga kada se one javljaju
u kontinuitetu duz putnog pravca i tako obezbjeduju
neprekinuti tok saobracaja)
>pojedinacne denivelisane raskrsnice (na ukrstajima pgpm sa
prekinutim saobracajnim tokovima gdje se javljaju veca
saobracajna opterecenja, a prostorne mogucnosti dozvoljavaju
njenu primjenu)
mr Katarina Mirkovic
HJflHfc
se3we pawne
no/iygHpeKTria
*
mr Katarina Mirkovic
npwK/hyvhe pa rone
Mtfflripetfrha napasienHa
9
A1/A2
mattes ki krst
rrtodifikovana detelinadetelina
B1/B2
kruini podeonik
pola deteline
romb
C1/C2
redukovani comb
Si 5-06Karakteristicni tipovi deniveiisanih raskrsnica u gradskom podrucju prema funkcionainoj kimfMmka
Mirkovic
unkcionalna klasifikacija povrsinskih raskrsnica> Nabrojniju grupu raskrsnica u gradu cine povrsinske raskrsnice
kod kojih se interni odnosi ucesnika u saobracaju rjesavaju na zajednickoj kolovoznoj povrsini.
> Uskladenost ponasanja razlicitih ucesnika u saobracaju kao i manevrisanje koje je neophodno izvesti, regulisano je sredstvima gradevinske i saobracajne regulative.
> Saobracajna i gradevinska rjesenja je neophodno medusobno usaglasiti i koordinirati.
> Nivoi D, E i F.
mr Katarina Mirkovic
3rostorna organizacija povrsinskih raskrsnica
>Polazni uslov za ispravno rjesavanje problema koji se javljaju u zonama povrsinskih raskrsnica je koncepcijski ispravno postavljanje prostorne organizacije raskrsnice.> Pojam prostorne raskrsnice podrazumijeva i podrucja van samih gabarita raskrsnice, tj. obuhvata i ona podrucja na kojima se osjecaju uticaji tokova koji se javljaju u samoj raskrsnici (npr. trougao preglednosti).> Svaka raskrsnica ima svoje specificnosti (programski uslovi i prostorna ogranicenja) ali nekoliko osnovnoh zakonitosti se moze izdvojitii kao zajednicki principi:
mr Katarina Mirkovic 12
Konfliktne i kolizione tacke
>Mjesta ugrozene bezbijednosti i smanjene protocnosti.
>Konfliktne tacke - tacke u kojima se presijecaju dva saobracajna toka - ugrozena bezbijednost
(mogucnost sudara) .
> Kolizione tacke - tacke u kojima se sukobljavaju ulivne i izlivne struje sa osnovnim tokom -
smanjena protocnost (kolizije bez tezih posledica).
npeceLjarbc ysiiiBafoc H3/lHD3hbC npcn /iHTSKjC Presjecne tacke:
k= n2 x (n-i) x (n-2)/6
Izlivne tacke: i = n x (n-2)
Ulivne tacke: u
= n x (n-2)Jun
-Q*Ov 2s —"UJJJJJwW/ *
noBpuiMHCKe pacKocHMne ca
GBvGpBhBjHux crpy/a
TJOBpiUHHCKe P S C K P CH [ fe C f l KpyjKHHM TQK 9M
rsoBptiJtiHCKe paeKpcHHL\e oa up (eeiTHKH yj*(HUM TOKOM
KapatanepucmwHU munoeu KQHtpmmrtHux u Komauonux ma^axa eo3una u 0GH06HU munoeu noeputuHcxux pacKpcHuu,a
mr Katarina Mirkovic
13
pacKpcnni|e ca npeceL|areeM cao6patiEijhiix cryja
• konfliktne tacke-
presijecanje
Raskrsn. sa kruznim
tokom:
•ulivanje
•izlivanje
•preplitanje
e Qinna ♦■Ht*neiiMiih
y.nn&flhtie J 0
M3JiuiBai-he 3 □ npecei-prtje 3 yKynno
9
BOJIrffTfl
rreywifwO yn^e^nje J 0
n3nnaan?e 3
□ i ipcrrDLjEl ii"^j 0
ynyriHO
Pecnoped npecevnux, ymsenux u u3nueHux mavaxa na veimopoKpaKoj u mpoKpaKoj pacKpcHuiiu npewa npaeunuMa 3a pesynucathe caoGpafiaja: a - ca npeceiiatbeM caodpafiajHux ^mK u -^ "M0lkovcKMIMf
pacKpcHHLie ca Kpy>KhHM TOKOM
Povrsinske raskrsnice:
BMWra■ ■■niii-inm...........
rwui-aniiyjlMQ3'"jC B
O &□ npecBL|aHiG7ff
ynynHO 33
scdM/ra ..........OneurauH
f-0—O-l
O yriMaaUja 4 O
wsnwBai-be 4 □ r^3ccoij;Ttt.c0
yKynno #
Principi vodenja presjecnih pravaca
> Organizacija prostora i pravila regulative kod spovrs. raskr. treba da budu ostvareni po sto
jednostavnijim, logicnim i uniformnim praviloma, koja su jasna i pregledna za sve ucesnike u
saobracaju.
