239479975-Slobodna-Bosna-broj-931-11-9-2014 (1)

PULS JAVNOSTI PRED IZBORE: KOM[I]EVA PREDNOST JENJAVA

www.slobodna-bosna.ba

SVIREPA ODMAZDA NAD JO[ JEDNIM NEUSTRA[IVIM NOVINAROM

JEZIVO!

GNUSNA

CRNEUDOVICE

OSVETA

REPORTA@A SMRT U RASPOTO^JUReporter SB prisustvovao je u petak

ujutro doga|anjima pred jamomRaspoto~je kod Zenice, gdje su ~lanoviporodica i prijatelji 34 rudara zato~ena u800 metara dubokoj jami ~ekali raspletdramati~ne akcije spa{avanja koja se utom momentu odvijala pod zemljom

HAPSIMO DOMA]ESTARI LIJAN I SINOVI Inspektori Uprave za indirektnooporezivanje jo{ su 2011. Tuìteljstvu BiHpodnijeli prijavu protiv bra}e IVANKOVI]LIJANOVI] i njihovih kriminaliziranihposlovnih partnera, zbog sumnje da suo{tetitili dràvni prora~un za pet milijunaKM: dràvnom tuìtelju ISMETU [U[KI]Usu trebale tri godine da izda nalog zahap{enje Stipe, Slave, Mladena, Joze iJerke Ivankovi}a Lijanovi}a, ume|uvremenu su njihove porezne utajenarasle na jedanaest milijuna maraka

EKSKLUZIVNOPREDIZBORNI REJTINGPOLITI^KIH STRANAKASlobodna Bosna do{la je u posjedrezultata velikog predizbornog istraìvanjajavnog mnijenja koje je provela agencijaIPSOS u drugoj polovini augusta ove godinena uzorku od 2.040 ispitanika iz cijele BiH

PRVI MILION ESEDARADELJAAIL, SI BOSS, IL, SI HAD@IJAPravni zastupnici sarajevske Op}ine NoviGrad trebali bi do kraja sedmice predatikrivi~nu prijavu protiv biveg dugogodinjegna~elnika DAMIRA HADI]A i nekadanjegvije}nika BOSS-a ESEDA RADELJAA,glavnih aktera meetarske operacije koja jeop}inski budet kotala vie od milionmaraka: SB otkriva kako su od 2007. do2010., kada je njihova saradnja naprasnoprekinuta, poslovali Hadi} i Radelja

PREDIZBORNO SKRIVANJEPOKRADENIH MILIONAIMOVINA JAVNA, VRIJEDNOST TAJNAOd straha da gra|ani ne}e glasati za njih kadavide milione na ra~unima i vile koje posjeduju,ve}ina bh. politi~ara u svoje imovinske kartonenije upisala najve}i dio svoje vrijedne imovine;na{ list otkriva koji su poznati bh. politi~arisakrili svoje stvarno imovinsko stanje

WOLFGANG PETRITSCHNAKON SVIH OVIH GODINAU ponedjeljak, 8. septembra, u Be~u jepo~ela jo{ jedna konferencija o Bosni iHercegovini. Ovaj put pozvani su pred-stavnici nevladinog sektora i u~esniciplenuma i protesta koji su se de{avali ovogprolje}a. Jedan od inicijatora ovog susretaje i biv{i visoki predstavnik u Bosni iHercegovini WOLFGANG PETRITSCH.Neposredno prije konferencije, za

Slobodnu Bosnu Petritsch je govorio o~emu razgovara sa stranim liderima, kojasu mogu}a rje{enja za BiH, va`nosticivilnog sektora, ustavnim promjenama

11.9.2014. I SSLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

SSLOBODNA BOSNA I 11.92014.4

(BA)KULA OD KARATA

SDP-ovi ministripripremaju pot-puno preuzi-manje HT-aMostar

U ponedjeljak, 8. septembra, feder-alni su ministri odràli telefonsku sjed-nicu Vlade, na kojoj je glavna to~ka bilasmjena ~lana Uprave Hrvatskih teleko-munikacija Mostar Zorana Bakule. IakoZoranu Bakuli, ba{ kao i predsjednikuUprave HT Mostar Stipi Prli}u mandatisti~e u januaru sljede}e godine, sviministri iz SDP-a i nesvrstani DesnicaRadivojevi} inzistirali su da ga se razri-je{i du`nosti. Suglasnost za smjenuBakule zvani~no je potvr|ena na sjedni-ci Vlade koja je odràna u srijedu, 10.septembra, s tim da }e kona~nu odlukudonijeti ~lanovi privremenog Nadzornogodbora HT-a Mostar, kojima je mandatistekao u utorak, 9. septembra. Budu}ida su najnovije kadrovske promjene uUpravi HT-a traìli SDP-ovi ministri,navodno na inicijativu Stipe Prli}a, ~inise kako ta stranka nastoji da u narednihmjesec dana preuzme punu kontrolunad mostarskom kompanijom, premdanema sumnje da }e nakon izbora do}ido promjene menad`menta.

(S.M.)

U posljednjih mjesec dana inspektoriSIPA-e ~e{ljaju kancelarije zamjeniceministra inostranih poslova AAne Tri{i}-Babi}, zbog pronevjera koje su prona{lidràvni revizori.

SIPA je izuzela dokumentaciju koja seodnosi na slu`bena putovanja Ane Tri{i}-Babi} i njenog {efa kabineta @@eljkaSamardìju. Inspektori SIPA-e surazgovarali i sa zaposlenima u Odsjekafinansija MIP-a, gdje su na osnovurevizorskih izvje{taja do{li do saznanja dasu voza~i Ane Tri{i}-Babi},. ali i @eljkoSamardìja, falsifikovali hotelske ra~une izloupotrijebili slu`bene naloge.

U revizorskom izvje{taju Ureda zareviziju institucija BiH revizori su naveliskandalozne primjere rasipanja budètskognovca od pojedinih uposlenih u ovomministarstvu. Jedan od njih je MMirkoPeri{i}, voza~ Ane Tri{i}-Babi}. On je naime dnevnica i smje{taja prije tri godinedobio ~ak 38.641 marku. Dnevnice jenapla}ivao kada je svoju {eficu vozio uBanju Luku. Vikendom je navodno biosmje{ten u hotelu Bosna. Za smje{taj jenaplatio vi{e od 22 hiljade maraka.

Ista praksa pla}anja hotelskogsmje{taja i dnevnica za dane vikenda uBanjoj Luci za voza~a zamjenice ministra

inostranih poslova zadràna je i pro{legodine. S tim {to se pla}anje hotelskogsmje{taja vr{ilo bezgotovinski, stoji uposljednjem revizorskom izvje{taju za MIPkoji je dobio mi{ljenje sa rezervom.

Anini voza~i su pro{le godine na imeputnih tro{kova naplatili 24.918 maraka.Peri{i} je sredinom pro{le godine preba~enu Ambasadu BiH u Skopju, a zamijenio gaje RRisto Bajagi}, koji je nastavio njegovupraksu.

Inspektori su prona{li falsifikovane putnenaloge i za {efa Tri{i}kinog kabineta @eljkaSamardìju, koji je zbog navodnih diplomatskihobaveza ~esto putovao u Banju Luku,napla}uju}i dnevnice i ostale dodatne tro{kove.Nakon saslu{anja nekih od odgovornih u MIP-u,pripadnici SIPA-e prikupili su dovoljno dokazaza pokretanje krivi~ne prijave protiv najbliìhsaradnika Ane Tri{i}-Babi}.

U interne kontrole ministarstva niko nevjeruje, jer se vi{e od deceniju prikrivajuplja~ke i nezakonitosti slu`benika ifunkcionera MIP-a. Zbog toga se o~ekujeda na osnovu utvr|enih prevara pokreneistraga i o opravdanosti izdavanja putnihnaloga, kao i odgovornosti osoba koje supotpisivale la`ne naloge. Vjeruje se da jeputne naloge potpisivala Ana Tri{i}-Babi}.

(M. Dedi})

PLJAKA U KABINETU ANE TRII-BABI

MINI MARKET

REVIZORI OTKRILI PRONEVJERUInspektori SIPA-e ~e{ljaju kabinet Ane Tri{i}-Babi}

ZoranBakula

SIPA istrauje viegodinjepronevjere u kabinetu

Lagumdijine zamjenice

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

11.9.2014. I SLOBODNA BOSNA 5

ZNA[ TI DA SAM JA ON

Nema mu lijeka -Radon~i} o sebigovori u tre}emlicu jednine

U razgovoru za banjalu~keNezavisne novine, lider SBB-aFahrudin Radon~i} odbacio jemogu}nost da se povu~e izpredsjedni~ke utrke u korist EmiraSuljagi}a, koji prema posljednjimistraìvanjima javnog mnijenja uìvave}u podr{ku bo{nja~kih glasa~a.

Ne vidim razloga za{to bi jedanveliki Fahro Radon~i} svoju kandi-daturu ustupao nekome ko traìposao, rekao je Radon~i} aludiraju}ina ~injenicu da predsjedni~ki kandidatDF-a Emir Suljagi} nije zaposlen.

Nije rijedak slu~aj da neke osobe zasebe govore u tre}em licu jednine,odnosno da se sluè ileizmom.Psiholozi tvrde da takve osobepoku{avaju ostaviti dojam kod drugih davrijede vi{e, a zapravo su vrlo nesig ur neu sebe i hroni~no pate od manjkasamopo{tovanja.

U slu~aju Radon~i}a, taj je defektpoprimio tragikomi~ne razmjere. Njemuje malo da o sebi govori u tre}em licujednine, nego jo{ sam za sebe kaè daje veliki!!!

E, taj slu~aj nije za psihologe negoza psihijatre.

(S.B.)

MINI MARKET

5. septembar,dan kompanije BH Telecom

Fahrudin Radon~i}

ETVRTAK, 4. SEPTEMBAR

Vje{to napisana knjiga, roman,beogradskog pisca SLAVOLJUBA STAN -KO VI]A, {tampana u Zagrebu (Algo ri -tam) naslovljena Prvaci svijeta, pravodobnoje objavljena - uo~i po~etka Svjetskogprvenstva u ko{arci koje se odràva u[panjolskoj. Stankovi} ma{tovito vra}a filmna Svjetsko prvenstvo u ko{arci odràno uLjubljani prije vi{e od ~etiri decenije kadasmo svi bili jedno, zahvaljuju}i ~emu jetada{nja zbratimljena selekcija SFRJugoslavije trijumfovala. Naàlost, ilinasre}u, ta tematika, dani ponosa i slavete{ko da komunicira s bilo kim s dana{njiheks-jugoslovenskih prostora, osim umaglovitim, nostal gi~arskim, danasbesmislenim tlapnjama, ili kao literarnagra|a. Pruhujalo s vihorom, odnosno, uprijevodu na hrvatski zameo ih vepar.

A za{to, pita me jutros potreseni prijateljkojem su o~i iskapale gledaju}u US-Open,Marin ^ ili} nije igrao za Bosnu i Hercegovinui kako Mostarac Bojan Bogdanovi} da igra zaHrvatsku? A {ta je razlog {to Emir Preldì}igra ko{arku za Tursku, a Haris Seferovi} za[vicu? Lova, valjda, nevoljko priznadesmjerni moj sugovornik. Ne vjerujem, te{ko jepovjerovati...

PETAK, 5. SEPTEMBAR

Stra{no mi je gledati, pratiti rudarskutragediju u zeni~kom rudniku Raspoto~je;stra{nijim, bespomo}nijim, praznijim me~ini to {to sam taj uàsni doga|aj ve}jednom vidio, doìvio, odbolovao, nadaju}ise da se ni u najgorom snu ne moè ponoviti.

U maju 1982. godine u Ohridu senogometna reprezentacija SFR Jugoslavijepripremala za Svjetsko prvenstvo u

[panjolskoj. U Ohridu sam tada boraviodrugim poslom (preciznije re~eno,besposlicom). Iskoristio sam izlazak/bijegiz reprezentativnog kampa/karantina ukafanu tada{njeg golmana plavihDRAGANA PANTELI]A, predloìo mu danapravimo intervju za tada{nje Na{e danekoji su taj moj regionalni izlet finansirale.Panteli} je bio vi{e nego atraktivansugovornik: prije nego {to je do{ao napripreme reprezentacije, po~inio je ozbiljannasilni~ki delikt u francuskom Bordeauxu,za koji je branio, odalamio je sudiju kojinije svirao o~igledan ofsajd zastavicom poglavi i bio protjeran iz civiliziranognogometnog svijeta.

Usred razgovora, ~iji su tonski tragoviostali na mom davno podleglom diktafonu, ukafanu je stigla vijest o groznoj tragediji urudniku Raspoto~je kod Zenice. Popili smo,Panta i ja, {ute}i, uga{enog diktafona, barempo pola litre mastike, a onda zabranili muzicida nastavi svirati jer je tada{nja dràva izapono}i proglasila dan àlosti na cijelojsvojoj teritoriji... Tako je i bilo, uprkosnegodovanju menad`menta uglednoglokala i gun|anju raspjevanih muzikanata.

Danas, 32 godine kasnije, opetRaspoto~je, opet tragedija, opet pripremereprezentacije, opet dan àlosti nadijelovima pod kontrolom vlasti izSarajeva... Dokle vi{e, ne moè vi{e podkoù nesre}a stati.

