Prilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine 39/2(78) (2013) 601604 601

Tradicijska kultura Hrvata

Vicko Kapitanovi (ur.), Kultovi, mitovi i vjerovanja u Zagori: zbornik radova sa znanstvenog skupa odranog 14. prosinca 2012. u Uneiu (Split: Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu; Split: Kulturni sabor Zago-re; ibenik: Veleuilite u ibeniku, 2013), 367 pp.

Zbornik radova pod naslovom Kultovi, mitovi i vjerovanja u Zagori na 367 stra-nica donosi priloge devetnaest autora, sudionika znanstvenoga skupa odranoga 14. prosinca 2012. u Uneiu. Autori meunarodnog ugleda, profesori mnogih fakulteta, autori brojnih znanstvenih knjiga, monografija, studija i lanaka, istaknuta su imena istraivaa i prouavatelja domae batine arheologa, etnologa, antropologa, folklorista, povjesniara kulture, teologa, jezikoslovaca.

U tematski irokom rasponu vlastitih i timskih projekata uvari stare sa-uvane prirodne i kulturne tradicije i blaga njene predaje svojim su prilozima viestruko obogatili riznicu naih duhovnih batinskih vrijednosti, materijal-nih i nematerijalnih dobara. S ciljem ouvanja onih i danas ivih vrijednosti i otkrivanja novih, pokuaji su objanjenja predznanstvenog miljenja i mitske paradigme i njihova vrednovanja kao sastavnice domaeg i europskog kulturnog identiteta te odailjanja njihovih poruka.

U minulih trinaest stoljea Zagora je od svoje usmene eshatoloke predaje, poganske i religiozne, sve do novijeg vremena, u europskom civilizacijskom i kulturnom kontekstu, u recepciji stranih kultura (egipatske, asirsko-babilonske, orijentalne, indoeuropske, bizantske, antike grko-rimske, kranske, otoman-ske, islamske), sauvala i izgradila autohtone i posebne, vlastite temelje ljudskih vrijednosti u proimanju domaih i stranih predaja i kultura, transformirajui ih i modificirajui bogato povijesno nasljee i njegove funkcije, ivotnu, estetsku, umjetniku, edukativnu i didaktiku.

Nastavljajui na rezultate velike plejade domaih i stranih istraivaa domae kulturne povijesti L. Maruna, F. Bulia, I. Lovria, M. Gavazzija, M. Medinija, M. Glaviia, S. Gunjae, D. Rendi-Mioevia, M. Bokovi-Stulli, R. Katiia i mnogih drugih, autori zbornika svojim pojedinanim popisima literature donose nove podatke i vlastite rezultate do sada manje poznate grae, iznova otkrivajui slabije istraenu domau batinu Zagore i tako je spaavaju od zaborava, zaputenosti, umnogomu rasutu, okrnjenu ili ak i mrtvu.

Ljerka Schiffler602

U svojem uvodnom tekstu Stazama vjere i mita kroz Zagoru prireiva Vicko Kapitanovi posebno istie:

Upoznavanje religioznosti nekoga drutva vodi potpunijem upoznavanju toga istog drutva. Religiozne spoznaje pomau boljem shvaanju okoline. Pomau shvatiti kako je ovjeanstvo i misaono odrastalo; kako se duhovno i kulturno razvijalo; koje je i kakve prepreke proivjelo kroz stoljea; to nosimo kao duhovni usud, batinu, teret ili olakanje. Omalovaavanje i zanemarivanje tih spoznaja vodi duhovnom sakaenju drutva i oteava razumu prirodan razvoj misli, to ponekad vodi i politikim suprotstavljanjima.

I zakljuuje: Ovaj zbornik radova plod znanstvenih istraivanja za-nesenjaka koji su u nj utkali ljubav, trud i vrijeme pokazuje kako su vjera i vjerovanja od starine pratili misaoni, kulturni, pa i gospodarski razvoj drutva.