> U tom cilju, situaciono rjesenje presjecnih pravaca zahtijeva dovodenje ukrsnih pravaca pod
priblizno prav ugao, cime se znacajno smanjuje podrucje konflikta i
DOCKDCHUHe
Karakteristicna podrucja i zone povrsinskih raskrsnica
> Zona percepcije u kojoj vozac, u skladu sa izabranim putem (pravo, lijevo
ili desno) sagledava zadatke i uslove kretanja kroz raskrsnicu na osnovu
opstih pravila voznje i odgovarajuce saobracajne signalizacije smjestene u
toj zoni. Duzina ove zone je 2-4 sekunde voznje racunskom brzinom stoo
zavisi od karakteristika vozca i komlreksnosti zadataka.
> Zona prestrojavanja pocinje horizontalnom i vertikalnom signalizacijom
kojom se daju obavjestenja o raspodjeli kolovozne povrsine na smjerove
(izbor vozne trake, smanjenje brzina, grupisanje u saobracajne struje).
mr Katarina Mirkovic
npqjeKTOBai-be pacKpcHHi4a ca npecei4aiteM caoOpaliajHHX CTpyja H H=PHXOBOnpocTopHd o&nuKoeaibe noni-iBa Ha c/ieflefiHM nonasHiiM nocTaBKaMa:
• Opoji npnKfbyHHMX npaaaL^a ce orpaHMHaBa Ha Tpii urn 4eTMpn (TpoKpane nnn HeTBopoKpaKe pacKpcHML^e), nocTojaite Eume OA Hen-ip H npHKTbyHHa npa&L|a peiuaBa ce npeypeT]eibeM Mpeme• yrao npecei^ai-ba npnGimctaH n pa BOM yrny• HeorxoflH<> je pasBpcTaeai-be n pn KTby H HHX npaBaL^a Ha rnaeHM (ITI) n cnopeAHH (Cn) ys noTpeoaH HHBO caoGpafiajHe perynarn-iBe (npseHCTBO nponasa); no rpaBuny je oea ncmena carnacHa cf?y HKL^noHan HOM mny caoGpafiajHuna (rrM, rM, CY, ny) Koje ce cycTimy y HBopy a KGA HCTOT tfiyHKL^HOHariHor Tuna ocHQBy HMHM Be/iHHHHa MepoflaBHor caoOpafiajHor onTepelieiba H CTpyiaypa TOKOBa,• CBe caoOpariajHe CTpyje pa3BpcTaBajy ce y npuwapHe {no npaBuny TOKOBH npaBo) n ceKyhmapHe (CKpeTai-ba ne&o M A^CHO); pacKpcHUL^e KOA Kojux cy npi-iMapHH TOKOBH y CKpeTaity (neBO n/nnn AecHo) cy cnei_|Mc£ii,-iHa pemeita Koja cy npnx&aTJbiiBa caMO y cnynajy fla ce HHTepBeHLjwjaMa y Mpe>KH He Mowe i-icny HMTVI nona3HW 3axreB H/MJIH Kao eTanHO peuiei-be,• _ eneMeimi 3a npHMapHe caoOpafiajHe CTpyje, OAHOCHO, TOKOBe npa&o Mopajy OMOiylinTH penaTHBHM KOHTHHV meT y OAHOcy Ha eneuieirre AeoHUL^e (nonpeHHH npotpiin, CMryai_ifioHH H HH&enai_|iioHM} npe CBera y nome^y Gpoja H LunpiiHe BO3HHX TpaKa H Sp3MHa ttpeTaita Bosuna Kpo3 ncApynje pacKpcHHi4e.• Ha HajsefieM Gpojy pacKpcHHi^a oaor QCHOBHOT ~nina no npaBuny ce yBOAH CBemocHa cnrHanwaaL^ja,
• sajeflHMHKa noepujnHa, OAHOCHO, KOH0rnKTHa 30Ha TpeOa fla Syfle uiro je woryfie MOUIX ^iM6H3Hja ca jac HUM yenOBuna ifceHor KopmuTtehba M TpajeKTopHjawa B03nnar
