I

1

Prof. dr. sc. Damir Boras REKTOR

I Z V J E Š Ć E O R A D U

od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. 1

Zagreb, listopad 2017.

1 Pri sastavljanju ovoga izvješća korišteni su pisani prilozi:

• prof. dr. sc. Ante Čovića, prorektora za organizaciju, kadrovski razvoj i međusveučilišnu suradnju • prof. dr. sc. Ivane Čuković-Bagić, prorektorice za studente, studije i upravljanje kvalitetom • prof. dr. sc. Mirjane Hruškar, prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete • red. prof. art. Mladena Janjanina, prorektora za umjetničko područje i međunarodni položaj

Sveučilišta • prof. dr. sc. Miloša Judaša, prorektora za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju • prof. dr. sc. Tonćija Lazibata, prorektora za poslovanje • prof. dr. sc. Miljenka Šimprage, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije

Izravnu stručnu pomoć pružili su Jadranka Andrić, Marija Badovinac-Škrinjar, Božica Bartolac, Zvonimira Brašić, Martina Cvitanović, mr. sc. Tamara Dagen, Marijana Drempetić, dr. sc. Ruža Frkanec, Ana Fruk, mr. sc. Tamara Gobo, Heli Hajdić-Nikolić, Krešimir Jurak, Luka Jurdana, Sandra Kramar, Sandra Kučina-Softić, Monika Ljubičić, Lidija Maričić, Katarina Matijaš Zorić, Davor Mavrić, Arijana Mihalić, Ivana Mrgan, Paula Pavletić, dr. sc. Vlatka Petrović, Željka Pitner, Ana Pribanić, Katarina Prpić, doc. dr. sc. Miroslav Rajter, Dobrila Rajić, dr. phil. Branka Roščić, Vesna Sedlar, Ivanka Šenda, Melani Vukmirica

II

III

SADRŽAJ 1. UVODNE NAPOMENE ................................................................................................................................................ 1

2. ZAKONSKA I STATUTARNA PODLOGA, RAD SVEUČILIŠNIH TIJELA ................................................. 6

3. STUDENTI, STUDIJI I UPRAVLJANJE KVALITETOM ................................................................................... 17

4. MOBILNOST STUDENATA I SVEUČILIŠNIH NASTAVNIKA .................................................................... 71

5. MEĐUNARODNA I MEĐUINSTITUCIJSKA SURADNJA ............................................................................ 87

6. ZNANOST, ISTRAŽIVANJA I DOKTORSKI STUDIJI ................................................................................... 109

7. INOVACIJE, TRANSFER TEHNOLOGIJE I KOMUNIKACIJE ................................................................... 125

8. PROSTORNI RAZVOJ SVEUČILIŠTA I INVESTICIJE ................................................................................... 139

9. FINANCIJSKO POSLOVANJE SVEUČILIŠTA .................................................................................................. 173

IV

1

1. UVODNE NAPOMENE

U izvještajnoj 2016. godini na nacionalnoj razini, nakon što je Vlada Republike Hrvatske u rujnu 2015. donijela Odluku o donošenju Akcijskoga plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, Ekspertna radna skupina, zajedno sa stručnim radnim skupinama (SRS) i Jedinicom za stručnu i administrativnu podršku (JSAP), izradila je, u okviru provedbe cjelovite kurikulne reforme, kurikulne dokumente. Kurikulni su dokumenti na početku 2016. dani na javnu raspravu.

Sveučilište u Zagrebu uključilo se u raspravu o kurikulnim dokumentima organiziravši u ožujku 2016. okrugli stol „Utjecaj kurikularne reforme na visokoobrazovni sustav i društvo“, na kojem su uz predstavnike Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: HAZU), Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (dalje: MZOŠ), Radne skupine Cjelovite kurikularne reforme, drugih javnih sveučilišta, veleučilišta, visokih škola, političkih stranaka, Grada Zagreba te profesori, nakladnici i drugi zainteresirani sudionici obrazovnoga procesa. Nakon uvodnih obraćanja i izlaganja uslijedila je iscrpna akademska rasprava, u kojoj su sudjelovali brojni podupiratelji i kritičari prijedloga kurikulne reforme i koja je rezultirala jasnim Zaključcima okruglog stola koji su objavljeni na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i poslani autorima kurikulnih dokumenata i sudionicima okruglog stola.

Podsjećamo da je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (dalje: NVZVOTR), nakon imenovanja u travnju 2014., imenovalo Stručno povjerenstvo za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (dalje: Nacrt prijedloga Pravilnika). Nacrt prijedloga Pravilnika NVZVOTR-a također je u 2016. stavljen u javnu raspravu te je predstavljen i na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 19. travnja 2016. Nakon provedene rasprave, Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je zaključke kojima podupire NVZVOTR u pogledu polazišnih načela i primijenjene metodologije u postupku izrade Nacrta prijedloga Pravilnika te je pozvao sastavnice i djelatnike Sveučilišta da se aktivno uključe u raspravu i svojim primjedbama i sugestijama pridonesu kvaliteti konačnoga teksta prijedloga Pravilnika. Novi Pravilnik nije donesen do kraja 2016. godine.

Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj 15. rujna 2015. dana je potpora Upravi Sveučilišta da se pošalje dopis MZOŠ-u u kojem se navodi da se Sveučilište u Zagrebu protivi rješenjima koja se tiču izjednačivanja akademskih i stručnih naziva temeljenim na Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Polazeći od stajališta da su određivanjem iste razine sveučilišnih diplomskih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija u Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru poništeni ishodi učenja i obezvrijeđen sveučilišni sustav visokog obrazovanja, koji je uspostavljen i reguliran Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Sveučilište u Zagrebu je u siječnju 2016. na inicijativu rektora prof. dr. sc Damira Borasa na Ustavnom sudu RH pokrenulo postupak ocjene ustavnosti Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine broj 22/13). Odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. (Narodne

2

novine broj 41/16) ukinuta je odredba članka 8. stavka 1. alineje 8. predmetnoga zakona u dijelu koji glasi „specijalistički diplomski stručni studij“ te je predviđen prestanak važenja ukinutoga citiranoga dijela odredbe Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine broj 22/13) na dan 31. prosinca 2016.

Godinu 2016. označile su i rasprave o donošenju novoga Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim službama, koji je Ministarstvo uprave stavilo u javnu raspravu 7. lipnja 2016. Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici 14. lipnja 2016. raspravio o Nacrtu prijedloga Zakona o prestanku ugovora o radu u javnim službama te u sklopu savjetovanja s javnošću uputio Ministarstvu uprave svoje očitovanje s primjedbama. Nacrt prijedloga Zakona povučen je iz procedure.

Također, u prosincu 2016. Sveučilište u Zagrebu podnijelo je Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti odredbi (čl. 7., st. 4.) Etičkoga kodeksa Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Podsjećamo da je izmjenama i dopunama Etičkoga kodeksa, koje je Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio 15. lipnja 2015., uveden "hijerarhijski red postupanja" u kojem su etička tijela u sustavu visokoga obrazovanja utvrđena kao tijela nižega ranga, a Odbor za etiku proglašen je "završnom razinom" u etičkim postupcima. Budući da je time evidentno i grubo bilo narušeno ustavno načelo sveučilišne autonomije, Sveučilište u Zagrebu pokrenulo je postupak za ocjenu suglasnosti spornih odredbâ. Očekuje se donošenje odluke Ustavnoga suda na početku 2017. godine.

Tijekom 2016. na sveučilišnoj je razini intenziviran rad na izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, na prijedlogu (novoga) Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, na prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu, na prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju evidencije studentskih organizacija koje djeluju na Sveučilištu u Zagrebu (Upisnik studentskih organizacija) te na prijedlogu (novoga) Pravilnika o uvjetima i postupku stjecanja doktorata umjetnosti temeljem umjetničkih dostignuća za nastavnike izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna radna mjesta redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu. Na početku 2016. objavljen je pročišćeni tekst Statuta Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjećamo da je Senat Sveučilišta u Zagrebu na 5. redovitoj sjednici održanoj 8. prosinca 2015., na prijedlog Rektorskoga kolegija u širem sastavu, donio Odluku o uključenju Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove kao ustanove u sastav Sveučilišta u Zagrebu, kojom se Filozofski fakultet Družbe Isusove uključuje kao ustanova (34. sastavnica) u sastav Sveučilišta u Zagrebu pod nazivom Fakultet filozofije i religijskih znanosti (skraćeni naziv: FFRZ). U skladu s tom odlukom Senata, položaj i djelovanje Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove pod novim nazivom utvrđen je potpisivanjem Ugovora o položaju i djelovanje Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove (Fakulteta filozofije i religijskih znanosti) u sastavu Sveučilišta u Zagrebu od 29. srpnja 2016. Donošenje novoga Statuta Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove (Fakulteta filozofije i religijskih znanosti) očekuje se na početku 2017. godine.

3

U listopadu 2015. potpisan je Sporazum o zajedničkom medijskom projektu Universitas – hrvatske sveučilišne novine, a u veljači 2016. Senat Sveučilišta u Zagrebu podupro je taj medijski projekt kako bi se pridonijelo što boljem povezivanju akademske prakse sa širom društvenom zajednicom.

Rektorskim zborom Republike Hrvatske u ak. god. 2015./2016. predsjedao je prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, a u ak. god. 2016./2017. tu je dužnost preuzeo prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, rektor Sveučilišta u Splitu. U proteklome se razdoblju Rektorski zbor Republike Hrvatske intenzivno bavio sljedećim temama: sustavom financiranja znanosti i visokog obrazovanja, vrjednovanjem znanstvenoistraživačkoga rada i promicanjem otvorenoga pristupa znanstvenim informacijama i istraživačkim podatcima, kadrovskom obnovom sveučilišta te napredovanjima u zvanjima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, kurikulnom reformom, poboljšanjem i unaprjeđenjem studentskoga standarda, sustavom osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti javnih sveučilišta u Republici Hrvatskoj, informacijskim sustavima na sveučilištima i brojnim drugim temama.

Nakon uspješne inicijative Uprave Sveučilišta u Zagrebu iz 2015. godine, kojom je potaknuta mjera o dodjeljivanju razvojnih koeficijenata javnim sveučilištima za rješavanje problema oko 1400 znanstvenih novaka u sustavu visokog obrazovanja, resorno je ministarstvo 13. svibnja 2016. izdalo Uputu o raspisivanju natječaja za radna mjesta na Sveučilištu u sklopu raspoloživih sredstava u Državnom proračunu, kojom je javnim sveučilištima dana načelna prethodna suglasnost za raspisivanje natječaja za radna mjesta, što je značilo da javna sveučilišta neće morati zatražiti pojedinačnu prethodnu suglasnost MZOŠ-a za raspisivanje natječaja, već mogu samostalno izdavati suglasnosti za raspisivanje natječaja u skladu s odgovarajućim odlukama Vlade RH, raspoloživim sredstvima u Državnom proračunu i planom zapošljavanja nastavnika i suradnika na temelju oslobođene mase plaće. Prenošenje te ovlasti dio je pripremnih radnjâ za uvođenje programskoga financiranja javnih sveučilišta kao jednoga od strateških ciljeva Vlade, a sveučilištima se nalaže da preuzmu ključnu ulogu u učinkovitom i strateškom upravljanju svim resursima, uključujući rashode za zaposlenike.

No, u 2016. godini, kao ni u 2015., na nacionalnoj razini nije uspostavljen novi sustav financiranja znanosti i visokog obrazovanja putem cjelovitih programskih ugovora (lump sum). Podsjećamo da trogodišnji Ugovor o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. od 26. studenoga 2015., koji se odnosi i na 2016./2017. akademsku godinu, veže sufinanciranje materijalnih troškova uz troškove studiranja redovitih studenata, a ukida se financiranje materijalnih troškova iz Državnoga proračuna u sklopu Redovne djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu. Iako je Sveučilište u Zagrebu u 2015. upozoravalo da izdvajanja proračunskih sredstava za materijalne troškove nisu dostatna (utvrđen je i nedostatak od oko 50 milijuna kuna samo za Sveučilište u Zagrebu), i u 2016. zadržala se ista razina prihoda iz Državnoga proračuna, što je stvorilo poteškoće u financijskom poslovanju nekih sastavnica (podsjećamo da su povećani troškovi poslovanja nekih sastavnica zbog izgradnje ili uređenja novih prostora – Muzička akademija, ili novih studijskih programa – Studij plesa i baletne pedagogije na Akademiji dramske umjetnosti). U 2016. i dalje su vidljive restrikcije u financiranju visokoobrazovanih i znanstvenih djelatnosti iz Državnoga proračuna, a na teret dodatnih prihoda Sveučilišta i njegovih sastavnica.

4

S obzirom na političku situaciju i formiranje nove Vlade RH, resorno ministarstvo, koje je u listopadu 2016. promijenilo naziv u Ministarstvo znanosti i obrazovanja (dalje: MZO), nije u 2016. sklapalo novi trogodišnji ugovor o financiranju znanstvene i umjetničke djelatnosti te je samo Odlukom za sveučilišta i institute za ovu godinu namijenilo sredstva u istom iznosu kao i prošle godine, uz manju korekciju zbog novoga sveučilišta – Sveučilišta Sjever. Stoga na području financiranja istraživanja u proteklih godinu dana također nije uspostavljen novi sustav i mjerila financiranja znanstvenih istraživanja (sveučilišne potpore) u sklopu cjelovitoga iznosa. U suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (dalje: NSK) radilo se na uspostavi novoga sustava i mjerila za pretplatu znanstvenih baza podataka i časopisa. Nastavljena je izvrsna suradnja s predstavnicima svih glavnih distributera međunarodnih časopisa, knjiga i baza podataka te su sklopljeni iznimno povoljni ugovori za ovogodišnju nabavu brojnih časopisa. Pregovori za financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti za novo trogodišnje razdoblje nisu započeti u 2016. godini, no Sveučilište će i dalje glede financiranja u 2017. godini u pregovorima s mjerodavnim ministarstvom pokušati: (1) uspostaviti novi sustav i mjerila financiranja znanstvenih istraživanja (sveučilišne potpore u sklopu cjelovitoga iznosa, (2) uspostaviti novi sustav i mjerila za pretplatu znanstvenih baza podataka i časopisa (u suradnji s NSK-om) i (3) pokušati dogovoriti izdvajanje iz Državnoga proračuna za inovacije i transfer tehnologije.

No unatoč problemima sa smanjenim državnim financiranjem znanstvenoistraživačkih projekata, Sveučilište u Zagrebu uspjelo je ponovo – u 2016. godini – s dosad najboljim rezultatima, zauzeti mjesto na jednoj od najprestižnijih svjetskih lista Academic Ranking of World Universities (ARWU) ili na tzv. Šangajskoj listi, te je jedino od hrvatskih sveučilišta koje se nalazi na ovoj listi 500 najboljih sveučilišta u svijetu. Sveučilište u Zagrebu kontinuirano prati i sudjeluje u međunarodnim rangiranjima, a značajniji rezultati su 536. mjesto na CWUR ljestvici, 101. – 150. mjesto na QS ljestvici za područje agronomije i 37. mjesto na QS ljestvici za područje istočne Europe i središnje Azije (EECA). Na Webometricsu je u 2016. godini Sveučilište u Zagrebu imalo 535. mjesto na svjetskoj razini.

U ovoj akademskoj godini nastavila se pratiti kvaliteta studija i studiranja, nastavnoga i znanstvenoga rada, ali i svih ostalih segmenata sveučilišnoga djelovanja. Godine 2016. provedena je unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu kako bi se utvrdio stupanj razvijenosti i djelotvornosti sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu, uzimajući za polazište Standarde i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Standard and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area – ESG), donesene u svibnju 2015. godine. Završno izvješće o unutarnjoj prosudbi sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu predstavljeno je na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 13. prosinca 2016. te je i objavljeno na mrežnim stranicama Sveučilišta.

Iz godine u godinu sve je više odlaznih i dolaznih studenata i nastavnika u sklopu europskih programa mobilnosti te je povećan broj inozemnih sveučilišta s kojima su potpisani bilateralni sporazumi o razmjeni studenata, kao i broj međunarodnih sveučilišnih mreža i udruženja, s ciljem jačanja i širenja svojih međunarodnih aktivnosti.

U 2015. godini na indikativnoj se listi projekata iz područja znanstvene infrastrukture za novo programsko razdoblje 2014. – 2020. od ukupno 33 projekta nalazilo devet projekata Sveučilišta

5

u Zagrebu, a u 2016. godini na toj se listi od ukupno 50 projekta nalazilo 15 projekta kojima je nositelj ili sunositelj sastavnica Sveučilišta u Zagrebu ili samo Sveučilište. I u 2016. godini Sveučilište u Zagrebu intenzivno je radilo na projektnim prijedlozima u ograničenom postupku dodjele bespovratnih sredstava Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskoga smještaja za studente u nepovoljnom položaju (broj KK.09.1.2.01) u okviru operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. (OPKK), u sklopu kojega se provode dva projekta uređenja i izgradnje smještajnih kapaciteta Studentskoga centra u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu (Rekonstrukcija građevina, infrastrukture i okoliša unutar studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje) i Studentskoga centra u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu (Sveučilišni kampus Varaždin, faza III. – Studentski dom s pratećim sadržajima) kako bi se studentima i znanstveno-nastavnom osoblju omogućili što bolji radni uvjeti za rad.

U srpnju 2016. u Zagrebu i Rijeci održane su Europske sveučilišne igre Zagreb – Rijeka 2016., koje su službeno otvorene 13. srpnja na stadionu Mladosti u Zagrebu, kada se atletskom stazom prošetalo više od 5000 sudionika s 403 sveučilišta iz 41 države. Europske sveučilišne igre svečano su zatvorene 25. srpnja u Rijeci. Sveučilište u Zagrebu je na svečanosti u Coimbri među 388 sveučilišta dobilo priznanje i proglašeno najboljim prema športskim kriterijima, a na organizacijskoj razini podijelilo je nagradu s Gradom Zagrebom i Hrvatskim akademskim športskim savezom.

Ovo izvješće obuhvaća podatke za izvještajnu 2016. godinu. U drugom poglavlju prikazan je rad sveučilišnih tijela te odgovarajuće zakonske i statutarne podloge, a u trećem poglavlju dan je prikaz pokazatelja i odluka o studentima, preddiplomskim i diplomskim studijima te o upravljanju kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu. U četvrtom poglavlju prikazana je mobilnost studenata i sveučilišnih nastavnika, a u petome je obrađena međunarodna suradnja. U šestom poglavlje obuhvaćeni su znanost, istraživanja i doktorski studiji, a u sedmome inovacije, transfer tehnologije i komunikacije. Prikaz prostornoga razvoja Sveučilišta i investicija dan je u osmom poglavlju, a u devetom poglavlju prikaz njegova financijskoga poslovanja.

6

2. ZAKONSKA I STATUTARNA PODLOGA, RAD SVEUČILIŠNIH TIJELA

2.1. Legislativa

Tijekom izvještajnoga razdoblja sveučilišna su tijela donijela:

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju evidencije studentskih organizacija koje djeluju na Sveučilištu u Zagrebu (Upisnik studentskih organizacija)

- novi Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu

- Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu

- novi Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja doktorata umjetnosti temeljem umjetničkih dostignuća za nastavnike izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna radna mjesta redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu

- izmjene i dopune statuta ili nove statute Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, Muzičke akademije, Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Medicinskoga fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Građevinskoga fakulteta, Pravnoga fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije

- izmjene i dopune pravilnika ili nove pravilnike o ustroju i sistematizaciji radnih mjesta Ekonomskoga fakulteta, Akademije likovnih umjetnosti, Akademije dramske umjetnosti, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Muzičke akademije i Fakulteta političkih znanosti.

Također, Senat Sveučilišta u Zagrebu dao je suglasnost na Odluku o osnivanju trgovačkoga društva FOI usluge d. o. o. Fakulteta organizacije i informatike.

Uprava Sveučilišta u Zagrebu redovito je u 2016. godini izvješćivala Senat Sveučilišta u Zagrebu o stanju na Filozofskom fakultetu (dalje: FFZG). Na sjednici Senata održanoj 19. srpnja 2016. rektor je obavijestio članove Senata da je Fakultetsko vijeće FFZG-a pokrenulo postupak razrješenja dekana prof. dr. sc. Vlatka Previšića. Prema odredbama čl. 27. Statuta FFZG-a, Vijeće je imalo rok od dva mjeseca provesti postupak i odlučiti o razrješenju. S obzirom na to da se razrješenje dekana tražilo po 12 točaka, potrebno je bilo utvrditi jesu li prigovori opravdani

7

odnosno imaju li uporišta u statutarnim razlozima za razrješenje dekana. Rektor je, u skladu sa svojim ovlastima kao i na zahtjev dekana FFZG-a za ocjenom zakonitosti i statutarnosti postupka razrješenja dekana te zahtjeva za obavljanje nadzora nad zakonitošću i statutarnošću rada Studentskoga zbora FFZG-a, naložio da se na FFZG-u provede revizija kako bi se u roku od dva mjeseca utvrdilo postoje li statutarni razlozi za smjenom dekana. Upravnim nadzorom, koji je nad zakonitošću rada FFZG-a proveo MZOS, utvrđeno je kako je Fakultetsko vijeće FFZG-a sastavljeno protivno odredbi članka 9. stavka 2. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, odnosno da Studentski zbor FFZG-a ima 11 članova, a u Fakultetsko je vijeće izabrano 13 studentskih predstavnika, što je izravna povreda citirane odredbe Zakona. Isti zaključak imala je i izvanredna revizija koju je pokrenuo rektor. Iz Izvješća o reviziji postupka razrješenja dekana i reviziji poslovanja Studentskoga zbora FFZG od 12. rujna 2016. proizlazi kako se izbori za Studentski zbor FFZG-a od početka nisu zakonito provodili. Nije donesena odluka o provedbi izbora kojom bi se utvrdio točan broj članova Studentskoga zbora kako je propisano odredbom čl. 3. st. 2. Pravilnika. Posljedično je u Studentski zbor izabrano manje članova nego što je studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću, što je također suprotno navedenoj odredbi Pravilnika, ali i odredbi čl. 9. st. 2. Zakona o studentskom zboru. Još jedan razlog nezakonitosti provedenih studentskih izbora leži u činjenici da je broj članova Studentskoga zbora FFZG-a iz redova studenata poslijediplomskih studija manji od broja studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću iz redova studenata poslijediplomskih studija. Tijekom izbora nije se uopće vodilo računa o zastupljenosti studenata po studijima i godinama studija niti o proceduri propisanoj čl. 33. st. 6. Statuta FFZG-a. Revizijom je utvrđeno i to da Studentski zbor FFZG-a nije donio statut niti plan i program rada, što je protivno odredbi čl. 5. st. 1. alineja 3. i 8. u vezi s čl. 7. Zakona o studentskom zboru.

Stoga je na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu 13. rujna 2016. predložena i donesena Odluka o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskoga fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta te provođenje novih izbora. Odlukom se predlaže ne samo poništavanje izbora za Studentski zbor FFZG-a koji su održani 25. i 26. ožujka 2015. zato što postupak izbora nije proveden na način propisan Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, Pravilnikom o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i Statutom FFZG-a, nego i daje ovlast rektoru da što prije posebnom odlukom raspiše izbore za Studentski zbor FFZG-a u skladu s odredbama čl. 15. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama i čl. 4. Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Rektor je 3. listopada 2016. donio Odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vlatka Previšića s dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istekom akademske godine 2015./2016. s obzirom na to da je prof. dr. sc. Vlatku Previšiću radni odnos prestao istekom akademske godine u kojoj navršava 70 godina života, odnosno istekom akademske godine 2015./2016., dakle 30. rujna 2016., te s obzirom na činjenicu da je prof. dr. sc. Vlatko Previšić nastavio obnašati dužnost dekana i nakon isteka akademske godine 2015./2016. Prema odredbi čl. 42. st. 1. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, za dekana može biti izabran nastavnik Sveučilišta i odnosne sastavnice u znanstveno-nastavnom odnosno umjetničko-nastavnom zvanju redovitoga profesora u trajnom zvanju te redovitoga ili izvanrednoga profesora. Osim toga, u čl. 24. st. 1. Statuta FFZG-a propisano je

8

kako za dekana Fakulteta može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga ili izvanrednoga profesora. Dakle, za izbor dekana FFZG-a nužno je da predloženik bude nastavnik na FFZG-u. To potvrđuje i činjenica da se za izbor dekana ne raspisuje javni natječaj, koji bi se inače obvezno provodio zbog novoga zapošljavanja, nego se na dužnost dekana izabire netko od nastavnika FFZG-a u znanstveno-nastavnom zvanju redovitoga ili izvanrednoga profesora. Prema tome, za dekana ne bi mogao biti izabran nastavnik zaposlen negdje drugdje ili nastavnik koji je umirovljen. Istom se rektorovom odlukom za obnašatelja dužnosti dekana FFZG-a postavlja izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac. Senat Sveučilišta u Zagrebu na izvanrednoj je sjednici održanoj 3. listopada 2016. potvrdio Odluku rektora Sveučilišta u Zagrebu o suspenziji dekana FFZG-a te imenovao izv. prof. dr. sc. Željka Holjevca obnašateljem dužnosti dekana FFZG-a.