Uz visok stupanj razvoja starog Ilirika, njegove likovne i epigrafike grae, povijesnih spoznaja i predodbi, religiozno-filozofskih, kozmikih i svjetonazorskih, autori su u brojnim svojim iitavanjima otkrili nove aspekte, tumaenja i varijante delmatskog panteona, lokalnih kultova i stoarskih bo-anstava u ikonografiji. Oituje se to u slici staroslavenskih religioznih bogova dualistikog karaktera od doba hrvatskih vladara, povijesnih svjedoanstava kranstva i poganstva, posebice u doba romanizacije nae kulture. Primjeri za to jesu lokalni kultovi i rtveni obredi Silvana, boga uma, pastira i obilja rimskog panteona, poistovjeenog s Panom. Vezani uz prirodni ciklus godine te s atributima i elementima puke imaginacije i sa tovanjem nimfa (Nenad Cambi), njihova nastanka, nazivlja, stanita i moi, svjedoe i danas ostaci svetita u Saloni i Splitu, uz Herakla i Mitru, iz doba romanizacije Dalmaci-je. To su znaci autohtonih boanstava, takoer i znakovi tovanja egipatskih boanstava i njihove veze s kranskim korijenima (mit o Hermesu i Thotu). Nadalje su to vjerovanja u nadnaravna i nevidljiva demonska bia, u dobre i zle bogove, vile, duhove, vjetice, suenice, vukodlake, vampire i avle te njihove drutvene uloge, ukorijenjene u duhovni svjetonazor (Luka eo). Sline pojave susreemo i u predaji drugih slavenskih naroda, kao i u Grk, German, Talijan. Prouavajui starohrvatske crkve i kulturne spomenike, hramove i samostane, tragove politeistikog sustava starih naroda domaeg prostora (Liburnija, Histria, Japodija), brojnih domaih radionica, visoku kva-litetu stilskih osobina, pisane dokumente, nai autori otkrivaju nove, mnoge do danas nepoznate aspekte i znaajke religiozne simbolike, primjerice pronaenih svjetiljki (Vinka Bubi), posebice nae sepulkralne skulpture (N. Cambi). U novoj religiji Zagore, njenim obiajima, legendama, izrekama i poslovicama, vjerovanjima (krtenje, poklade, mirila) i kultovima, otkriveni su temelji da-nanje hrvatske nacije (Toni Brajkovi, Ivo Glava). Tragovi su to vjerskih i

Tradicijska kultura Hrvata 603

politikih obreda i obiaja (Juraj i Vitomir Belaj, Jadran Kale, Marko Kati, Vinja Milanovi) u ranosrednjovjekovnoj Dalmaciji, obrednih napjeva (Lidija Bajuk) i kozmogonijskih predodbi, nadalje pogrebnih obiaja (eljko Demo), zavjetnih rtvenika (Ante Rendi-Mioevi), votivnih spomenika ranosrednjo-vjekovnih objekata domaih arheolokih lokaliteta (Salona, Trogir, Sinj, Knin, Postire, Kijevo, sela ibensko-kninske upanije). Jezine starine sauvane su u toponimiji i njenim znaenjima u prezimenima i slubenim ispravama 15. stoljea (Nedjeljko Budia), od vremena glagoljaa i latinista do 18. st. Tome u prilog govori i puka poezija mitskog svijeta i njegovih bia, u profanaciji sakralnog, na tragovima prastare indoeuropske mitologije. U spoju narodne mu-drosti i mate, uloge sociogeografskog determinizma (u zastupnika francuske, njemake i amerike kole), u domaim pukim vjerovanjima (Jurica Boti) javlja se svojevrsna praslavenska mitoloka tipologija, odnos ovjeka i prirode, kozmosa i povijesti, svjetla i tame, ivota i smrti. Ona je sauvana i do danas u priama kazivaa i u suvremenim zapisima mitskih predaja (solarni kult, kult mrtvih, mit neumrle due, due na kamenu) u kontekstu europske mitologije (Marko Dragi) i u irokom aspektu, etnolokom, simbolikom, antropolokom, kulturolokom, eshatolokom

Zbornik tako prerasta u svojevrsni dokument rane hrvatske kulturne povi-jesti. On prua opu sliku drutvenih, kulturnih, vjerskih i religioznih odnosa, odnosa ivota i obiaja, religije i umjetnosti, gospodarstva i urbanizma, u emu jednu od vanih uloga ima i odgojna uloga vjere u ouvanju vjerskog i nacionalnog identiteta (Jadranka Garmaz, M. Dragi).