• CKI rpoTjeBMHCKa peweifea M peuiehta csemocHe cnrnajin3ai_|nje (Tpajafte. : : : T : :T : mrKata'riha Mirfe*^. ! J T - I . ! - 0 '" T'-j. 17
pacKpcHHi^e ca npecei_[ai-beryi caobpa^sjHLDt crpyja
'iiV-T -S
25-50 [ml
.......jfCrm pcmania;I vaHflBpuCarbft 2(d) s&c 44-120 [rn]tipsnna f
pacKpcHnue ca KpyMHMM TOKOM
I JH " s",hi '■" ■ J|
yepuHiw
KOHrflJlHKTHH 30Hfl
fpyHKi^ioHflnnci nn/|pyii|e
H4ip4(wiq^£i I rfMClfiqjllfilBfcQf-?K--
I......ycicpaE^.hbt
2£4) Sfic
{jpawHa V r 40-fiD [m| '^£TI> ■ ~L
*3^(Dymmjonantx) nodpyvje noepiuuHCKe pacKpcnune ca Kapaxmepucmw-
HUM 3QH3M3
KOJlVlJUCHa JOH3
(fjy.HKijiioHanHCi no^pynje
mr Katarina Mirkovic 18
> Zona postrojavanja je predprostor raskrsnice u kome su vozila
razvrstana po saobracajnim strijama u poretku u kojem ce proci
kroz raskrsnicu.
> Konfliktna zona je neposredan prostor raskrsnice -zajednicka
povrsina za oba pravca na kojoj moze doci do sukoba presjecnih
struja vozila, pjesaka ili biciklista. Ova zona pocinje sa linijom
zaustavljanja (STOP linija) i zavrsava se krajem naspramnog
pjesackog prelaza.
> Zona ubrzavanja se nalazi neposredno iza povrsinske raskrsnice,
tj. iza naspramnog pjesackog prelaza.
mr Katarina Mirkovic 19
1 (cnopcfl Hu npacai4 ■; C11 j \
noceftHa MaHMny;iaTH3Ha 1 / Tpaka aa Jioaa CKpeTai-ha J 1/ *
fiemaHHH J [IfnpoTWHe B03HS \ npena3H ^1—1 TpaKe "H V \
^ ~ nj
c y 7
\
K
icrpea aa Kanan>icaiteOKCBiEt
ioce(jna MaHnnynarMBHarpaKa 3a flecna CKpeTahba
■ *■
__———■—
► li' s
5
- —---- ■
4* \ —» — V
\ x /maBHW nsaeau (171) ocTpsa 3a pa3ABaja^5 TCKOBS
OCHOSHU e/ieMeHmu u nojMoeu sa pacKpcHuu,e ca npecet^a^eM caoOpa-DajHtfx cmpyja
mr Katarina Mirkovic 20
Tipologija poQCHOBHH q6/1HK
vrsinskih raskrsnicaT p Q u p a K 3 H 6 T B o p
O K p a K a
n p HK rtyH&K/yi\paiTsiht.e CM^psfiajHii^a ca yKyrmo fl&& S&3H& Tpane (hi, Cfl) DH (ca) MaiHnyrwrifiBHOH TpaKQM ne&a CKpsrahta
■ fcaj OCTpHa 39 K 3H3 -nncatoe TOKcea «a Cn■ foj CG^m. infiiannjauHje■ HUSO FS3 F1. <D2>
HHBO Kauanwcafoa TOKOBB 1 4
, A
.....>
rn A■
r
cn
rn .....$*
i I
: c
rn-ca flBe !"rp«) rpsKe 10 CU9PV (4, 2+2, 3+J) ca biaHHnynaniBHQH rpancm sa nsM cKpormta, cn cayKyrfcQ (HHti B03Hfi- ipaKG
■ acrpsa na KriHsniicahhe —OK-5E 1 H3 Cn■ OCrpBS ja pa3flB3i3l-hO roKytuna rn■ttsTJiocMa cufHani^M^Hja■ fpV'i'KU Pl HQ.; OZn (n>
HHBQ Ka»an»catba TOKOFW II \ A
M- 1
i i i 4 ---v—- 1
rn }A ■
ri
t '
r r cn rn V1 r
I
'• cn