Nakon što je Odlukom Senata imenovan obnašateljem dužnosti dekana FFZG-a, izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac sazvao je 14. listopada 2016. sjednicu Fakultetskoga vijeća. S obzirom na to da na toj sjednici studentski predstavnici, kojima su poništeni mandati u Fakultetskom vijeću Odlukom Senata od 13. rujna 2016., nisu mogli sudjelovati na način da se njihovi glasovi računaju za kvorum prilikom glasovanja te zbog čega je većina članova Fakultetskoga vijeća napustila sjednicu, sjednica se Fakultetskoga vijeća zbog nedostatka kvoruma nije mogla održati. Obnašatelj dužnosti FFZG-a obratio se potom Senatu Sveučilišta u Zagrebu s molbom da Senat Sveučilišta u Zagrebu kao više stručno tijelo donese prijedlog za imenovanje članova i zamjenika Izbornoga povjerenstva i Povjerenstva za pregovore za ponovljene izbore za Studentski zbor FFZG-a, kako bi se ponovljeni izbori mogli provesti u propisanom roku. Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je izvanrednoj sjednici 7. studenoga 2016. donio navedene odluke.

Ponovljeni izbori za Studenski zbor FFZG-a provedeni su u propisanom roku, odnosno 7. i 8. prosinca 2016., te je kompletiran sastav Fakultetskoga vijeća FFZG-a, čime je omogućeno funkcioniranje svih upravljačkih tijela FFZG-a.

2. 2. Sveučilišna tijela

2.2.1. Rektorski kolegij

U 2016. godini Rektorski kolegij u širem sastavu2 zadržao je statutarnu ulogu u permanentnom upravljanju Sveučilištem, u pripremama prijedloga odluka za Senat i u donošenju niza

2 U Kolegiju su od početka ak. god. 2015./2016. uz rektora i prorektore radili: red. prof. art. Dalibor Cikojević, predstavnik Vijeća umjetničkoga područja, prof. dr. sc. Zoran Curić, predstavnik Vijeća prirodoslovnoga područja, prof. dr. sc. Zoran Grgić, predstavnik Vijeća biotehničkoga područja, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, predstavnica Vijeća društveno-humanističkoga područja, prof. dr. sc. Marijan Klarica, predstavnik Vijeća biomedicinskoga područja, prof. dr. sc. Vlatko Previšić, predstavnik Vijeća društveno-humanističkoga područja, prof. dr. sc. Bruno Zelić, predstavnik Vijeća tehničkoga područja, Petar Labrović, predstavnik studenata, Prirodoslovno-matematički fakultet, te pridruženi članovi: prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva i posebni savjetnik rektora, i izv. prof. dr. sc. Damir Knjaz, dekan Kineziološkoga fakulteta i posebni savjetnik rektora.

U Kolegiju su od početka ak. god. 2016./2017. uz rektora i prorektore radili: red. prof. art. Dalibor Cikojević, predstavnik Vijeća umjetničkoga područja, prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija, predstavnica Vijeća prirodoslovnoga

9

operativnih i provedbenih odluka. Rektorski kolegij u širem sastavu radio je redovito, održavajući u pravilu mjesečne sastanke. U izvještajnome razdoblju održano je ukupno 13 sastanka. Članovi Kolegija, koji predstavljaju pojedina područja, svoje su djelovanje temeljili i na konzultacijama s čelništvom, napose s dekanima, odgovarajućih sastavnica. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, Rektorski kolegij u užem sastavu pripremao je odluke Rektorskoga kolegija u širem sastavu i sjednice Senata, te je pomagao rektoru u odlučivanju u vezi s tekućim poslovanjem. Rektorski kolegij u užem sastavu održao je u 2016. godini 44 sastanka.

U izvještajnom je razdoblju održan jedan sastanak s čelnicima sastavnica, na kojem su predstavljene nove mrežne stranice Sveučilišta u Zagrebu kako bi se povećala vidljivost i prepoznatljivost Sveučilišta u Zagrebu.

2.2.2. Senat

U skladu sa Statutom, Senat je djelovao kao središnje sveučilišno tijelo na kojemu se donose odluke o najvažnijim akademskim, istraživačkim, studijskim i financijsko-poslovnim pitanjima. Senat je od siječnja do prosinca 2016. održao 13 sjednica: 11 redovitih, dvije izvanredne i jednu svečanu sjednicu. Izvještajna sjednica Senata, vijeća područja, Sveučilišnoga savjeta i Rektorskoga kolegija u širem sastavu održana je 7. prosinca 2016.

2.2.3. Vijeća područja

U skladu sa statutarnim zadaćama i ovlastima, vijeća područja na svojim su sjednicama raspravljala o akademskim i evaluacijskim pitanjima, osobito o evaluacijama studijskih programa na svim razinama, o postupcima odobravanja doktorskih tema, postupcima izbora u

zvanja i o istraživačkim i stručnim sveučilišnim djelatnostima.

Brojčani prikaz održanih sjednica za pojedina vijeća dan je u Tablici 2.2.3.1.

Tablica 2.2.3.1. Sjednice Vijeća područja u 2016. godini

Vijeća područja Broj sjednica

Vijeće tehničkoga područja 11

Vijeće umjetničkoga područja 11 (od toga 2 elektroničke)

Vijeće biotehničkoga područja 11

Vijeće biomedicinskoga područja 11

područja, prof. dr. sc. Zoran Grgić, predstavnik Vijeća biotehničkoga područja, izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac, predstavnik Vijeća društveno-humanističkoga područja, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, predstavnica Vijeća društveno-humanističkoga područja, prof. dr. sc. Marijan Klarica, predstavnik Vijeća biomedicinskoga područja, prof. dr. sc. Bruno Zelić, predstavnik Vijeća tehničkoga područja, Petar Labrović, predstavnik studenata, Prirodoslovno-matematički fakultet, te pridruženi članovi: prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva i posebni savjetnik rektora, i izv. prof. dr. sc. Damir Knjaz, dekan Kineziološkoga fakulteta i posebni savjetnik rektora.

10

Vijeće društveno-humanističkoga područja 11

Vijeće prirodoslovnoga područja 11

Na svim vijećima područja održana je jedna izvještajna sjednica 7. prosinca 2016.

2.2.4. Sveučilišni savjet

Sveučilišni savjet3 održao je u 2016. dvije sjednice, na kojima se raspravljalo o ključnim aktualnim temama s kojima se Sveučilište suočavalo u tome razdoblju, prije svega o proračunu i financijskim pitanjima, posebice o financiranju znanstvene djelatnosti, te o Ugovoru o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u ak. god. 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. Raspravljalo se i o ulozi Sveučilišta u Zagrebu u organizaciji Europskih sveučilišnih igara koje su se 2016. održavale u Zagrebu i Rijeci, s naglaskom na sigurnosne aspekte. Uprava Sveučilišta u Zagrebu podnijela je Savjetu Izvješće o radu uprave Sveučilišta u Zagrebu za 2015. godinu.

Savjet je u pravilu podupirao djelovanje sveučilišnih tijela i donesene odluke, češće popraćene kritičkim opservacijama i konstruktivnim prijedlozima i inicijativama, napose vezane uz strateška i zakonodavna pitanja.

2.2.5. Odbor za statutarna pitanja

U skladu sa statutarnim ovlastima i uz stručnu potporu Ureda za pravne poslove, Odbor za statutarna pitanja4 kontinuirano je provjeravao usuglašenost pojedinih nacrta pravnih akata

3 Sveučilišni savjet u 2016. djeluje u sastavu: gospodin Petar Mišević, predstavnik HGK-a, predsjednik, akademkinja Milena Žic-Fuchs, predstavnica Sveučilišta, zamjenica predsjednika, gospodin Luka Burilović, predstavnik HGK-a, prof. dr. sc. Gvozden Srećko Flego, predstavnik Hrvatskoga sabora, akademik Željko Reiner, predstavnik Hrvatskoga sabora, gospodin Goran Habuš, načelnik Grada Varaždina, imenovani član Grada Varaždina, gospođa Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika, imenovana članica Grada Zagreba. prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstavnik Sveučilišta, prof. dr. sc. Vesna Dragčević, predstavnica Sveučilišta, prof. dr. sc. Milan Oršanić, predstavnik Sveučilišta, prof. dr. sc. Hrvoj Vančik, predstavnik Sveučilišta, Luka Štambuk, predstavnik Studentskoga zbora.

4 Na temelju Odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu od 10. prosinca 2013. o imenovanju Odbora za statutarna pitanja, Odluke Senata o izmjeni Odluke o imenovanju Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu od 11. studenoga 2015. i Odluke Senata o izmjeni Odluke o imenovanju Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu od 14. lipnja 2016., Odbor je u 2016. godini djelovao u sastavu: prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić, Pravni fakultet, predsjednik, red. prof. art. Enes Midžić, Akademija dramske umjetnosti, predstavnik umjetničkoga područja, zamjenik predsjednika, izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbić, Veterinarski fakultet, predstavnik biomedicinskoga područja, prof. dr. sc. Marko Baretić, Pravni fakultet, predstavnik društveno-humanističkoga područja, prof. dr. sc. Hana Horak, Ekonomski Fakultet, predstavnica društveno-humanističkoga područja, prof. dr. sc. Zlatko Mihalić, Prirodoslovno-matematički fakultet, predstavnik prirodoslovnoga područja, prof. dr. sc. Borivoj Modlic, Fakultet elektrotehnike i računarstva, predstavnik tehničkoga područja, prof. dr. sc. Stjepan Pliestić, Agronomski fakultet, predstavnik biotehničkoga područja, akademik Mislav Ježić, Filozofski fakultet, i prof. dr. sc. Slavko Orešković, Medicinski fakultet. Zbog ostavke prof. dr. sc. Branka Smerdela s Pravnoga fakulteta na dužnost člana Odbora dana 22. travnja 2016., Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu o izmjeni Odluke o imenovanju Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu od 14. lipnja 2016., novim članom Odbora imenovan je akademik Mislav

11

Sveučilišta i njegovih sastavnica s odgovarajućim zakonima i Statutom Sveučilišta. Odbor je pomagao u rješavanju pojedinih nedoumica u takvim prijedlozima i u traženju boljih konačnih rješenja, i konceptualnih i sadržajnih, te davao mišljenja i pravna tumačenja na zahtjev sastavnica ili sveučilišnih tijela.

U izvještajnom razdoblju Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu održao je dvanaest sjednica (14. siječnja 2016., 4. veljače 2016., 3. ožujka 2016., 7. travnja 2016., 21. travnja 2016., 5. svibnja 2016., 9. lipnja 2016., 7. srpnja 2016., 8. rujna 2016., 6. listopada 2016., 10. studenoga 2016. i 16. prosinca 2016.) i u skladu sa svojim ovlastima, utvrđenima člankom 34. Statuta Sveučilišta, raspravljao je i iznio stručna mišljenja o:

- prijedlogu novih statuta ili prijedlogu izmjena i dopuna statuta sastavnica Sveučilišta u Zagrebu: Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, Muzičke akademije, Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Građevinskoga fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, Medicinskoga fakulteta, Arhitektonskoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Geodetskoga fakulteta, Pravnoga fakulteta, Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, Stomatološkoga fakulteta, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta prometnih znanosti i Metalurškoga fakulteta

- prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju evidencije studentskih organizacija koje djeluju na Sveučilištu u Zagrebu (Upisnik studentskih organizacija)

- prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade

- prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu

- prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu

- prijedlogu Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu

- prijedlogu Pravilnika o dodjeli ECTS bodova za izvannastavne aktivnosti na sveučilišnim preddiplomskim, diplomskim, integriranim preddiplomskim i diplomskim te stručnim studijima Sveučilišta u Zagrebu

- prijedlogu Pravilnika o uvjetima i postupku stjecanja doktorata umjetnosti temeljem umjetničkih dostignuća za nastavnike izabrane u umjetničko-nastavna zvanja i umjetničko-nastavna radna mjesta redovitoga profesora i redovitoga profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu

Ježić s Filozofskoga fakulteta. Odlukom rektora od 30. svibnja 2016. imenovana je radna skupina unutar Ureda za pravne poslove koja obavlja administrativno-stručne poslove za potrebe Odbora za statutarna pitanja, koju čine: Melani Vukmirica, dipl. iur., voditeljica Ureda za pravne poslove, Lidija Maričić, dipl. iur., Jelena Đuran, dipl. iur., Igor Rosan, mag. iur., i Luka Jurdana, mag. iur.

12

- prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o sveučilišnoj nastavnoj literaturi Sveučilišta u Zagrebu

- prijedlogu Pravilnika o međunarodnoj mobilnosti Sveučilišta u Zagrebu

- prijedlogu Odluke Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju trgovačkoga društva

- zahtjevima za davanje pravnoga mišljenja Akademije likovnih umjetnosti, Hrvatskih studija i Povjerenstva za poslijediplomske specijalističke programe Sveučilišta u Zagrebu.

2.2.6. Izvješće o radu Ureda za ljudske resurse

Na inicijativu uprave Sveučilišta u Zagrebu, MZOS je 16. srpnja 2015. izdao Uputu o preusmjeravanju sredstava programa usavršavanja znanstvenih novaka sveučilištima u formi razvojnoga koeficijenta (Klasa: 602-04/15-04/00544, Urbroj: 533-19-15-0001), kojima su se proračunska sredstva programa usavršavanja znanstvenih novaka izravno preusmjerila sveučilištima u formi razvojnih koeficijenata. Navedeno je značilo da sveučilišta mogu koristiti koeficijente radnih mjesta koja se oslobađaju istekom ili prestankom ugovora o radu znanstvenih novaka od 1. siječnja 2015. za raspisivanje javnih natječaja za razvojna radna mjesta u koja ulaze radna mjesta u suradničkom zvanju asistenta i poslijedoktoranda te u znanstveno-nastavnom zvanju docenta. Tom su uputom sveučilišta preuzela veću odgovornost za kontinuiranu kadrovsku obnovu, uravnoteženi kadrovski razvoj i sustav napredovanja te za zapošljavanje mladoga znanstvenoga i nastavnoga potencijala. S obzirom na to da poslovi nastali izdavanjem ove upute ulaze u domenu ljudskih potencijala, na Sveučilištu u Zagrebu postupke korištenja razvojnih koeficijenata i pripremu suglasnosti obavlja Ured za ljudske resurse, koji je obradio 168 pristiglih zahtjeva i izdao suglasnosti za 517 razvojnih radnih mjesta, od čega je od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. obrađen 101 zahtjev. Uz razvojne koeficijente, resorno je ministarstvo 13. svibnja 2016. izdalo uputu Raspisivanje natječaja za radna mjesta na Sveučilištu u sklopu raspoloživih sredstava u Državnom proračunu, (Klasa: 602-04/16-04/00297, Urbroj: 533-20-16-0001), kojom je javnim sveučilištima dana načelna prethodna suglasnost za raspisivanje natječaja za radna mjesta u skladu s pravilima koja su bila propisana Odlukom Vlade RH o zabrani novoga zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (Narodne novine, br. 114/14) i Odluke Vlade RH o izmjenama i dopunama Odlukom o zabrani novoga zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (Narodne novine, br. 332/15). Navedeno je značilo da javna sveučilišta neće morati zatražiti pojedinačnu prethodnu suglasnost MZOS-a za raspisivanje natječaja, nego mogu samostalno izdavati suglasnosti za raspisivanje natječaja u skladu sa spomenutim Vladinim odlukama, raspoloživim sredstvima u Državnome proračunu i planom zapošljavanja nastavnika i suradnika na temelju oslobođene mase plaće. Prenošenje te ovlasti dio je pripremnih radnjâ za uvođenje programskoga financiranja javnih sveučilišta kao jednoga od strateških ciljeva Vlade, a njom se sveučilištima nalaže da preuzmu ključnu ulogu u učinkovitom i strateškom upravljanju svim resursima, uključujući rashode za zaposlenike. S obzirom na to da se na Sveučilištu u Zagrebu navedeno upravljanje ljudskim potencijalima, u vidu planiranja, praćenja i odobravanja radnih mjesta, provodi putem Ureda za ljudske resurse, kojim rukovodi

13

glavna tajnica Sveučilišta u Zagrebu, uvođenjem novih pravila znatno je povećana složenost poslova koju Ured obavlja. Uputom je određeno da sve zahtjeve za prethodnu suglasnost za raspisivanje javnoga natječaja koje je MZOS zaprimio a nije riješio, Sveučilište može samostalno riješiti. Zbog šest mjeseci zastoja u izdavanju suglasnosti za javne natječaje za popunu radnih mjesta (budući da MZOS nije rješavao zahtjeve od siječnja 2016. a navedena je Uputa zaprimljena 27. svibnja 2016.), zaprimljeno je više od stotinu zahtjeva sastavnica koje Ministarstvo nije riješilo. Prema nalogu uprave Sveučilišta u Zagrebu, Ured za ljudske resurse riješio je sve zahtjeve koji su bili upućeni MZOS-u a nisu obrađeni, te je nastavio izdavati suglasnosti u skladu s Uputom. Ured je, ne računajući odobreni broj radnih mjesta u sklopu razvojnih koeficijenata, u 2016. pripremio i izdao suglasnosti za više od 1300 radnih mjesta na Sveučilištu u Zagrebu, odnosno 1400 suglasnosti u 2016. godini.

2.2.7. Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija

Na temelju članka 9. Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine 158/03, 198/03, 138/06 i 45/11), kojim priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i priznavanje razdoblja studija u svrhu upisa / nastavka studija provode stručna tijela visokoga učilišta, Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je 3. sjednici u 346. akademskoj godini donio Odluku o imenovanju Povjerenstva5 Sveučilišta u Zagrebu za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Tom je odlukom za koordinatora Povjerenstva imenovan prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije.

U izvještajnom razdoblju Povjerenstvo je održalo 11 sjednica, primljeno je 337 zahtjeva (261 zahtjev za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i 71 zahtjev za priznavanje razdoblja studija). Povjerenstvo nije bilo mjerodavno za rješavanje pet zahtjeva.

Primljeni zahtjevi prema državama u kojima su kvalifikacije stečene ili su započeta razdoblja studija:

Bosna i Hercegovina 50,2 %

Republika Srbija 6,02 %

Republika Makedonija 4,42 %

Republika Slovenija 3,21 %

Talijanska Republika 2,81 %

SAD 2,81 %

5 Povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija djeluje u sastavu: prof. dr. sc. Nikola Đaković (Medicinski fakultet), predsjednik, izv. prof. dr. sc. Irena Škorić (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), doc. dr. sc. Marinko Vilić (Veterinarski fakultet), prof. dr. sc. Sanja Steiner (Fakultet prometnih znanosti), prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Dubravka Sesar (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Marko Petrak (Pravni fakultet), red. prof. art. Joško Ševo (Akademija dramske umjetnosti), doc. dr. sc. Nenad Malović (Katolički bogoslovni fakultet), red. prof. art. Peruško Bogdanić (Akademija likovnih umjetnosti), prof. dr. sc. Tanja Jurčević-Lulić (Fakultet strojarstva i brodogradnje), prof. dr. sc. Davor Petrinović (Fakultet elektrotehnike i računarstva) i prof. dr. sc. Danko Diminić (Šumarski fakultet).

14

Crna Gora 2,81 %

Republika Kosovo 2,41 %

Ujedinjena Kraljevina VB i SI 2,01 %

Ostale države EU-a 4,82 %

Ostale države izvan EU-a 18,47 %

Primljeni zahtjevi prema područjima na kojima podnositelji zahtjeva nastavljaju studij:

Prirodoslovno 7,53 %

Tehničko 10,84 %

Biomedicinsko 21,98 %

Biotehničko 3,61 %

Društveno 26,81 %

Humanističko 23,49 %

Umjetničko 4,51 %

Interdisciplinarno 1,2 %

Od 261 zahtjeva za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, 179 zahtjeva podneseno je radi upisa na diplomske sveučilišne studije (integrirane preddiplomske i diplomske sveučilišne studije); 28 zahtjeva za upis na poslijediplomske specijalističke studije; 53 zahtjeva za upis na poslijediplomske sveučilišne studije te jedan zahtjev za upis na specijalistički diplomski stručni studij.

Izdano je ukupno 299 rješenja o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija: 248 pozitivnih i 47 negativnih. Stranke su uložile četiri žalbe na negativna rješenja te je Povjerenstvo, nakon ponovnoga razmatranja predmeta, iste proslijedilo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske kao drugostupanjskome tijelu u postupku.

Na kraju izvještajnoga razdoblja u obradi je bilo 30 predmeta, za koje je zatražena dopuna dokumentacije. Na temelju članka 46. Zakona o općem upravnom postupku, za 70 predmeta doneseno je rješenje o obustavi postupka (od čega 28 za predmete bivšeg Povjerenstva).

Ured za akademsko priznavanje u izvještajnom je razdoblju uprihodio 118.600,00 kn na temelju uplaćenih troškova postupka propisanih Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o visini naknade i oslobođenjima od plaćanja naknade za troškove postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija (Narodne novine 10/2008).

Predstavnici Povjerenstva i Ureda aktivno su sudjelovali u FAIR projektu Focus on Automatic Institutional Recognition, kojim su istraživane mogućnosti automatskoga priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u zemljama EU-a.

15

2.2.8. Djelatnosti ALUMNÂ UNIZG – Savez društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu (Almae matris alumni Universitatis studiorum Zagrabiensis)

U izvještajnom razdoblju Predsjedništvo Saveza6 nastavilo je svoje djelovanje u skladu sa strategijom i planom djelovanja te definiranom misijom Saveza: širenje svijesti u hrvatskom društvu o alumni ideji i kulturi kao obliku društveno odgovornoga ponašanja; širenje ugleda i promicanje imena Sveučilišta; povećanje osjećaja pripadnosti i lojalnosti alumna svojoj Alma Mater; poboljšanje životnih i radnih uvjeta alumna; jačanje veza između matičnoga Sveučilišta i generacija bivših i sadašnjih studenata kao i njihovih prijatelja u zemlji i svijetu, štićenje zajedničkih interesa Almae Mater.

U izvještajnom razdoblju održane su četiri redovite sjednice Predsjedništva Saveza. Na sjednicama se raspravljalo o statusu članova Saveza te je, s obzirom na novi Zakon o udrugama, ali i na činjenicu da je postojeća dokumentacija članova nepotpuna i neusklađena s novim Statutom Saveza, kao i na to da neke udruge više nisu aktivne, donesena odluka da sve poznate udruge zainteresirane za rad Saveza trebaju obnoviti svoje članstvo u Savezu te dostaviti novu dokumentaciju u skladu sa stavkom 2. članka 9. Statuta.

Redovita godišnja skupština Saveza održana je 25. listopada 2016. U radu Skupštine, osim ovlaštenih zastupnika, sudjelovali su članovi Predsjedništva, Časnoga suda i Nadzornoga povjerenstva AMAC Saveza, dekani fakulteta i drugi gosti zainteresirani za alumni teme (ukupno 49 sudionika). Na Skupštini je donesena odluka o obnovi članstva za sljedećih 13 udruga: Udruga bivših studenata i prijatelja Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-Alumni FAZ), Hrvatska udruga diplomiranih studenata Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta (AMCA-ERF), Hrvatska udruga alumnija Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatska udruga alumnija EFZG), Društvo diplomiranih inženjera i prijatelja kemijsko-tehnoloških studija Sveučilišta u Zagrebu (AMACIZ), Udruga diplomanata Fakulteta organizacije i informatike (AMAC-FOI), Hrvatska udruga diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-FSC), Hrvatska udruga bivših studenata i prijatelja Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HUSP-Geof), Udruga diplomanata Geotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-GFV), Hrvatska udruga diplomiranih inženjera Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMCA-FA), Hrvatska udruga diplomiranih studenata Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-RGNF), Hrvatska udruga bivših studenata i prijatelja Tekstilno-tehnološkoga fakulteta (AMCA-TTF), Udruga diplomiranih studenata i prijatelja Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-VEF), Društvo bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta – Toronto, Kanada (AMCA TORONTO). Također, na temelju iskazanoga interesa za članstvo u Savezu, ali i nepotpune dokumentacije većinom zbog nedostatka izvatka iz Registra udruga kojim se potvrđuje da je statut udruge usklađen s novim Zakonom o udrugama, prihvaćena je uvjetna obnova članstva za sljedeće četiri udruge: Hrvatska udruga diplomiranih inženjera

6 Članovi Predsjedništva: prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, predsjednica, AMACIZ, dr. sc. Krunoslav Kovačević, potpredsjednik, AMACIZ, mr. sc. Srećko Seljan, AMAC Alumni FER, prof. dr. sc. Jasmina Havranek, AMCA-FAZ, prof. dr. sc. Ana Marija Grancarić, AMCA TTF, prof. dr. sc. Željko Korlaet, AMA-FA, prof. dr. sc. Mario Šafran, AMAC-FSC, i prof. dr. sc. Zvonko Šošić, AMAMUZ. Koordinatori iz svijeta (AMAC Mundus): Aleksandra Brnetić (za Europu), prof. dr. sc. Ante Padjen, potpredsjednik (za Ameriku) i Katherine Curic (za Australiju i ostatak svijeta). Tajnica Saveza: Paula Pavletić, prof.