SUBOTA, 6. SEPTEMBAR

MARKO VE[OVI] u svojoj kampanjineka bude borba neprestana, u koju jeuklju~ena istraga poturica, posrbica,povlas(t)ica..., poku{ava, nastoji meneuplesti u tu svoju mra~nu, neprohodnucrnogorsko-crnogori~nu dùnglu zaostalihplemenskih obra~una, bjela{ko-zelena{kih

SLOBODNA BOSNA I 11.9.2014.6

Objanjava predsjednik RS-a MILORAD DODIK voditelju irilicena Happy televiziji MILOMIRUMARIU da e kada se RepublikaSrpska ispie, isknjii, izdvoji izBosne i Hercegovine, a to e se,uvjeren je, desiti kadli-tadli, sasobom iznijeti mnogo vie od 49posto teritorija BiH. Imate u musli-mansko-hrvatskoj Federaciji optinepoput Drvara, Bosanskog Grahova,Bosanskog Petrovca u kojima ivigotovo sto posto Srba, otkrivaleernom, neizainteresiranomMariu, tajni plan - sva e tajaka srpska uporita na njegovmig, kad se steknu uslovi,geopolitiki, strateki zbrisati izFederacije u majicu Srbiju. Srpskim povratnicima u siromanekrajike federalne optine, mahomstarim i iznemoglim licima, kojigodinama ive, bolje reenopreivlj avaju, pod stalnimsumnjam a u lojalnost, iji su ivoti,imovina, nerijetko na udarunepozna tih poinitelja Dodik je,to bi se reklo, napravio medvjeuuslugu. A kakvu drugu uslugu taj nezgrapni, neotesani seoski zabavlja, najgrlatiji regionalnisiledija moe nekome napravitiosim MEDVJEU?!

Ve{ovi}, desetera~ki teoreti~ar Velikog Prasca

NE POMA@E VODA, MARKO

nezavr{enih bitaka, desetera~kih megdanasa topuzima, {estoperima, sjekirama,kosijerima... Ne}e i}i, eto ih tamo, iKKilibardi i PPerovi}a, BBrkovi}a i LLukovi}a, iNjego{a i \\ukanovi}a, i MMarka Miljanova iMarka Darinkina i korita Ivanova, neka seiskrve, ili izmire, fataju za vratove bijele, iliruke {ire, u lice se ljube. Davno jecrnogorski pjesnik-mislilac napisao, citiramprema sje}anju, kako je juna{tvo branitisebe od Marka Ve{ovi}a, a ~ojstvo branitiMarka od Ve{ovi}a...

Dosjetio se Marko Darinkin u E-novinama da je Slobodna Bosna prije trigodine objavila intervju sa SLAVKOMPEROVI]EM, biv{im liderom Liberalnogsaveza Crne Gore, koji, tvrdi on, nijepokazao nimalo sentimenta, solidarnostiprema Bo{njacima koje su u ratu crnogorskevlasti izru~ile kolja~ima Republike Srpske.Ba{ briga Avdi}a, optuùje (me) Ve{ovi},{to je Dabi} ubio 85 deportovanih Bo{njakaod kojih se mnogima za grob ne zna.

Taman posla da ja strvini Ve{ovi}u,ideologu br|anske, pe}inske, }era}emo sejo{ paradigme, obja{njavam, dokazujem ilimu se, ne do Bog, pravdam je li me i kolikome je briga za Dabi}eve `rtve - u Bosni iHercegovini i u Crnoj Gori. U vrijeme kadaje profesor lijepe knjièvnosti nasarajevskom Filozofskom fakultetu Ve{ovi}pisao kolumne u Dabi}evom (Kara dì -}evom) pogroma{kom listu Javnost, ~iji suosniva~i i finansijeri bili i neki od kolja~a 85Bo{njaka deportovanih iz Crne Gore, ja sampisao, vri{tao i dokazivao, crno na bijelo, daje Dabi}eva/Karadì}eva prijetnja kako bimogao nestati jedan narod ne samo realnanego i izvjesna.

Citira Ve{ovi}, da bi potkrijepio mojugadnu prirodu, ro|enu mater, ~uvenucrnogorsku stradalnicu, narodnu filo -zofkinju i proro~icu DARINKU MAJ KUBJELO POLJKU, koja je za ovakve kakavsam ja kazala; Ve}u pogan u manje mesanisam srila u dunjaluku, pa je podebljava,a da bi me sa zemljom crnom sravnio,navode}i suptilno razmi{ljanje jednogsvog ro|aka: On je (ko biva, ja) nesojatko krmad Peri{i}a, od koje nikad nije biloni mesa ni slanine. Samo smrad u krmet -njaku. Ostao je Ve{ovi} kratak ~itateljima{ta je o meni, Slobodnoj Bosni, a i {iregovorio njegov pokojni |ed SSimeun,glavni junak Ve{ovi}eva romanaRodona~elnik.

Brutalni rumunski nadrealisti~ki pjesnikTristan Tzara po~etkom pro{log stolje}a zajednog je kolegu-pisca napisao da kadapro~itate njegove pjesme, tri vam danasmrdi iz usta.

A, opet, jedan moj ro|ak, kada bi gaupitali {ta radi ovaj ili onaj, kazao bi jedegovna, a vodu pripija; tako je i saVe{ovi}evim katunsko-brdskoplaninskimliterarnim preseravanjima: SMRDI,DISMR, TUKNE - NE POMA@E,VODA, MARKO, kako poru~uje kristalno~istim glasom MMerima Njegomir uneformalnoj himni mlade crnogorskedràve!

NEDJELJA, 7. SEPTEMBAR

Sino}nja nagrada na filmskom festivaluu Veneciji glumcu EMIRU HAD@I HAFIZ -BEGOVI]U za ulogu u filmu redateljaOGNJENA SVILIÎ]A Takva su pravila,va`nija (mi) je nego {to se ~ini na prvipogled. Pri~a je zasnovana na istinitoj pri~io tragi~noj sudbini zagreba~kog tinejdèraLuke Ritza, bezdu{no, na pravdi Bogaubijenog u huliganskom divljanju, ~ijeroditelje glume Emir i JASNA @ALICA. Toje, istovremeno i podsje}anje na tragi~nusudbinu sarajevskog mom~i}a DDenisaMrnjavca, kojeg su nasmrt izboli njegoviobijesni vr{njaci u tramvaju. Jednu odva`nijih nagrada u Veneciji dobio je filmNi~ije dijete srpskog redatelja VUKAR[UMOVI]A temeljen na istinitoj pri~i odivljem dje~aku, koji je odrastao ubosanskoj {umi sa vukovima i koji se, nakonresocijalizacije, uspio integrirati u dru{tvo.

Gdje su, kako su, ako su uop}e, odraslimoderni, urbani klinci koji hladno ubijajusvoje vr{njake po parkovima Zagreba,tramvajima Sarajeva, stadionima isplavovima Beograda?!

PONEDJELJAK,8. SEPTEMBAR

Obja{njava predsjednik RS-a MILO -RAD DODIK voditelju ]irilice na Happyteleviziji MILOMIRU MARI]U da }e kadase Republika Srpska ispi{e, isknjiì, izdvojiiz Bosne i Hercegovine, a to }e se, uvjerenje, desiti kadli-tadli, sa sobom iznijetimnogo vi{e od 49 posto teritorija BiH.Imate u muslimansko-hrvatskoj Federacijiop{tine poput Drvara, Bosanskog Grahova,Bosanskog Petrovca u kojima ìvi gotovo stoposto Srba, otkriva leèrnom,neizainteresiranom Mari}u, tajni plan - sva}e ta jaka srpska upori{ta na njegov mig,kad se steknu uslovi, geopoliti~ki, strate{kizbrisati iz Federacije u maj~icu Srbiju.

Srpskim povratnicima u siroma{nekraji{ke federalne op{tine, mahom starim iiznemoglim licima, koji godinama ìve,bolje re~eno preìvljavaju, pod stalnimsumnjama u lojalnost, ~iji su ìvoti, imovina,nerijetko na udaru nepoznatih po~initeljaDodik je, {to bi se reklo, napraviomedvje|u uslugu. A kakvu drugu uslugutaj nezgrapni, neotesani seoski zabavlja~,najgrlatiji regionalni siledìja moè nekomenapraviti osim MEDVJE\U?!

UTORAK, 9. SEPTEMBAR

Jo{ malo Dodika, pa ne}u vi{e, tako mioba fakulteeeta, kako se kunu najnovijitajkuni-nau~nici. Kaè Mile Baja u istoj(sino}njoj) emisiji da su slu~aj Sejdi}-Finci pravno i politi~ki internacionaliziralijedan Jevrej, Finci, i jedan Rom, Sejdi},koji je u stvari musliman.

Te{ke, optuùju}e diplomatsko-politi~keporuke danima razmjenjuju zvani~niBeograd i oficijalni Zagreb nakon {to je

srpski predsjednik TOMISLAV NIKOLI]poklonio djeci vojvo|anskih Bunjevacaud`benike na }irili~nom pismu. To {to suve}ina Bunjevaca katolici, ne zna~i i da suHrvati, poja{njava danas ljepu{kastaglasnogovornica srpskog predsjednika kojase zove STANISLAVA PAK. (Hm, i to jeprezime, blago re~eno, sumnjivo, {uhveli!).

Al, hajjmo se malo vedrijih temadohvatiti. Nekoliko me kolega, uglavnomizvan BiH, pitalo posljednjih nedjelja kada }eu muzi~ku {kolu krenuti romska djeca ~ije je{kolovanje najavila finansirati FondacijaGoran Bregovi} - Gorica. Malo sam seraspitivao u kom{iluku, Srednjoj muzi~koj{koli, razgledao u~enike, nijednog malogRoma, Bregovi}evog stipendiste nisam vidio.

(Znate onaj odvratni vic: [ta rade maliCigani dok pada ki{a? Rominjaju!) Jedan mepoznanik, dobar kafanski svira~, takore}iCD Rom, prije nekoliko mjeseci molio damu namjestim {telu za najstarijeg sina dadobije Goranovu stipendiju. Nisam mu uspionamjestiti {telu jer nisam siguran postoji liuop}e takva stipendija za darovite Rome.

Zna{ kako se zove prvi sin kod Roma?,pita me jedan od mnogobrojnih drugova -odvratnih kretena i sam odgovara: AlfaRomeo! Oprostite, bra}o Romi, ako stebarem firauni ko mi malo balije - muslimani!

SRIJEDA, 10. SEPTEMBAR

Jesam ti fino sto puta rekao, jaranski teupozorio, da ne sjedi{ kod Mustafe u SOS-u,jer je tamo sve pokriveno kamerama; al tebidàba pri~at, narezili me jutros dobron a -mjer no zabrinuti drug nakon {to samosvanuo na naslovnici Avaza u kafanskomdru{tvu sa bra}om AAljo{om i DDubravkomâmparom. Meni u toj medijskoj eks -kluzivi ama ba{ ni{ta ne smeta, dapa~e, danije Radon~i}evih nju{kala, ne bih ni(sa)znao da sam rod ro|eni sa âmparama ida sam urednik opskurnog tabloida unovinarsko-ro|a~kom zanosu.

Mjesecima prije rata uvjeravao me,pritiskao, na kraju prijetio dobri doktorABDULAH KONJICIJA, predsjednikjednog Vije}a (op}ina) u Skup{tini BiH,najve}i he}im-ekspert za plu}ne bolesti naovim prostorima, da moram do}i kod njegau bolnicu Podhrastovi, da mi pregleda,izmjeri plu}a: Zna{, sine Senade, postatistikama, najve}i broj tuberana je uGacku. Objasnim Profesoru da nikakveveze, osim asocijativno-emotivne, nemamsa Gackom, a on veli: Vidim dobar si sadvojicama Avda, âmparom i Hebibom, papomislih...

Fahrudin Radon~i} se sa svojimlikovno-fotografskim dou{ni~kim ansam -blom do ~e pao moje kompro miti raju}efotografije; poodavno sam njegovombilmezu-uredniku rekao da ako èle moje,tehni~ki korektne kompromitiraju}e fotke,lijepo zamole mene; imam ih ja napretek,raznoraznih, ni sam ne znam {ta da radim sanjima.

Jebo on svoju sliku, ili, kako se to sadtrendy kaè, Fuck your Selfie!


SSLOBODNA BOSNA I 11.9.2014.8

ISTI, PLJUNUTI!

Dugogodi{njisaradnikAvaza SemirHalilovi} napasja preskakalaizvrije|aoFahrudinaRadon~i}a

Nekoliko dana prije zvani~nog pre-davanja strana~kih lista za oktobarskeizbore, zazvonio mi je telefon, pi{eSemir Halilovi}, sin Seferov, u tekstukoji se pro{irio dru{tvenim mreàma.

Vidi, {ta misli{ da zamoli{ Seferada se ne kandiduje za Predsjedni{tvoBiH? Ja sam spreman da svoju listu zaDràvni parlament skroz obezvrijedim,spreman sam da BPS-u dam Domnaro da BiH i Dom naroda FBiH, izustioje likovnjak Radon~i} poku{avaju}i, uskladu sa svojim zanimanjem, nacrtatisamog sebe u zgradi Predsjedni{tvaBiH ~ije je paljenje, prethodno,podrào, prepri~ava Halilovi} mla|inavodnu ponudu Radon~i}a koju je,kako kaè, glatko odbio.

Ali, nakon {to je Radon~i} u neko-liko intervjua, uglavnom za pro~etni~kei prousta{ke novine, okrznuo i njegov-og oca Sefera, Semir se prisjetio neko-

MINI MARKET

U televizijskoj izjavi nakon {okantnogporaza nogometne reprezentacije BiHselektor SSafet Su{i} je pored ostalog rekaoda nije potcijenio ekipu Kipra, jer nikadanikoga nismo potcjenjivali.

No, ostala je zabiljeèna i Su{i}eva izjavaod prije desetak dana kada je pred me~Zmajevaprotiv Lihten{tajna u Tuzli novinarima rekao daga ekipa Kipra puno ne interesuje.

- Mene Kipar puno ne interesuje. âknisam poslao ni saradnike da ih gledaju

protiv Hrvatske u prijateljskom me~u. Utoj utakmici sve zavisi od nas, i ukolikomi budemo pravi, mislim da ne bi trebalobiti problema - kazao je Su{i}.

Pokazalo se, me|utim, da sve ne zavi -si samo od nas, da Kipar ima ekipu kojazasluùje puno vi{e respekta nego {to gaje pokazao selektor Su{i}, poru~uju}i dane zavre|uju ni toliko pa`nje da ih nekopogleda u dvoboju protiv Hrvatske.