Visoka razina znanstvenog istraivanja predoenih priloga o ouvanju hrvatske materijalne i nematerijalne batine posvema opravdava kriterije Unes-cove konvencije iz 2003. g. o kulturnim dobrima kao potvrdi i dokazu kulturnog identiteta.

Hrvatska zaviajna batina, kulturna i duhovna, kao ivo kolektivno pam-enje po toj je Unescovoj konvenciji oblik duhovnog stvaralatva, a ine ga jezik, dijalekti, govori, toponimika, usmena knievnost, folklor u glazbi, plesu, umijea, obredi i obiaji. Svi ti aspekti, sadrajni i problemski, predmet su radova ovog zbornika. Prastara vjerovanja jo su i danas kreativno prisutna kao odjek skriven u usmenoj predaji, folkloru, knjievnosti, glazbi.

Koritenje bogatih izvora, najstarijih izdanja i prirunika, a takoer i muzejskih zbirki, franjevakih samostanskih i privatnih knjinih fondova te vlastitih terenskih istraivanja uz privatna saznanja o drevnoj pukoj religio-znosti i religioznim shvaanjima Hrvata i izgradnji njene kulturne svijesti od davnine do suvremenih dana apostrofira V. Kapitanovi. Referirajui o slo-enosti i odnosima kroz stoljetni razvoj i povijesne mijene Zagore, migracije

Ljerka Schiffler604

i integracije etnikih grupa kroz pobonost i magike ine protiv uroka, zala i bolesti, himne, molitve i zaklinjanja, simbole otajstvene i udotvorne moi svetaca, svetih mjesta i predmeta, medaljica, novia, kristograma i puke medicine, istie on i rezimira povijest, ulogu i znaenje Zagore u domaim, ali i europskim, meunarodnim obzorima, tovie i njeno znaenje i utjecaj starog mitskog svijeta u domaoj knjievno-teolokoj literaturi.

Usprkos brojnim tekoama, razliitosti i nepouzdanosti metoda anketa i intervjua, kontroverzi, mnotvu disparatnih radnih hipoteza, uslijed oteenja i unitenja lokaliteta uvjetovanog novim nainom ivota, sve ubrzanijim razvojem turizma, nadalje uslijed fragmentarnosti arheolokih nalazita, umnogomu jo predstoje mnogi zadaci istraivanja poetaka nae kulturne povijesti, otkrivanja starosti, identifikacije i ubikacije, atribucije, rekognosciranja, komparativnih analiza. Pretpostavka je to potrebe angairanja istraivaa razliitih struka: konzervatora, arheologa, etnologa, geografa, svjetovnih i crkvenih povje-sniara, lingvista, filologa, filozofa, nastojanja za to cjelovitijom kritikom prosudbom uvrenih rezultata, tumaenja i objanjenja multikulturalnosti i kulturno-civilizacijske slike nae tradicionalne batine i njene ukljuenosti u europsku zajednicu naroda.

Na potrebu prikupljanja i ouvanja vjerodostojnih dokaza o uzajamnom kulturnom i duhovnom primanju i davanju, proimanju i interakciji, ukazuju i vrsni radovi ovog zbornika koji predstavljaju nov doprinos bogatstvu dosa-danje historiografije.

Potvruje se tako jo jednom sjajna eliotovska parabola o tradiciji kao mirnoj toki svijeta koji se ne kree ni od, ni ka, nego kao toki u kojoj se stje-u prolost i budunost. Ili drugim rijeima, o njenom neprestanom i novom prenoenju naratajima.

Popraen bogatim i rijetkim ilustrativnim materijalom, zbornik je upuen kako strunjacima i znanstvenicima tako i iroj javnosti, pojedincima i usta-novama zauzetim za istraivanje i ouvanje posebnosti hrvatskog identiteta, kako to istiu njihovi autori.

Ljerka Schiffler