16

Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-FER), Društvo prijatelja Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMA-FBF), Udruga diplomanata i prijatelja Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-UFZG) i Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta (AMA Croaticae – Deutschland e. V.). Na Skupštini se raspravljalo o prijedlozima za razvoj alumni djelatnosti na Sveučilištu te o problemima s kojima se susreću u svakodnevnom radu, a nakon formalnoga dijela sjednice mr. sc. Zlatko Bastašić održao je predavanje Kreativnost, što je to?

Također, Savez je bio suorganizatorom Drugoga hrvatskoga iseljeničkoga kongresa, koji se održavao od 1. do 3. srpnja 2016. u Šibeniku.

Predsjedništvo u užem sastavu više se puta sastajalo radi konzultacija oko aktualnih alumni tema. Predsjedništvo je također bilo uključeno u pripremu Glasnika Saveza te su u izvještajnom razdoblju u nakladi od 800 primjeraka objavljena dva izdanja, u srpnju i prosincu 2016. Glasnik Saveza jedan je od medija kojima Savez kontinuirano informira alumne o novostima i provedenim alumni aktivnostima na Sveučilištu i njegovim sastavnicama. Glasnik se distribuira na brojne adrese alumna Sveučilišta u Zagrebu iz akademske zajednice i gospodarstva, a sve informacije o Savezu i digitalna verzija Glasnika dostupni su na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu – www.unizg.hr/suradnja/alumni-i-zaklada-sveucilista.

17

3. STUDENTI, STUDIJI I UPRAVLJANJE KVALITETOM

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja i unaprjeđenja kvalitete u području preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu u 2016. godini te aktivnosti koje su vezane uz područje studija i studiranja.

3.1. Preddiplomski, diplomski studiji, integrirani preddiplomski i diplomski na

Sveučilištu u Zagrebu

3.1.1. Upisni kriteriji za preddiplomske i integrirane preddiplomske i diplomske

studije za upis u akademsku godinu 2017./2018.

Senat je u studenome 2016. prihvatio upisne kriterije za preddiplomske, integrirane preddiplomske i diplomske studije za ak. god. 2017./2018. Većina je sastavnica za upis na svoje studije potvrdila dosadašnje kriterije.

Razinu ispita obveznih predmeta na državnoj maturi kao upisni kriterij promijenio je Tekstilno-tehnološki fakultet, koji za upis na studij Tekstilne tehnologije i inženjerstvo, smjer: Industrijski dizajn tekstila i odjeće od sada traži osnovnu razinu matematike s pragom od 50 % riješenosti ispita.

Vrjednovanje izbornih predmeta na državnoj maturi kao upisni kriterij promijenili su:

1. Agronomski fakultet dodao je Politiku i gospodarstvo kao mogući izborni predmet za upis na studij Agrarna ekonomika.

2. Filozofski fakultet proširio je odabir izbornih predmeta za studije Anglistika i Švedski jezik i kultura dodavši Likovnu umjetnost i Glazbenu umjetnost, a za studij Filozofija dodana je Etika.

3. Hrvatski studiji za upis na studij Filozofija omogućuje odabir bilo kojega izbornoga predmeta, a za studij Kroatologija umjesto dosadašnjeg bilo kojega izbornoga predmeta iz humanističkoga područja vrjednovat će Geografiju, Povijest, Vjeronauk, Etiku, Filozofiju ili Logiku.

4. Muzička akademija je za studijske programe Glazbena pedagogija, Teorija glazbe i Muzikologija uvela obvezu polaganja Glazbene umjetnosti.

5. Pravni fakultet uveo je vrjednovanje izbornih predmeta Povijest, Filozofija, Logika ili Sociologija za integrirani preddiplomski i diplomski studij Pravo, i Psihologija, Filozofija, Logika ili Sociologija za preddiplomski studij Socijalni rad.

18

Ostale promjene dosadašnjih kriterija najvećim se dijelom odnose na preraspodjelu bodova, neznatnu prilagodbu praga riješenosti pojedinih ispita na Državnoj maturi te na ukidanje dosadašnjih provjera posebnih sposobnosti ili uvođenje istih.

Pravni fakultet za upis na integrirani preddiplomski i diplomski studij Pravo i preddiplomski studij Socijalni rad više neće provoditi provjeru posebnih sposobnosti.

Akademija dramske umjetnosti uvela je za studij Glume dodatnu provjeru poznavanja opće kulture, hrvatskoga književnoga jezika, govornih, glasovnih i tjelesnih mogućnosti, sluha i ritma, psihološki test i provjeru sposobnosti imaginacije. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet uveo je zdravstveni kriterij za studijske programe Logopedija i Socijalna pedagogija kao isključujući čimbenik te dodatnu provjeru funkcionalnih sposobnosti i vještina značajnih za studij kao isključujući čimbenik za studij Rehabilitacija.

Građevinski fakultet, Stomatološki fakultet i Veterinarski fakultet uvode obvezu polaganja ispita Državne mature za kandidate koji su završili najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj prije 2010. godine i one koji su srednjoškolsko obrazovanje završili izvan Republike Hrvatske.

Nijedna sastavnica nije mijenjala upisne kriterije za pristupnike iz zemalja članica Europske unije i strane državljane, stoga su za tu kategoriju kandidata i dalje vrijedili isti upisni kriteriji kao prethodnih godina.

3.1.2. Upisne kvote i upisi na preddiplomske, integrirane preddiplomske i diplomske

studije i stručne preddiplomske studije za akademsku godinu 2016./2017.

Sveučilište u Zagrebu raspisalo je Natječaj za akademsku godinu 2016./2017. s ukupnom upisnom kvotom od 12 634 upisna mjesta: 10 769 upisnih mjesta (ili 85 %) predviđeno je za redovite studente, 1480 (12 %) za izvanredne studente te 385 upisnih mjesta (3 %) za strane studente (bez državljana EU-a).

Popunjenost ukupne kvote za Sveučilište u Zagrebu u srpnju 2016. bila je 86,05 %, pri čemu je popunjenost na redovitim sveučilišnim studijima iznosila 94,73 %. Nakon rujanskoga upisnoga roka na sastavnice Sveučilišta u Zagrebu upisala su se ukupno 11 652 studenta, što u ukupnoj kvoti znači popunjenost od 92,22 % (prošle godine 92,78 %).

Popunjenost na razini redovitih studenata je 96,5 % (prošle godine 96,79 %) odnosno upisala su se 10 393 redovita studenta. Kad je o izvanrednim studijima riječ, popunjenost je 78,71 % (prošle godine 82,53 %) odnosno upisalo se 1 165 izvanrednih studenata.

Najslabija je popunjenost kvote za strance – 24,41 % (prošle godine 22,36 %), dakle upisala su se tek 94 strana studenta, ali to je dobrim dijelom posljedica činjenice da se državljani EU-a upisuju unutar kvote za hrvatske državljane.

Nakon upisa ostala su 982* nepopunjena mjesta, i to u sljedećim područjima i studijskim programima: u prirodoslovnom području (PMF) ukupna je popunjenost 89,66 %: preostala su 84 upisna mjesta, najvećim dijelom za nastavničke studije (matematika i fizika, fizika, fizika i informatika, fizika i kemija). Nažalost, riječ je o studijima za koje postoji potreba, jer su

19

kvalitetni nastavnici u području prirodoslovlja i matematike nužni ako želimo povećati interes za deficitarnim zanimanjima u tehničkim, biomedicinskim, biotehničkim i prirodoslovnim znanostima. Sveučilište u Zagrebu podupire studente nastavničkih smjerova u prirodoslovlju, informatici i matematici putem stipendija i subvencija, međutim radi se o zahtjevnim studijima nakon kojih studenti imaju perspektivu zapošljavanja na potplaćenim i ne osobito cijenjenim zanimanjima. Dakle, to je iznimno važno pitanje za hrvatski gospodarski razvoj na kojemu i dalje zajedno trebaju raditi ne samo resorno ministarstvo nego i Vlada te fakulteti koji obrazuju nastavnike u tim područjima.

U tehničkom području ukupna je popunjenost 89,36 % s 350 nepopunjenih upisnih mjesta: najviše ih je ostalo na Tekstilno-tehnološkom fakultetu (214), Prometnom fakultetu (70) i na Metalurškom fakultetu (28 – uglavnom na stručnom studiju).

Biomedicinsko područje popunjeno je 97,01 %. Ostalo je tek nekoliko nepopunjenih mjesta na Veterinarskom i Stomatološkom fakultetu, na Farmaceutsko-biokemijskom nema slobodnih mjesta, a Medicinski je fakultet (iz tehničkih razloga) malo premašio kvotu (popunjenost 101,43 %).

Unutar biotehničkoga područja popunjenost je 98,7 % s 12 slobodnih mjesta, pri čemu valja istaknuti da su sveučilišni studiji najvećim dijelom popunjeni na svim fakultetima toga područja.

U društvenom području popunjenost je također visoka – 95,13 %. Nepopunjenih mjesta ima 229, najviše na stručnim studijima Kineziološkoga fakulteta (109 mjesta), studijima Pravnoga fakulteta (88), od čega najviše na izvanrednim studijima. Malo nepopunjenih mjesta ima na Ekonomskom fakultetu (23), a studiji ostalih sastavnica toga područja još su bolje popunjeni ili su neznatno prešli kvotu.

Unutar humanističkoga područja popunjenost je 86,38 %. Preostala nepopunjena mjesta (sveukupno 228*) najviše su na studijima Filozofskoga fakulteta (111*) te na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (115), a na Hrvatskim su studijima samo dva nepopunjena mjesta.

U umjetničkom području popunjenost je 87,02 % (34 slobodna mjesta). Najviše nepopunjenih mjesta ostalo je na Akademiji dramske umjetnosti (21) te šest na Akademiji likovnih umjetnosti i sedam na Muzičkoj akademiji.

U kategoriji sveučilišnih studija popunjenost je 88,5 %. Na preddiplomskom sveučilišnom studiju Protestantska teologija popunjenost je 83,33 %, a na preddiplomski sveučilišni studij inženjerstva na engleskom jeziku nije se prijavio niti jedan student. Preddiplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo popunjen je 81,33 %, a studij Vojno vođenje i upravljanje 95,56 %. Popunjenost preddiplomskoga sveučilišnoga studija Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije iznosi 96 %.

20

Graf 3.1.2.1. Broj mjesta odobren za upis / upisani studenti prema područjima znanosti i u umjetničkom području (preddiplomski i integrirani studiji) za ak. god. 2016./2017.

Graf 3.1.2.2. Postotak upisanih studenata (popunjenost studija) u 1. godinu prema područjima znanosti i u umjetničkome području (preddiplomski i integrirani studiji) u ak. god. 2016./2017.

21

3.1.3. Upisne kvote i upisi u I. godinu diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2016./2017.

Za akademsku godinu 2016./2017. Senat Sveučilišta u Zagrebu odobrio je ukupnu kvotu od 9259 (prethodne godine 9139) upisnih mjesta, od toga 7663 za redoviti studij namijenjen hrvatskim i državljanima EU-a (prethodne godine 7631). Za izvanredne studente bilo je osigurano 1298 (prethodne godine 1233) upisnih mjesta te 298 (prethodne godine 275) mjesta za strane studente.

U jesenskom i proljetnom upisnom roku upisano je ukupno 5958 studenata, odnosno 62 studenta manje nego prošle godine. Popunjenost na ukupnoj kvoti je na razini od 64,34 %, što je 1,76 % manje nego prošle godine (66,1 %).

Redoviti je studij popunjen 71,53 %, što je gotovo jednako kao i prošle godine (71,51 %), a izvanredni 35,82 % (7,89 % manje nego prošle godine). Popunjenost kvote sa stranim studentima je svega 3,69 %, što je 4,31 % manja popunjenost nego prošle godine (8 %).

Na nekim je studijima došlo do neznatnoga upisa iznad odobrene upisne kvote iz opravdanih razloga, kao što su jednak broj bodova na razredbenom postupku, upis na temelju posebnoga statusa (upis izvan upisne kvote), prenamjena nepopunjene kvote za strane državljane i sl.

I dalje ostaje tendencija smanjenja broja upisanih studenata na diplomske studije. U 2016./2017. upisali smo manji broj izvanrednih studenata, a broj novoupisanih redovitih studenata jednak je kao i prošle godine. Za studije čija je popunjenost ispod 50 % sastavnice bi trebale i nadalje provoditi analizu uzroka takve situacije. U cjelini, u 2016./2017. najslabiju popunjenost imali su studiji humanističkoga i društvenoga područja.

Graf 3.1.3.1. Broj mjesta odobren za upis / Upisani studenti prema područjima znanosti i u umjetničkome području (diplomski studiji) za ak. god. 2016./2017.

22

Graf 3.1.3.2. Postotak upisanih studenata na diplomske studije prema područjima znanosti i u umjetničkom području za ak. god. 2016./2017.

3.2. Uspješnost studiranja

Na temelju trogodišnjega ugovora s MZOŠ-om o subvenciji participacija studenata (pilot-programski ugovor za 2015./2016., 2016./2017. i 2016./2017.) definiran je indikator za praćenje završnosti studija – postotak završnosti redovitih studenata u 150-postotnom trajanju studija u određenoj akademskoj godini, i to na razini jedne akademske godine. Iako takva analiza više nije pokazatelj uspješne provedbe Ugovora odnosno realizacije definiranih ciljeva, nastavili smo pratiti na isti način ovaj pokazatelj uspješnosti studiranja. Završnost studija tako analiziramo prema podatcima za akademsku godinu, iz informacijske podatkovne baze ISVU, iz koje smo generirali izvješća o završnosti u ak. god. 2015./2016. (diplomirani od 1. 10. 2015. do 30. 9. 2016.), o broju redovitih studenata koji su studij uspjeli završiti u 150 % njegova nominalnoga trajanja7.

Analiza završnosti preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija radila se praćenjem i uspoređivanjem uspjeha prema godini upisa, odnosno procjenjivanjem uspjeha određene generacije u ak. god 2015./2016.

7 trogodišnji – završetak u roku od 4,5 godina, četverogodišnji – završetak u roku od šest godina, dvogodišnji – završetak u roku od tri godine, jednogodišnji – završetak u roku od 1,5 godina

23

Završnost u 150-postotnom trajanju studija u ak. god. 2015./206. utvrđivala se:

- za preddiplomske studije:

a) trogodišnje: prema broju upisanih redovitih studenata u ak. god. 2011./2012. koji su diplomirali do 1. 4. 2016. iznosila je 38,8 % (prošle godine 38 %);

b) četverogodišnje: prema broju upisanih redovitih studenata u ak. god. 2010./2011. koji su diplomirali do 30. 9. 2016. iznosila je 49,8 % (prošle godine 58 %).

- za diplomske studije:

a) jednogodišnje: prema broju upisanih redovitih studenata u ak. god. 2014./2015. koji su diplomirali do 1. 4. 2016. iznosila je 44,21 % (prošle godine 43 %);

b) dvogodišnje: prema upisanih redovitih studenata u ak. god. 2013./2014. koji su diplomirali do 30. 9. 2016. iznosila je 82,8 % (prošle godine 84 %).

Izračun je napravljen na temelju podataka za 22 sastavnice (koje izvode preddiplomske i diplomske studije i za koje su u ISVU sustavu evidentirani povijesni podatci).

3.2.1. Poticanje uspješnoga studiranja na Sveučilištu u Zagrebu

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23. srpnja 2015. donijela je Odluku o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018., na temelju koje su MZOŠ i Sveučilište u Zagrebu 26. studenoga 2015. potpisali Ugovor o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u RH za trogodišnje razdoblje, prema kojemu je Sveučilište u Zagrebu sa svojim sastavnicama i dalje obvezno pridonositi poticanju uspješnosti studiranja i završnosti visokoga obrazovanja. Opći su ciljevi sufinanciranja troškova studiranja redovitih studenata, osim ciljeva definiranih strategijom Sveučilišta, osiguravanje jednakoga pristupa visokom obrazovanju svim redovitim studentima u RH te poticanje završnosti visokoga obrazovanja.

Središnji ured za studente i upravljanje kvalitetom dostavio je potkraj siječnja Ministarstvu znanosti i obrazovanja podatke o studentima koji su u ak. god. 2015./2016. ostvarili pravo na subvenciju participacija školarina na temelju potpisanoga Ugovora:

1. za redovite studente koji su u akademskoj godini 2015./2016. prvi put upisali prvu godinu studija na Sveučilištu u Zagrebu

2. za redovite studente koji su u trenutku upisa akademske godine 2015./2016. u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 55 ECTS bodova na nekom od akreditiranih studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu

24

3. za redovite studente s utvrđenim invaliditetom višim od 60 % koji su u trenutku upisa akademske godine 2015./2016. u prethodnoj akademskoj godini stekli minimalno 30 ECTS bodova.

Na temelju tih podataka te provjere istih Ministarstvo je dostavilo Sveučilištu obračun ukupnoga iznosa subvencija (lipanj 2016.), na koji su sastavnice upućivale prigovore, nakon čega su učinjene korekcije, a konačni obračun subvencija prihvaćen je na sjednici Senata u rujnu 2016. Prema konačnom obračunu, 14.368 studenata Sveučilišta u Zagrebu steklo je pravo na subvenciju za redovite studente koji su u akademskoj godini 2015./2016. prvi put upisali prvu godinu studija na Sveučilištu u Zagrebu i 15.486 onih koji su stekli to pravo jer su u trenutku upisa akademske godine 2015./2016. u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 55 ECTS bodova (30 ECTS bodova studenti s 60 % i više utvrđenoga invaliditeta) na nekom od akreditiranih studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu.

3.2.2. Stipendije Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2015./2016.

Na temelju Odluke Senata sa sjednice održane 8. ožujka 2016. Sveučilište u Zagrebu raspisalo je natječaj za stipendije Sveučilišta iz javnih proračunskih sredstava, iz Fonda za stipendiranje darovitih studenata te od prikupljenih sredstava na temelju sporazuma sklopljenoga između Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu i Sveučilišta u Zagrebu.

Sveučilište je prepoznalo potrebu prepoznavanja izvrsnosti u studiranju, poticanja studiranja u prirodoslovlju, informatici i matematici te osiguravanja potrebne potpore pojedinim podzastupljenim skupinama studenata, ali i studentima koji su uspješni u športu, te su prema tome definirane kategorije unutar natječaja.

Prijave za natječaj bile su otvorene od 16. ožujka do 6. travnja 2016. Povjerenstvo za dodjelu stipendija8 provelo je selekciju prijavljenih te su rezultati cjelokupnoga postupka potvrđeni na 9. redovitoj sjednici Senata 19. travnja 2016.

Dodijeljeno je ukupno 500 stipendija u sljedećim kategorijama:

A. stipendije za izvrsnost – studentima koji su na svojim sastavnicama rangirani u 10 % najuspješnijih studenata. U ovoj je kategoriji dodijeljeno 400 stipendija, a prijavila su se 833 kandidata.

B. stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (STEM područje) – u ovoj je kategoriji 50 dobitnika stipendija od 64 prijavljena kandidata.

8 U Povjerenstvo za dodjelu stipendija imenovani su prof. dr. sc. Damir Ježek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, predsjednik Povjerenstva, prof. dr. sc. Nenad Marelić, Kineziološki fakultet, prof. dr. sc. Silvana Jukić-Krmek, Stomatološki fakultet, doc. dr. sc. Nikolina Brnjac, Fakultet prometnih znanosti, Marijana Drempetić, dipl. oec., voditeljica Središnjega ureda za poslovanje. Koordinatori Povjerenstva bili su prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom, i prof. dr. sc. Tonći Lazibat, prorektor za poslovanje.

25

C. stipendije za uspješne studente športaše – u ovoj kategoriji dodijeljeno je 10 stipendija, a bilo je prijavljenih 18 kandidata.

D. stipendije studentima slabijega socio-ekonomskoga statusa – dodijelili smo 50 stipendija (264 prijavljena kandidata). U ovoj kategoriji bodovane su okolnosti koje utječu na socio-ekonomski status studenta (mjesečna primanja po članu kućanstva, utvrđen invaliditet studenta ili člana zajedničkoga kućanstva, studenti koji dolaze iz udomiteljskih obitelji, dječjih domova ili odgojnih ustanova, studenti bez jednoga ili obaju roditelja, status roditelja i/ili samohranoga roditelja, studiranje izvan mjesta prebivališta, brat/sestra predškolske dobi ili koji/koja je u sustavu redovitoga osnovnoškolskoga, srednjoškolskoga i visokoga obrazovanja u zajedničkom kućanstvu).

Opći kriteriji pri vrjednovanju prispjelih molbâ bili su uspješnost u studiju (prosjek ocjena svih do sada položenih ispita, ukupno stečeni ECTS bodovi i duljina studiranja) i dodatna postignuća (nagrade, priznanja, znanstveni i stručni radovi, umjetnička postignuća i sl.). Privremena rang-lista dobitnika objavljena je 12. travnja 2016., kad je počeo teći trodnevni žalbeni rok. U žalbenom roku pristiglo je 135 upita/prigovora studenata koji nisu ostvarili pravo na stipendiju prema privremenoj rang-listi. U većini od pristiglih upita studente je zanimalo koliko bodova su postigli te način određivanja kvota i sl.

Povjerenstvu za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu upućeno je 10 prigovora. Na sjednici Povjerenstva održanoj 18. travnja 2016. prihvaćena su tri prigovora, a sedam ih je odbačeno kao neosnovanih te je utvrđena konačna lista dobitnika stipendija Sveučilišta u Zagrebu.

Svečanost dodjele stipendija i potpisivanje Ugovora o stipendiranju održana je 25. travnja 2016. u 10 sati u Koncertnoj dvorani Blagoja Berse Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

3.2.3. Povjerenstvo Rektorskoga zbora za organizaciju Smotre stipendija

Na sjednici Rektorskoga zbora 14. srpnja 2016. u Zagrebu imenovano je Povjerenstvo za organizaciju Smotre stipendija s ciljem predstavljanja stipendija sveučilišta neovisno od bilo koje druge institucije. Naime, sveučilišta su svake godine bila pozivana i uz određenu financijsku naknadu sudjelovala na Sajmu stipendija kao izlagači odnosno sudionici.

U Povjerenstvo su imenovani prorektori svih članica Rektorskoga zbora (po jedan sa svake institucije). Prvi sastanak održan je u listopadu 2016. te je za predsjednicu imenovana prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić. Zadaća Povjerenstva bila je osmišljavanje idejnoga rješenja i njegova provedba kako bi se studenti sveučilišta informirali o svim mogućnostima stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Prihvaćeno je da se ta aktivnost osmisli u obliku web aplikacije koja bi bila dostupna na mrežnim stranicama i Rektorskoga zbora i svih sveučilišta, smatrajući kako je današnjim generacijama mladih web aplikacija sigurno bliskija i zanimljivija od tradicionalnih događaja poput sajmova ili smotri. Web aplikacija obuhvatit će cjelokupnu ponudu stipendija, a sadržaj

26

specifičan za pojedino sveučilište unosile bi za to zadužene osobe (imenovani koordinatori). Na taj bi način svima i uvijek bile poznate i dostupne sve relevantne informacije. Planirano je da prijedlog aplikacije izradi informatička služba Sveučilišta u Zagrebu te da bude završen do kraja 2016. godine. Elementi koje bi ta aplikacija trebala sadržavati su unos linija stipendiranja, pretraživanje linija stipendiranja prema različitim kriterijima, prikaz informacija o pojedinim sveučilištima i sastavnicama, prikaz informacija o pripremi za intervju, institucijama koje dodjeljuju stipendije, ilustracije uspješnih iskustava vezanih za stipendije, mogućnost postavljanja pitanja davateljima stipendija i sl.

Članovi Povjerenstva prihvatili su prijedlog rektora Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Rektorskoga zbora i rektora Sveučilišta u Splitu da se umjesto Sajma stipendija aplikacija nazove Forum stipendija.

3.3. Upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu

3.3.1. Provedba unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu

U akademskoj godini 2015./2016. započet je novi ciklus provođenja unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu te se postupak nastavio provoditi i tijekom izvještajnoga razdoblja. U skladu s odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju na Sveučilištu u Zagrebu uspostavljen je sustav vanjskoga i unutarnjega vrjednovanja kvalitete. U skladu s čl. 18 Pravilnika o sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu te s preporukama vanjske prosudbe, rektor prof. dr. sc. Damir Boras imenovao je 6. listopada 2015. Povjerenstvo za provedbu unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu9. Glavna je zadaća Povjerenstva provedba unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete, u skladu s nacionalnim i europskim standardima osiguravanja kvalitete u prostoru visokoga obrazovanja. Zadaci Povjerenstva, među ostalim, obuhvaćaju analizu svih provedenih aktivnosti osiguravanja kvalitete te njihovu učinkovitost.