(M.A.)

TA E KIPAR

Selektor Sui pohvalio seinjenicom da nikoga nijeposlao da gleda utakmicu

Vladika VVasilije Ka~avenda, koji jepro{le godine umirovljen zbog bluda irazvrata, prisustvovao je pro{le nedjeljerukopoloènju AArsenija Glav~i}a u ~inepiskopa u Sabornoj crkvi u Beogradu.Sve~anoj ve~eri, koju nazivaju ve~eraljubavi, prisustvovale su sve vladikeSPS-a i patrijarh IIrinej. Tokom ve~ereKa~avendi, koji je nedavno preìvio dvamo`dana udara, zastajali su zalogaji u grlui tresle se ruke. Vladika se ~itave ve~erinije odvajao od DDejana Nestorovi}a,poznatog stripera i direktora NVOSigurna pozicija. Nestorovi} je, podsjeti-mo, poznat kao dugogodi{nji intimus sadaumirovljenog Ka~avende. Nakonobjavljiva nja kompromituju}ih snimakaKa~avenda je tvrdio da su montirani i daon nema sklonosti prema mladi}ima.Me|utim, naklono{}u i nje`no{}u koju natajnoj ve~eri iskazivao prema Nesto -rovi}u vreme{ni Ka~avenda otkrio jeistinu o svojim sklonostima. (M.D.)

VEERA LJUBAVI

Umirovljeni Kaevanda nemiruje: prisustvovao veeriljubavi ne odvajajui se od

Dejana Nestorovia

SemirHalilovi}

PRO ET CONTRA


liko epizoda sa Radon~i}em: prve,kada je prljavo ucjenjivao BakiraHadìomerovi}a, ~emu sam svjedo~io;druge, kada mi je pri~ao kako se sa@eljkom Kom{i}em dogovorio da kan-diduju Emira Suljagi}a koji je lud;tre}e, u kojoj je objavio fotografiju, kojuje prethodno li~no uslikao, MirsadaKebe sa perikom; ~etvrte, u kojoj je pri-jetio la`nom izjavom pred Sudom BiH upredmetu ratnih zlo~ina, prisje}a seHalilovi}.

Zapitah se: je l ovo onaj Radon~i}koji je od Sefera Halilovi}a, tokom rata,traìo para za kafu pa se sada osiliopomisliv{i da je narod u BiH lud pa danjega izabere za predsjednika dràve?Je l ovo isti onaj Radon~i} koji je odSefera Halilovi}a dobio pare zaBo{nja~ki Avaz da bi preko tog istogAvaza godinama pljuvao upravo onog~ovjeka koji ga je branio i hranio -Halilovi}a. Je li ovo onaj isti Radon~i}koji je od Alije Izetbegovi}a dobio goto-vo milion njema~kih maraka za DnevniAvaz, koji je Bakiru Izetbegovi}u {kolo-vao k}erku, koji je urnisao SulejmanaTihi}a

Nama ne preostaje ni{ta drugonego da se zapitamo je li to isti onajSemir Halilovi} koji je svoje tekstoveprotiv bo{nja~ke dràvne mafijeobjavljivao u Radon~i}evom Avazu?Onaj Halilovi} koji je na stranicamaAvaza godinama ispisivao potjernice zabo{nja~kim politi~arima, blatio i pljuvaopoliti~ke rivale svoga oca Sefera

(S.B.)

MINI MARKET

SR\AN VULETI]

Reìser

DA/NEMi{ljenja sam da se jo{ dostatoga moè i mora uraditi dase unaprijedi radUniverziteta. Smatram da pri-jedlog kolektivnog ugovoramora biti rezultat ozbiljnog radaozbiljne komisije a ne ne{to {to}e se nabrzinu uraditi i tempi-rati da se plasira u periodupredizborne kampanje.

BESIMA BORI]

Zastupnica uPFBiH

DASmatram ga opravdanim jermu funkcija nije samo skre-tanje pa`nje na materijalni ifinansijski status fakultetanego na ukupan statusUniverziteta u dru{tvu,kvalitet nastave, kadrova,uvjeta rada, a posebnoposve}enosti razvojudru{tva, kriti~kom izno{enjustavova akademske zajed-nice, u~e{}u u javnom ìvotu

na jedan kvalitetan na~in,bez strana~kih boja i uticaja.

DARIO NOVALI]Glavni iodgovorniurednik maga -zi na Start

DA/NE[trajk je uvijek opravdan kadaposlodavci ne ispunjavajusvoje obaveze tako da sa testrane podràvam profesore.S druge strane, zanima meda li }e, na koji na~in i kolikotaj {trajk {tetiti studentima.

BERIZ BELKI]

PoslanikStranke zaBiH

DA/NEO~igledno je {trajk jedini na~inda se kantonalne vlasti privolena ozbiljan dijalog. Ne tvrdimda su zahtjevi sindikata pot-puno utemeljeni na argumenti-ma, ali je nuàn dijalog kojego~igledno nema. Mi{ljenjasam da bi i Univerzitetu dobrobilo da o~isti u svom dvori{tujer zbunjuje neslaganjarukovodstva Univerziteta iSindikata UNSA.

EMIR KADRI]Direktor JUStudentskicentarSarajevo

DA[trajk je posljedica toga {toVlada KS djeluje kao nepot-puna i neprihvatljivo je daVlada nema ministra obrazo-vanja. Profesori nemaju s kimpregovarati i po mom mi{ljenju{trajk je jedino rje{enje.Smatram da je Sindikat ura-dio sve zakonom predvi|eneradnje kako bi fakulteti moglistupiti u {trajk.

NERMIN PE]ANAC

Ministar MUP-a

DAMi{ljenja sam da je {trajkprofesora opravdan jer uBiH je vrlo te{ko na}i ijedan{trajk da nije opravdan. Uzemlji je haoti~no stanje iniko nije zadovoljanstanjem u svojoj oblasti.Smatram da je nedopustivoda Sarajevo kao glavni gradnema ministra obrazovanjave} mjesecima.

Smatrate li opravdanim trajk 14. fakultetai akademija Univerziteta u Sarajevu?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dnevni AvazSEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

Ni{ta dok se eno onaj gore to~ak iznadjame ne po~ne okretat, ni{ta, govori stariji~ovjek sa bijelom kapicom kojeg zovu DDjed.U grupi je znati`eljnika i novinara kojiispred ulaza u krug jame Raspoto~je u petakujutro ~ekaju ishod drame koja se u tommomentu odvijala pod zemljom. Sudbinarudara, njih 34 koji su dan prije nakongorskog udara prouzrokovanog zemljo -tresom magnitude 3,5 stepena zatrpani ujami dubokoj 800 metara, u tom momentu jenepoznata i o njoj se samo naga|a. Nakonvijesti o uru{avanju dijela jame dan prije

prva informacija je bila da je zatrpano njihosam, a ~injenica da je prava vijest bila 34zatrpana rudara unosi dodatnu sumnju me|uokupljenima i nepovjerenje u svaku vijestkoja se pojavi. Oko 10 sati ujutro svi su

mogli samo da se nadaju najboljem. U krugu Raspoto~ja ~lanovi su porodica

zatrpanih rudara, uglavnom {ute, gledajujedni u druge i slije`u ramenima. U rucimamnogih cigare, u oku suza i pogledi uprti


REPORTA@A

Reporter SB prisustvovao je u petak ujutrodogaanjima pred jamom Raspotoje kod Zenice, gdjesu lanovi porodica i prijatelji 34 rudara zatoena u800 metara dubokoj jami ekali rasplet dramatineakcije spaavanja koja se u tom momentu odvijala

pod zemljom

Z A P I S I Z M R T V O G D O M A

PET RUDARA SE NIJE POJAVILO...

Pi{e: ALMIR PANJETA

prema ulazu u jamu iznad koje se to~ak okojem je Djed govorio, a koji pokre}e liftuz pomo} kojeg rudari odlaze u jamu i iznje ne izlaze, jo{ ne pokre}e...

Maknite se s ulaza da pro|e ovadjevoj~ica, babo joj je unutra!, govori neko


SMRT U RASPOTO^JU

Vijest o pogibiji pet komorata brzo se {iri, i uz nevjericu,euforiju mijenja nesnosna ti{ina. Par stotina ljudi oko

jame koji su do tada slavili izlazak rudara, odjednom jekao po komandi u{utjelo

Foto: Almir Panjeta

Foto: Mario Ili~i}

od okupljenih, mi~emo se i propu{tamocuricu zabrinutog pogleda i kose vezane urep. Poslije }emo saznati da se zove MMedinai da njen otac FFejzo ne}e ìv iza}i iz jame,kao jo{ ~etvorica njegovih komorata...

MUK, KRICI I JECAJIêkanje postaje sve teè i mu~nije, ljudi

su ve} oguglali na informaciju koja se svakomalo pojavi i prema kojoj }e rudari ìvi izdravi svakog terenutka iza}i na povr{inu.Unutra u tom momentu vlada drama:Zato~eni rudari sa oskudnim koli~inamazraka u prostoriji u kojoj su zatrpani sa svojestrane su kopali koliko su mogli i kako suznali prema izlazu, a spasila~ke ekipe su sdruge strane kopali prema njima i svi skupasu u svakom momentu bili u ìvotnojopasnosti. Do{le su i ekipe iz drugih rudnikakako bi pomogli komoratima.

Ne{to prije podne, nastaje kome{anjeme|u okupljenima, u me|uvremenu smouspjeli u}i u krug Raspoto~ja i pribliìti seizlazu iz jame, a iznad ulaza se po~eookretati to~ak koji pokre}e lift!

Evo ih, evo ih! @ivi su! Svi }e iza}i nanogama!, ~uju se povici ljudi koji sunajbliì jami, a onda se pojavljuje i prvirudar: izmu~enog lica, oteàno hoda dok ga

vode pod ruku kako se ne bi sru{io, i sacigarom u rukama! I ve}ina onih koji izlazenakon njega izgledaju sli~no, neki se kre}ulak{e, neki teè do kola hitne pomo}i, apredvi|anje da }e svi iza}i na nogamapokazuje se neta~no jer ih nekoliko iznosena nosilima.

Emocije u tom momentu potpunoizmije{ane, napetost popu{ta, osmijesi isuze na licima ~lanova porodice i prijateljakoji ih do~ekuju, pla~u i rudari, ljudine, aneki od prisutnih ne izdràvaju pa ihnekoliko pada u nesvijest i interveni{uekipe hitne pomo}i. Preìvjele rudareprebacuju do Kantonalne bolnice Zenicagdje prolaze neophodne pretrage, a {est ihzadràvaju na daljnjim promatranjima, a ioni su uz konstatovane lak{e tjelesne

ozljede vrlo brzo pu{teni na ku}nolije~enje.

Prevladava euforija, svi su sretni i ~ekase da iz jame jedan za drugim iza|u 34rudara. Hvatam razgovor jednog od~lanova spasila~kog tima koji poznaniku uzrukovanje tiho dobacuje: Pet ih ne}eiza}i... Vijest se brzo {iri, i uz nevjericu,euforiju mijenja nesnosna ti{ina. Nekolikostotina ljudi oko jame koji su do tada slaviliizlazak rudara, odjednom je kao pokomandi u{utjelo.

Naàlost, znao sam za ovo ranije,nisam imao snage da vam kaèm. Iza{lo ihje 29, ovih pet naàlost nisu, nisupreìvjeli, izjavljuje novinarima SSinanHusi}, predsjednik Sindikata rudara FBiH.

Muk prekidaju krici i jecaji...Ne}u! Ne}u! Nemojte me voditi u

hitnu! Ne idem odavde dok ne vidimbrata!, govori jedan od mu{karaca dok muprijatelji dodaju vodu i poku{avaju gasmiriti.

SUZE U OÎMA KOMORATAOvo mi je drugi brat!, kroz pla~

govori ~ovjek s ka~ketom na glavi. Kodrudara u krugu suze u o~ima, a nakon {to jei definitivno postalo jasno da pet rudara neizlazi, plava vrata jame Raspoto~je se uz{kripu zatvaraju, a prema tada dostupniminformacijama izvla~enje tijela poginulihrudara treba uslijediti tokom no}i...

Tijela rudara MMehemeda Dizdarevi}a,Mehmedalije Halilovi}a, Fahira Hala~a iFejze Isakovi}a bi}e izvu~ena tek tokomsubote, a tijelo njihovog komorataHajrudina Bradarca u nedjelju kasnonave~er. Dènaza petorici nastradalihkomorata klanjana je na Kamberovi}a poljuu prisustvu vi{e hiljada ljudi, nakon ~ega supreba~eni na lokalna mezarja gdje suukopani.

Prema prvim slu`benim procjenama,smrt rudara najvjerovatnije je nastupilausred gu{enja metanom i ugljendioksidomkoji se istisne u rudarske prostorije nakongorskog udara. Prema neslu`benimprocjenama, `rtve su nemara ljudi i sistemau kojem ljudski ìvot sve manje vrijedi.


REPORTA@A

KRAJ NADANJA:Nakon to je i definitivnopostalo jasno da pet rudarane izlazi, plava vrata jameRaspotoje se uz kripuzatvaraju...

NEOPISIVA BOL U RASPOTO^JUNe}u! Ne}u! Nemojte me voditi u hitnu! Ne idemodavde dok ga ne vidim!