rn u on ca ,110a (Tpwj TipaHn no owepy (4. 2+2. 3+3) ca Mart nnvJiaTHiB HUM rpaKana j 3 neaa |no noTpsbH flscHa) Ch pfilr.hhr. Ha Tfl V. tfl• ocrpea ■:■□ paapaajai-ba roKDBB Ha rn u cn■ ocrpea sa KaHanvicatoo roK.ofca fl^ChO no norpetin■ ofaeesHa cc&TnocKEi ciirwibnaifija
* kfcy'HKU,. riHBCOl, (D2)
HWBO KaHa/iHcatba roKoea III 11 ii
a-AA-v
■ <
rh N
T
r Y
cn
J] F
rri }
14 —*■— r 1N cn
OcHoeHmr,Katnpieu M^kOVfcUHCKLSX &^cxpcHuup ca npeoet heM cao6pa-ftafHux cmpyja mr a arina ir vic
21
Mnycmpamqa Hueoa KaHanucahba mpoKpaxux u vemeopoKpaxux noep-
UJUHCKUX pac^^r^a^/ina MirkOviC5^ '™* cm 'a
IBQEffZl
(MM ynriBHa
ABBynHBHg
0O3HC TPRK4 2* r
IfcUl K^HjpLIL|ri i.1 yi I^IUIIHX LJIJ'JI Ik'XTfMKa Y MBi^CHOCTH Clfl □
nispshaiijEi caotpnhaiHHJi CTp/ja [npaao, flKHD, neeo)
Oohoehu yc/roeu pe^y/rucahba moxDsa Ha KpyMHOj pacKpcHunu u KOH-(pusypanuje ynuenux eo3htux mpara
mr Katarina MirkoviC 23
npojeKTQFiFii-hF! KpywHux pFirKpcHHi^ (ffes MFiHeRapa npenM I^I-IXORO npocropHO oSnnKOBJifce noHHBa Ha cnea&FiHM no/i as-HMM nocraBKaMa:
« epoj npn Kfi>yH HMX npaaai4a ce orpaHwnaBa Ha 7pn MJIH 4eTnpn (TponpaKe MUM NeTBopoKpane Kpy>KHe pacKpcHHL\e), nocTojai-be Bnnie a A HeTiipn npuKTbyHHa npa&L|a peLuasa ce npeypefjei-beM Mpewe HUH npuweHOM cnei4M0n?KHMXKpyjwHux pacKpcHML^a no npaBi-i/iy eefier npeHHi-iKa,
• yrao npecei_|ai-ba npMOnn?KaH n pa BOM yrny oflpTynai-ba a A npaeor yrna MoryHa c a mac HO 1
•. Hewa noflene Ha maBHM H cnopeAHM npaaan a cse caoBpaHajHe CTpyje (npaao, neeo, A^CHO) MMajy MCTM npojeKTHM TpeTMa H ca MAeHTMHHiiM Mepawia perynaTHBe (inpnopnTer MMajy B03M/ia y Kpy?KHOM Tony,
• cao&pafiajHe CTpyje pa3BpcTaBa]y ce caMO y 30HaMa yriMBa M TO KOA npuKTbyHHMX npaBai^a ca ABe ynnBHe B03He TpaKe .
•. HeMa npMopiiTeTHHx TOKOBa, npuMapHe caoSpafiajHe CTpyje, OAHOCHO, TOKOBH npaBO HMajy penaTMBHM AUC KOHTM Hy HTeT y c^Hocy Ha eneMeirre A^OHiine (norpeMHM nptx£un, cnryaL|H0HM H H HBen ai^MOH H nnaH) npe CBera y norneAy ycxioBa yjiHBai-ba y Kpy>KHH TOK H Gp3imy KpeTai-ba Boanna,
•K pyjKHe pacKpcHm_|e ce orpaHnnaBajy Ha MaKcuwy M 2 y/iMBHe B03He TpaKe no csaKOM n pu KTbyH HOM npaBLiy, y cnynajy nocTojai-t>a 3 BO^He TpaKe y nonpeHHOM npotpitny caoGpaliajHm^e HeonxoAHa je npuMeHa noceOHiix peiueiba y uinpeM cfiyHKi^MOHanHOM noApy^jy pacKpcHLme,
* Ha Kpy>KHMM pacKpcHHL^awa ce He yBOflu CBeTnocHa curHannsaLiMja GyAYFiH p,a je cynpoina OCHQBHOM KGHnenry HenpeKMnyriix TOKOM ca CMai-beHQM GpaMHOM,
* 3ajeAHHHKa noBpniMHa KpyjKHor K0J~ioBO3a, OAJHOCHO, Konii^MOHa 30Ha TpeSa A^QMoryfiH nponaa Mepomr^K^tarjn Mirk11 MrMi 1441XOBY n a pane/my so^oty y HCTOM CMepy.