9 Povjerenstvo za provedbu unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu djeluje u sastavu: izv. prof. dr. sc. Danijela Ašperger, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Marina Cindrić, Prirodoslovno-matematički fakultet, izv. prof. dr. sc. Nikša Dulčić, Stomatološki fakultet, izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, Filozofski fakultet, predsjednica, red. prof. art. Marina Novak, Muzička akademija, prof. dr. sc. Renata Pernar, Šumarski fakultet, doc. art. Davor Švaić, Akademija dramske umjetnosti, doc. dr. sc. Dražen Tutić, Geodetski fakultet, Marija Badovinac-Škrinjar, univ. spec. oec., voditeljica Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, Davor Turčić, Bureau Veritas Croatia d. o. o., Petar Labrović, predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu (od 19. veljače 2016. Sandro Gašpar, član Studentskoga zbora). Radom Povjerenstva koordinirale su prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom (od 6. listopada 2015. do 19. veljače 2016.) i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete (od 19. veljače 2016. do završetka postupka).

27

U idućim fazama rada Povjerenstva održavale su se redovite sjednice na kojima su se planirali i sustavno provodili svi nadolazeći koraci važni za odvijanje unutarnje prosudbe. Zatim su se odredili ciljevi, ali i metodologija rada te se postupno utvrđivalo stanje putem dogovorenih metoda. Na samom početku održana je edukacija o strukturi i funkcioniranju sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu, o zahtjevima, kriterijima i važnosti postupka prosudbe.

Prva faza unutarnje prosudbe bila je popunjavanje Obrasca za samoprocjenu razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete, koji se sastojao od tvrdnji pridruženih svakom pojedinom korištenom standardu i od ocjene razvijenosti standarda. Nakon završetka te faze i prikupljenih obrazaca ispunjenih od sastavnica te priložene dokumentacije, obavljena je priprema za posjet predstavnika Povjerenstva sastavnicama. Članovi Povjerenstva imali su priliku razgovarajući s predstavnicima povjerenstava za upravljanje kvalitetom sastavnica usuglasiti konačnu ocjenu razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete po područjima te komentirati prednosti, ali i raspraviti eventualne nedostatke i mogućnosti obostranoga unaprjeđenja i poboljšanja. Na kraju posjeta sastavnice su imale priliku popuniti Upitnik o zadovoljstvu provedenim procesom unutarnje prosudbe, gdje su imale priliku još jedanput navesti sve prednosti i nedostatke te dati prijedloge za poboljšanje i unaprjeđenje procesa unutarnje prosudbe. Cilj je unutarnje prosudbe utvrditi stupanj razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete na svim sastavnicama prema Standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), donesenima 2015. godine. Osim ESG standarda, korištena su dodatna tri područja definirana Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu: mobilnost i međunarodna suradnja, stručna djelatnost te znanstvenoistraživačka i umjetničkoistraživačka djelatnost. Povjerenstvo je na temelju dobivenih rezultata analize i posjeta sastavnica sastavilo Izvješće o unutarnjoj prosudbi sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu, koje je Senat Sveučilišta prihvatio 13. prosinca 2016. Nakon što je Senat prihvatio Izvješće, slijedi faza naknadnoga praćenja nakon provedene unutarnje prosudbe te izrada Plana aktivnosti za navedenu fazu, za što je zadužen Odbor za upravljanje kvalitetom. Nakon razdoblja od šest mjeseci Odbor za upravljanje kvalitetom sastavit će izvješće o provedenom Planu aktivnosti. Na kraju Povjerenstvo piše završno Izvješće o unutarnjoj prosudbi sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu te slijedi njegovo predstavljanje na sjednici Senata.

3.3.2. Postupci vanjske prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na Sveučilištu

Tijekom izvještajnoga razdoblja u postupak reakreditacije ušla je Muzička akademija, koja je bila planirana za ožujak 2016. Jednako tako, pristiglo je i nekoliko potvrda, i to za Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Grafički fakultet te Pravni fakultet. Također, pristigla je i akreditacijska preporuka za Pravni fakultet, i to u veljači 2016.

28

Kao i u proteklom razdoblju, Odbor za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu10, u suradnji s Uredom za upravljanje kvalitetom, proveo je i pratio analizu provedenih postupaka reakreditacije sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te cjelokupnu novopristiglu dokumentaciju. Elektronička baza podataka reakreditacijskih postupaka redovito se ažurira, stoga je dopunjena preostalom dokumentacijom, posljednjim provedenim postupkom reakreditacije Muzičke akademije i svim dosad pristiglim dokumentima u tom smislu. Kao i u proteklome razdoblju, sva dostupna dokumentacija koristi se kao vrijedan alat u postupcima vrjednovanja studijskih programa preddiplomske i diplomske razine.

Reakreditaciju visokih učilišta provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 45/09) i Pravilnikom o sadržaju dopusnice te s uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskih programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine 24/10). Reakreditacija se provodi u petogodišnjem ciklusu kojemu podliježu sva javna i privatna visoka učilišta odnosno sveučilišta i njihove sastavnice, veleučilišta i visoke škole. Prvi ciklus započeo je u ak. god. 2010./2011. te je predviđen dovršetak u ak. god. 2015./2016., zaključno s reakreditacijom visokih učilišta iz društvenoga i humanističkoga područja. Do sada je u cijelosti provedena reakreditacija visokih učilišta koja izvode programe iz polja ekonomije te iz tehničkoga i biotehničkoga područja. Ukupno su vrjednovane 33 sastavnice Sveučilišta u Zagrebu (29 fakulteta, 3 akademije i 1 podružnica Sveučilišta u Zagrebu). Od toga, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je 25 potvrda za znanost, za visoko obrazovanje te za pojedine studijske programe, zatim osam pisama očekivanja za djelatnost visokog obrazovanja odnosno za pojedine studijske programe ili za znanstvenu djelatnost te četiri uskrate dopusnice.

3.3.3. Izvješće Radne skupine za studijske programe

10 Odbor za upravljanje kvalitetom u izvještajnom je razdoblju djelovao u sastavu: prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, predsjednica Odbora, prof. dr. sc. Karmela Barišić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, prof. dr. sc. Davor Adrian Babić, Pravni fakultet, izv. prof. Aleksandar Battista Ilić, Akademija likovnih umjetnosti, akademik Mislav Ježić, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Damir Markučič, Fakultet strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Gordana Rusak, Prirodoslovno-matematički fakultet, Andrea Kovač, Filozofski fakultet, predstavnica studenata preddiplomskih i diplomskih studija, i Janko Džodan, mag. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, predstavnik studenata poslijediplomskih studija. Koordinatorica Odbora bila je prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente studije i upravljanje kvalitetom. Odbor za upravljanje kvalitetom administrativno su pratile Marija Badovinac-Škrinjar, univ. spec. oec., i Martina Majstorović, mag. psych., djelatnice Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, i to do Odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o izmjenama i dopunama Odluke o imenovanju Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu od 13. rujna 2016., prema kojoj je sastav Odbora izmijenjen: prof. dr. sc. Damir Markučič, Fakultet strojarstva i brodogradnje, predsjednik Odbora, prof. dr. sc. Karmela Barišić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, prof. dr. sc. Renata Pernar, Šumarski fakultet, izv. prof. mr. art. Tanja Dabo, Akademija likovnih umjetnosti, akademik Mislav Ježić, Filozofski fakultet, doc. dr. sc. Ivana Marić, Ekonomski fakultet, prof. dr. sc. Gordana Rusak, Prirodoslovno-matematički fakultet, Andrea Kovač, Filozofski fakultet, predstavnica studenata preddiplomskih i diplomskih studija, i Janko Džodan, mag. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva, predstavnik studenata poslijediplomskih studija. Koordinatorica Odbora je prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete. Odbor za upravljanje kvalitetom administrativno su pratile Marija Badovinac Škrinjar, univ. spec. oec., i Martina Majstorović, mag. psych., djelatnice Ureda za upravljanje kvalitetom.

29

Radna skupina za studijske programe11 potpora je u radu Odbora za upravljanje kvalitetom, a zadaća joj je prije svega obavljati poslove predviđene Pravilnikom o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Pravilnik), što znači provoditi postupke vrjednovanja ne samo novih studijskih programa na preddiplomskoj i diplomskoj razini nego manjih (do 20 %) i većih (od 20 % do 40 %) izmjena i dopuna studijskih programa.

U kalendarskoj godini 2016. Radna skupina za studijske programe održala je ukupno deset (10) sjednica te je u sklopu svojih aktivnosti zaprimila sedam (7) prijedloga novih studijskih programa:

• dva (2) prijedloga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta: preddiplomski sveučilišni studijski program Znanosti o okolišu i diplomski sveučilišni studijski program Znanosti o okolišu

• četiri (4) programa Ekonomskoga fakulteta: specijalistički diplomski stručni studijski program Ekonomika energije i okoliša, specijalistički diplomski stručni studij Elektroničko poslovanje u privatnom i javnom sektoru te dva (2) prijevoda postojećih studijskih programa Ekonomskoga fakulteta s dopusnicom na engleski jezik: preddiplomski sveučilišni studij Ekonomija na engleskom jeziku i diplomski sveučilišni studij Ekonomija na engleskom jeziku

• jedan (1) zahtjev za prijevod postojećega studijskoga programa s dopusnicom na engleski jezik: integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Dentalna medicina na engleskom jeziku Stomatološkoga fakulteta.

U izvještajnom razdoblju u postupku vrjednovanja još uvijek se nalazi osam (8) novih studijskih programa:

• integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Učiteljski studij s usmjerenjem (835) Učiteljskoga fakulteta; diplomski sveučilišni studij Geodezija i geoinformatika Geodetskoga fakulteta; preddiplomski sveučilišni studij Religijska pedagogija i katehetika (dvopredmetno) i diplomski sveučilišni studij Religijska pedagogija i katehetika (dvopredmetno) Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta; diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija, smjer Management na engleskom jeziku, diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija, smjer Trgovina na engleskom jeziku i diplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija, smjer Marketing na engleskom jeziku Ekonomskoga fakulteta; združeni diplomski sveučilišni studijski program Sustainability in Agriculture, Food Production and

11 Radna skupina za studijske programe u izvještajnom je razdoblju djelovala u sastavu: prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, koordinatorica i prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Darko Macan, predsjednik, Stomatološki fakultet, doc. dr. sc. Mario Baić, Kineziološki fakultet, prof. dr. sc. Hrvoje Domitrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Nataša Erjavec, Ekonomski fakultet, prof. dr. sc. Ivana Franić, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, prof. dr. sc. Željko Hutinski, Fakultet organizacije i informatike, prof. dr. sc. Miljenko Marušić, Prirodoslovno-matematički fakultet, red. prof. art. Marina Novak, Muzička akademija, mr. sc. Tamara Gobo, viša stručna savjetnica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu.

30

Food Technology in the Danube Region (Danube AgriFood Master – DAFM) / Održivost poljoprivrede, proizvodnje i tehnologije hrane u Dunavskoj regiji, nositelj kojega je Agronomski fakultet.

Također, od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. Radna skupina zaprimila je i evidentirala sveukupno pedeset (50) predmeta manjih izmjena i dopuna (do 20 %) studijskih programa:

• od Agronomskoga fakulteta ukupno dvadeset dva (22) studijska programa: preddiplomski sveučilišni studij Agrarna ekonomika, preddiplomski sveučilišni studij Agroekologija, diplomski sveučilišni studij Agroekologija, preddiplomski sveučilišni studij Animalne znanosti, preddiplomski sveučilišni studij Biljne znanosti, diplomski sveučilišni studij Biljne znanosti, preddiplomski sveučilišni studij Ekološka poljoprivreda, diplomski sveučilišni studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, preddiplomski sveučilišni studij Hortikultura, diplomski sveučilišni studij Hortikultura, preddiplomski sveučilišni studij Krajobrazna arhitektura, diplomski sveučilišni studij Krajobrazna arhitektura, preddiplomski sveučilišni studij Poljoprivredna tehnika, diplomski sveučilišni studij Poljoprivredna tehnika, preddiplomski sveučilišni studiji Zaštita bilja, diplomski sveučilišni studij Agrobiznis i ruralni razvitak, diplomski sveučilišni studij Genetika i oplemenjivanje životinja, diplomski sveučilišni studij Hranidba životinja i hrana, diplomski sveučilišni studij Proizvodnja i prerada mesa, diplomski sveučilišni studij Proizvodnja i prerada mlijeka, diplomski sveučilišni studij Ribarstvo i lovstvo, diplomski sveučilišni studij Fitomedicina.

• Prirodoslovno-matematički fakultet dostavio je ukupno sedam (7) zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama (do 20 %) studijskih programa: diplomski sveučilišni studijski program Fizika-geofizika; smjerovi: Seizmologija i fizika čvrste zemlje, Meteorologija i fizička oceanografija, diplomski sveučilišni studijski program Teorijska matematika, diplomski sveučilišni studijski program Eksperimentalna biologija, diplomski sveučilišni studijski program Ekologija i zaštita prirode, diplomski sveučilišni studijski program Molekularna biologija, diplomski sveučilišni studijski program Znanosti o okolišu, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Fizika i kemija, smjer: nastavnički

• Kineziološki fakultet dostavio je jedan (1) zahtjev za manje izmjene i dopune (do 20 %) integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa Kineziologija

• Filozofski fakultet dostavio je ukupno sedam (7) zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama (do 20 %) studijskih programa: preddiplomski sveučilišni studij Nederlandistika (dvopredmetni), diplomski sveučilišni studij Nederlandistika (dvopredmetni), preddiplomski sveučilišni studij Fonetika (dvopredmetni), preddiplomski sveučilišni studij Lingvistika (dvopredmetni), diplomski sveučilišni studij Poljski jezik i književnost (dvopredmetni) smjerovi: lingvistički i kulturološki, diplomski sveučilišni studij Turkologija (dvopredmetni), diplomski sveučilišni studij Ukrajinski jezik i književnost (dvopredmetni)

• Fakultet strojarstva i brodogradnje dostavio je ukupno četiri (4) zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama (do 20 %) studijskih programa: preddiplomski sveučilišni studijski program Strojarstvo, diplomski sveučilišni studijski program Strojarstvo, diplomski sveučilišni studijski program Brodogradnja, diplomski sveučilišni studijski program Zrakoplovstvo

31

• Muzička akademija dostavila je ukupno četiri (4) zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama (do 20 %) studijskih programa: integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Teorija glazbe, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Muzikologinja, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Glazbena pedagogija i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Studij za instrumentaliste, smjer: Flauta, Oboa, Klarinet, Saksofon, Fagot, Rog, Truba, Trombon, Tuba, Udaraljke, Harfa, Violina, Viola, Violončelo, Kontrabas, Gitara, Klavir, Orgulje, Čembalo

• Akademija dramske umjetnosti dostavila je ukupno tri (3) zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama (do 20 %) studijskih programa: preddiplomski sveučilišni studijski program Suvremeni ples, preddiplomski sveučilišni studijski program Produkcija i sveučilišni studijski program Produkcija

• Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem „Dr. Franjo Tuđman“, dostavilo je dva (2) zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama (do 20 %) studijskih programa: preddiplomski sveučilišni studijski program Vojno inženjerstvo i preddiplomski sveučilišni studijski program Vojno vođenje i upravljanje.

U izvještajnom razdoblju u procesu vrjednovanja manjih izmjena i dopuna još uvijek se nalazi dvadeset šest (26) zahtjeva Filozofskoga fakulteta koji su zaprimljeni u ak. god. 2015./2016.:

• preddiplomski sveučilišni studijski program Anglistika – jednopredmetni i dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studijski program Anglistika – jednopredmetni studij; smjer: nastavnički, lingvistički, književno-kulturološki, prevoditeljski; diplomski sveučilišni studijski program Antropologija, preddiplomski sveučilišni studij Arheologija – dvopredmetni studij; diplomski sveučilišni studijski program Arheologija – jednopredmetni studij, smjerovi: prapovijesna, antička, srednjovjekovna; preddiplomski sveučilišni studijski program Češki jezik i književnost – dvopredmetni studij; preddiplomski sveučilišni studijski program Etnologija i kulturna antropologija – dvopredmetni studij; preddiplomski sveučilišni studijski program Filozofija – jednopredmetni studij; preddiplomski sveučilišni studijski program Filozofija – dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studij Filozofija, smjer: nastavnički – dvopredmetni studij, znanstveni – jednopredmetni i dvopredmetni studij; preddiplomski sveučilišni studijski program Francuski jezik i književnost – dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studijski program Francuski jezik i književnost – dvopredmetni studij, smjer: nastavnički, prevoditeljski, znanstveni; preddiplomski sveučilišni studijski program Germanistika – dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studijski program Germanistika – dvopredmetni studij, smjer: nastavnički, interkulturalni, prevoditeljski; preddiplomski sveučilišni studijski program Južnoslavenski jezici i književnost – dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studij Južnoslavenski jezici i književnost – dvopredmetni studij, smjer: nastavnički, prevoditeljski, znanstveni; preddiplomski sveučilišni studijski program Kroatistika – jednopredmetni i dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studijski program Kroatistika, smjer: nastavnički (jednopredmetni), jezikoslovni (dvopredmetni), književni (dvopredmetni); preddiplomski sveučilišni studijski program Povijest, diplomski sveučilišni studijski program Povijest – jednopredmetni studij, smjerovi: istraživački i nastavnički; preddiplomski sveučilišni studijski program Povijest umjetnosti, diplomski sveučilišni studij Povijest umjetnosti, smjerovi: istraživački (jednopredmetni i dvopredmetni), nastavnički (dvopredmetni);

32

diplomski sveučilišni studijski program Psihologija – jednopredmetni studij; diplomski sveučilišni studijski program Švedski jezik i kultura – dvopredmetni studij, smjer: lingvistički, prevoditeljski; preddiplomski sveučilišni studijski program Talijanistika (jednopredmetni i dvopredmetni), diplomski sveučilišni studijski program Talijanistika – jednopredmetni i dvopredmetni studij, smjer: nastavnički, jezikoslovno-kulturološki, književno-kulturološki.

U izvještajnom razdoblju Radna skupina za studijske programe zaprimila je sveukupno sedam (7) zahtjeva za većim izmjenama i dopunama (od 20 % do 40 %) studijskih programa:

• dva (2) zahtjeva Kineziološkoga fakulteta: preddiplomski stručni studijski program Izobrazba trenera, specijalistički diplomski stručni studijski program Izobrazba trenera

• jedan (1) zahtjev Akademije likovnih umjetnosti: preddiplomski sveučilišni studijski program Animirani film i novi mediji

• jedan (1) zahtjev Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta: integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Biologija i kemija, smjer: nastavnički

• dva (2) zahtjeva Metalurškoga fakulteta : preddiplomski sveučilišni studijski program Metalurgija, smjerovi: Metalurško inženjerstvo i Industrijska ekologija, diplomski sveučilišni studijski program Metalurgija

• jedan (1) zahtjev Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta: preddiplomski sveučilišni studijski program Crkvena glazba.

Radna skupina završila je proceduru vezanu uz zahtjev za promjenom akademskoga naziva za preddiplomski sveučilišni studijski program Baletna pedagogija Akademije dramske umjetnosti.

Periodično unutarnje vrjednovanje studijskoga programa obveza je prema Pravilniku, uz uvažavanje Standarda i smjernica za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG 1.2.), a provodi se od pet do sedam godina od izdavanja dopusnice za studijski program te je sastavni dio unutarnjega sustava za osiguravanje i unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na Sveučilištu. U skladu s time, a na temelju Odluke Senata Sveučilišta (klasa: 640-02/13-01/12, urbroj: 380-021/105-13-2 od 15. srpnja 2013.), sastavnice koje su radile promjene studijskih programa a od dobivanja dopusnice nisu evidentirale učinjene izmjene i dopune pojedinih studijskih programa na Radnoj skupini za studijske programe te su prošle postupak vrjednovanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dužne su bile dostaviti materijal do 30. rujna 2015.

U skladu s navedenim, Sveučilište u Zagrebu još nije zaprimilo materijal Filozofskoga fakulteta za preddiplomski sveučilišni studijski program Indologija – dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studijski program Indologija – dvopredmetni studij, diplomski sveučilišni studijski program Filozofija, smjer nastavnički – dvopredmetni, znanstveni studij – jednopredmetni i dvopredmetni studij.

Do 15. prosinca 2014. one sastavnice koje dosad nisu evidentirale izmjene i dopune pojedinih studijskih programa (Arhitektonski fakultet – preddiplomski sveučilišni studijski program Arhitektura i urbanizam, diplomski sveučilišni studijski program Arhitektura i urbanizam;

33

Medicinski fakultet – integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Medicina i integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski program Medicina na engleskom jeziku) bile su dužne dostaviti materijal. U skladu s time, u izvještajnom su razdoblju zahtjeve za reakreditacijom manjih izmjena i dopuna (do 20 %) podnijele tri (3) sastavnice za ukupno 14 studijskih programa: četiri (4) zahtjeva Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije: diplomski sveučilišni studijski program Kemijsko inženjerstvo, diplomski sveučilišni studijski program Ekoinženjerstvo, diplomski sveučilišni studijski program Kemija i inženjerstvo materijala i diplomski sveučilišni studijski program Primijenjena kemija, smjerovi: Kemija u zaštiti okoliša i izvori energije, Specifični materijali i napredne tehnologije, Primijenjena organska kemija; pet (5) zahtjeva Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta: preddiplomski sveučilišni studijski program Prehrambena tehnologija, preddiplomski sveučilišni studijski program Nutricionizam, preddiplomski sveučilišni studijski program Biotehnologija, diplomski sveučilišni studij Prehrambeno inženjerstvo i diplomski sveučilišni studijski program Bioprocesno inženjerstvo; pet (5) zahtjeva Tekstilno-tehnološkoga fakulteta: preddiplomski sveučilišni studijski program Tekstilna tehnologija i inženjerstvo: smjerovi: Odjevno inženjerstvo, Projektiranje i menadžment tekstila, Industrijski dizajn tekstila i odjeće, Tekstilna kemija, materijali i ekologija, diplomski sveučilišni studijski program Tekstilna tehnologija i inženjerstvo, smjerovi: Odjevno inženjerstvo, Projektiranje i menadžment tekstila, Industrijski dizajn tekstila, Industrijski dizajn odjeće, Tekstilna kemija, materijali i ekologija, preddiplomski sveučilišni studijski program Tekstilni i modni dizajn, smjerovi: Modni dizajn, Dizajn tekstila, diplomski sveučilišni studijski program Tekstilni i modni dizajn, smjerovi: Modni dizajn, Dizajn tekstila, Kostimografija, Teorija i kultura mode, stručni studijski program Tekstilna odjevna i obućarska tehnologija, smjerovi: Tekstilna tehnologija-mehanička, Tekstilna tehnologija-kemijska, Odjevna tehnologija, Obućarska tehnologija, Dizajn obuće u Varaždinu.

Tijekom vrjednovanja studijskih programa pojavili su se dodatni proceduralni problemi te se u ožujku 2016. pristupilo pokretanju izmjena važećega Pravilnika u svrhu pojednostavljenja postupka i učinkovitijega poslovanja. Senat Sveučilišta u Zagrebu na 10. sjednici u 347. akademskoj godini (2015./2016.), održanoj 19. svibnja 2016., donio je Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih i stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji je stupio na snagu 28. svibnja 2016. Popratni obrasci s primjenom započeli su od 1. listopada 2016. (ak. god. 2016./2017.).

Na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu održana je 21. listopada 2016. radionica o popunjavanju Obrazaca za vrjednovanje studijskih programa. Na radionici su sudjelovali predstavnici 28 sastavnica, od ukupno 34: s Agronomskoga fakulteta, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Arhitektonskoga fakulteta, Arhitektonskoga fakulteta – Studij dizajna, Ekonomskoga fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta prometnih znanosti, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, Geotehničkoga fakulteta, Građevinskoga fakulteta, Grafičkoga fakulteta, Hrvatskoga vojnoga učilišta, Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta, Kineziološkoga fakulteta, Medicinskoga fakulteta, Metalurškoga fakulteta, Pravnoga fakulteta, Prehrambeno-

34

biotehnološkoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, Stomatološkoga fakulteta, Učiteljskoga fakulteta i Veterinarskoga fakulteta. Radionica je trajala četiri sata; nakon kratkoga uvoda sudionicima je predstavljen sadržaj Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu te postupak vrjednovanja studijskih programa, te su sudionici imali priliku saznati mnoge vrijedne podatke vezane uz studijske programe.

Zaključno, u kalendarskoj godini 2016. Radna skupina za studijske programe održala je ukupno deset (10) sjednica na kojima je vrjednovala 115 predmeta:

• 15 zahtjeva za nove studijske programe

• 1 zahtjev za prijevod studijskoga programa s dopusnicom na strani jezik

• 1 zahtjev za združeni studijski program

• 90 zahtjeva za manjim izmjenama i dopunama studijskih programa

• 7 zahtjeva za veće izmjene i dopune studijskih programa

• 1 zahtjev za promjenu akademske titule.

3.3.4. Vrjednovanje kvalitete obrazovnoga procesa

Anketa za procjenu nastavnika

Od 1. siječnja 2016. do 30. rujna 2016.