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Almir Panjeta

Devet godina nakon {to jeTuìteljstvo BiH protiv njihpodiglo prvu optu`nicu zbogporeznih i carinskih utaja,najpoznatiji {irokobrije{ki biznis -

meni i politi~ari, bra}a JJerko, Slavo,Mladen i JJozo Ivankovi} Lijanovi} i njihovotac SStipe, zvani SStari Lijan, ponovno se

suo~avaju s istim optu`bama. SuvlasniciMesne industrije Lijanovi}i uhap{eni su usrijedu, 10. septembra, sada ve} kaovi{estruki povratnici u djelu, zbogsumnje da su po~inili porezne utaje iprevare, te pranje novca u iznosu od okojedanaest milijuna KM. Zajedno s bra}omIvankovi} Lijanovi}, u policijskoj akcijiDràvne agencije za istrage i za{titu,privedeni su i njihovi kriminaliziraniposlovni partneri: JJozo Sli{kovi}, VenkaIvankovi}, @eljko Mikuli}, Zdravko

Ivankovi}, Draènko Kvesi}, MMiroslavôlak, Mirjana [akota, Mirko Gali} ifederalni ministar trgovine MMilorad Bahilj.Ostanu li, me|utim, vicepremijer i ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerko Ivankovi} Lijanovi} i njegovstrana~ki kolega ministar Milorad Bahilj unarednih mjesec dana u pritvoru, upitno jekako }e do kraja mandata funkcioniratiaktualna federalna Vlada.

Istraga o poreznim prevarama ~lanovaobitelji Ivankovi} Lijanovi} otvorena je u


HAPSIMO DOMA]E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Inspektori Uprave za indirektno oporezivanje jo su 2011. Tuiteljstvu BiH podnijeli prijavu protiv brae IVANKOVI LIJANOVI i njihovih kriminaliziranihposlovnih partnera, zbog sumnje da su otetili dravni proraun za pet milijunaKM: dravnom tuitelju ISMETU UKIU su trebale tri godine da izda nalog zahapenje Stipe, Slave, Mladena, Joze i Jerke Ivankovia Lijanovia, u meuvre-

menu su njihove porezne utaje narasle na jedanaest milijuna maraka

POLJEM SE [IRI MIRIS LIJANAOPER AC I JA MESO

POVRATNIK U DJELUProtiv federalnog ministra Jerke Ivankovi}aLijanovi}a u proteklih godinu dana podnesenesu dvije kaznene prijave

Tuìteljstvu BiH jo{ prije tri godine, nakonprijave iz Uprave za indirektno opo reziv a -nje (UIO), ali jo{ uvijek nije jasno za{to jetuìtelj IIsmet [u{ki} ~ekao po~etakpredizborne kampanje da izda nalog zanjihovo privo|enje.

MENAD@ERI S TORBOMU izvje{}u UIO iz 2011. se, naime,

navodi da su {irokobrije{ka bra}a od 2009.godine o{tetila dràvni prora~un za petmilijuna maraka, tako {to su na ime ro|aka,prijatelja, biv{ih uposlenika MI Lijanovi}i istrana~kih kolega osnivali fiktivne tvrtkeograni~enog roka trajanja, s osniva~kimkapitalom od dvije tisu}e maraka. Uposljednjih su pet-{est godina Lijanovi}iregistrirali nekoliko firmi: MI-MO, Far -mer, Farmko, Optimum, Laktat i ZD.I -pro -du kt, koje su potom poslovale s njihovomMesnom industrijom na gotovo preslikanna~in. Navodni bi vlasnici, koje su u Herce -govini posprdno zvali menadèri s


STARI LIJAN I SINOVI

Bra}a Lijanovi} Ivankovi} su u posljednjih pet godinaosnovali {est fiktivnih firmi, svaka je imala osniva~ki ulog

od 2.000 KM i direktora bez imovine

NAGRADA ZA POSLOVNOG PARTNERABra}a Ivankovi} Lijanovi} predloìli su u prolje}e Milorada Bahilja zafederalnog ministra trgovine, nakon {to je kao direktor njihove fiktivnetvrtke MI-MO o{tetio dràvni prora~un za dva milijuna KM

torbom, sa pravim vlasnicima Lijano -vi}ima sklapali ugovore o zakupu njihovihproizvodnih pogona, prostorija zaskladi{tenje, kori{tenju brendova (naziva zaproizvode), pa ~ak i najmu radnika?!Fiktivna su poduze}a u po~etku poslovalazakonito, ali su sa porastom prometa rasla injihova dugovanja. Ugovori o zakupu suvaìli dok firme nisu dobile povrat PDV-a,ostavljaju}i za sobom ogromnapotraìvanja, koja nije bilo mogu}enaplatiti jer vlasnici, kao ni odgovorneosobe u firmi, nisu imali nikakve imovine -osim 2.000 KM osniva~kog uloga.

Prema izvje{}u koje je Uprava zaindirektno oporezivanje BiH dostavilaDràvnom tuìteljstvu u jesen 2011., firmaFarmer, u kojoj je direktorica bila VenkaIvankovi}, imala je 1,4 milijuna KMdugovanja za indirektne poreze, te oko {estmilijuna maraka PDV-a koje su uzeli oddràve. Tvrtka MI-MO, kojom jerukovodio Milorad Bahilj, prije nego {to jeu prolje}e 2011. nagra|en funkcijomfederalnog ministra trgovine, o{tetila jedràvni prora~un za dva milijuna maraka.Posluju}i prema istom principu kao i svefiktivne kompanije bra}e Ivankovi}Lijanovi}, MI-MO je ostao duàn 1,8milijuna KM, dok su, istodobno, prevaromuspjeli dobiti 200.000 KM povrata porezana dodanu vrijednost.

PPOSLOVNA DOKUMENTACIJA UNI[TENA SILOM PRILIKA

Nakon {to je zbog milijunskihdugovanja MI Lijanovi}i dovedena dopropasti, vlasnici su operaciju nezakonitogizva~enja novca kroz povrat PDV-anastavili preko novosnovane firme Farmko,~iji je direktor bio Jozo Sli{kovi}, a koja jeostala du`na 1,3 milijuna maraka.Inspektorima Sektora za poreze UIO, nasaslu{anju 22. jula 2011., tada ve} biv{idirektor firme MI-MO Milorad Bahilj jekazao kako mu nije poznato gdje se nalaziposlovna dokumentacija i uputio ih na {efara~unovodstva Mirka Gali}a. Kada su,me|utim, inspektori prona{li Gali}a usjedi{tu Mesne industrije Lijanovi}i, on jenegirao da posjeduje dokumentaciju iobe}ao da }e stupiti u kontakt s Bahiljem.Na narednom sastanku s inspektorimaSektora za poreze, Mirko Gali} je tvrdio dasu poslovne knjige bile u arhivi tvrtke, alimu nije bilo poznato tko ih je i kadaodnio?! Direktorica Venka Ivankovi} je,opet, izjavila da sve poslove firme Farmervodi njezin sin DDamir Ivankovi}, koji jekasnije ispri~ao da je dokumentacijauni{tena silom prilika, kao i da je o tomedao izjavu ovjerenu kod odvjetnika.

Dodajmo tome da je, odmah nakon {tosu uo~eni nezakoniti zahtjevi za povratPDV-a od strane tvrtki usko povezanih s

poduze}em u vlasni{tvu bra}e Ivankovi}Lijanovi}, Uprava za indirektnooporezivanje traìla od Suda i TuìteljstvaBiH obustavu povrata poreza. Tako jesprije~eno da se tvrtkama Laktat i ZD.I-Produkt isplati milijun i 125 tisu}a KM.

Godinu i pol dana kasnije, inspektoriUIO dostavili su dràvnom tuìteljudopunu izvje{}a, ovoga puta protivZdravka Ivankovi}a, kao direktora firmeZD.I- Produkt. Ta se tvrtka na trì{tupojavila po~etkom 2011., istog dana kada jepoduze}e Farmko raskinulo ugovor ozakupu imovine MI Lijanovi}i, koja jepre{la u privremeno vlasni{tvo ZD.I-Produkta. Zanimljivo je, me|utim, da jeFarmko, prethodno, svu imovinu, sirovine imaterijal, vlastite proizvode, opremu irezervne dijelove fakturisao ZD.I-Produktu, dok su obveze za bankovnekredite u iznosu od pet milijuna maraka ipreko milijun KM dugovanja za PDVostavili dràvi. Druga je dopuna izvje{}a

Tuìteljstvu BiH proslije|ena po~etkomaprila 2013., protiv Drage Ivankovi}a,direktora kompanije Laktat, formalnoregistrirane u Posu{ju. Drago Ivankovi} jeosumnji~en za podno{enje poreznih prijavala`nog sadràja, ~ime je dràvni prora~uno{te}en za vi{e od 133.000 KM.

U PREDIZBORNU KAMPANJU S LISICAMA NA RUKAMA

Prva optu`nica protiv bra}e Slave, Joze,Mladena i Jerka Ivankovi}a Lijanovi}apodignuta je u martu 2005., kada im se nateret stavljalo vi{e kaznenih djela -organizirani kriminal, zlouporabaslu`benog poloàja ili ovlasti, krivo tvo -renje isprava, porezna utaja... No, iako subili optuèni za utaju oko 1,8 milijuna KM(zbog nepla}anja posebnih carinskihpristojbi pri uvozu sirovina za preradumesa), sva ~etvorica bra}e su presudomSuda BiH potkraj 2006. oslobo|enakrivnje. U maju pro{le godine Federalnauprava policije podnijela je Kantonalnomtuìteljstvu u Sarajevu kaznenu prijavuprotiv Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a i jo{ 57osoba, kojima je nezakonito podijeliopoljoprivredne poticaje. Iako su kriminalniposlovi ministra Ivankovi}a Lijanovi}a injegovih najbliìh suradnika, kojima jefederalni prora~un o{te}en za blizu trimilijuna KM, potkrijepljeni ~vrstimdokazima, sarajevsko tuìteljstvo optu`nicunije podiglo ni do danas. Ohrabrenizostankom zakonskih sankcija, JerkoIvankovi} Lijanovi} je nastavio s istimplanom i programom raspodjele poticaja,hvale}i se prijateljima kako je njegovaNarodna stranka Radom za boljitak, i prijeoktobra, osigurala sto tisu}a glasova. No,nije ra~unao da }e predizbornu kampanjupo~eti s lisicama na rukama.


HAPSIMO DOMA]E

POREZNA PLJAKA:Fiktivna su poduzea upoetku poslovala zakonito,ali su sa porastom prometarasla i njihova dugovanja.Ugovori o zakupu suvaili dok firme nisudobile povrat PDV-a,ostavljajui za sobomogromna potraivanja

PUSTA OSTA LIJANOVA KU]AInspektori SIPA-e uhapsili su na [irokom

Brijegu oca Stipu i sinove Slavu, Mladena,Jozu i Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a

Tek su nakon tragi~ne nesre}e i petizgubljenih ìvota, sindikat iuprava zeni~kog Rudnika Raspo -to~je pristali da makar pri vre -meno zatvore ovu visokorizi~nu a

niskoprofitnu rudarsku jamu. Jo{ prije 30 ikusur godina ura|ena je vrlo serioznastudija u kojoj je nepobitno utvr|eno da svetri rudarske jame u Zenici, uklju~uju}i iRaspoto~je, treba zatvoriti zbog dvarazloga: sve tri spadaju u red najrizi~nijihrudnika na Balkanu zbog golemekoncentracije metana, i pri tome sve triposluju na granici ekonomske oprav -danosti. Ponu|eno je alternativno rje{enje:

nadomak Zenice, na lokalitetu pod nazivomMo{}anica, otkrivene su goleme rezervejednako kalori~nog uglja, koji se za razlikuod zeni~kih jama ne nalazi duboko u utrobizemlje, nego na povr{ini, i mogu}a jepovr{inska eksploatacija bez i minimalnihrizika od rudarskih nesre}a. âk je pred rataktiviran povr{inski kop Mo{}anice, no sveje uskoro stalo pod pritiskom odli~noorganiziranog rudarskog sindikata i lokalnezajednice koji su se gr~evito opiralizatvaranju podzemnih jama.

Ni{ta se bitnije ne bi promijenilo ni daje uloèn novac u nabavku modernerudarske opreme (tzv. {iroko mehanizirano~elo) u tri zeni~ke jame jer bi i dalje urudniku radili rudari ~iji bi ìvoti visili okoncu zbog visoke koncentracije opasnog

metana. Metan u rudnicima nije mogu}e nina koji na~in eliminirati niti njegovu pojavublagovremeno predvidjeti kako bi seizbjegla rudarska tragedija.

Spominjanje krivi~nih prijava nakonposljednje tragedije u rudniku Raspoto~jeàlosni je i neodgovorni poku{aj politi~kogle{inarstva i zatvaranja o~iju pred pravimproblemom: za tragediju u Raspoto~ju nijeodgovoran niko pojedina~no, ali suodgovorni svi oni koji nisu sprije~ili rudareda silaze u jamu tako visokog rizika.

Odluku o privremenom zatvaranjuRudnika Raspoto~je bezuvjetno trebapreina~iti u trajnu i okrenuti se povr{inskojeksploataciji uglja na brojnim nalazi{timakojima Zenica obiluje kao ni jedan drugigrad u regiji.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Trebala se desiti rudarska tragedija da bi nadleni zatvorili rizini rudnik Raspotoje- i to privremeno!

Jo je prije 30-ak godina napravljena ozbiljna analizaprema kojoj vaenje uglja iz utrobe zemlje treba prekinuti i okrenuti se povrinskoj eksploataciji

POIGRAVANJE S LJUDSKIM @IVOTIMARudnik Raspoto~je treba hitno i trajno zatvoriti

Foto: Mario Ili~i}

Da se sutra odràvaju parlame nt -arni izbori u BiH, ve}ina Hrvata ive}ina Srba glasala bi za istestranke (SNSD i HDZ) kao i prije~etiri godine, dok je bo{nja~ko

bira~ko tijelo raspolu}eno izme|u aktuelnevlasti (SDA i SDP-a) i opozicije oli~ene uDF-u @@eljka Kom{i}a i SBB-u FFahrudinaRadon~i}a. To su, ukratko, najva`nijirezultati predizbornog istraìvanja javnogmnijenja provedenog u drugom dijelu

augusta ove godine, u aran`manu AgencijeIPSOS. Rezultati se u dlaku poklapaju srealnim stanjem i odnosom snaga na terenu,u {ta smo se mogli uvjeriti i u martu ovegodine, kada su demonstracije gra|anaprotiv aktuelne vlasti relativno dobroprihva}ene na prostoru BiH s ve}inskimbo{nja~kim, a potpuno ignorirane naprostorima BiH s ve}inskim hrvatskim isrpskim stanovni{tvom.