24
n
? P
|| 1| jJra
rc-iui —u Sn
KQJ1QBQ2 j^rj KPV^KHH
Knjj^.^or no/^edHMK
ocrpBQ sa pasfltiajiihbe fiaori|iafca|i-Mtf TOkORa
ft—
Cn. 3-10 OoHoenu eneMenmu a nojMoeu 33 Kpywne pacxpcHune
mr Katarina MirkoviC
KQMfiaKTHB
KCymnn noflgPHHK ca
KQnooao«
20 m teflna yf}»Bna rpana {1:1:1:1}
ijp^KMkl OOMOHHK caKCnptpwtyi
25 m<D<40 m
.ips.i^hn
HOJIOBCJ
(no norpec^J
GMVWhba Sp-ldHa(1T0
iKflttuftfuv yjwBue rp^Ke (2:1:2:1)
KpyjKHLi flCLqeUHLIK fJfrcai nBmyoc fJ£
TO.nfleraa
30 m<D <45 m ABG ynmHe Tfiatic{2:2:2:2)
< | I V > K : IL' 11■:].r11 :c:<■
Hk-i h; Dea n^/igjHor ^nasMa
aoaria ipsKfl
35 m-<D<70 m
Cn 3 -12 Tunoeu Kpywmsx pacKpcnui& npuMapne apadcxe nymne Mpewe
mr Katarina MirkoviC
a 4*WKPMTEPMJyMM ynOPEKEthA , s
lr
L^ynK4wanajnnH p,mr npHKJtyHHiix npaeai-iaHCTH *inn npufi/iMjKHQ HCTH (1 paur BHLLIH/HH>KLI}f)HTHQ pfi3i1M4ITT
+ +
c&oOpatajHa onTcpokeHna nprik/b/MHUx npaBaija
MOrODHd BOSHfiaHCTa HJ1H npwi)J-iH>KHa ( 40%)
GHTHG pajnHHura {> 40%)
npMopiiTeTTOKQRa msBHor npasua
t +
nOBptUHHCKM RHqORW /aRHOr np&RG3a
HH T6 H3 M BHVI (> 120 soavina Jfl yKyriHp) HWCKH (< 30 Bt>3nna JH yKynno] (ipHo-pMTfiT ja Bosnia jaBHor npebosa
+.........+........
+
netusHM ronoBHwan a Kt>HL|eHTpauwja (< 500 neiuaKataac yKynHO) uwicoKa KOHijeHTpimMjji £000 neLuaKa/nacyKynHD)
:::±........
+
tMliHKflrtCTttvKH TOKOBH
Mam KOHL|eHTpaL|Hja ( < 1 0 0 6 r t L |H K n w e Ta ' M a e y k y n H O ) BMCohta Koi- L|0H-pdLi M d (>
300 6HqHnMcraA<ac yKynHO)
+ +
nponycHa uoti +ry0ni4M epewiena +CMrypHOCT M rejKHna nearofla +3ay3HMai-be npocropa
KOH (JJJIH KTHQ^Kon M3 MONO noflpyMje noAPy^je
npe^TpojaBaiba/ nocTpojaBanba
+ +
Onuumu KpumepujyMU npuMene OCHQBHUX munoes noepLUUHCKUx pacKpc-
Hunamr Katarina Mirkovic 27
eglednost u zoni raskrsniceV-®glavni pravac
S/ 5-38Geometrijskioc/nosikodproracuna zonepreg/ednosti - s/uca/ oba vozi/a u ookretu
L ? = t/) / 3 , 6 + Vj-p2 / [254 x ( f / " + W / - + \ / y ) ] [m]
gde je:Ls - duzina zaustavnog puta vozila iz SP pri forsiranom kocenju [n \JSp - brzina
vozila iz sporednog pravca [km/h], _\r - vreme reakcije ~ 1,5 [s],
f j - tangencijalna komponenta trenja kao f (V^) (cl. 4.2.1.1),- otpor kotrljanja (0,02 - 0,03),
l /V - poduzni mfKataTiAAMirkOvposn ' O iayan ja raskrsr :ce. 28
S/ 5-39Geometrijski odnosi kod proracuna zone preg/ednosti - s/ucai vozi/o na GP u pokretu, a voz//o na SP sa obaveznim zaustav/janjem
p _ \jg / \ISp x (L^ + Lr + D) [m]gde je:P - potrebna duzina pregiednosti duz glavnog pravca [m], Ls - rastojanje vozila iz sporednog pravca od STOP-linije [m], Lr - duzina puta vozila kroz ukrsno podrucje [m], D - duzina vozila (~ 6,00 [m]),Vcfp - brzina vozila na glavnom pravcu (Vgp - ^rGP) [km/h], VSp - brzina
vozila na sporednom pravcu [Km/h].
mr Katarina Mirkovic 29