U skladu s Odlukom Senata o postupku provođenja (studentske) Ankete za procjenu nastavnika na Sveučilištu u Zagrebu (klasa: 640-02/15-01/28 urbroj: 380-020/173-15-1), donesenoj 16. listopada 2015., svaka je sastavnica jedanput u tri godine obvezna provesti Anketu za procjenu nastavnika metodom papir-olovka za sve svoje nastavnike. U skladu s Revidiranim cikličkim planom anketiranja, Anketu za procjenu nastavnika provele su sljedeće sastavnice: Fakultet organizacije i informatike, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet političkih znanosti, Fakultet prometnih znanosti, Filozofski fakultet, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Grafički fakultet, Katolički bogoslovni fakultet, Kineziološki fakultet, Medicinski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet, Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“, Pravni fakultet i područni studij Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Rijeci – studij Teologije. Dodatno je 13 sastavnica anketiralo manji broj nastavnika zbog potrebe reizbora/izbora u više znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje: Prirodoslovno-matematički fakultet, Veterinarski fakultet, Učiteljski fakultet, Akademija dramske umjetnosti, studij Dizajna Arhitektonskoga fakulteta, Metalurški fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Agronomski fakultet, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Stomatološki fakultet i Muzička Akademija. U akademskoj godini 2015./2016. ukupno je 177 877 studenata sa 17 sastavnica koje su u cijelosti sudjelovale u procesu anketiranja, ispunilo Anketu za procjenu nastavnika (88 628 u zimskom semestru i 89 249 studenata u ljetnom semestru).

35

Najbolje ocijenjene čestice u zimskom semestru akademske godine 2015./2016:

• Nastavu održava redovito i na vrijeme M = 4,63; sd = 0,76

• Prema studentima se odnosi korektno i s poštovanjem M = 4,58; sd = 0,84

• Motiviran je za rad i savjesno ispunjava svoje obveze M = 4,44; sd = 0,90

Najslabije ocijenjene čestice u zimskom semestru akademske godine 2015./2016:

• Uporabom različitih nastavnih materijala podiže kvalitetu nastave M = 3,94; sd = 1,15

• Metode, primjeri i zadatci olakšavaju postizanje ishoda učenja M = 4,07; sd = 1,07

• Nastava je dobro strukturirana, vrijeme racionalno iskorišteno M = 4,13; sd = 1,05

Općenita ocjena koju studenti daju nastavniku pri evaluaciji u zimskom semestru akademske godine 2015./2016. iznosi M = 4,27 (sd = 0,93).

Najbolje ocijenjene čestice u ljetnom semestru akademske godine 2015./2016:

• Nastavu održava redovito i na vrijeme M = 4,62; sd = 0,79

• Prema studentima se odnosi korektno i s poštovanjem M = 4,57; sd = 0,87

• Motiviran je za rad i savjesno ispunjava svoje obveze M = 4,49; sd = 0,90

Najslabije ocijenjene čestice u ljetnom semestru akademske godine 2015./2016:

• Uporabom različitih nastavnih materijala podiže kvalitetu nastave M = 4,09; sd = 1,12

• Metode, primjeri i zadatci olakšavaju postizanje ishoda učenja M = 4,20; sd = 1,05

• Nastava je dobro strukturirana, vrijeme racionalno iskorišteno M = 4,22; sd = 1,04

Općenita ocjena koju studenti daju nastavniku pri evaluaciji u ljetnom semestru akademske godine 2015./2016 iznosi M = 4,35 (sd = 0,93).

36

Od 1. listopada 2016. do 31. prosinca 2016.

Sredinom mjeseca rujna sastavnice su bile obaviještene o početku aktivnosti vezano za provedbu Ankete za procjenu nastavnika u zimskom semestru akademske godine 2016./2017. U listopadu 2016. počela je provedba Ankete sastavljanjem i dostavom planova anketiranja sastavnica. U mjesecu prosincu sastavnice su preuzele materijal potreban za provedbu Ankete i kodne tablice. Anketiranje za zimski semestar ak. god. 2016./2017. provedeno je u siječnju 2017. u skladu s Revidiranim cikličkim planom. Anketu su provele sljedeće sastavnice: Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Hrvatski studiji, Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“, Metalurški fakultet, Muzička akademija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Šumarski fakultet, Učiteljski fakultet, Veterinarski fakultet i područni studij Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Rijeci – studij Teologije. Dodatnih 12 sastavnica zatražilo je anketiranje za nastavnike kojima su rezultati Ankete potrebni zbog reizbora ili izbora u više znanstveno-nastavno zvanje: Agronomski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti, Geotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Kineziološki fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Pravni fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, studij Dizajna Arhitektonskoga fakulteta i Tekstilno-tehnološki fakultet. S obzirom na to da će sveobuhvatni podatci Ankete na razini Sveučilišta biti poznati tek na kraju prvoga ciklusa tj. nakon završetka akademske godine 2016./2017., ne može se govoriti o rezultatima na temelju kojih se mogu donositi zaključci za sveučilišnu razinu.

Anketa za procjenu studija u cjelini

Od 1. siječnja 2016. do 30. rujna 2016.

Tijekom izvještajnoga razdoblja, a prema Planu provođenja anketa za procjenu preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, obrađeni su podatci za ankete prikupljene tijekom akademske godine 2015./2016. U toj je akademskoj godini Anketu za procjenu preddiplomskoga studija primijenilo 30 sastavnica, Anketu za procjenu diplomskoga studija također 30 sastavnica, a Anketu za procjenu integriranih studija 11 sastavnica. Anketu za preddiplomsku razinu ispunilo je 5658 studenata, Anketu za procjenu diplomske razine 3696 studenata, a Anketu za procjenu integriranoga studija 1277 studenata.

37

Najbolje ocijenjene čestice završnih anketa prema cjelinama u ak. god. 2015./2016.

Vrjednovanje PREDDIPLOMSKIH studija:

1. Organizacija rada knjižnice (M = 4,09, sd = 0,96) 2. Rad informatičke službe za studente (M = 4,09, sd = 0,97) 3. Opremljenost i ponuda literature u knjižnici (M = 3,99, sd = 0,92) 4. Korisnost WEB stranica Vašeg studija (M = 3,99, sd = 0,98) 5. Mogućnost pristupa ISVU sustavu za studente (M = 3,97, sd = 1,10) 6. Korisnost ISVU sustava (M = 3,92, sd = 1,02) 7. Rad administrativne službe Vašeg odjela/odsjeka/zavoda (M = 3,90, sd = 1,00) 8. Rad vodstva Vašeg studija (M = 3,87, sd = 0,95)

Vrjednovanje DIPLOMSKIH studija

1. Dostupnost osobnih mentora (M = 4,14, sd = 0,98) 2. Pristupačnost i susretljivost nastavnoga osoblja prema studentima (M = 4,06, sd = 0,87) 3. Konzultacije s nastavnim osobljem i pomoć izvan vremena nastave (M = 4,05, sd = 0,94) 4. Prilagođenost zahtjeva i težine predmeta predznanjima studenata (M = 3,92, sd = 0,85)

Vrjednovanje INTEGRIRANIH studija

1. Mogućnost pristupa sustavu ISVU za studente (M = 4,34, sd = 0,90) 2. Rad informatičke službe za studente (M = 4,28, sd = 0,88) 3. Korisnost informacijskoga sustava visokih učilišta (M = 4,23, sd = 0,89) 4. Organizacija rada knjižnice (M = 4,23, sd = 0,87) 5. Rad administrativne službe Vašeg odjela/odsjeka/zavoda (M = 4,13, sd = 0,86) 6. Opremljenost i ponuda literature u knjižnici (M = 4,11, sd = 0,92) 7. Rad studentske referade fakulteta/akademije (M = 4,09, sd = 0,94) 8. Koliko je općenito bio težak i zahtjevan Vaš studij (M = 4,06, sd = 0,92)

Najslabije ocijenjene čestice završnih anketa prema cjelinama u ak. god. 2015./2016.

Vrjednovanje PREDDIPLOMSKIH studija

1. Uključenost studenata u znanstvenoistraživačke projekte nastavnoga osoblja (M = 2,74, sd = 1,25)

2. Sudjelovanje u terenskoj nastavi (M = 2,78, sd = 1,33) 3. Savjetovanje studenata o budućoj karijeri (M = 2,95, sd = 1,23) 4. Organizacija prakse izvan fakulteta te suradnja sa stručnjacima koji rade u praksi (M =

2,98, sd = 1,27) 5. Savjetovanje studenata pri izboru predmeta i mogućnostima nastavka studija (M = 3,03,

sd = 1,19) 6. Ujednačenost kriterija na različitim predmetima pri vrjednovanju znanja (M = 3,08, sd =

1,09)

38

7. Savjetovanje/poučavanje studenata o strategijama efikasnijeg učenja (M = 3,12, sd = 1,14)

8. Mogućnost sudjelovanja u aktivnostima koje razvijaju osjećaj pripadnosti Vašem fakultetu/akademiji (M = 3,23, sd = 1,22)

Vrjednovanje DIPLOMSKIH studija

1. Sudjelovanje u terenskoj nastavi (M = 2,97, sd = 1,32) 2. Uključenost studenata u znanstvenoistraživačke projekte nastavnoga osoblja (M = 3,04,

sd = 1,24) 3. Organizacija prakse izvan fakulteta te suradnja sa stručnjacima koji rade u praksi (M =

3,16, sd = 1,31) 4. U kojoj mjeri su ECTS bodovi usklađeni sa stvarnim opterećenjem na predmetima (M =

3,27, sd = 1,09) Vrjednovanje INTEGRIRANIH studija

1. Ujednačenost kriterija na različitim predmetima pri vrjednovanju znanja (M = 2,95, sd = 1,21)

2. Savjetovanje studenata o budućoj karijeri (M = 2,97, sd = 1,25) 3. Savjetovanje/poučavanje studenata o strategijama efikasnijeg učenja (M = 3,02, sd =

1,21) 4. Mogućnost pohađanja predmeta koji nisu u sastavu Vašeg studija (M = 3,03, sd = 1,31) 5. Sudjelovanje u terenskoj nastavi (M = 3,04, sd = 1,32) 6. Savjetovanje studenata pri izboru predmeta i mogućnostima nastavka studija (M = 3,07,

sd = 1,22) 7. Uključenost studenata u znanstvenoistraživačke projekte nastavnoga osoblja (M = 3,07,

sd = 1,26) 8. U kojoj mjeri su ECTS bodovi usklađeni sa stvarnim nastavnim opterećenjem na

predmetima (M = 3,13, sd = 1,16)

3.3.5. Unaprjeđenje kvalitete u visokom obrazovanju

Sveučilište u Zagrebu partner je u provedbi četiriju projekata pripremljenih u okviru poziva Unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira. Projekti su financirani iz Europskoga socijalnoga fonda u sklopu Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013., Prioriteta 3. Unapređenje ljudskoga kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju. Sporazumi o partnerstvu sklopljeni su s četirima sastavnicama, nositeljicama projekata. Projektne aktivnosti trajale su od 18. 6. 2015. do 18. 9. 2016. U sklopu navedenih projekata Sveučilište u Zagrebu provelo je i organiziralo niz aktivnosti za nastavnike i studente:

39

Projekt TARGET – Uspostava visokoobrazovnih sTandarda kvAlifikacija i zanimanja u sektoru Rudarstva, Geologije i kEmijske Tehnologije

Nositelj projekta bio je Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), Sveučilište u Zagrebu (SuZ)i Institut za razvoj obrazovanja (IRO).

Provedene aktivnosti za nastavnike:

- Inicijalni trening za stjecanje temeljnih nastavničkih kompetencija za deset asistenata i viših asistenata i s RGNF-a i s FKIT-a. Trening je trajao pet mjeseci, a sastojao se od petodnevnoga programa u učionici, pet poludnevnih sesija koje su se odvijale jedanput mjesečno, četiriju poludnevnih termina za izvedbu i evaluaciju uz snimanje oglednoga sata te od kontinuirane online aktivnosti od veljače do lipnja 2016.

- Radionički program za 30 nastavnika i s RGNF-a i s FKIT-a u trajanju od 11 dana odvijao se tijekom travnja i svibnja 2016. godine. Program se sastojao od sljedećih radionica: Ishodi učenja u studijskim programima, Provjera ishoda učenja i upisivanje ishoda na razini kolegija u računalnu aplikaciju Nastavni plan i program, Usklađivanje ishoda učenja s metodama učenja i poučavanja, Vrednovanje i ocjenjivanje temeljem ishoda učenja. Radionice su vodili sveučilišni profesori SuZ-a.

Provedene aktivnosti za studente:

- Održane su radionice za studente RGNF-a (124) i FKIT-a (168) pod nazivom Akademske i socijalne vještine. Radionice su trajale 120 minuta, a održavale su se od listopada 2015. do travnja 2016., i to tri radionice na FKIT-u i šest na RGNF-u. Studenti su u sklopu radionica ispunjavali upitnike (netom prije i poslije radionice) u kojima su procjenjivali svoje znanje o sadržaju radionice i okolnosti koje utječu na njihovo studiranje.

Ostale aktivnosti: članovi projektnoga tima, predstavnici SuZ-a, sudjelovali su na projektnim sastancima, redovito sastavljali kvartalna izvješća te predstavili svoje aktivnosti na završnoj konferenciji projekta.

Projekt Razvoj standarda kvalifikacija i preddiplomskih studijskih programa na Tekstilno-tehnološkom fakultetu (TTF)

Nositelj projekta bio je Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri Fakultet organizacije i informatike (FOI), Sveučilišni računski centar – Srce, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatski inženjerski savez tekstilaca i Sveučilište u Zagrebu.

Provedene aktivnosti za nastavnike TTF-a:

40

- Organizirane su i provedene radionice u siječnju i veljači 2016. Radionice su vodili sveučilišni profesori SuZ-a. Na radionicama je sudjelovalo ukupno 166 nastavnika TTF-a, a teme radionica su bile: Ishodi učenja – uvod u koncept, Definiranje ishoda učenja, Metode učenja i poučavanja za postizanje ishoda učenja, Vrednovanje i praćenje rada studenata u skladu s definiranim ishodima učenja i Kvalitetno poučavanje i širenje kulture kvalitete.

Provedene aktivnosti za studente:

- Održane su radionice za studente TTF-a pod nazivnom Akademske i socijalne vještine. Provedeno je ukupno 5 radionica u razdoblju od travnja od lipnja 2016, a na svakoj je sudjelovalo po 100 studenata. Studenti su u sklopu radionica ispunjavali upitnike, neposredno prije i poslije provedbe radionice, u kojima su procjenjivali svoje znanje o sadržaju radionice te okolnosti koje su utjecale na njihov izbor studija i koje utječu na njihovo studiranje.

- Fokus grupe sa studentima – 4 fokus grupe provedene su tijekom veljače i travnja 2016. godine, a u grupama je sudjelovalo po 25 studenata TTF-a. Radionice i fokus grupe vodio je predstavnik SuZ-a na projektu.

Ostale aktivnosti: članovi projektnoga tima, predstavnici SuZ-a sudjelovali su na projektnim sastancima, redovito sastavljali kvartalna izvješća te predstavili svoje aktivnosti na završnoj konferenciji projekta.

Projekt STAND4INFO – razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira u području informatike

Nositelj projekta bio je Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu (FOI), a partneri Sveučilište u Zagrebu (SuZ), Odjel za informatiku Sveučilišta u Rijeci (UNIRI), Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ), Hrvatski informatički zbor (HIZ), APIS IT d. o. o., Mobilisis d. o. o. i Evolva d. o. o.

Provedene aktivnosti za nastavnike:

- U sklopu projektnoga seminara, u veljači 2016. predstavnice SuZ-a održale su radionicu pod nazivom Ako je “student u centru”, koja je njegova uloga u znanstvenom, stručnom i nastavnom radu sveučilišnih nastavnika?

- Tijekom veljače i ožujka održane su četiri radionice pod nazivom Nastavničke kompetencije: dvije za nastavnike FOI-ja te po jedna za nastavnike Odjela za informatiku UNIRI-ja i TVZ-a. Ukupno je na radionicama sudjelovalo 106 nastavnika, a radionicu su vodile predstavnice SuZ-a na projektu.

Provedene aktivnosti za studente:

41

- Provedena je radionica pod nazivnom Akademske i socijalne vještine u trajanju od 330 minuta za TVZ-ove studente u travnju 2014. Radionice sa studentima FOI-ja u Varaždinu i na Odjelu za informatiku UNIRI-ja provedene su potkraj 2015. godine. Ukupno je na radionicama sudjelovalo 80 studenata, a vodio ih je predstavnik SuZ-a na projektu.

Ostale aktivnosti: članovi projektnoga tima, predstavnici SuZ-a, sudjelovali su na projektnim sastancima, redovito sastavljali kvartalna izvješća te predstavili svoje aktivnosti na završnoj konferenciji projekta.

Projekt Unapređivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a

Nositelj projekta bio je Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PBF), a partneri Sveučilište u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (PTOS) i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (ŠF).

Provedene aktivnosti za nastavnike:

- U travnju 2016. održana je dvodnevna radionica pod nazivom Program obrazovanja nastavnika za razvoj akademskih vještina u studenata kao integralnoga dijela studijskih programa za 20 nastavnika Šumarskoga fakulteta. Radionicu su vodile predstavnice SuZ-a na projektu.

- Tijekom lipnja 2016. održavao se Program obrazovanja nastavnika za razvoj akademskih vještina u studenata kao integralnoga dijela studijskih programa za nastavnike PBF-a i PTOS-a, a radionice je vodila vanjska suradnica, sveučilišna profesorica.

Provedene aktivnosti za studente:

- Provedene su ankete i fokus-grupe za utvrđivanja konkretnih mjera za povećanje stope završnosti studija sa studentima PBF-a i ŠF-a.

- Provedene su radionice „ Akademske i socijalne vještine” za ukupno 120 studenata: za 60 studenata PBF-a, 30 PTOS-a i 30 ŠF-a.

- Radionice i fokus-grupe vodio je predstavnik SuZ-a na projektu. Ostale aktivnosti: članovi projektnoga tima, predstavnici SuZ-a, sudjelovali su na projektnim sastancima, redovito sastavljali kvartalna izvješća te predstavili svoje aktivnosti na završnoj konferenciji projekta.

3.3.6. Ostale aktivnosti osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu

42

U suradnji s Uredom za upravljanje kvalitetom, članovi Odbora za upravljanje kvalitetom pripremili su sedmi broj glasila Ureda za upravljanje kvalitetom – UniQinfo, jednoga od glavnih informacijskih sveučilišnih alata o sustavu osiguravanja kvalitete. Predstavnici Ureda za upravljanje kvalitetom sudjelovali su na radionici HAISEE u Rijeci od 23. do 25. veljače 2016. u sklopu projekta UNAPRORI o strateškom upravljanju u visokom obrazovanju, koja je obuhvaćena i kurikulom planiranoga specijalističkoga programa o upravljanju i rukovođenju u visokom obrazovanju.

Predstavnice Ureda za upravljanje kvalitetom sudjelovale su na radionici u okviru projekta EQUIP-Enhancing Quality through Innovative Policy and Practice 9. i 10. svibnja 2016. u Beču. Cilj je projekta identificirati izazove te poticati suradnički rad sa svim dionicima i kreatorima politika kako bi predložili, podijelili i raspravili primjenjivost novih rješenja. Protekla radionica održana je u Austrijskoj akademiji znanosti u Beču, a bavila se temama poput ESG standarda te njihovih promjena i značenja, komparativne analize ESG standarda od 2005. do 2015. godine (Comparative analysis of the ESG 2015 and ESG 2005), učenja usmjerenoga na studente, važnosti novih modela e-učenja te poboljšavanja programa kvalitete povezivanjem vanjskoga i unutarnjega osiguravanja kvalitete.

U izvještajnom razdoblju Odbor i Ured za upravljanje kvalitetom organizirali su 7. srpnja 2016. u auli Sveučilišta u Zagrebu sastanak za prodekane za nastavu (i studente) i predsjednike povjerenstava za upravljanje kvalitetom sastavnica, Sastanku su nazočili članovi Uprave Sveučilišta u zagrebu: rektor prof. dr. sc. Damir Boras, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić i prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete prof. dr. sc. Mirjana Hruškar. Na poziv Sveučilišta u Zagrebu na sastanku su bili i predstavnici Agencije za znanost i visoko obrazovanje: ravnateljica prof. dr. sc. Jasmina Havranek, zamjenica ravnateljice dr. sc. Vesna Dodiković-Jurković, pomoćnica ravnateljice mr. sc. Sandra Bezjak i pomoćnica ravnateljice Mirjana Gopić, dipl. iur. Cilj sastanka bio je prije svega razmjena iskustva u procesima vrjednovanja (unutarnjim i vanjskim) te poticanje svih sudionika na zajednički dijalog o kulturi kvalitete u okviru kojega su predstavljene sljedeće teme: Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokoga obrazovanja (ESG 2015.), novi Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu te osvrt na provedene aktivnosti unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici Agencije predstavili su revidirani dokument ESG standarda te je istaknuto kako su sve visokoobrazovne institucije dužne prilagoditi svoje sustave i slijednu dokumentaciju novim standardima koji obuhvaćaju sljedeća područja: politika osiguravanja kvalitete, izrada i odobravanje programa, učenje, poučavanje i vrjednovanje usmjereni na studenta, upis i napredovanje studenata, priznavanje i certificiranje, nastavno osoblje, resursi za učenje i potpora studentima, upravljanje informacijama, informiranje javnosti, kontinuirano praćenje i periodička revizija programa, periodičko vanjsko osiguravanje kvalitete.

Predsjednik Odbora za upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Damir Markučić i voditeljica Ureda za upravljanje kvalitetom Marija Badovinac-Škrinjar sudjelovali su 19. prosinca 2016. na prvom sastanku Mreže jedinica sustava osiguravanja kvalitete na visokim učilištima u Hrvatskoj

43

(CroQAnet). Na tom je sastanku bilo više od 80 sudionika, predstavnika sveučilišta, veleučilišta i visokih škola iz cijele Hrvatske, kao i studentskih zborova, kojima su predstavljeni ciljevi i svrha Mreže kao jedinstvene platforme za razmjenu iskustava i dobre prakse, edukaciju i usavršavanje kompetencija svih osoba izravno uključenih u unaprjeđivanje kvalitete i razvoj kulture kvalitete na hrvatskim visokim učilištima. Svrha je osnivanja Mreže okupiti dionike koji su izravno uključeni u osiguravanje kvalitete na visokim učilištima u Hrvatskoj te osigurati platformu za sustavnu razmjenu informacija i iskustava, umreživanje, zajedničke projekte te edukaciju njezinih članova. Na prvome sastanku predstavljeni su ciljevi Mreže, dan je kratak prikaz rezultata prvoga ciklusa vanjskih vrjednovanja Agencije za znanost i visoko obrazovanje i planovi za sljedeći ciklus te primjeri dobre prakse nekih sustava osiguravanja kvalitete. Primjere dobre prakse iznijeli su predstavnici sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i sastavnica javnih sveučilišta. Potom se nastavio rad u grupama, gdje se raspravljalo o temama kao što je položaj zaposlenika zaduženih za sustav osiguravanja kvalitete na visokim učilištima, njihov kompetencijski profil, komunikacija s ostalim dionicima sustava, osiguravanje kontinuiteta sustava osiguravanja kvalitete visokih učilišta, te o ključnim problemima u provedbi aktivnosti.

3.4. Izvješće o vojnim studijima

U skladu s odredbama članka 20. stavka 10. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 45/09), članka 12. stavka 1. Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskoga programa i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine 24/10) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) te članka 15. Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu i na temelju Sporazuma o ustrojavanju posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske (klasa: 602-04/13-12/23, urbroj: 380-020/080-14-2), (u daljnjem tekstu: Sporazum) koji je 10. siječnja 2014. zaključen između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu, donesena je Odluka o ustroju i izvedbi preddiplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa Vojno inženjerstvo i Odluka o ustroju i izvedbi preddiplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa Vojno vođenje i upravljanje.

Sveučilište u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem „Dr. Franjo Tuđman“, nositelj je obaju studijskih programa: preddiplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa Vojno inženjerstvo (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet političkih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Građevinski fakultet, Rudarsko-geološko naftni fakultet i Geodetski fakultet) i preddiplomskoga sveučilišnoga studija Vojno vođenje i upravljanje (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Filozofski fakultet, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet političkih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet i Pravni fakultet). Nakon primitka Odluke s propisanom dokumentacijom i pozitivnoga mišljenja Agencije za znanost i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa provelo je 26. ožujka 2014. upis predloženih studijskih programa u Upisnik studijskih programa.