PAD PODR[KE DF-uIdenti~no raspoloènje gra|ana utvrdili

su istraìva~i IPSOS-a, pet mjeseci kasnije,u najnovijem istraìvanju ~ije rezultate

Slobodna Bosna ekskluzivno objavljuje.Bo{nja~ki glasa~i, znatno vi{e nego

srpski i hrvatski, traè promjene i nova licau politi~koj areni, no taj entuzijazamnarodnih masa nije vi{e tako izraèn kaoproteklih mjeseci kada su strankepromjena, oli~ene u DF-u @eljka Kom{i}ai SBB-u Fahrudina Radon~i}a imaleuvjerljivu prednost pred strankamaaktuelne vlasti - SDP-a i SDA. I dalje jeKom{i}ev DF prvi na izbornoj listibo{nja~kih glasa~a, no trenutna podr{kaovoj partiji za 4 procenta je manja nego jebila koncem juna kod prethodne sondaèjavnog mnijenja. Kom{i}ev DF u junu je


EKSKLUZIVNO

UPRKOS PADU PODR[KE,KOM[I]EV DF I DALJE

UBJEDLJIVO VODI ME\UBO[NJA^KIM GLASAÎMA

Slobodna Bosna dola je u posjed rezultata velikog predizbornog istraivanjajavnog mnijenja koje je provela agencija IPSOS u drugoj polovini augusta ove

godine na uzorku od 2.040 ispitanika iz cijele BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]

+6% +3%

IZBORNI FAVORITIMladen Ivani} ima zna~ajnu prednost nad @eljkom Cvijanovi}, Bakiru Izetbegovi}u za vrat pu{e Emir Suljagi}, a Dragan ôvi} nadmo}no vodi


PREDIZBORNI REJTING POLITI^KIH STRANAKA

Ve}ina Srba i Hrvata ponovo }e glasati za iste partijekao prije ~etiri godine - SNSD i HDZ

+7%

ispred Martina Ragu`a

podràvalo 22 posto gra|ana a danas 18posto, {to je ujedno i najve}a promjenaraspoloènja glasa~a prema bilo kojojpartiji u BiH.

Osjetan pad podr{ke Kom{i}evom DF-uvremenski se podudara s formiranjem ipredajom izbornih lista i neo~ekivanimunutarstrana~kim lomovima (u Tuzli iMostaru) te odlaskom nekoliko istaknutihstrana~kih autoriteta (DDamir Majranovi}),ali i prili~no nespretnog kandidiranjahrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH (slu~ajZore [eremet).

Uprkos okrnjenom ugledu, Kom{i}evDF s 18 posto podr{ke i dalje je vode}apoliti~ka snaga u Federaciji BiH.

BLAGI USPON SDA I SDP-aPosljednje istraìvanje iz augusta

otkriva i izvjesne promjene raspoloènjaprema dvjema vladaju}im partijama uFederaciji BiH. U posljednja dva mjesecapodr{ka vladaju}im partijama prili~no jeporasla, osobito u slu~aju SDA. Ova partijaje u junu imala svega 11 posto podr{keglasa~a, dva puta manje od Kom{i}evogDF-a, no prema rezultatima istraìvanja skraja augusta, SDA podràva 15 postogra|ana, pa se razlika izme|u vode}e partijeDF-a i drugoplasirane partije SDA prili~noistopila i trenutno iznosi svega 3 posto.

I SDP u augustu stoji ne{to bolje nego ujunu, mada je rast podr{ke jo{ uvijekskroman: s 10 na 11,2 posto.

SBB Fahrudina Radon~i}a pao je na~etvrto mjesto s 9 posto podr{ke, {to je zajedan procenat manje nego u junu ovegodine.

Kod ostalih stranaka s predominatnobo{nja~kom podr{kom nije uo~enazna~ajnija promjena.

Zanimljiva je ~injenica da rang listakan didata za bo{nja~kog ~lana Pred sjed -ni{tva BiH ne prati strana~ku rang listu:najve}u podr{ku uìva kandidat SDA BBakirIzetbegovi} (17 posto), drugo pla sirani jekandidat DF-a EEmir Suljagi} (15 posto), natre}em mjestu je kandidat SBB-a FFahrudinRadon~i} (11 posto) a na ~etvrtom kandidatSDP-a BBakir Hadìomerovi} (7 postoglasova).

HRVATI ZNA SEHrvati kao najmalobrojniji narod u BiH

ve} tradicionalno imaju najniì stepenpoliti~kog pluralizma, {to je nesumnjivoposljedica rasprostranjenog straha odmajorizacije i politi~ke marginalizacije.Hrvati i dalje najvi{e vjeruju HDZ-u injihovom predsjedni~kom kandidatuDraganu ôvi}u. U pore|enju s junom,stanje se nije promijenilo: HDZ kao iDragan ôvi} i dalje mogu ra~unati na 7posto glasova na razini cijele BiH, odnosnona oko 80 posto glasova hrvatskog bira~kog

tijela! Sve ostale partije koje ra~unaju nahrvatske glasove dobit }e zajednovi{estruko manje od HDZ-a i Draganaôvi}a.

Najve}i broj glasa~a u RepubliciSrpskoj i dalje najvi{e vjeruje SNSD-uMilorada Dodika, mada ta podr{ka nijevi{e tako izraèna kao {to je bila ranije, kaoprimjerice na parlamentarnim izborima2010. godine. Ipak, Dodikov SNSD, prematrenutnom raspoloènju bira~a, osvojit }erelativnu pobjedu (34 posto glasova) iprema trenutnom odnosu snaga ima velikeizglede da ponovo s koalicionim part neri -ma formira izvr{nu vlast u RS-u. (Da ne bibilo zabune, podr{ka od 34 posto odnosi sena teritorij RS-a, dok na prostoru cijeleBiH podr{ka SNSD-u ne prelazi 15procenata).

NEIZVJESTAN FINI[Na drugom mjestu i dalje je SDS, s

blagim rastom od 2 posto u pore|enju srezultatima istraìvanja u junu, ali jo{uvijek s velikim zaostatkom (8 posto) za

vode}im SNSD-om. Sudbinu SDS-a napredstoje}im izborima odredit }e rezultatkoalicionih partija okupljenih u Savezu zapromjene, prije svih PDP-a MMladenaIvani}a i NDP-a DDragana âvi}a. Savezza promjene, predvo|en SDS-om, premaistraìvanju javnog mnijenja iz augustaskoro se izjedna~io s blokom vladaju}ihpartija (SNSD, SP i DNS), i u fini{izborne trke ulazi s neznatnim zaostatkomod svega 0,9 posto glasova iza blokavladaju}ih partija, predvo|enih SNSD-om.

Dva srpska bloka, skoro izjedna~enesnage, vode tijesnu bitku i za ~elne pozicijeu RS-u i BiH. Predsjedni~ki kandidatSNSD-a MMilorad Dodik ima znatno ve}eizglede u dvoboju s predsjedni~kimkandidatom Saveza za promjene OOgnjenomTadi}em (prednost Dodika iznosi cijelih 5posto), no u trci za srpskog ~lanaPredsjedni{tva BiH uvjerljivo vodikandidat Saveza MMladen Ivani}, ispredkandidatkinje SNSD-a @@eljke Cvijanovi}(prednost Ivani}a iznosi 6 posto).


EKSKLUZIVNO

Istraìvanje IPSOS-a ra|eno je nauzorku od 2.040 ispitanika, a provedenoje u razdoblju od 14. do 23. augustametodom anketiranja dominantnourbanog stnovni{tva BiH u oba entiteta.

U pore|enju s istraìvanjem iz juna,osjetno je smanjen broj neopredijeljenihglasa~a - sa 45 na 25 posto - ali se nijeznatnije pove}ao broj glasa~a koji }e

sigurno iza}i na izbore. Tek svaki drugiispitanik rekao je da }e sigurno iza}i naizbore!

Visoka apstinencija glasa~a, bezikakve sumnje, vi{e pogoduje etabliranimvladaju}im partijama (SDA, SNSD, HDZ,SDP) koje imaju razvijeniju strana~kuinfrastrukturu i oslanjaju se na vlastitutradicionalnu glasa~ku bazu.

VISOKA APSTINENCIJA

Na izbore izlazi tek svaki drugigraanin s pravom glasa

NISKA IZLAZNOST NA IZBORETek svaki drugi anketirani rekao je da}e sigurno iza}i na oktobarske izbore

PPAMETNIJI OTPU[TA

Op}inski sud u Sarajevu u petak, 6.juna, zbog nelikvidnostihotela Holiday ve}e od dva i pomiliona maraka otvorio jeste~ajni postupak. Ste~aj je,

ina~e, pokrenut na zahtjev radnika, kojimaduè od tri godine nije upla}eno penzijsko izdravstveno osiguranje, a od novembrapro{le godine ne primaju ni pla}e. Svestrane u postupku - radnici, ve}inski vlasnikAustrijanac JJakob Kuess i predste~ajniupravnik NNedim Memi} - bili su saglasni sotvaranjem ste~aja, a sud je 10. juna imenovaoi ste~ajnog upravnika Holi day a NNijazaDervi{i}a, ina~e direktora i vla sni -ka Revizije Dervi. I dok ste~ajni upravnikDervi{evi} vr{i popis imovine i dugovanja,upravljanje hotelom Holidey preuzela jenovoosnovana firma Holiday Resort.

Dakle, kompanija Holiday Resort,a po osnovi ugovora o najmu

potpisanog sa ve}inskim vlasnikomAustrijancem Jakobom Kuesseom, krajemjula preuzela je upravljanje hotelomHoliday, uklju~uju}i i {ezdesetak pos toje -}ih radnika. Ve} u prvom mjesecuposlovanja uspjela je konsolidovati odjelljudskih resursa i omogu}iti poslovneaktivnosti hotela. Uprkos iskrivljenoj slicinegativnog imidà hotela uzrokovanojstalnim medijskim napisima i opravdanomnezadovoljstvu radnika i uposlenika hotela,nova uprava je uspjela ispuniti sve obavezevezane za poslovanje Holidaya. Dakle,radnicima su ispla}ene pla}e, pla}eni suporezi, dobavlja~i, a izmireni su i ra~uni zautro{enu elektri~nu energiju, plin i

komunalne usluge. Za manje od mjesecdana u Holiday se vratila ve}ina starihklijenata i gostiju, a svakodnevno se traìmogu}nost saradnje sa novim poslovnimpartnerima. Za vrijeme trajanja SarajevoFilm Festivala hotelski kapaciteti bili supopunjeni, a u narednom periodu upravahotela planira revitalizirati hotelskekapacitete, te pravilnom kadrovskompolitikom ostvariti strate{ki cilj, a to jevra}anje povjerenja klijenata, {to }eomogu}iti pozitivno poslovanje. I dokuprava hotela koju je postavio HolidayResort ~ini sve kako bi revitalizirala kultnisarajevski hotel, ste~ajni upravnik NijazDervi{i} priprema dokumentaciju zaskup{tinu povjerilaca me|u kojima su

Hypo Alpe Adria Bank, Upravaza indirektno oporezivanje,

Elektroprivreda BiH..., a koji}e u kona~nici odlu~ivati o

sudbini hotela Holiday.

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Kompanija Holiday Resort preuzela je upravljanje hotelom Holidayukljuujui i ezdesetak postojeih radnika. Radnicima su isplaene plae,

plaeni su porezi, dobavljai, a izmireni su i rauni za utroenu elektrinu energiju, plin i komunalne usluge

ÛDA SU (NE)MOGU]A


Biv{i dugogodi{nji na~elnik sa ra jev -ske op}ine Novi Grad, jo{ uvijekaktuelni dràvni ministarkomunikacija i prometa i kan didatSDP-a za zastupnika u Parlamentu

BiH DDamir Hadì} mogao bi na samom startupredizborne kampanje dobiti neo~ekivanpublicitet, kakvom se, sasvim sigurno, nijenadao. Neugodno iznena|enje za DamiraHadì}a, ali i njegovog nekada{njegkoalicionog partnera iz Novog Grada EEsedaRadelja{a, zastupnika Bo san ske stranke(BOSS) u Skup{tini Kantona Sarajevo idelegata u Domu naroda federalnogParlamenta, koji ozbiljno ra~una na jo{ jedanskup{tinski mandat, spremaju njihove biv{eop}inske kolege, nakon {to su razotkrilimilionsku prevaru. Dokazni materijal -obimna dokumentacija i nalaz revizorske ku}eRevisum Consult iz Sarajeva je, kakonezvani~no saznajemo, ve} spreman, zajednos krivi~nom prijavom koja bi iz Op}ine NoviGrad do kraja sedmice trebala biti proslije|enasarajev skom Kantonalnom tuìteljstvu. Biv{ina~elnik Damir Hadì} i predsjednik Klubavije}nika BOSS-a u Op}inskom vije}u NoviGrad Esed Radelja{ sumnji~e se da suop}inski budèt o{tetili za milion KM.