44

U prosincu 2015. potpisan je Aneks Sporazuma o ustrojavanju posebnih studijskih programa za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske između Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu (klasa: 602-04/13-10/45, urbroj: 380-012/246-15-9 od 16. prosinca 2015.) (u daljnjem tekstu: Aneks Sporazuma), kojim se promijenio čl. 11. Sporazuma u kojem se navodi kako Vijeće studija čini: prorektor za studije, studente i upravljanje kvalitetom SUZ-a, zapovjednik HVU-a „Dr. Franjo Tuđman“, voditelj svakoga studija, zamjenik voditelja svakoga studija, jedan predstavnik (prorektor) Sveučilišta u Zagrebu kojega imenuje rektor Sveučilišta u Zagrebu, jedan predstavnik Ministarstva obrane, jedan predstavnik HVU-a „Dr. Franjo Tuđman“ kojega imenuje zapovjednik HVU-a „Dr. Franjo Tuđman“, po jedan predstavnik svake sastavnice SUZ-a koja sudjeluje u izvođenju studija, a imenuje ga dekan sastavnice te predstavnici studenata koji čine najmanje 15 % ukupnoga broja članova Vijeća studija (četiri člana).

U skladu s time, 21. prosinca 2015., na 1. sjednici u ak. god. 2015./2016., konstituirano je zajedničko Vijeće studija sveučilišnoga preddiplomskoga studija Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje12,13, koje prema Aneksu Sporazuma ima ukupno 24 člana.

12 Zajedničko Vijeće studija sveučilišnoga preddiplomskoga studija Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje na početku izvještajnoga razdoblja djelovalo je u sastavu: prof. dr.sc. Ivana Čuković–Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu, general-pukovnik Slavko Barić, zapovjednik HVU-a, brigadir Željko Akrap, dekan HVU-a, prof. dr. sc. Željko Bačić, predstavnik Geodetskoga fakulteta, doc. dr. sc. Mladen Zrinjski, zamjenik predstavnika Geodetskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Mario Dobrilović, predstavnik Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, doc. dr. sc. Vječislav Bohanek, zamjenik predstavnika Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, prof. dr. sc. Vesna Dragčević, predstavnica Građevinskoga fakulteta, doc. dr. sc. Damir Bekić, zamjenik predstavnice Građevinskoga fakulteta, doc. dr. sc. Tatjana Gazivoda-Kraljević, predstavnica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, izv. prof. dr. sc. Irena Škorić, zamjenica predstavnice Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, doc. dr. sc. Biljana Juričić, predstavnica Fakulteta prometnih znanosti, prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, zamjenik predstavnice Fakulteta prometnih znanosti, prof. dr. sc. Davor Petrinović, predstavnik Fakulteta elektrotehnike i računarstva, doc. dr. sc. Sanda Pleslić, zamjenica predstavnika Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Vlatko Previšić, predstavnik Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Željko Holjavac, zamjenik predstavnika Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Smojver, predstavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Goran Đukić, zamjenik predstavnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dr. sc. Trpimir Mihael Šošić, predstavnik Pravnoga fakulteta, doc. dr. sc. Vedran Đulabić, zamjenik predstavnika Pravnoga fakulteta, prof. dr. sc. Neven Vrček, predstavnik Fakulteta organizacije i informatike, izv. prof. dr. sc. Nina Begičević-Ređep, zamjenica predstavnika Fakulteta organizacije i informatike, doc. dr. sc. Marta Zorko, predstavnica Fakulteta političkih znanosti, doc. dr. sc. Robert Mikac, zamjenik predstavnice Fakulteta političkih znanosti, Kristijan Blažević, predstavnik studenata 12. naraštaja VI-ja, Leon Čigir, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VI-ja, Danko Krezo, predstavnik studenata 12. naraštaja VviU-a, Eugen Pranjić, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VviU-a, Mihael Lalić, predstavnik studenata 12. naraštaja VI-ja, Valentina Pernjak, zamjenica predstavnika studenata 13. naraštaja VI-ja, Hrvoje Šantoši, predstavnik studenata 12. naraštaja VviU-a, Bruno Raspudić, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VviU-a. Administrativne poslove za potrebe Vijeća studija obavlja mr. sc. Tamara Gobo, viša stručna savjetnica za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. 13 Zajedničko Vijeće studija sveučilišnoga preddiplomskoga studija Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje na dan 31. prosinca 2016. djelovalo je u sastavu: prof. dr.sc. Ivana Čuković–Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr.sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu, general-pukovnik Slavko Barić, zapovjednik HVU, brigadir mr. sc. Slobodan Čurčija, dekan HVU-a, prof. dr. sc. Davor Petrinović, voditelj studija Vojno inženjerstvo, doc. dr. sc. Robert Mikac, voditelj studija Vojno vođenje i upravljanje, prof. dr. sc. Željko Bačić,

45

Na 2. sjednici, održanoj 21. siječnja 2016., izabrani su voditelji i zamjenici voditelja studija: za preddiplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo izabran je prof. dr. sc. Davor Petrinović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, za zamjenika voditelja studija brigadir izv. prof. dr. sc. Mirko Jakopčić s Hrvatskoga vojnoga učilišta „Dr. Franjo Tuđman“; za voditelja preddiplomskoga sveučilišnoga studija Vojno vođenje i upravljanje izabran je doc. dr. sc. Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti, a njegov je zamjenik brigadir doc. dr. sc. Mladen Pahernik.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na 8. redovitoj sjednici u 347. akademskoj godini (2015./2016.) održanoj 8. ožujka 2016. inicijalno je podupro prijedlog Hrvatskoga vojnoga učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ o uspostavi novoga znanstvenoga polja – 8.09 Vojno-obrambene znanosti i umijeće, unutar Interdisciplinarnoga područja znanosti – što je Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prihvatilo 6. travnja 2016.

U studenome 2016. osnovano je Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom na sveučilišnim studijskim programima za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske14.

predstavnik Geodetskoga fakulteta, doc. dr. sc. Mladen Zrinjski, zamjenik predstavnika Geodetskoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Mario Dobrilović, predstavnik Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, doc. dr. sc. Vječislav Bohanek, zamjenik predstavnika Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, prof. dr. sc. Vesna Dragčević, predstavnica Građevinskoga fakulteta, doc. dr. sc. Damir Bekić, zamjenik predstavnice Građevinskoga fakulteta, doc. dr. sc. Tatjana Gazivoda-Kraljević, predstavnica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, izv. prof. dr. sc. Irena Škorić, zamjenica predstavnice Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, doc. dr. sc. Biljana Juričić, predstavnica Fakulteta prometnih znanosti, prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, zamjenik predstavnice Fakulteta prometnih znanosti, doc. dr. sc. Sanda Pleslić, predstavnica Fakulteta elektrotehnike i računarstva, doc. dr. sc. Vedran Podobnik, zamjenik predstavnice Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Željko Holjavac, predstavnik Filozofskoga fakulteta, doc. dr. sc. Snježana Veselica-Majhut, zamjenica predstavnika Filozofskoga fakulteta, prof. dr. sc. Ivica Smojver, predstavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Ivanka Boras, zamjenica predstavnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje, dr. sc. Trpimir Mihael Šošić, predstavnik Pravnoga fakulteta, doc. dr. sc. Vedran Đulabić, zamjenik predstavnika Pravnoga fakulteta, prof. dr. sc. Neven Vrček, predstavnik Fakulteta organizacije i informatike, izv. prof. dr. sc. Nina Begičević-Ređep, zamjenica predstavnika Fakulteta organizacije i informatike, doc. dr. sc. Marta Zorko, predstavnica Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić, zamjenica predstavnice Fakulteta političkih znanosti, Slađana Žabić, predstavnica studenata 12. naraštaja VI-ja, Leon Čigir, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VI-ja, Jelena Kovačić, predstavnica studenata 12. naraštaja VviU-a, Eugen Pranjić, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VviU-a, Domagoj Tajzler, predstavnik studenata 12. naraštaja VI-ja, Petar Matošević, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VI-ja, Juraj Kostenko, predstavnik studenata 12. naraštaja VviU-a, Lovre Sučić, zamjenik predstavnika studenata 13. naraštaja VviU-a. Administrativne poslove za potrebe Vijeća studija obavlja mr. sc. Tamara Gobo, viša stručna savjetnica za studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. 14 Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom na sveučilišnim studijskim programima za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske u izvještajnom razdoblju djelovalo je u sastavu: prof. dr. sc. Ivica Smojver, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Povjerenstva, izv. prof. dr. sc. Milan Vrdoljak, predstavnik Fakulteta strojarstva i brodogradnje, doc. dr. sc. Renata Mekovec, predstavnica Fakulteta organizacije i informatike, izv. prof. dr. sc. Danijela Ašperger, predstavnica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, prof. dr. sc. Željko Tomšić, predstavnik Fakulteta elektrotehnike i računarstva, doc. dr. sc. Snježana Veselica-Majhut, predstavnica Filozofskoga fakulteta, pukovnik Zvonko Trzun, predstavnik zaposlenika u suradničkom zvanju na Hrvatskome vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, pukovnik Goran Karlović, predstavnik tehničkoga osoblja na Hrvatskome vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, bojnica Jasna Hižar Škrlec, predstavnica administrativnoga osoblja na Hrvatskome vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, Dubravka Janko, prof., predstavnica vanjskih dionika – Ministarstvo oružanih snaga Republike Hrvatske, kadet desetnik Nikola Tabain (12. naraštaj - VViU), predstavnik

46

U izvještajnom je razdoblju Vijeće studija održalo ukupno dvanaest (12) sjednica, na kojima se raspravljalo o uvjetima upisa u 1. godinu studija VI-ja i VViU-a, priznavanju stečenih ECTS bodova na ranijim studijskim programima nakon upisa vojnih studija (ponovni upis studija iste razine) i o financijskim pitanjima vezano uz provedbu studijskih programa te su pokrenuti postupci za izbor u naslovno nastavno zvanje za djelatnike HVU-a. Posebno se raspravljalo o mogućnostima nastavka studiranja nakon završetka preddiplomske razine.

studenata, kadetkinja desetnica Martina Tešija (12. naraštaj – VI), zamjenica predstavnika studenata. Za koordinatore Povjerenstva imenovani su prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu i general-pukovnik dr. sc. Slavko Barić, zapovjednik Hrvatskoga vojnoga učilišta „Dr. Franjo Tuđman“.

47

3.5. Prijedlog studijskoga programa sveučilišnoga diplomskoga studija Upravljanje krizama

U prosincu 2014. potpisan je Sporazum o suradnji na osnivanju sveučilišnoga diplomskoga studija Upravljanje krizama između Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba, čime je Grad Zagreb osigurao 250.000,00 kn za provedbu navedenoga studijskoga programa.

U prosincu 2016., na temelju članka 13. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, rektor prof. dr. sc. Damir Boras donio je Odluku o imenovanju Radne skupine za izradu Prijedloga studijskoga programa sveučilišnoga diplomskoga studija Upravljanje krizama15.

Spomenutom su Odlukom izvan snage stavljene Odluka o imenovanju Radne skupine za izradu Prijedloga studijskoga programa sveučilišnoga diplomskoga studija Upravljanje krizama (klasa: 602-04/13-10/51; urbroj: 380-102/239-15-15) od 16. veljače 2015. i Odluka o imenovanju Radne skupine za izradu Prijedloga studijskoga programa sveučilišnoga diplomskoga studija Upravljanje krizama (klasa: 602-04/13-10/51; urbroj: 380-062/105-16-43) od 13. lipnja 2016.

Radna skupina za izradu Prijedloga studijskoga programa sveučilišnoga diplomskoga studija Upravljanje krizama nastavila je i u 2016. raditi na daljnjoj izradi toga prijedloga. U izvještajnom razdoblju zatraženo je od sastavnica da razrade prijedloge kolegija te dostave svu potrebni dokumentaciju propisanu Pravilnikom o studiranju na sveučilišnim preddiplomskim, diplomskim, integriranim preddiplomskim i diplomskihm te stručnim studijima Sveučilišta u Zagrebu.

3.6. Potpora studentima s invaliditetom

Ured za studente s invaliditetom redovito je obavljao svoje temeljne aktivnosti informiranja budućih i sadašnjih studenata s invaliditetom o upisima, smještaju i ostalim uvjetima, propisima i prilagodbama nastavnoga procesa i polaganja ispita. Tijekom ak. god. 2015./2016. izdane su 54 preporuke za prilagodbu nastavnoga procesa i polaganja ispita.

Sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom održan je u ljetnom i zimskom semestru. Kolegij je dostupan svakomu studentu Sveučilišta, neovisno o razini koju studira.

U izvještajnom razdoblju Ured je organizirao i uslugu ispomoći studentima s težim oblicima motoričkih poremećaja smještenima u studentskim domovima. Usluga se i u 2016. pružala 15 Radna skupina za izradu Prijedloga studijskog programa sveučilišnog diplomskog studija Upravljanje u krizama, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. djelovala je u sastavu: prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, koordinatorica, doc. dr. sc. Robert MIkac, predsjednik, Fakultet političkih znanosti Sveučilište u Zagrebu, doc. dr. sc. Davor Labaš, Ekonomski fakultet Sveučilište u Zagrebu, doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Pravni fakultet Sveučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Sadko Mandžuka, Fakultet prometnih znanosti Sveučilište u Zagrebu, prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić, Filozofski fakultet, prof. dr. sc. Marina Pavlak, Veterinarski fakultet , prof. dr. sc. Neven Henigsberg, Medicinski fakultet , mr. sc. Tamara Gobo, viša stručna savjetnica Sveučilišta u Zagrebu.

48

isključivo u Studentskom domu „Stjepan Radić“ u opsegu od 24 sata dnevno (uključujući vikende, praznike i blagdane). U 2016. godini uslugu je koristio ukupno 21 student s invaliditetom te je za pružanje usluge putem Student servisa angažirano devet studenata. Studenti-asistenti pružaju studentima s invaliditetom pomoć oko svakodnevnih aktivnosti u sklopu studentskoga doma.

Uz potporu Gradskoga ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom omogućen je besplatan ZET-ov specijalizirani prijevoz za studente s invaliditetom, korisnike invalidskih kolica.

Započeta je suradnja sa Službom za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u izradi internoga postupnika Ureda za studente s invaliditetom, kojim će se regulirati postupak izdavanja preporuka za prilagodbu nastavnoga procesa i polaganje ispita. Zahtjev mogu podnijeti studenti koji imaju oštećenje senzoričkih funkcija (vid, sluh), specifične teškoće u učenju, oštećenje jezičnih, glasovnih i govornih funkcija, oštećenje živčano-mišićno-koštanih i funkcija povezanih s pokretom, oštećenje organa i organskih sustava (uključuje sve organske sustave), kronične bolesti, poremećaje u ponašanju i oštećenja mentalnoga zdravlja te višestruka oštećenja, što u interakciji s neodgovarajućim čimbenicima iz okoline (npr. infrastruktura sveučilišnih sastavnica, način polaganja ispita, praćenje nastave, komunikacija s nastavnim i ostalim osobljem te kolegama, itd.) uzrokuje narušeno primjereno obavljanje aktivnosti i sudjelovanje u akademskom okruženju. U postupak izdavanja preporuke uključeni su mjerodavni liječnici koji će zaprimati medicinsku dokumentaciju te obavljati pregled studenata i Uredu dostaviti potvrdu o navedenim poteškoćama, na temelju kojih će Ured u suradnji s prodekanom za nastavu/studente davati preporuku za potrebnom prilagodbom. Osim potvrde o teškoćama, mjerodavni će liječnici navesti i je li potvrda trajna ili privremena.

3.7. Potpora studentima u sklopu projekata Unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira

Sveučilište u Zagrebu bilo je partner u provedbi četiriju projekata (od 18. 6. 2015. do 18. rujna 2016.) pripremljenih u okviru poziva Unapređenje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira. Projekti su financirani iz Europskoga socijalnoga fonda u sklopu operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013., Prioriteta 3. Unapređenje ljudskoga kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju. Tijekom 2016. održao se dio aktivnosti u kojima je sudjelovao Centar za savjetovanje i podršku studentima Sveučilišta u Zagrebu. Uloga Centra bila je organizirati i provesti: radionice za studente pod nazivom „Akademske i socijalne vještine“ u trajanju od 120-330 minuta, ovisno o potrebama projekta; ankete, neposredno prije i poslije provedbe radionice, u kojima polaznici procjenjuju svoje znanje o gradivu radionice, procjenjuju okolnosti i čimbenike koji im pomažu i one koji im odmažu u studiju te one koji utječu na učenje. Dodatno, u nekim projektima provodile su se i fokus-grupe.

U sklopu projekta TARGET – Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru Rudarstva, Geologije i Kemijske tehnologije (nositelj projekta Rudarsko-geološko-

49

naftni fakultet), od listopada 2015. do travnja 2016. održano je ukupno devet radionica za studente RGNF-a i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije: tri radionice na FKIT-u i šest na RGNF-u. Ukupno je sudjelovalo 168 studenata FKIT-a i 124 studenta RGNF-a.

U sklopu projekta STAND4INFO – razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira u području informatike (nositelj projekta – Fakultet organizacije i informatike) održane su radionice na FOI-ju u Varaždinu, na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Rijeci, te je u 2016. održana radionica na Tehničkom veleučilištu Zagreb za 11 studenata. Ukupno su na projektnim radionicama sudjelovala 94 studenta.

U sklopu projekta Unapređivanje studijskih programa u biotehničkom području prema načelima HKO-a (nositelj Prehrambeno-biotehnološki fakultet), tijekom travnja 2016. održavale su se fokus-grupe i radionice za studente: za 50 studenata Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i za po 30 studenata Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji su bili partneri u projektu.

U sklopu projekta Razvoj standarda kvalifikacija i preddiplomskih studijskih programa na Tekstilno-tehnološkom fakultetu (nositelj Tekstilno-tehnološki fakultet), u veljači i travnju 2016. provedene su fokus-grupe s ukupno 24 studenta TTF-a. Radionice za studente održavale su se u travnju, svibnju i lipnju 2016., a na njima je sudjelovalo ukupno 100 studenata.

3.8. Priznavanje ECTS bodova za izvannastavne aktivnosti

Radna skupina za ECTS bodove Sveučilišta u Zagrebu16 nastavila je i u 2016. rad na unaprjeđenju postupka priznavanja ECTS bodova za izvannastavne aktivnosti studenata. Na Sveučilištu u Zagrebu provode se izvannastavne aktivnosti koje studentima kao neformalan oblik učenja omogućuju stjecanje novih znanja i kompetencija koje nisu obuhvaćene redovnim studijskim programom, primjerice studentska praksa ili umjetnička djelatnost koja nije regulirana nastavnim planom i programom, studentska natjecanja, aktivno sudjelovanje studenata na znanstvenoj, stručnoj ili umjetničkoj konferenciji, radionici, seminaru ili drugoj aktivnosti kojoj prethodno nisu dodijeljeni ECTS bodovi u sklopu studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu niti drugih domaćih ili međunarodnih institucija.

16 Radna skupina za ECTS bodove Sveučilišta u Zagrebu djelovala je od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. u sastavu: prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica, prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, predstavnica biotehničkoga područja, prof. dr. sc. Hrvoje Domitrović, Fakultet elektrotehnike i računarstva, predstavnik tehničkoga područja, prof. dr. sc. Nataša Erjavec, Ekonomski fakultet, predstavnica društvenoga područja, prof. dr. sc. Ivana Franić, Filozofski fakultet, predstavnica humanističkoga područja, prof. art. Marina Novak, Muzička akademija, predstavnica umjetničkoga područja, prof. dr. sc. Branka Pevalek-Kozlina, Prirodoslovno-matematički fakultet, predstavnica prirodoslovnoga područja,, Ivan Perkov, mag. soc., stručni suradnik za studije i studente Sveučilišta u Zagrebu.

50

ECTS bodovi mogu se dodijeliti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti iz Pravilnika o dodjeli ECTS bodova za izvannastavnu aktivnost Sveučilišta u Zagrebu:

- izvannastavna aktivnost je sveučilišne razine tj. namijenjena je studentima i ishodi učenja koji se postižu na temelju te aktivnosti sveučilišne su razine

- voditelj aktivnosti u pravilu je osoba u znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom zvanju i zaposlena na Sveučilištu u Zagrebu. Iznimno, voditelj izvannastavne aktivnosti u umjetničkom području može biti i istaknuti umjetnik koji nije izabran u nastavno zvanje

- student kojem se dodjeljuju ECTS bodovi aktivno je sudjelovao u aktivnosti, što je rezultiralo ishodima učenja sveučilišne razine

- izvannastavna aktivnost sadržava provjeru pripadajućih ishoda učenja.

Radna skupina za ECTS bodove Sveučilišta u Zagrebu u izvještajnom je razdoblju održala deset sjednica i odlučivala o ukupno 31 zahtjevu za dodjelu ECTS bodova za izvannastavne aktivnosti. Ukupno je prihvaćeno 20 zahtjeva, odbijena su tri zahtjeva, a ostali su na dan 31. prosinca 2016. još bili u postupku Radne skupine.

3. 9. Povjerenstvo za sveučilišno-nastavnu literaturu

Od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. Povjerenstvo za sveučilišnu nastavnu literaturu17 održalo je deset redovitih sjednica. Dogovori, usuglašavanja i konzultacije tijekom cijele akademske godine provodili su se i online. Zadaća je Povjerenstva predložiti Senatu da donese odluku o prihvaćanju statusa sveučilišne nastavne literature (udžbenik, priručnik ili monografija) kako je utvrđeno Pravilnikom o sveučilišnoj nastavnoj literaturi Sveučilišta u Zagrebu.

U izvještajnom razdoblju odobreno je 68 sveučilišnih naslova u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis, od čega 46 sveučilišnih udžbenika i 22 sveučilišna priručnika.

3.10. E-učenje na Sveučilištu u Zagrebu

E-učenje je sastavni i integralni dio sveučilišnoga obrazovanja te pridonosi kvaliteti sveučilišnoga obrazovanja. Uvođenjem e-učenja raste uloga i značaj nastavnika kao mentora, koordinatora i poticatelja obrazovnoga procesa. E-učenje omogućuje da je u središtu obrazovnoga procesa student, koji preuzima aktivnu ulogu i odgovornost za ishode učenja.

17 Povjerenstvo za sveučilišnu nastavnu literaturu Sveučilišta u Zagrebu djelovalo je u sastavu: prof. dr. sc. Igor Gliha, Pravni fakultet, predsjednik Povjerenstva, prof. dr. sc. Stipe Botica, Filozofski fakultet, zamjenik predsjednika Povjerenstva, prof. dr. sc. Maja Matijašević, Fakultet elektrotehnike i računarstva, zamjenica predsjednika Povjerenstva, akademik Josip Madić, Veterinarski fakultet, prof. dr. sc. Boro Mioč, Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Denis Sunko, Prirodoslovno-matematički fakultet, izv. prof. art. Jagor Bučan, Akademija likovnih umjetnosti, prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom, koordinatorica Povjerenstva

51

Centar za e-učenje Sveučilišnoga računskoga centra (Srce) kontinuirano radi na potpori nastavnicima, studentima i ustanovama u primjeni novih tehnologija u obrazovnom procesu te promiče, potiče i širi informaciju o e-učenju pomoću mreže e-učenja, u koju su uključeni predstavnici za e-učenje sastavnica Sveučilišta, nastavnici, studenti i svi zainteresirani za e-učenje.

Centar održava i razvija središnji sveučilišni sustav za e-učenje Merlin (http://merlin.srce.hr), u kojemu svi sveučilišni nastavnici mogu besplatno otvoriti virtualne kolegije. Dana 31. prosinca 2016. na sustavu za e-učenje Merlin bilo je 6.769 sveučilišnih kolegija i više od 96.000 korisnika, a u arhivi prijašnjih akademskih godina nastavnicima i studentima dostupno je još 11.313 e-kolegija. Također, tomu broju treba pridodati i velik broj e-kolegija otvoren u sustavima za e-učenje koji održavaju pojedine sastavnice Sveučilišta.

Uz sustav za e-učenje Merlin, korisnicima su dostupni e-portfolio i sustav za mrežne seminare – webinare (online komunikacija i nastava u realnom vremenu). Sustav za e-učenje Merlin povezan je sa sustavom ISVU te je mogućnost otvaranja e-kolegija u sustavu Merlin iz sustava ISVU u 2016. godini koristilo 15 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Centar za e-učenje nastoji korisnicima osigurati sustavnu i kvalitetnu podršku u primjeni novih tehnologija u obrazovnom procesu putem helpdeska i konzultacija, a pripremljeni su i tečajevi (učionički i online), radionice i priručnici za nastavnike i studente te su izrađene animacije o radu s pojedinim sustavima.

Na e-portfolio sustavu (http://moodle.srce.hr/eportfolio) u 2016. godini bilo je više od 18.300 korisnika te više od 49.735 stvorenih e-portfolio stranica, a nastavnici sve više prepoznaju mogućnosti e-portfolija te se njime kao nastavnom aktivnosti koriste u okviru svojih kolegija. Na nekoliko sastavnica Sveučilišta također su uspostavljeni e-portfolio sustavi za potrebe nastave.

Centar za e-učenje Srca organizirao je u 2016. godini 6. Moodlemoot Hrvatska, u sklopu kojega je održano 18 prezentacija i tri pozvana predavanja; na konferenciji je bilo više od 70 sudionika iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Na sustavu MoD (http://mod.srce.hr) već se osmu godinu za redom održava Hrvatski-internetski tečaj (HiT-1). HiT-1 početni je stupanj e-tečaja inojezičnoga hrvatskoga (hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika). Ovaj tečaj nastao je u suradnji triju ustanova: Hrvatske matice iseljenika, Sveučilišta u Zagrebu i Srca.

Peti Tjedan Centra za e-učenje Srca organiziran je u rujnu 2016. Održano je niz aktivnosti kako bi se pomoglo nastavnicima da što lakše i jednostavnije primijene ICT i tehnologije e-učenja u obrazovnom procesu te se upoznaju s radom Centra za e-učenje i podrškom i alatima za e-učenje koji su im dostupni. U okviru Tjedna održana su i dva okrugla stola: Autorsko pravo u e-obrazovanju i Digitalne vještine za poučavanje i učenje ili vještine 21. stoljeća u obrazovanju, koji je organiziran u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

U 2016. godini Srce je kao partner započelo rad na novom međunarodnom Erasmus+ projektu Recognition of Valid and Open Learning ReOPEN. Koordinator projekta je Vytautas Magnus Sveučilište u Litvi, a cilj projekta je razvoj metoda verifikacije neformalnoga obrazovanja (OOL – Open and Online Learning) i transparentno priznavanje vještina kvalifikacija i kompetencija

52

od obrazovnih ustanova i poslodavaca.

Srce je u 2016. uspješno ispunilo svoje obveze na projektu TAGRET - Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru rudarstva, geologije i kemijske tehnologije, u okviru kojega je s nastavnicima Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu radilo na uspostavi i razvoju njihovih e-kolegija. Tijekom projekta unaprijeđena su 34 e-kolegija. Srce je kao partner na projektu Razvoj standarda kvalifikacija i preddiplomskih studijskih programa na Tekstilno-tehnološkom fakultetu provelo edukaciju 21 nastavnika za integraciju novih tehnologija u obrazovni proces te unaprijedilo pet e-kolegija. Oba projekta provedena su u okviru Europskoga socijalnoga fonda.

Do kraja 2016. u Katalog e-kolegija u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (http://katalog-e-kolegija.srce.hr). bilo je upisano 22.585 e-kolegija, među kojima najviše sa Sveučilišta u Zagrebu. Katalog je uspostavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji sa Srcem kako bi na jednome mjestu omogućilo pregled e-kolegija koji se izvode na ustanovama u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Katalog sadržava i izvještajni sustav koji omogućuje zbirni pregled broja e-kolegija po sastavnici, visokom učilištu, vrsti studija i sustavu za učenje na daljinu.

Sveučilišni dan e-učenja ove je godine održan pod nazivom Dani e-učenja i internetskih servisa u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, a Srce je održalo tri prezentacije: 10 godina rada i aktualni projekti Centra za e-učenje Srca, Plagiranje i softveri za otkrivanje plagiranja u kontekstu paneuropske platforme za etičnost, transparentnost i integritet u obrazovanju (ETINED) te Iskoristite Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) – otvorite pristup podacima. U nastavku programa predstavljene su nove funkcionalnosti weba Sveučilišta u Zagrebu te prijedlozi kako unaprijediti rangiranje Sveučilišta na listi Webometrics.

Sveučilišni računski centar veliku pažnju posvećuje poticanju otvorenoga obrazovanja, stoga je sav obrazovni materijal izrađen u Srcu javno dostupan u otvorenom pristupu na portalu Srce i otvoreno obrazovanje. Srce kontinuirano promiče važnost otvorenoga obrazovanja i otvorenoga pristupa digitalnim znanstvenim informacijama, stoga se i 2016. uključilo u obilježavanje međunarodnoga Tjedna otvorenoga obrazovanja uspostavom portala održavanjem tribine Koliko je otvoreno obrazovanje u Hrvatskoj?

Kao pomoć svim korisnicima, osobito nastavnicima koji žele javno objavljivati svoje obrazovne sadržaje i pritom ih učiniti dostupnima pod Creative Commons licencijom, Srce je izradilo novi online tečaj Uporaba Creative Commons licenci na obrazovnim sadržajima. Tečaj je objavljen u sklopu globalnoga Tjedna otvorenoga pristupa u listopadu 2016.

Povjerenstvo za e-učenje i internetske servise nije djelovalo u 2016. godini.

3.11. Smotra Sveučilišta u Zagrebu

53

Dvadeset prva Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavala se od 17. do 19. studenoga 2016. u Studentskom centru u Zagrebu (Savska 25).

3.11.1. Odabir vizualnoga identiteta Smotre 2016.

Poziv svim studentima Sveučilišta u Zagrebu za osmišljavanje vizualnoga identiteta Smotre 2016. bio je objavljen 20. svibnja 2016. na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu i Smotre. Obavijest je poslana svim sastavnicama elektroničkom poštom na adrese dekanata, a i najavljena je na sjednici Senata 19. svibnja 2016. Rok za predaju radova bio je 4. srpnja 2016.

Na Natječaj je pristiglo sedam idejnih rješenja sljedećih studenata:

1. Tomislav Fabijanić, student Grafičkoga fakulteta (ODABRANI RAD) 2. Mikela Cvitanović i Nikolina Fuzul, studentice Studija dizajna (Arh. fak.) 3. Miran Bašić i Karla Čotić, studenti Studija dizajna (Arh. fak.) 4. Arijana Noršić i Viktorija Nižetić, studentice Grafičkoga fakulteta 5. Petra Grubišić i Otto Kušec, studenti Studija dizajna (Arh. fak.) – tri idejna rješenja

Nakon predstavljanja autorskih timova i idejnih rješenja, odabrano je rješenje Tomislava Fabijanića, studenta 2. godine diplomskoga studija Grafičkoga fakulteta, zbog sveobuhvatne realizacije zadanih elemenata Natječaja i najatraktivnijega rješenja.

54

Generalna ideja inspirirana je igrom Školice. Osim samoga naziva, s temom se mogu povezati poanta i način igre. To je igra u kojoj se postepeno napreduje , baš kao što se postepeno napreduje i u obrazovanju. Igrač mora precizno pogoditi broj, baš kao što i budući student mora izabrati pravi fakultet odnosno zanimanje koje će mu ispuniti život. To je igra koja nema kraja (polja se mogu docrtavati unedogled), baš kao i obrazovanje (preuzeto iz idejnoga rješenja autora).

3.11.2. Program 21. Smotre

Smotra je od svojih početaka, prije 21 godinu, imala za cilj informirati maturante o studijskim programima, studentskom životu i uvjetima smještaja tijekom studiranja u Zagrebu, opremljenosti pojedinih fakulteta te o brojnim drugim pojedinostima koje su mladim ljudima važne prilikom odluke o upisu na fakultet.

Danas je Smotra puno više od običnoga sajma izlagača – i možda je i najveći sveučilišni projekt u kojem sudjeluju sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu, a namijenjen je ne samo maturantima nego i svim studentima jer predstavljamo sve razine visokog obrazovanja. Na Smotri posjetitelji dobivaju vrijedne usmene ali i tiskane informacije o preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima. Smotra je zanimljiva i široj javnosti zbog niza zanimljivih sadržaja koji prezentiraju kvalitetu naših studija, nastavnika i studenata. Predstavljanjem

55

njihova rada, zajedničkih projekata i aktivnosti različitih sastavnica, posebnosti naših studija, fakulteta i akademija, naših ideja i aktivnosti na Smotri predstavljamo zapravo sveučilišnu zajedničku kvalitetu, veličinu, raznovrsnost, sveobuhvatnost i cjelovitost.

Posjetitelji na Smotru ne dolaze isključivo po informaciju o studijima nego po djelić sveučilišnoga ozračja i pozitivne energije koja je iz godine u godinu u sve većoj mjeri prisutna na ovom trodnevnom događaju.

Posebno smo ponosni na nove sadržaje na ovogodišnjoj Smotri. Naime, u kinodvorani SC-a održavao se program nazvan Najbolje sa Sveučilišta, kojim smo se željeli još više otvoriti široj javnosti i predstaviti naše teme, ideje, projekte i pojedince. Željeli smo popularizirati znanost i naše aktivnosti, prezentirati našu sveobuhvatnost, naše nastavnike i studente, pokazati ono najbolje što naše Sveučilište čini jedinstvenim i značajno drukčijim u odnosu na sve druge visokoškolske institucije i znanstvenoistraživačke centre.

Riječ je o popularno-znanstvenim i umjetničkim prezentacijama naših nastavnika i studenata, koji su na pristupačan i zanimljiv način predstavljali teme kojima se bave naši istraživači i umjetnici, koje su sastavni dio programa pojedinih studija, koje su inovativne i u fokusu su njihovih interesa. Program Najbolje od Sveučilišta osmišljen je i s ciljem da maturanti dobiju što cjelovitiju i realniju sliku o studijima na koje se planiraju upisati, da učvrste svoju odluku ili pak dobiju sasvim novu ideju. Želimo da naši budući studenti budu sigurni u svoj izbor, da što

bolje upoznaju teme svojih budućih studija. Ukratko, u programu Najbolje od Sveučilišta na

U višemjesečnoj pripremi Smotre radi mnogo ljudi koji svoju potporu daju u obliku stručnoga, kreativnoga i financijskoga doprinosa. U organizacijskom timu Smotre svoju stručnu pomoć pružilo je oko 50 studenata koji su uz potporu svojih mentora, većinom u interdisciplinarnim timovima sudjelovali u intenzivnim pripremama Smotre kao autori arhitektonskih rješenja, scenskoga rješenja, izvedbenih rješenja scenografije, programa rasvjete, vizualnoga identiteta, dizajneri promidžbenoga materijala, promotori Smotre na društvenim mrežama, kao urednici i voditelji radijskoga programa i autori radijskih najava i priloga. Mnogi od njih rade na Smotri kao voditelji programa, novinari, radijski spikeri, režiseri, snimatelji, producenti, majstori svjetla, zvuka, umjetnici i promotori.

56

Smotri željeli smo posjetiteljima prikazati ono čega nema u tiskanim brošurama ili na mrežnim stranicama.

Od ukupno pedeset, prema mišljenju tima zaduženoga za provedbu programa u kinodvorani, najzanimljiviji su bili sljedeći predavači odnosno predavanja:

• izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet: Menadžment promjena – mit ili stvarnost?

• Iva Gospodnetić, mag. physc., Fakultet elektrotehnike i računarstva: Studentsko poduzetništvo, JobFair, Centar karijera – posao i život nakon FER-a

• izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti: Kako se osobno brendirati

• prof. dr. sc. Zoran Kurelić, Fakultet političkih znanosti: Donald Trump i politička korektnost

• dr. sc. Marko Ševrović, Fakultet prometnih znanosti: Zašto ginemo na cestama?

• prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje: S robotima može bolje

• akademik prof. dr. sc. Davor Miličić, Medicinski fakultet: Umjetno srce i transplantacija

• Kristina Polegubić, dipl. phil. i relig., Filozofski fakultet Družbe Isusove: Poslovna etika: Ima li u hrvatskom društvu mjesta za vrline?

• dr. sc. Matija Bašić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Matematički odsjek: Što rade matematičari?

• doc. dr. sc. Davor Horvatić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fizički odsjek: Nevjerojatan spoj primijenjene i teorijske fizike

• Barbara Anđelić, studentica, Prirodoslovno-matematički fakultet, Biološki odsjek: Teorija evolucije – teorija zablude

• kadetkinja desetnica Ivana Tolnaj i kadet desetnik Ivan Lovrić, HVU: Vojno vođenje i tehnologija

Cijeli program snimali su studenti filmskih odsjeka Akademije dramske umjetnosti te su izradili videoprezentacije najzanimljivijih, koje smo objavili na mrežnim stranicama Smotre 2016. (http://smotra.unizg.hr/program/).

57

Druga novost koju smo ove godine uspjeli realizirati jest zajedničko predstavljanje umjetničkih akademija u reprezentativnom prostoru Francuskoga paviljona. Velikim trudom djelatnika triju umjetničkih akademija – Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Muzičke akademije – posjetitelji su mogli nazočiti oglednim i javnim satima scenskoga govora, scenskoga pokreta, kazališne režije, scenografskoga praktikuma (Akademija dramske umjetnosti), crtanja, slikanja, kiparenja, suvremene grafike, animacije, videoinstalacije, restauracije (Akademija likovnih umjetnosti), oglednom satu prof. Saše Nestorovića, prof. Gorana Bakrača (gudački kvartet), smjerova (Harfa, Rog, Klarinet, Gitara, Brass kvartet) studija za instrumentaliste (Muzička akademija). Za posjetitelje Smotre organiziran je umjetnički program zajedničkih nastupa naših akademija.

3.11.3. Pokroviteljstvo Grada Zagreba

Broj posjetitelja sveučilišne Smotre uglavnom mladih iz Grada Zagreba, ali i iz cijele Hrvatske, svake je godine sve veći. I ove je godine Grad Zagreb prepoznao važnost toga sveučilišnoga i gradskoga događaja.

Uz njihovu pomoć na Smotri smo prezentirali teme vezane uz zaštitu i promicanje zdravlja mladih te se zajedničkom suradnjom predstavili kao poticajno, sigurno i poželjno mjesto za studiranje. Jedan je od svakako zanimljivih sadržaja i Vodič za mlade, informativni vodič o

58

besplatnim uslugama zdravstvenih ustanova namijenjen mladima, koji su izradili Grad Zagreb i Savjet mladih Grada Zagreba, a na Smotri su ga posjetitelji mogli dobiti besplatno.

Uz Vodič za mlade, posjetitelji Smotre upoznati su putem brošura, na prezentacijama i razgovorom s predstavnicima Grada s uslugama koje pružaju savjetovališta i službe pri Centru za mlade Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo „ Dr. Andrija Štampar“ – Služba za školsku i adolescentnu medicinu, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Savjetovalište za zaštitu reproduktivnoga zdravlja i Savjetovalište za poteškoće učenja i prilagodbe. Na Smotri je predstavljen i projekt CHECK POINT Centra za testiranje Zagreb te projekt Oživi me putem informativnih brošura i prikazom oživljavanja.

U organizaciji ovogodišnje Smotre osobito ističemo trud i rad studenata i nastavnika s Akademije dramske umjetnosti, Fakulteta političkih znanosti i Šumarskoga fakulteta, kojemu moramo ove godine posebno zahvaliti na pomoći u izvedbi cjelokupne scenografije za Francuski paviljon i kinodvoranu koju su osmislili studenti kolegija Scenografski praktikum Akademije dramske umjetnosti.

3.12. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu – izvješće Studentskoga zbora

U listopadu 2016. je izabran novi predsjednik Studentskoga zbora – Sandro Gašpar (MEF) na mandat od godinu dana (umjesto Petra Labrovića). Za njegova zamjenika izabran je Marko Lepoglavec (PMF), a izabrana su i dodatna tri člana Predsjedništva. Tijekom godine održano je osam sjednica Skupštine koje su imale kvorum i četiri sjednice Predsjedništva koje su imale kvorum. S obzirom na velik broj studenata koji svake akademske godine imaju potrebu za studentskim pravobraniteljem, u siječnju je na dužnost studentskoga pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu imenovan Matija Kikelj, student Pravnoga fakulteta, na mandat od godinu dana. Potkraj listopada na tu je dužnost imenovan Marko Lepoglavec (PMF) s obzirom na to da je prethodni pravobranitelj podnio ostavku na svoju dužnost.

3.12.1. Rad u tijelima Sveučilišta u Zagrebu

Skupština Studentskoga zbora imenovala je u izvještajnoj godini predstavnike studenata preddiplomskih, diplomskih, integriranih te poslijediplomskih studija te njihove zamjenike u sveučilišna tijela i povjerenstva: Senat, vijeća područja, Rektorski kolegij u širem sastavu, Sveučilišni savjet, Povjerenstvo za odabir zaposlenika i studenata u programima mobilnosti, Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete, Povjerenstvo za dodjelu stipendija Sveučilišta u Zagrebu i u Upravni odbor Zaklade Sveučilišta u Zagrebu za stipendiranje studenata. Tijekom godine dva su člana Studentskoga zbora sudjelovala u radu Etičkoga savjeta. Od mjeseca studenoga, Studentski zbor ponovo ima svojega predstavnika u Upravnom vijeću Sveučilišnoga računskoga centra – SRCE.

3.12.2. Suradnja sa studentskim centrima

59

SZZG je sudjelovao u radu povjerenstava za provedbu natječaja za smještaj u studentske domove Studentskoga centra Zagreb (Povjerenstvo za nadzor i Povjerenstvo za rješavanje prigovora). U svako je povjerenstvo imenovano po troje studenata. Imenovan je i po jedan studentski predstavnik za člana upravnih vijeća studentskih centara u Sisku i Varaždinu. Troje studenata imenovano je u rad lokalnoga Povjerenstva za kontrolu prehrane studenata u Studentskom centru Zagreb. Povjerenstvo se nije sastajalo u 2016. godini. U siječnju 2016. Studentski je zbor nastavio pregovore sa Studentskim centrom o korekciji cijena smještaja u studentskim domovima u 2016. te je pokrenuo studentski prosvjed zbog povećanja cijena, predložio nove cijene smještaja te plan ulaganja i restrukturiranja Studentskoga centra. Postignuto je da se cijena neobnovljenih smještajnih kapaciteta ne mijenja u odnosu na 2015. godinu, a SC se obvezao na ulaganje od 15 milijuna kuna godišnje isključivo u studentski smještaj. Dio spomenute svote dolazit će između ostaloga i od prihoda od povećanja cijena smještaja u obnovljenim smještajnim kapacitetima. Dvoje predstavnika Studentskoga zbora imenovano je u Povjerenstvo za izradu prijedloga cijena studentskoga smještaja Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Studentski zbor proveo je postupak odabira kandidata te predložio studente za članove studentskih odbora u studentskim domovima Dr. Ante Starčević, Stjepan Radić, Cvjetno naselje i Lašćina.

Aktivnosti:

• Organizacija SCool Festa s ciljem povratka studentskoga zabavnoga sadržaja u prostore Studentskoga centra (Savska 25) – 20. do 28. 5. 2016. (oko 10 000 studenata posjetitelja).

• Organizacija Sveučilišne brucošijade u Studentskom centru (Savska 25) radi oživljavanja lokacije studentskim zabavnim sadržajem – 22. 10. 2016. (oko 4000 studenata posjetitelja).

• Tradicionalno sudjelovanje na 21. Smotri Sveučilišta u Zagrebu – 17. do 19. 11. 2016.

• Zbog uočenoga problema s nedovoljnim brojem studentskih predstavnika u fakultetskim vijećima i studentskim zborovima nekoliko sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Studentski je zbor donio zaključak da studentski zborovi svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu moraju biti konstituirani u skladu sa Zakonom o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (Narodne novine 71/07), čl. 9, st. 2, i sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 47/07, 45/09) čl. 63, st. 5. Studentski zborovi svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu koji nisu konstituirani u skladu s navedenim propisima moraju ponoviti izbore za studentski zbor sastavnice u što kraćem vremenu. Mandat studentskih predstavnika koji će dobiti na ponovljenim izborima odgovarat će mandatu studentskih predstavnika koji su izabrani na studentskim izborima 2015. godine tj. traje do 31. rujna 2017.

• S obzirom na to da su se izbori za Studentski zbor Filozofskoga fakulteta dva puta ponavljali, Studentski je zbor predložio studente u Izborno povjerenstvo za izbore, u Povjerenstvo za prigovore za izbore za Studentski zbor Filozofskoga fakulteta i u Birački odbor. Studentski je zbor također utvrdio broj članova Studentskoga zbora Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je potrebno izabrati na ponovljenim izborima.

60

• Pružena je potpora inicijativi Studentskoga odbora SN-a Cvjetno naselje za uređenje prikladnijega parkirališnoga prostora za bicikle.

• Imenovani su predstavnici Studentskoga zbora u Odbor za volontere ESI 2016 (Europske sveučilišne igre Zagreb – Rijeka 2016.)

• Studentski je zbor u okviru proračuna za 2016. osigurao dio sredstava (100.000,00 kuna) za nabavu opreme za natjecatelje Sveučilišta u Zagrebu na ESI-ju 2016.

• Skupština Studentskoga zbora ponovo je pokrenula pitanje primarne zdravstvene zaštite studenata Sveučilišta u Zagrebu koji nemaju stalno prebivalište u Gradu Zagrebu, a koje je neriješeno još od 2013. godine. Potpora za rješavanje toga problema dana je Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

• Ponovo je pokrenuto pitanje uvođenja subvencionirane prehrane u studentskom restoranu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koje nije riješeno još od 2014. godine.

• Studentski je zbor u mjesecu veljači zatražio od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te od Vlade RH da po hitnom postupku smijeni sanacijskoga upravitelja i Sanacijsko vijeće Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu zbog nagomilanih financijskih i drugih problema u Studentskom centru. Zahtjevu je udovoljeno i imenovana je nova uprava Studentskoga centra.

• Studentski je zbor potkraj godine na Rektoratu pokrenuo rješavanje problema sa sveučilišnim športskim natjecanjima te je ponudio svoj angažman.

• Predstavnik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je međunarodnu suradnju sa Studentskom organizacijom Ljubljane (SOLJ).

• Predstavnici Studentskoga zbora sudjelovali su na natjecanju Balkanijada 2016. u Tuzli.

• Studentski je zbor uobičajeno tijekom godine pružao potporu studentskim udrugama u provedbi njihovih akcija i inicijativa.

3.12.3. Sudjelovanje u radu Hrvatskoga studentskoga zbora (HSZ)

- Nastavljen je rad na izradi novoga prijedloga Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, s naglaskom na problematiku pravne osobnosti i financiranja studentskih zborova u RH. Članovi SZZG-a sudjelovali su u radu povjerenstva za izradu spomenutoga Zakona pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ).

- Novi predsjednik SZZG-a Sandro Gašpar izabran je u studenome za zamjenika predsjednika HSZ-a.

- Član Predsjedništva SZZG-a Matej Boras izabran je za jednoga od dvaju tajnika za međunarodnu suradnju HSZ-a, a odlučeno je i da će sjedište Ureda za međunarodnu suradnju biti u Zagrebu.

61

- U prosincu je svečano obilježena dvadeseta obljetnica postojanja Hrvatskoga studentskoga zbora u RH; domaćin svečanosti bio je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

- Član SZZG-a imenovan je u Povjerenstvo za provedbu javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija za 2016. pri MZOŠ-u.

- Član SZZG-a aktivno je tijekom godine sudjelovao na sastancima o izmjenama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru pri MZOŠ-u.

- Član SZZG-a aktivno je tijekom godine sudjelovao u radu Nacionalnoga povjerenstva za kontrolu prehrane studenata pri MZOŠ-u.

- HSZ je kao i svake godine sudjelovao u redovitim aktivnostima Europske studentske unije.

- Član SZZG-a sudjelovao je na:

• Board Meeting Mednet – Malta 24. 2. – 1. 3. 2016.

• 31st European Student Convention (Amsterdam, Nizozemska) – 8. 3. – 12. 3. 2016.

• 70 Board Meeting European Students Union (Bergen, Norveška) – 7. do 15. 5. 2016.

• 11th European Quality Assurance Forum (Ljubljana, Slovenija)- 17. do 19. 11. 2016.

• 71 Board Meeting European Students Union (Gdansk, Poljska) – 28. do 30. 11. 2016.

• 32nd European Student Convention „Education and Skills for the Future of Europe„ (Bratislava, Slovačka) – 30. 9. – 2. 10. 2016.

3.12.4. Financijsko poslovanje Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu

Značajna pažnja usmjerena je studentskoj inicijativi u realizaciji vlastitih programa i projekata, za što su izdvojena značajna sredstva u proračunu Studentskoga zbora za 2016. godinu. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu raspisao je na početku godine (od 1. do 15. travnja 2016.) Natječaj za sufinanciranje studentskih programa za 2016. godinu. Na taj je natječaj prijavljeno 260 programa, a zatraženo je 6.184.771,56 kn.

Dio proračuna Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za ostvarenje studentskih programa, odobren od Senata Sveučilišta, iznosio je 1.122.987,65 kn. S tom su svotom financirana 192 studentska programa.

Dio proračuna za troškove poslovanja Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu iznosio je 445.887,35 kn, a za troškove poslovanja studentskih zborova sastavnica 165.000,00 kn. Dio proračuna za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju iznosio je 40.000,00 kn, a za troškove poslovanja i sudjelovanja u radu Hrvatskoga studentskoga zbora 15.000,00 kn. Ukupni proračun Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2016. iznosio je 1.788.875,00 kn.

62

Na temelju prijedloga Rektorskoga kolegija u širem sastavu te odluke Skupštine Studentskoga zbora imenovano je Povjerenstvo za vrednovanje studentskih programa.18 Skupština Studentskoga zbora donijela je na 7. sjednici, održanoj 31. svibnja 2016., proračun Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2016. godinu, koji se temelji na prijedlogu što ga je izradilo Povjerenstvo. Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je 11. sjednici održanoj 14. lipnja 2016. dao suglasnost za proračun Studentskoga zbora. Od ukupnoga iznosa proračuna za studentske programe, 36,756 % odobreno je za stručne programe, 30,578 % za programe međunarodne suradnje, 16,426 % za športske programe, 9,770 % za studentske medije i 6,470 % za kulturne programe. Sva sredstva za pojedine programe Sveučilište je doznačivalo sastavnicama na kojima studira student nositelj programa, bez obzira na to je li projekt prijavila studentska udruga, studentski zbor sastavnice ili pojedinac. Daljnja realizacija projekta i trošenje sredstava provodili su se na razini sastavnica koje su u skladu sa zakonom zadužene i odgovorne za praćenje kvalitete i financijski nadzor.