BOSS SVIH BOSSOVAToliko je novca, naime, Radelja{

zaradio za nepune ~etiri godine na samojednom kupoprodajnom ugovoru sOp}inom Novi Grad. Radi se o parceli kojuje Esed Radelja{ 2006. godine kupio odOp}ine Novi Grad za 44.404 KM, da bi istozemlji{te 2010. Op}ina njemu platila prekomilion maraka, {to je najve}i rast cijenenekretnine ikada zabiljeèn u Sarajevu.Esed Radelja{ je atraktivnu lokaciju usarajevskom naselju Nedàri}i ~ija je


PRVI MILION ESEDA RADELJA[A

Pi{e: EMIR HOD@I] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

i MARIO ILIÎ]

Pravni zastupnici sarajevske Opine Novi Grad trebali bi do kraja sedmice predatikrivinu prijavu protiv biveg dugogodinjeg naelnika DAMIRA HADIA i

nekadanjeg vijenika BOSS-a ESEDA RADELJAA, glavnih aktera meetarskeoperacije koja je opinski budet kotala vie od milion maraka: SB otkriva

kako su od 2007. do 2010., kada je njihova saradnja naprasno prekinuta, poslovali Hadi i Radelja

RED, RAD I RADELJA[P L J A ^ K A U T R I ^ I N A

BIZNISMEN U POLITICIEsed Radelja{ je mandat vije}nika uOp}ini Novi Grad zavr{io sa milionmaraka na ra~unu

povr{ina, prema prvom rje{enju, iznosila1.300 kvadratnih metara, kupio u decembru2006., godinu dana nakon {to je na istommjestu zapo~eo bespravnu gradnjuposlovno-stambenog objekta. Betonskoruglo koje je Radelja{ 2005. podigao uzglavnu gradsku saobra}ajnicu, kako }e seposlije ispostaviti na tu|em zemlji{tu i bezgra|evinske dozvole (?), ubrzo jeuklonjeno po nalogu op}inske inspekcije, io tro{ku investitora - Radelja{a. No, ako setada ~inilo da je Radelja{eva suludaposlovna avantura definitivno propala,ubrzo se pokazalo da su nadle`ne slu`be uOp}ini Novi Grad, zapravo, radile unjegovu korist, odnosno, da je parcela zanjega ve} bila rezervisana.

Dodjela zemlji{ta Esedu Radelja{uformalno je izvr{ena po~etkom decembra2006., Rje{enjem Op}inskog vije}a NoviGrad, kada je utvr|ena i visina nov~anenaknade - u simboli~nom iznosu od 44.404KM, i uz obrazloènje da se neizgra|enogra|evinsko zemlji{te nalazi u tzv. drugojzoni. Da je, pore|enja radi, poduzetniRadelja{ u to vrijeme u istoj op}ini ali naznatno lo{ijoj lokaciji - recimo u naseljuRajlovac, kupio parcelu iste povr{ine koja

je u privatnom vlasni{tvu, morao bi ke{iratinajmanje sto hiljada maraka?! No, EseduRadelja{u, tada jo{ politi~koj zvijezdi uusponu, okolnosti su i{le na ruku, pa je ve}do 10. januara 2007. izmirio sve obavezeprema budètu Op}ine Novi Grad. Nije sebunio ni kada mu je, {est dana kasnije,dostavljeno novo rje{enje u kojem je pisaloda je kupio ne{to vi{e od dunum i pozemlje. Razliku u cijeni - ukupno 6.396KM, Esed Radelja{ je uredno platio, ali je izaposjednutu parcelu pro{irio za dodatnihoko 500 kvadratnih metara. Na kraju mu jeiz op}inskog budèta ispla}ena naknada za2.067 kvadratnih metara?!

DD@ENTLMENSKI SPORAZUM Sude}i prema zvani~nim zapisnicima sa

sastanaka u zgradi Op}ine Novi Grad, EsedRadelja{ je zahtjev za gra|evinsku dozvolupredao tek u novembru 2008., devetmjeseci poslije isteka zakonski utvr|enogroka. Budu}i da u isto vrijeme nije zapo~eogra|evinske radove, ~ak ni na ure|enjuzemlji{ta, o~ekivalo se da }e mu parcelabiti oduzeta. Pojasnimo i da je odredbamaZakona o gra|evinskom zemlji{tu FBiHjasno precizirano da se pravo gra|enja gubi

ako investitor (pravno ili fizi~ko lice) uroku od godinu dana od pravomo}nostirje{enja ne podnese zahtjev da mu se izdaodobrenje za gra|enje, zbog ~ega je Op}inaNovi Grad i pokrenula postupak zautvr|ivanje uslova za gubitak pravagra|enja. Prvi sastanak je odràn 26.januara 2010., i na njemu su bili prisutniJusuf âu{evi} (kao voditelj postupka),tada{nji op}inski pravobranilac NNedàdKapetanovi} i Esed Radelja{. Ne protivimse utvr|ivanju gubitka prava kori{tenja usvrhu gra|enja poslovnog objekta, izjavioje tada Radelja{ i priznao da se nije dràozakonski utvr|enih rokova, ali jepovla~enje sa sporne lokacije usloviopla}a njem naknade za zemlji{te, ovogaputa u visini trì{ne vrijednosti.

I mada nema nikakve ekonomske logikeda Esad Radelja{ najprije po~ne bespravnograditi poslovni objekat na tu|oj zemlji da bi,nakon {to je postao zakonski vlasnik parceleodustao od gradnje, nastavak pregovoraizme|u njega i predstavnika Op}ine jasnoupu}uju na pravu pozadinu te me{etarskeoperacije. Unato~ ~injenici da je EsadRadelja{ pravo na zemlji{te izgubio svojomkrivicom, a ne zbog propusta op}inske


IL

SI BOSS, IL

SI HAD@IJA

Op}ina Novi Grad je 2006. prodala Esedu Radelja{uparcelu za 44.000 KM, a onda mu za isto zemlji{te~etiri godine poslije isplatila preko milion maraka?!

KUPI JEFTINO, PRODAJ SKUPOInvestitor Radelja{ je zemlji{te u Nedàri}imakupio po cijeni od 35 KM za m2, a prodao za500 maraka po kvadratnom metru

administracije, navodno zbog nemogu}nostipostizanja kompromisa oko cijene zemlji{ta,dogovoreno je da se angaùje vje{takgra|evinske struke. Predstavnici Op}ine su,naime, nudili Radelja{u naknadu u iznosu od350 KM po kvadratnom metru, dok je propaliinvestitor insistirao da je realna cijena 500maraka po kvadratu.

VVIJE]NIK OD MILION MARAKAZanimljivo je, me|utim, da tokom

pregovora uop}e nije spomenuto da jeEsed Radelja{ za istu lokaciju, tri godine

ranije, Op}ini Novi Grad platio 44.404KM, odnosno, oko 35 maraka za svakikvadratni metar?! Anga`man gra|evinskogvje{taka dogovoren je na raspravi koja jeodràna 9. februara 2010., a samo dankasnije je tada{nji op}inski na~elnik DDamir

Hadì} ovlastio svoju pomo}nicu JJasminuHoro da posao povjeri gra|evinskominènjeru KKasimu Zulumu. Kasim Zulum,potom, za 24 sata zavr{ava vje{ta~enje iiznosi istu procjenu kao i Esed Radelja{ dakvadratni metar parcele vrijedi 500 KM.

Sporazum o visini naknade potpisan je 16.februara 2010., kada se Op}ina Novi Gradobavezala da }e Esedu Radelja{u, u tovrijeme predsjedniku Kluba vije}nikaBOSS-a u Op}inskom vije}u Novi Grad,isplatiti 1.033500 KM za ukupnu povr{inuod 2.067 kvadratnih metara. Nalog zaisplatu izdala je sedam dana kasnijepomo}nica na~elnika Jasmina Horo, ana~elnik Op}ine Novi Grad Damir Hadì}svojom odlukom potvrdio 2. aprila 2010.Milionski je iznos Esedu Radelja{uispla}en u nekoliko rata, tokom 2010. i2011. godine, kada je on ve} izabran zazastupnika u Skup{tini Kantona Sarajevo idelegata u Domu naroda federalnogParlamenta. Nekako u isto vrijeme, do{loje i do ozbiljnog sukoba izme|u DamiraHadì}a i Eseda Radelja{a, koji su oddugogodi{njih politi~kih (i poslovnih)saveznika, odjednom postali smrtnineprijatelji. Ne treba, me|utim, isklju~itimogu}nost da se razlozi njihove sva|eskrivaju u realizaciji ugovora, koji sunedavno prona|eni u op}inskoj arhivi.

SLOBODNA BOSNA I 11.9.2014.

PRVI MILION ESEDA RADELJA[A

24

TAJNI UGOVORNAÊLNIKAHAD@I]AIsplatu vi{e od milion marakanaknade EseduRadelja{u odobrioje pred sami krajmandata biv{ina~elnik op}ineDamir Hadì}

KRIVI^NA PRIJAVANAKON REVIZIJEPoslovanje ranije op}inskeuprave kontrolisala je nezavisna revizorska ku}a

KRIVI^NA PRIJAVANAKON REVIZIJEPoslovanje ranije op}inskeuprave kontrolisala je nezavisna revizorska ku}a

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Uposljednjih dvadesetak godina udèpove bh. politi~ara slilo seogromno bogatstvo. Vrijednostnjihove imovine mjeri se milijar-dama maraka, koju vi{e i ne mogu

sakriti od gra|ana. U imovinskim kartonima, koje kriju

zakonima koji sami donose, navodeskromne u{te|evine, uglavnom dio nepo -kret ne imovine, dok o bankovnim ra~unimau inostranstvu nema ni traga.

Prema podacima Centralne izbornekomisije BiH, na kandidatskim listama 73politi~ke stranke nalazi se 7.901 kandidat.Me|u njima najmanje je onih koji se kan-diduju po prvi put. Osim brojnih privilegi-ja, motiv za kandidovanje je prije svegamaterijalna korist koju ostvare tokom~etverogodi{njeg mandata. Najpla}eniji suparlamentarci u dva doma PS BiH, ~ijimjese~ni prihodi dostiù i preko sedam hilj a -da maraka. Prosta ra~unica govori da tokommandata mogu zaraditi ~ak oko 300 hiljadamaraka.

BBH. POLITIÂRI U RALJAMA POHLEPEOsim ovih zvani~nih zarada, brojni

politi~ari su se okoristili u procesu privati-zacije, gdje su tajkuni uz njihovu pomo}prigrabili profitabilne firme. Tu su i razneprovizije po osnovu posredovanja u skla-panju ugovora, davanja povlastica velikimtrgovcima, namje{tanja zakona, putovanja...

Otud se i imovina pojedinih politi~ara mjeridesetinama miliona maraka.

Kada se kandiduju, politi~ari su du`nida CIK-u dostave imovinske kartone, na {taih obavezuje Izborni zakon.

No, ~itanje i uvid u imovinske kartone

svih kandidata na predstoje}im okto-barskim izborima nisu vi{e mogu}i na webstranici Centralne izborne komisije BiH,kao {to je to bio slu~aj do sada. Sada su tipodaci za{ti}eni Zakonom o za{titi li~nihpodataka BiH, koji su usvojili isti politi~arikoji izlaze na ovogodi{nje izbore. Tako suse nakon nekoliko godina politi~ari izboriliza to da im obi~ni gra|ani ne zaviruju umukotrpno ste~enu imovinu.

Zakon je izglasan pod izgovorom dapoliti~ari, koji imaju veliko bogatstvo,strahuju od mogu}ih kriminalnih djela.Uvid u imovinu bh. politi~ara sada je dostu-pan samo novinarima i to nakon {to uputemail CIK-u u kojem obrazlaè za{to èle da


PREDIZBORNO SKRIVANJE POKRADENIH MILIONA

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

Od straha da graani nee glasati za njih kada vide milione na raunima i vilekoje posjeduju, veina bh. politiara u svoje imovinske kartone nije upisala

najvei dio svoje vrijedne imovine; na list otkriva koji su poznati bh. politiarisakrili svoje stvarno imovinsko stanje

[TA SU SVE OD IMOVINESAKRILI BH. POLITIÂRI

Dodik sakrio vile u Italiji, na Kipru, Fru{koj Gori, [piri}stan u Be~u, Radoji~i} zaobi{ao vikendicu,

ôvi} imovinu u Hrvatskoj, Lagumdìja vrijednost kompletne imovine

LAGUMD@IJA IMOVINUUPISAO NA PUNCA Luksuzne stanove na SkenderijiLagumdìja upisao na suprugu Aminu i njenog oca Fahrudina

Radonju

vide imovinski karton. Me|utim, trebaista}i da Izborni zakon ne obavezuje CIKda provjeri vjerodostojnost unesenihpodataka, za koje se u mnogim slu~ajevimamoè dokazati da ne odgovaraju stanju naterenu.

DDODIKOV SIN IGOR [TEDI U CRNOJ GORI

Milorad Dodik, koji se nedavno àlio damu je plata od 4.000 maraka mala za ono{to radi, nesumnjivo je najbogatiji politi~ar

u BiH. Dodik je prijavio da posjeduje imov-inu vrijednu oko 2,8 miliona maraka, kao iprije ~etiri godine. Me|utim mnogi poz-navaoci prilika tvrde da je to prostonemogu}e i da je aktuelni predsjednik RS-au zadnjem mandatu vi{e puta umnoìo svojimetak.

Kao i 2010. godine, Dodik je naveo da idalje posjeduje tri stana i dvije ku}e. Od togasu dva stana u Beogradu, koje je procijeniona 600.000 KM, a koje je, kako je ranije isti-cao, kupio od vlastitih poslovnih aktivnosti,zatim jedan u Lakta{ima, koji je procijeniona 140.000 KM, za koji je naveo da ga jeprije rata dobio kao op{tinski kadar i koji jekasnije otplatio. Dodik posjeduje i vilu uBeogradu. Procijenio ju je na 1.700.000 KM,dok ku}a sa imanjem u kojoj ìvi uBakincima kod Lakta{a, prema navodimaDodika, vrijedi 300.000 KM. Ku}u naDedinju u Beogradu iznajmljuje izraelskojambasadi u Srbiji za 55.000 eura, a od kirijeotpla}uje kredit podignut za ovu ku}u.

Kao i 2010. godine, Dodik i daljeotpla}uje kredit u Pavlovi} banci, repro-gramiran na 20 godina. I dok je prije ~etirigodine naveo da je iznos duga po osnovukredita bio 1.700.000 maraka, nakon ~etirigodine taj dug je smanjen na ne{to vi{e odmilion maraka. Od pokretne imovine,predsjednik RS-a je naveo da posjedujeautomobil proizveden 2006. godine vri-jedan 40.000 KM, neimenovane marke.

11.9.2014. I SLOBODNA BOSNA

IMOVINA JAVNA, VRIJEDNOST TAJNA

27

ÔVI] IMOVINU PREBACIO NA K]ERKU I ZETA Veleljepnu vilu ~ija se vrijednost procjenjuje na nekoliko milionamaraka ôvi} uknjiìo na k}erku i zeta

ÔVI] IMOVINU PREBACIO NA K]ERKU I ZETA Veleljepnu vilu ~ija se vrijednost procjenjuje na nekoliko milionamaraka ôvi} uknjiìo na k}erku i zeta

DODIK SAKRIO NAJVE]I DIO SVOJE IMOVINE Milorad Dodik prijavio da je vrijednost njegove imovine ista kao prije ~etiri godineDODIK SAKRIO NAJVE]I DIO SVOJE IMOVINE Milorad Dodik prijavio da je vrijednost njegove imovine ista kao prije ~etiri godine

Pore|enja radi, prije ~etiri godine Dodik jeu imovinskom kartonu upisao da ima auto-mobil, tako|e neimenovane marke, vri-jedan 100.000 maraka.

Na ra~unu u jednoj banjalu~koj bancinaveo je da ima 49.141 maraku, dok je prije~etiri godine naveo iznos od 10.000 KM.Po osnovu primanja od plata, predsjednikRS-a je naveo da je u pro{loj godini dobio46.790 KM. Prihodi od poljoprivrede su musko~ili sa 80.000 prije ~etiri godine na100.000 maraka, koliko je naveo za pro{lugodinu.

Dodik, kao i prije ~etiri godine i daljeima dionice u Banji Lakta{i, kao i njego-va supruga SSnjeàna i sin IIgor. Dodikovasupruga je prijavila da je od kooperacije uokviru zajedni~kog poljoprivrednog imanjau pro{loj godini, ba{ kao i prije ~etirigodine, zaradila 45.000 maraka. Na svojeime je prijavila imovinu vrijednu 214.500KM.

Njegov sin Igor prijavio je da je upro{loj godini zaradio 38.000 KM od plata(koje nije imao prije ~etiri godine). Voziautomobil vrijedan 50.000 KM, isto kao iprije ~etiri godine, te na ra~unu u jednojbanci u Crnoj Gori ima 22.000 KM.Prijavio je da je suvlasnik firme Fruit eko,za koju nije naveo kolika joj je vrijednost, aza koju je prije ~etiri godine prijavio vrijed-nost od 2.625.095 KM. Firma Fruit ekodobila je kredit od IRB RS vrijedan tri mili -ona KM.

ÔVI] IMOVINU PREPISAO NA PUNCA, ZETA I K]ERKU

U Banjoj Luci se od pouzdanih izvoramoè ~uti da predsjednik RS-a ima i vilu naKipru, zatim vilu na italijanskom jezeruComo kod Milana. Vlasnik je skupih nekret-nina u Novom Sadu, a navodno je u posjedui velikog imanja na Fru{koj Gori, gdje jeizgradio pravi dvorac sa manjom crkvom.Dodik je vlasnik i suvlasnik brojnih srbijan-skih kompanija, zatim nekoliko hektaralovi{ta i poljoprivrednog zemlji{ta,me|utim ta imovina uglavnom je upisana naimena njemu bliskih saradnika. Dodik jenesumnjivo vlasnik i nekoliko inostranihbankovnih ra~una. Novac za koji se sumnjada je Dodik izvukao uz pomo} svojihposlovnih partnera, u prvom redu lakta{kihIntegral inènjeringa i Niskogradnje,deponiran je u stranim bankama, iako onli~no ima dionice i u banjalu~koj Novojbanci, u kojoj Vlada RS-a ima otvorenesvoje ra~une. Dodik je i vlasnik privatnogKo{arka{kog kluba Igokea iz Aleksan -drovca. U biznis je odavno uveo brata, sina,k}erku i zeta te nekoliko ne}aka. Dodik jepri samom vrhu ljestvice doma}ihnovope~enih bogata{a, koji stvarnu vrijed-nost svoje imovine dobro krije od sirotinje.

I predsjednik HDZ BiH DDragan ôvi},

kandidat za hrvatskog ~lana Predsjedni{tvaBiH na predstoje}im izborima, potvrdio jekako nije puka sirotinja, no vrijednostimovine koju posjeduje odlu~io jesamozatajno zadràti za sebe.

U imovinskom je kartonu naveo tekkako posjeduje obiteljsku ku}u, oku}nicu ira~un u banci te kako je od plate i drugihnaknada u 2013. godini zaradio ne{to vi{eod 70 hiljada maraka, od ~ega otpla}ujekredit u iznosu od oko 152 hiljada maraka.

ôvi}, me|utim, nije naveo na kojuku}u je ta~no mislio. Podsjetimo, zbogizgradnje njegove veleljepne hacijende

promijenjen je tok rijeke Radobolje. Toskromno zdanje vrijedno je brat-bratupet miliona maraka. Uknjièno je na nje-govog zeta i k}erku. Porodica ôvi} posje-duje i ku}u na Jadranu, u mjestu Zaostrog.Vrijednost ku}e je 320.000 eura i uknjiènaje na ôvi}evog punca PPericu Blagu. Ovaimovina nije navedena u ôvi}evomimovinskom kartonu. Dnevni list je objaviokako je ôvi}eva vila jedna od najljep{ih,prema tvrdnjama lokalnih stanovnika.Impresivno zdanje obloèno u kamenu.Vila s nekoliko katova i garaàma uprozemlju, doista je jedna od najljep{ih uZaostrogu, a mo`da i na Makarskoj rivi-jeri, pisao je Dnevni list. Ova imovina nijeuvedena u imovinskoj kartici. Obitelj ôvi}uz ove nekretnine posjeduje i stan uMostaru vrijedan 200 hiljada maraka,vikendicu od pola miliona maraka, dvastana u Hrvatskoj i automobile vrijednepreko sto hiljada maraka.

[PIRI]I [TEDE U DOLARIMAUpu}eni izvori iz Banje Luke tvrde da i

Nikola [piri}, koji nakon Milorada Dodikavaì za jednog od najbogatijih politi~ara u


Zavidnu u{te|evinu ima i Du{ankaMajki}, SNSD-ova parlamentarka. Ona jenavela da njena imovina vrijedi oko 300hilja da maraka. Vlasnica je dvoiposobnogstana vrijednog 90 hiljada maraka, vozi{kodu oktaviju od 25 hiljada maraka. Pro{legodine je zaradila 85 hiljada maraka, a

u{te|evina joj iznosi 186 hiljada maraka.Milica Markovi}, ponovni SNSD-ov

kandidat za Parlament BiH iz Bijeljine, pri-javila je imovinu vrijednu 210 hiljadamaraka. Stan joj vrijedi 180 hiljada mara-ka, automobil 30 hiljada maraka. Kaoposlanik zaradila je 74 hiljade maraka.

POLITIKA I PROFIT

SNSD-ove parlamentarke DuankaMajki i Milica Markovi napuniledepove

PREDIZBORNO SKRIVANJE POKRADENIH MILIONA

[PIRI] KRIJE STAN U BEÛ Nikola [piri} nije prijavio ku}u u Drvaru istan u Be~u

RS-u, tako|er nije bio iskren prilikompopunjavanja imovinskog kartona. [piri} jeprijavio da u banci ima u{te|evinu od 79hiljada dolara, 32 hiljade maraka i 189hilja da eura. Vozi automobil vrijedan 75hiljada maraka. Posjeduje trosoban stan od120 hiljada maraka i poslovni prostor vri-jedan 278 hiljada maraka. Njegova supru-ga NNada ima u{te|evinu 27 hiljada dolara,plus 54 hiljade maraka.

[piri}, me|utim, u imovnski karton nijeupisao porodi~nu ku}u u Drvaru i stan uBe~u. S obzirom da mu k}erka studira uBe~u, dobro upu}eni izvori kaù da postojimogu}nost da je stan prepisao na k}erku.

Igor Radoji~i}, predsjednik Narodneskup{tine RS-a, u imovinski karton jeupisao da sa suprugom SSanjom dijeli stanvrijedan 80 hiljada maraka i garaù od 10hiljada maraka. Radoji~i} je prijavio da jepro{le godine zaradio oko 50 hiljada mara-ka, a njegova supruga 38 hiljada. Tako|er jenaveo da njegova supruga Sanja ima imovi -nu vrijednu 145.400 KM, od ~ega jeu{te|evina 50.000 KM. Me|utim,Radoji~i} nije upisao da nadomak BanjeLuke posjeduje vikendicu u koju je, prematvrdnjama dobro upu}enih izvora, uloìodosta novca. Ina~e, Radoji~i} ~esto nasvom Facebook profilu postavlja fotografi-je ruà koje uzgaja na svom ran~u na kojemse nalazi vikendica.

Predsjednik SDP-a BiH i ministarvanjs kih poslova ZZlatko Lagumdìja kao

profesor na sarajevskom Ekonomskomfakultetu pro{le godine je zaradio 21 hil-jadu 319 maraka, plus ministarske plate odoko 55 hiljada. Prijavio je vlasni{tvo nadjednim stanom i suvlasni{tvo u dva stana uSarajevu i Dubrovniku kao i nadobiteljskim imanjem u sarajevskom naseljuPoljine, koje uklju~uje luksuznu ku}u.Lagumdìja je naveo kako uz to posjeduje iu{te|evinu te dionice nekih firmi, sve vri-jedno oko 340 hiljada eura. Naveo jevikendicu, èninu firmu i poslovni prostor.Lagumdìja ne}e da kaè koliko mu vrijedenekretnine, samo da su iste vrijednosti kaoi prije ~etiri godine. Me|utim, ~injenica jeda vrijednost Lagumdìjine ogromnenepokretne i druge imovine uveliko pre-vazilazi njegova prijavljena li~na primanja.Lagumdìja je CIK-u propustio da prijavidio nekretnina ili njihovu stvarnu vrijednosti porijeklo.

LAGUMD@IJA KRIJE VRIJEDNOST SVOJE IMOVINE

A prije ~etiri godine Lagumdìjin stan,prema njegovoj procjeni, u ulici ]emalu{avrijedio je 280.000 maraka, stan uAlipa{inoj ulici 180.000 maraka,naslije|eni stan u Dubrovniku 290.000, asamo vo}njak na imanju na Poljinama330.000 maraka. Lagumdìja nije prikazaoni ta~an iznos ulaganja u izgradnju ku}e naPoljinama i ure|enja zemlji{ta. Imanje naPoljinama prikazao je kao naslije|e vrijed-no 180 hiljada maraka. Prije dvije godineporodica Lagumdìja kupila je poslovniprostor povr{ine 193 kvadratna metra uSkenderpa{inoj ulici na Skenderiji i triogra|ena parking mjesta. Ove nekretninesu platili 536.000 KM a vlasni{tvo jeupisano na AAminu Lagumdìja i njenog ocaFahrudina Radonju, penzionisanoginènjera elektrotehnike. Kasnije suposlovni prostor preuredili u dva stana.Pored svega, Lagumdìja je uspio u{tedjeti185 hiljada eura za {kolovanje djece i90.000 eura u vrijednosnim papirima.

I aktuelni predsjedavaju}i Predsjed -ni{tva BiH BBakir Izetbegovi}, koji ulazi utrku za jo{ jedan mandat u dràvnom vrhu,tako|er vaì za jednog od imu}nijih bh.politi~ara. Me|utim, on je u svom imovin-skom kartonu prijavio kako je pro{legodine zaradio oko 67 hiljada maraka,koliko duguje i bankama po osnovu kredita.Suvlasnik je ku}e na Poljinama vrijedne250 hiljada maraka, a supruga SSebija imaapartman vrijedan 100 hiljada maraka.Tako|er je upisao da sa suprugom dijelivlasni{tvo nad zemljom vrijednom 120hilja da maraka.

Za najbogatije politi~are u FederacijiBiH slove JJerko Ivankovi} Lijanovi},uhap{eni ministar poljoprivrede u vladiFederacije BiH, koji je prijavio imovinu

vrijednu devet miliona eura, te FFahrudinRadon~i}, predsjednik Saveza za boljubudu}nost.

Lijanovi} je naveo kako najve}i dio nje-gove imovine zapravo predstavlja 66 postovlasni~kog udjela u mesnoj industrijiLijanovi}i iz [irokog Brijega. On je pri-javio da njegov sin AAntonio ima imovinuvrijednu 980.000 maraka, a sin JJosip950.000 maraka.

ODAKLE AZRI RADONÎ] 200 MILIONA MARAKA?

Fahrudin Radon~i}, kojeg prati anegdo-ta da u Sarajevu ima vi{e tornjeva nego pri-jatelja, u imovinskom kartonu naveo jeugovor u prodaji sto posto kapitala kom-panije Avaz roto pressa, koji je za 200 mili -ona maraka kupila njegova supruga AAzra.Novac mu se, tvrdi Radon~i}, sukcesivnoispla}uje pa je naveo da je stanje na njegov-om bankovnom ra~unu promjenljivo. Ukarton je upisao da godi{nje zara|uje oko60 hiljada maraka ne ra~unaju}i dividende.Naveo je da njegova ku}a povr{ine 240kvadrata i imanje u Sarajevu vrijede oko800 hiljada maraka i da pored toga posjedu-je jedno seosko imanje.

Na{ list je pisao da je Radon~i} raznimpravnim vratolomijama Avaz roto pressprepisao na svoju biv{u suprugu Azru kojamu navodno sukcesivno ispla}uje 200miliona maraka. Za mnoge pravneeksperte ovaj ugovor je krajnje sumnjiv,naro~ito ako se ima u vidu da je upisanaknjigovodstvena vrijednost Avaz-roto pres-sa 818 hiljada KM, a prikazana godi{njadobit te kompanije kre}e se izme|u ~etiri i{est miliona KM. Dodaju li se ovome i vri-jednosti Avazovog Twist Towera, realnavrijednost Avaz-roto pressa vjerovatno nebi prema{ila ni polovinu cijene koju AzraRadon~i} pla}a. Odakle Azri 200 mil-iona maraka, mogao bi znati samo njen(biv{i) mu`. No, ~itava operacija prebaci-vanja imovine na suprugu imala je za ciljda se Radon~i} na siguran na~in rje{iimovine prije usvajanja Zakona o porijek-lu imovine.

Stvarno imovinsko stanje bh. politi~arapoznato je samo njima i po tome smo jedin-stveni u regionu. Primjera radi, kada uaprilu ove godine pojedini srbijanski poli-ti~ari nisu prijavili svu svoju imovinu,Agencija za borbu protiv korupcije podni-jela je prijave protiv njih. Izme|u ostalih,prijave su podnijete protiv tada{njeministar ke zdravlja SSlavice \uki}-Dajanovi} i funkcionera DS-a, kao i protivjo{ osam direktora i dràvnih sekretara.Me|utim, u BiH niko od politi~ara koji susada na vlasti niti onih koji }e se na izbori-ma u septembru boriti za vlast ne}ebira~ima morati polagati ra~une o svojojimovini, njezinom porijeklu i prihodima.


IMOVINA JAVNA, VRIJEDNOST TAJNA

RADONÎ]EVE IMOVINSKE VRATOLOMIJE Avaz roto press Radon~i} prodao biv{ojsupruzi Azri

Austrijsko ministarstvo europskihintegracija i vanjskih poslova,Renner Institut i Ludwig Boltz -mann Institut iz Be~a organizovalisu od 8. do 10. septembra konfer-

enciju pod naslovom Civilno dru{tvo kaofaktor promjene u Bosni i Hercegovini.Organizatori se nadaju da }e iza}i sa nekimkorisnim preporukama, a na pitanje za{to jeova konferencija druk~ija od bilo kojedruge koje se odràvaju ove godine i nakojima se pri~a o Bosni, WWolfgangPetritsch kaè da se u Be~u ne}e pri~ati onekome nego pozivamo nekoga da do|e ikaè {ta èli.

SVE NA[E GRE[KEPetritsch, koji je bio visoki predstavnik

od 1999. do 2002. godine, danas je aktivnouklju~en u brojne inicijative vezane za BiH.Izme|u ostalog, bio je u radnoj grupi zaBosnu koja je radila na pripremi konferen-cije u Berlinu, ali se u proteklim mjesecimaimao i niz sastanaka o BiH u SAD-u. Ipaktvrdi da njegov obnovljeni interes za BiHne zna~i i povratak u jedan od ureda

me|unarodne zajednice. Za Bosnu sam, naneki na~in, i emotivno vezan. Naravno,uklju~en sam i zato {to preispitujem {ta jeura|eno u pro{losti, da li je bilo gre{aka, dali je ne{to moglo biti ura|eno druga~ijeStepen ambicije unutar me|unarodnezajednice nakon rata je bio velik. Uradilismo puno sa ciljem ja~anja funkcionalnedràve i pacifizacije Bosne. Interesantno jevidjeti da li je sve to imalo efekta i zato

ostajem uklju~en kako emotivno tako iintelektualno.

I {ta zaklju~ujete - da li jeme|unarod na intervencija bila uspje{na? Izsarajevske, odnosno bh. perspektive danas~ini se i da ba{ nije?

Slaèm se s Vama. Re}i }u za{to ovomoèmo nazvati nekom vrstom neuspje{neintervencije. Pretpostavljam da su postojaledobre namjere kada je sve po~elo. Upo~etku je to bila humanitarna intervencijasa ciljem zaustavljanja rata i pomo} ljudimada se ponovo na|u u bezbjednijemokruènju kako bi po~eli obnovu. I to jebila na{a misija. Kada gledam unazad,rekao bih da je sve teklo sporo do uvo|enjabonskih ovlasti. Rat se zadrào u glavamamnogih ljudi, {to su zloupotrebljavali poli-ti~ari kako bi kreirali kulturu viktimizacijekoja je proizvela zavisnost, gledaju}i una-zad vi{e nego naprijed. To je postalo o~itonakon mandata Paddyja Ashdowna (od2002. - do 2006., op. a.). On i ja smovjerovatno bili najja~i praktikanti interven-cije, da tako kaèm, i u tome smo imalipunu podr{ku me|unarodne zajednice;imali smo puno vi{e novca nego je danasdostupno i postojali su uskla|eni politi~kiinteresi, {to je nestalo. Akademska zajedni-ca, ali i oni koji kreiraju politike, slaù se


WOLFGANG PETRITSCH

Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

U ponedjeljak, 8. septembra, u Beu je poela jo jedna konferencija o Bosni iHercegovini. Ovaj put pozvani su predstavnici nevladinog sektora i uesnici

plenuma i protesta koji su se deavali ovog proljea. Jedan od inicijatora ovogsusreta je i bivi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini WOLFGANG

PETRITSCH. Neposredno prije konferencije, za Slobodnu Bosnu Petritsch je govorio o emu razgovara sa stranim liderima, koja su mogua rjeenja

za BiH, vanosti civilnog sektora, ustavnim promjenama

INTERVIEW

WOLFGANG PETRITCH bivi visoki predstavnik u BiH

Jednostavno ne vidim pozitivnu perspektivu za Bosnu

sa ovim liderima

NEUGODNA ISTINA:Moramo priznati da supromjene jako spore i daje od 20 godina koliko jeprolo od rata, baremdeset izgubljeno za BiH.To moramo priznati makoliko to nije prijatno niza domae politiare, niza graene koji su glasali,pa ni za MZ koja je tolikoukljuena


NAKON SVIH OVIH GODINA

WOLFGANG PETRITSCH Vjerujem da prili~an broj doma}ih politi~ara

ne `eli i}i putem ka EU. Bilo kakva reformabi im oduzela podjelu mo}i kakva postoji

danas da su nakon 2006. godine stvarikrenule drugim pravcem.

Sje}ate se da sam ja bio zaduèn zaeuropeiziranje me|unarodnog prisustva uBiH, da se pomaknemo od OHR-a ka EU.Tada smo predlagali neku vrstudvostrukog vodstva i Paddy je bio prvikoji je imao duple ovlasti. Tako je trebalobiti dvije, tri godine i onda je EU trebalapreuzeti vodstvo.

Zbog ~ega se to nije desilo?Iz vi{e razloga: nestalo je interesovanja,

EU je pogo|ena jakom ekonomskom, soci-jalnom i finansijskom krizom, i fokus seprebacio na doma}e probleme, daleko odBalkana. Ono {to je ra|eno od tada nije bilopunim srcem i predano, {to je neophodno.Istovremeno, to su shvatili doma}ipoliti~ari, dok je njihov interes da odrè sta-tus quo postao ja~i. Zbog toga godinama,vjerujem, prili~an broj doma}ih politi~arane èli i}i putem ka EU. Bilo kakva reformabi im oduzela podjelu mo}i kakva postoji.Sjetite se mije{anja politike i ekonomijekakva postoji ne samo u Bosni, nego uregionu. Na tome vidite kako bi bilo kakvapromjena dovela do slabljenja mo}ipoliti~ara na vlasti.

Istovremeno, moè se re}i da nime|unarodna zajednica nije puno radila dase udaljimo od statusa quo. Malo je ljudispremno priznati kao Vi da je bilo punogre{aka.

Apsolutno. Kada sam u julu u~estvovaou razgovorima o Bosni u Berlinu rekao samda je vrijeme da me|unarodna zajednicaanalizira ura|eno. Neke stvari su biledjelotvorne. Pogledajte sukobe sada naBliskom istoku ili Ukrajini gdje ljudi umiru.U BiH je to zaustavljeno Daytonom, a to jepostigla MZ i to je bio historijski potez. Alinaravno, zajedno sa doma}im politi~arimanismo bili sposobni stvoriti odrìvu situaci-ju koja bi vodila BiH ka EU.

Sljede}e godine je dvadeset godina odkraja rata, ali je situcija na puno na~inapostr atna. Uvijek kaèm kako je Austrija1945. bila potpuno uni{tena i delegit-imizirana zbog nacisti~ke pro{losti, a zadvadeset godina smo stvorili ekonomsko~udo i obnovili demokratiju. Ovo se nije,naàlost, desilo u BiH i nekim drugim zeml-jama regiona. Nedavno sam u Salzburgusreo srbijanskog ministra vanjskih poslovakoji mi je rekao da je ta zemlja u ekonom-skom smislu postigla samo dvije tre}ineonog {to su imali prije rata, u ekonomskimsmislu. I to je jako vidljivo i u BiH koja jenajgore pro{la u ratu i koja je najkompliko-vanija dràva u smislu etniciteta, religije,tradicije itd., a gdje je fokus na razlikamajo{ uvijek jak, {to je dijelom ograni~ilo ivanjsku intervenciju. Jer, moète izgraditi

dràvu, infrastrukturu, formirati vladu, aliodgovorni ljudi moraju na kraju sami uradi-ti veliki posao. Ovo se nije desilo, naàlost.Naravno, ne smijemo zaboraviti destruk-tivnu mo} korupcije i organizovanog krimi-nala.

Realnost je i da me|unarodna zajed-nica mora raditi sa lokalnim politi~arima,a to su skoro isti ljudi ve} 20 godina.Vjerujem da ste pri posjetama ove godine

sretali iste one koje ste ostavili kada stenapu{tali zemlju. Da li ste barem kodnekih od njih primijetili promjene stavo-va?

Moram vam ne{to re}i - kada sam 28.juna bio u Sarajevu, za mene je to bilo kaoneki porodi~ni sastanak. Sve ljude na pozi-cijama znam od prije. Pomislio sam - o mojBoè! Naravno, nisu svi isti, ima dostastarij ih politi~ara koji su sa~uvali integritet,ali oni koji su oko njih, koji zaista donose

32

WOLFGANG PETRITSCH

[ta o~ekujete od konferencije uBe~u, ili barem {ta je Va{ cilj s tom kon-ferencijom?

Prvo - ovo je proces. Zaista se nismou pro{losti fokusirali na gra|ane i civilnisektor. Sje}am se da sam tokom mogmandata u dva navrata poku{ao stvoritineformalne forume za sastanke izme|ucivilnog sektora i tada{nje vlasti i MZ.Pozvao sam intelektualce, biznismemen,politi~are Naàlost, jedan od razlogazbog kojih nemamo tako sjajne rezultatejeste ~injenica da su se visoki predstavni-ci pre~esto mijenjali. To je premalo konti-nuiteta i koherentnosti s na{e strane. Iforum se nije nastavio. Nakon 10 godina,kao ideja koja dolazi iz pro{losti i ide kakorijenima, dolazi taj susret. Moramo bitirealisti~ni o tome koliko snage ima civilnisektor, civilna neposlu{nost, protesti,nenasilni naravno. Za promjene trebapuno vi{e vremena nego bismo mi voljeli.Kada pogledam liste za oktobarskeizbore, vidim malo novih imena. Tako dane znam moèmo li o~ekivati politi~kepromjene.

Da li Vi to predlaète ustavnepromjene?

Moram ne{to re}i: da, ustav se moramijenjati. Ali svi poku{aji promjene dosada su propali. I ako sada po~nemo satim, bit }e i to propast. Trebamo re}i -hajde da vidimo {ta je neophodno i {tamoèmo priu{titi za efikasnu vlast i ondatraìti da vlasti rade prema biznismenima,ne zajedno, ka boljem obrazovnom siste-mu, koji bi bio ujedinjen i da tako investi-raju u budu}nost. To }e odvesti BiH kaEU. Mo`da }emo na kraju takvog proce-sa, nakon nekoliko godina, neposrednoprije ulaska u EU, kada do|ete doodre|enog stepena konsenzusa, re}i OK,ovo sada treba da se pretvori u noviustav. Dakle, to dolazi tek na kraju. Akopo~nete sa ustavnim promjenama, to jepredodre|eno za propast. Da bi dobilidjelotvoran sistem, ne treba nam ustavnego da volja za promjenama zaìvi.Stavimo to pitanje sa strane i na|imorje{enje za va`nija pitanja.

USTAVNE PROMJENE

Naimo rjeenja za vanija pitanja

SLOBODNA BOSNA I 11.9.2014.

PROMJENE Petrisch kaè kako je sretanjer su u februaru gra|aniiza{li na ulice i poru~iliGladni smo na tri jezikapoku{avaju}i skrenutipa`nju na ono {to je pravopitanje u BiH kakopobolj{ati ìvotne uslovegra|ana

odluke i koji su tu ve} dugo Jednostavnone vidim pozitivnu perspektivu za Bosnu sovim liderima.

IIZGUBLJENA DECENIJA I {ta da se radi? Moramo priznati da su promjene jako

spore i da je od 20 godina koliko je pro{lood rata, barem deset izgubljeno za BiH. Tomoramo priznati, ma koliko to nije prijatnoni za doma}e politi~are, ni za gra|ene kojisu glasali, pa ni za MZ koja je tolikouklju~ena. Znam da ovo zvu~i malo previ{edefanzivno, ali moram re}i da smopoku{avali. Uspjeli smo u nekimpodru~jima, ali iskreno ne u mnogima.Glavni razlog je da nikada nismo na{lidovoljno ljudi koji donose odluke o dr`avikoji bi iskreno dijelili na{ na~in razmi{ljanja,ili da smo barem vidjeli da `ele isto {to i mipa da

239479975-Slobodna-Bosna-broj-931-11-9-2014 (1)

Documents

Transcript of 239479975-Slobodna-Bosna-broj-931-11-9-2014 (1)