18 Povjerenstvo za vrednovanje studentskih programa za 2016. djelovalo je u sastavu: prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, prof. dr. sc. Zvonimir Guzović, prof. dr. sc. Damir Knjaz, te studenti Matej Boras (RGNF), Sandro Gašpar (MEF), Petar Labrović (RGNF) i Mate Vukšić (FPZG).

63

ZAKLJUČAK

Zaključeno da treba ostvariti u 2016.

Ostvareno do 31. 12. 2016. Treba ostvariti u sljedećem razdoblju

Državna matura i upisi na studij

Izrada novih preporuka za upisne kriterije sastavnica na temelju analize uspješnosti studiranja i potreba tržišta rada.

Prikupljene informacije na temelju unutarnje prosudbe.

Analizirati dosadašnje stanje te na temelju analiza davati preporuke vezane uz upisne kriterije, prolaznost i završnost studija, potrebe tržišta rada i sl.

Analizirati i koordinirati najbolje termine za provedbu posebnih provjera u okviru razredbenih postupaka radi izbjegavanja kolidiranja termina u istom ili srodnom području studija.

Upisne kvote i upisi

Pomoći sastavnicama u poboljšavanju predstavljanja preddiplomskih studijskih programa na njihovim mrežnim stranicama, u njihovoj marketinškoj promidžbi na društvenim mrežama i drugim online medijima i u izradi promidžbenih mrežnih sadržaja na engleskom jeziku, te boljom ponudom studija i kolegija na engleskom jeziku povećati zanimanje stranih studenata.

Preddiplomski studij:

Upisana su ukupno 11 652 studenta. Dakle, popunjenost na ukupnoj kvoti na razini je od 92,22 % (prošle godine 92,78 %), što je neznatno manje nego prošle godine.

Redoviti studij popunjen je 96,5 % (prošle godine 96,79 %), izvanredni studij 78,71 % (prošle godine 82,53 %), a najslabija je popunjenost kvote za strane studente – samo 24,41 %, što je ipak više nego prošle godine (22,36 %).

Diplomski studij:

U jesenskom upisnom roku upisano je ukupno 5958 studenata odnosno 82 manje nego prošle godine. Dakle, popunjenost je na ukupnoj kvoti na razini od 64,34 % (prošle godine 66,1 %), što je 1,76 % manje nego prošle

Daljnja koordinacija u zajedničkoj promidžbi studija Sveučilišta u Zagrebu

Povjerenstvo za upisne kvote trebalo bi analizirati upisne kvote na temelju definiranih kriterija (kadrovski i infrastrukturni kapaciteti, uspješnost i kvaliteta studijskih programa prema studentskim završnim anketama), u suradnji s HZZ-om i relevantnim europskim agencijama o zapošljavanju u RH i zemljama EU-a. Također treba definirati potrebe određenih stručnjaka po područjima za nacionalnu razinu, vodeći računa o konkurentnosti u europskim okvirima, i uzimajući u obzir potrebe u bližoj budućnosti na nacionalnoj razini.

64

godine. Redoviti studij popunjen je 71,53 % (prošle godine 71,51 %), a izvanredni 35,82 % (43,71 % prošle godine).

Popunjenost kvote sa stranim studentima je 3,69 %, što je manje nego prošle godine (8 %).

Uspješnost studiranja i poticanje izvrsnosti

Potrebno je kvalitetnije definirati i putem ISVU sustava sustavno pratiti pokazatelje uspješnosti studiranja.

Podići završnost studija na preddiplomskoj i diplomskoj razini u 150 % nominalnoga vremena trajanja studija.

Osigurati više kvalitetnih savjeta studentima koji se upisuju na prvu studijsku godinu u pogledu svladavanja nastavnih obveza i ispunjavanje zahtjeva studija.

Završnost se analizira prema podatcima iz ISVU-a za akademsku godinu 2015./2016. (diplomirani od 1. 10. 2015. – 30. 9. 2016.) iz informacijske podatkovne baze ISVU.

Preddiplomski studiji:

3-godišnji: - 38,8 % (prošle godine 38 %) 4-godišnji: - 49,8 % (prošle godine 58 %) Diplomski studiji: 1-godišnji: - 44,21 % (prošle godine 43 %) 2-godišnji: -82,8 % (prošle godine 84 %)

Zaposlen djelatnik mag. psihologije koji razvija koncept učinkovite edukacije i savjetovanja što većeg broja studenata o akademskim vještinama radi postizanja uspjeha u studiranju.

Za sada je iz ISVU sustava moguće analizirati podatke o završnosti studija i prolaznosti kroz studij.

Potrebno je prepoznati i analizirati uzroke loše završnosti po pojedinim studijskim programima i razinama studija te izraditi izvješća o praćenju i vrjednovanju aktivnosti za skraćenje vremena studiranja za pojedine studijske programe i razine studija te za skraćenje vremena potrebno za završetak studija na svim razinama. Sastavnicama koje ne prate ove pokazatelje osigurati edukaciju i primjere dobre prakse.

Definirati kratkoročne i dugoročne ciljeve i aktivnosti koje obuhvaćaju pružanje potpore studentima.

Osmisliti aktivnosti koje će pridonijeti razvijanju generičkih kompetencija potrebnih za osobni razvoj studenta te tržište rada, u definiranju kojih trebaju

65

Potrebno je pratiti napredovanje i uspješnost studenata tijekom i nakon (završenoga) studija.

Osnovni kriterij za dodjelu stipendija treba i dalje biti uspjeh na studiju. Pokušati povećati broj stipendija u skladu s izvorima financiranja.

Na temelju Odluke Senata te u skladu s natječajem koji je na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu objavljen 16. ožujka 2016. dodijeljeno je 510 stipendija u kategorijama: stipendije za izvrsnost (400 stipendija) stipendije studentima koji studiraju nastavničke studijske programe u području matematike, prirodnih znanosti i informatike (50 stipendija) stipendije za uspješne studente športaše (10 stipendija), stipendije studentima slabijeg socio-ekonomskoga statusa (50 stipendija).

Osnovni kriterij za dodjelu stipendija bio je uspjeh na studiju (prosjek ocjena svih do sada položenih ispita, ukupno stečeni ECTS bodovi i duljina studiranja) i dodatna postignuća (nagrade, priznanja, znanstveni i stručni radovi, umjetnička postignuća i sl.).

sudjelovati i predstavnici poslodavaca.

Dodatnim kriterijima treba se definirati što više parametara za objektivnu i sveobuhvatnu procjenu kandidata s ciljem pravedne raspodjele stipendija najpotrebitijima.

Omogućiti studentima dostupne i sveobuhvatne informacije o ponuđenim stipendijama i načinima što uspješnijeg apliciranja.

Ugovor s MZOŠ-om o subvenciji participacija

Praćenje modela participacija studenata u troškovima studija kao i kontrola kvalitete aktivnosti koje se provode u ostvarivanju ciljeva ugovora s resornim ministarstvom.

Novim ujednačenim modelom participacija studenata u troškovima studija stimulira se završetak studija u roku. Sve sastavnice nastavile su provoditi isti model participacija.

Financijska sredstva od studentskih subvencija usmjerena su na sastavnice, a provedba aktivnosti i pokazatelji realizacije ciljeva potvrđeni su na sveučilišnoj

Napraviti analizu dosadašnje provedbe Pravila participiranja/subvencioniranja studenata (iz 2012.), koja će sadržavati odgovore na najčešća pitanja te pomoći u definiranju odredbi novoga ugovora s MZO-om. Potrebno je navesti iznimke i uobičajene prakse koje nisu navedene u odredbama ugovora.

66

razini.

E-učenje

Izrada pravnoga propisa za postupak vrjednovanja online studija.

Podizati razinu primjene e-učenja.

Centar za e-učenje održava i razvija središnji sveučilišni sustav za e-učenje Merlin (merlin.srce.hr), na kojemu svi sveučilišni nastavnici mogu besplatno otvoriti virtualne kolegije.

Do kraja 2016. godine u Katalogu e-kolegija u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (http://katalog-e-kolegija.srce.hr). bilo je upisano 22.585 e-kolegija, među kojima najviše sa Sveučilišta u Zagrebu.

U rujnu 2016. organiziran je 5. Tjedan Centra za e-učenje, u sklopu kojega su održana i dva okrugla stola: „Autorsko pravo u e-obrazovanju“ i „Digitalne vještine za poučavanje i učenje ili vještine 21. stoljeća u obrazovanju“. Centar za e-učenje organizirao je u 2016. godini 6. Moodlemoot Hrvatska, na kojemu je održano 18 prezentacija i tri pozvana predavanja za više od 70 sudionika iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Sveučilišni dan e-učenja ove godine održan je pod nazivom Dani e-učenja i internetskih servisa u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu programa predstavljene su nove funkcionalnosti weba Sveučilišta u Zagrebu te prijedlozi kako unaprijediti

Daljnji rad na pravnom okviru.

Nastaviti promicati i razvijati aktivnosti koje pridonose podizanju razine primjene e-učenja.

67

rangiranje Sveučilišta na listi Webometrics.

Studenti s invaliditetom i razvoj sustava potpore studentima

Osigurati razvoj potpore studentima te promicanje i ostvarivanje minimalnih standarda pristupačnosti visokog obrazovanja za studente s invaliditetom.

Uspostaviti intenzivniju

Ured za studente s invaliditetom redovito je obavljao svoje temeljne aktivnosti informiranja budućih i sadašnjih studenata s invaliditetom o upisima, smještaju i ostalim uvjetima, propisima i prilagodbama nastavnoga procesa i polaganja ispita. Tijekom ak. god. 2015./2016. izdane su 54 preporuke za prilagodbu nastavnoga procesa i polaganja ispita. Sveučilišni kolegij Vršnjačka potpora studentima s invaliditetom održan je u ljetnom i zimskom semestru.

Sveučilište snosi troškove osobnih asistenata studenata s invaliditetom smještenih u SD-u Stjepan Radić.

Započeta je suradnja sa Službom za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na izradi internoga postupnika Ureda za studente s invaliditetom, kojim će se regulirati postupak izdavanja preporuka za prilagodbu nastavnoga procesa i polaganje

Nastaviti raditi na sustavnoj potpori studentima s invaliditetom koordinacijom aktivnosti sa sastavnicama i na informiranju studenata o mogućnostima i pravima.

Daljnja provedba kolegija Vršnjačka potpora uz bolje predstavljanje kolegija.

Također je potrebno provesti i analizu uzroka slaba odaziva na kolegij te ih pokušati ukloniti odnosno osmisliti moguća poboljšanja radi boljeg odaziva studenata.

Intenzivnija suradnja s Crvenim križem Grada Zagreba u svim aktivnostima koje pridonose kvaliteti života studenata invalida.

Završiti postupnik te započeti provoditi postupak i na Sveučilištu i pri Nastavnom zavodu „Dr. A. Štampar“. Postupnik predstaviti sastavnicama kako bi

68

suradnju s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Nastavnim zavodom „Dr. Andrija Štampar“ radi poboljšanja kvalitete usluge prema studentima kojima je potrebna prilagodba nastave i polaganja ispita.

ispita.

Uspostavljena je intenzivnija suradnja s Gradskim uredom za zdravstvo i Gradskim uredom za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom vezano uz sustavna rješenja prijevoza studenata s invaliditetom i preventivnih aktivnosti u području zdravlja.

pridonijeli u što većoj mjeri ujednačivanju postupaka.

Nadalje provoditi koordinaciju rješavanja problema s prijevozom studenata s invaliditetom.

Provoditi zajedničke preventivne i humanitarne aktivnosti u području zdravlja.

Nastaviti provedbu Ankete za procjenu nastavnika za akademsku godinu 2016./2017. te provesti sljedeću godinu ciklusa kako bi se mogli usporediti rezultati obaju ciklusa i unaprijediti postupak. Odbor za upravljanje kvalitetom formirat će radnu skupinu koja će raditi na osvježivanju anketnoga upitnika i na Potvrdi o institucijskom istraživanju kvalitete nastavnoga rada koja se koristi u postupcima izbora u zvanja.

Analizirati podatke unutarnjega vrjednovanja studija i predložiti poboljšanja te prilagoditi Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Dalje razvijati Bazu studijskih programa.

Provedena je druga godina drugoga trogodišnjega ciklusa studentskih anketa za 16 sastavnica; u zimskom semestru odaziv iznosi 99.909, a u ljetnom semestru 99.064.

Unaprijeđene su upute za provedbu Ankete za procjenu nastavnika uz izmjenu samih kriterija provedbe te je prilagođen dokument Potvrde o institucijskom istraživanju kvalitete nastavnoga rada koja se koristi u procesu izbora i reizbora u nastavno- znanstveno zvanje.

Pripremljen je i prihvaćen novi Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu, kao i pripadajući obrasci koji se koriste u procesu vrjednovanja studijskih programa. Ujedno je održana i radionica za sve prodekane za nastavu i za sve sudionike u postupku vrjednovanja za primjenu navedenih dokumenata.

Završiti treću godinu trogodišnjega cikličkoga plana provedbe Ankete za procjenu nastavnika te unaprjeđenje uputa i postupaka u novom ciklusu.

Organizirati i održati radionice o primjeni Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu kao i pripadajućih obrazaca i u sljedećem razdoblju zbog što učinkovitije prilagodbe te ponuditi sastavnicama individualna savjetovanja o toj temi.

U sljedećem razdoblju slijedi godina pilot-provedbe novih kriterija za provedbu reakreditacijskoga postupka u

69

Organizacija radionice i edukacije u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje u području vanjskih vrjednovanja te stručna potpora Odbora i Ureda za upravljanje kvalitetom u ostvarivanju stručnih zahtjeva u razdobljima naknadnoga praćenja sastavnica nakon provedenih postupaka reakreditacije.

Nastaviti provoditi unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu.

Za sve sastavnice Sveučilišta u Zagrebu završeni su postupci vanjskoga vrjednovanja u prvom ciklusu na razini RH. Određen broj sastavnica nalazi se u postupku naknadnoga praćenja i ispunjavanja zadanih uvjeta iz postavljenih pisama očekivanja. Odbor za upravljanje kvalitetom izradio je analizu dosadašnjih rezultata vanjskih vrjednovanja te ih usporedio s provedenom analizom Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Ured za upravljanje kvalitetom redovito na zahtjev sastavnica održava individualna savjetovanja i radionice kao potpora u pripremi za novi ciklus vrjednovanja.

Odlukom rektora prof. dr. sc. Damira Borasa o osnivanju Povjerenstva za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete započeta je provedba Unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Unutarnja prosudba osiguravanja kvalitete sustavni je periodični postupak kojim se utvrđuje jesu li aktivnosti te rezultati aktivnosti koje čine sustav osiguravanja kvalitete učinkoviti i u skladu s nacionalnim i ESG standardima. Prosudba je trenutačno u III. fazi provedbe odnosno u šestomjesečnoj fazi naknadnoga praćenja.

visokom obrazovanju. S obzirom na to da 17 sastavnica Sveučilišta ima pismo očekivanja nakon 1. ciklusa provedbe po pojedinom segmentu, očekuje se da navedeno razdoblje sastavnice u suradnji s Uredom i Odborom za upravljanje kvalitetom što bolje iskoriste za pripremu novoga ciklus reakreditacije i steknu uvjete za izdavanje potvrda za obavljanje visokoobrazovne djelatnosti i za obavljanje znanstvene djelatnosti. Očekuje se završetak postupka Unutarnje prosudbe sustava osiguravanja kvalitete odnosno faze IV. te djelovanje prema dobivenim rezultatima.

Smotra Sveučilišta

21. Smotra Sveučilišta u Zagrebu održavala se od 17. do 19. studenoga 2016. u Studentskom centru u Zagrebu (Savska 25). Uz 33 fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu, posjetiteljima su se predstavili i

Nastaviti organizirati Smotru prema ovogodišnjem konceptu uz obogaćivanje programa sa sadržajima koji će komunicirati aktualne teme u društvu, a odnose se na sadašnje i buduće studente, nastavnike, potrebe tržišta rada, poslodavaca

70

Daljnji razvoj koncepta Smotre usmjeriti prema inovativnim formama predstavljanja studija, nastave, zanimanja i ishoda učenja na pojedinim studijima.

ostali sudionici iz Hrvatske (sveučilišta u Splitu i Dubrovniku, Hrvatsko katoličko sveučilište, veleučilišta, visoke škole i studentske udruge).

Novi sadržaji na Smotri:

U kino dvorani SC-a održan je program „Najbolje sa Sveučilišta“, skup popularno-znanstvenih i umjetničkih prezentacija naših nastavnika i studenata. Oni su na pristupačan i zanimljiv način predstavljali teme kojima se bave naši istraživači i umjetnici, koje su sastavni dio programa pojedinih studija, inovativne su i u fokusu su njihovih interesa. Videoprezentacije najzanimljivijih predavanja objavljene su na mrežnih stranicama Smotre.

Zajedničko predstavljanje umjetničkih akademija u Francuskom paviljonu – za posjetitelje Smotre organiziran je umjetnički program zajedničkih nastupa naših akademija, ogledni i javni sati iz područja dramske, glazbene i likovne umjetnosti.

(„Zanimanja budućnosti“, „Odljev mozgova“ i sl.).

Sudjelovanjem na Smotri uključiti i relevantne dionike (okrugli stolovi, tribine, publikacije) , a održavanjem raznih aktivnosti uključiti institucije s kojima Sveučilište blisko i uspješno surađuje.

71

4. MOBILNOST STUDENATA I SVEUČILIŠNIH DJELATNIKA

Međunarodna mobilnost studenata i sveučilišnih djelatnika vrlo je važan aspekt internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu i obuhvaća različite oblike međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu. Prema Strategiji internacionalizacije za razdoblje 2014. – 2025., to je jedan od čimbenika četiriju temeljnih smjerova razvoja sadržaja strategije (http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/ Dokumenti_javnost/Dokumenti/Strateski_dokumenti/Izvjesca/Startegija_Internacioanlaizacije.pdf).

Pod međunarodnom mobilnosti podrazumijeva se prekogranični boravak studenta ili sveučilišnih djelatnika radi ostvarivanja aktivnosti određenih u programu međunarodne mobilnosti ili u projektu u okviru kojega ili kojih, odnosno unutar kojega ili kojih se prekogranični boravak ostvaruje, a koje aktivnosti su ovisne o studentu ili sveučilišnom djelatniku koji sudjeluje u mobilnosti. Program međunarodne mobilnosti svaki je program u okviru kojega se ostvaruje međunarodna mobilnost pojedinaca u svrhu učenja i usavršavanja.

Mobilnost studenata odnosi se na studiranje na stranoj instituciji domaćinu, a uključuje studijski boravak ili stručnu praksu u sklopu redovitoga preddiplomskoga, diplomskoga, integriranoga preddiplomskoga i diplomskoga i poslijediplomskoga (doktorskoga ili specijalističkoga) studija na stranoj instituciji domaćinu. Osim što pridonosi akademskom i

osobnom razvoju pojedinoga studenta, studentska razmjena u oba smjera (odlazni matični studenti / dolazni strani studenti) smatra se jednim od čimbenika koji pridonosi kvaliteti visokoga obrazovnoga sustava i izgradnji Europe temeljene na znanju.

Mobilnost osoblja sveučilišta odnosi se na boravak zaposlenika matične institucije na stranoj instituciji domaćinu koji uključuje: održavanje nastave, suradnju u nastavi i istraživanju, pripremanje i prikupljanje pisanoga i drugoga materijala za kolegije, kraće usavršavanje ili upoznavanje s novim metodama, dogovor oko novih projekata/suradnje, dogovor za nastavak suradnje, planiranje prijedloga doktorskoga rada ili druge oblike mobilnosti. Također se ostvaruje u oba smjera razmjene: odlazno matično osoblje / dolazno strano osoblje.

Mobilnost se tijekom ak. god. 2015./2016. ostvarivala na temelju Erasmus+ programa za individualnu mobilnost, međusveučilišnih bilateralnih sporazuma, međufakultetskih bilateralnih sporazuma, mrežâ mobilnosti (najjača CEEPUS-mreža19), unutar programa

19CEEPUS – (Central European Exchange Programme for University Studies - Srednjoeuropski program sveučilišne razmjene) program je akademske razmjene studenata i profesora u srednjoj i istočnoj Europi koji se odvija na temelju višestranoga Ugovora o uspostavljanju suradnje u području obrazovanja i usavršavanja u sklopu Srednjoeuropskoga programa razmjene za sveučilišne studije, sklopljenoga u Budimpešti 1993. godine. Za CEEPUS mobilnosti zadužena je Agencija za mobilnost i programe EU-a, stoga statistički podatci nisu uključeni u ovom izvješću.

72

Erasmus Mundus20, Erasmus+ i Tempus obrazovnih projekata, aktivnosti studentskih i stručnih udruga, raznih drugih projekata i sl.

Erasmus+ program za obrazovanje, usavršavanje i mlade najveći je program međunarodne razmjene u okviru kojega se ostvaruje mobilnost pojedinaca u svrhu učenja i usavršavanja. Objedinjuje sedam programa Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje i mlade, provodi se trima (3) ključnim aktivnostima te uključuje i Jean Monnet i Sport. Središnji ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu sudjeluje u stvaranju programa međunarodne mobilnosti Sveučilišta, piše i dostavlja projektne prijedloge za program Erasmus+ u područje visokog obrazovanja – ključnu aktivnost 1, Mobilnost u svrhu učenja za pojedince unutar Europske unije odnosno tzv. programskih zemalja i za program Erasmus+ između zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih zemalja te pruža organizacijsku i provedbenu potporu mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika.

Središnji Ured za međunarodnu suradnju provodi međunarodnu mobilnost u suradnji s uredima za međunarodnu suradnju i/ili kontakt-osobama sa sastavnica Sveučilišta (prodekan za međunarodnu suradnju, ECTS koordinator ili druge osobe ovlaštene za mobilnost).

4.1. Mobilnost studenata

Student može sudjelovati u međunarodnoj mobilnosti na temelju programa međunarodne mobilnosti, međuinstitucijskoga sporazuma ili odluke čelnika Sveučilišta kojom se, na temelju odluke sastavnice, kandidatu odobrava mobilnost izvan međuinstitucijskoga sporazuma.

Postupak odabira kandidata za stipendije za odlaznu studentsku razmjenu obavlja se u skladu s Pravilnikom o međunarodnoj mobilnosti, koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zagrebu 2010. godine (http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Dokumenti_javnost/Propisi/Pravilnici/Pravilnik_o_mobilnosti_SuZ.pdf). Dolazni strani student upisuje studijski boravak na Sveučilištu u Zagrebu tj. njegovim sastavnicama također u skladu s važećim Pravilnikom.

Na Sveučilištu u Zagrebu u akademskoj godini 2015./2016. sveukupno je na osnovi raznih programa gostovalo 696 stranih studenata u programu studijskoga boravka, a istodobno su 884 studenta Sveučilišta u Zagrebu bila na razmjeni od 3 do 12 mjeseci na inozemnim partnerskim sveučilištima u svrhu studijskoga boravka (616), odnosno na stručnoj praksi u inozemnim institucijama (268). Rezultati su prikazani u tablicama 4.1.1.i 4.1.2..

20Erasmus Mundus-Action 2 centralizirani je program Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu EU-a (EACEA), u sklopu kojega se financira formiranje konzorcija za akademsku mobilnost između visokih učilišta iz EU-a i visokih učilišta u trećim zemljama (svim ostalim zemljama), u tzv. LOT zemljopisnim područjima.

73

Tablica 4.1.1. Broj odlaznih studenata u ak. god. 2015./2016. u svrhu studijskoga boravka i stručne prakse

Tablica 4.1.2. Broj dolaznih studenata u ak. god. 2015./2016. u svrhu studijskoga boravka

PROGRAM

MOBILNOSTI ERASMUS MUNDUS

ERASMUS+ SVEUČILIŠNA BILATERALA

UKUPNO

BROJ DOLAZNIH

STUDENATA 27 627 42 696

Odlazni i dolazni studenti na razmjeni bili su različito distribuirani, ovisno o programima

mobilnosti (tablice/grafovi 4.1.1. – 4.1.2.).21 Više od 99 % odlazne i više od 94 % dolazne mobilnosti realizirano je u suradnji s europskim sveučilištima u programu Erasmus+.

Graf 4.1.1. Odlazni studenti – udjel prema programima mobilnosti

21 Podatci o mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika preuzeti su iz move-on baze Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta.

PROGRAM

MOBILNOSTI ERASMUS+

SVEUČILIŠNA

BILATERALA UKUPNO

BROJ ODLAZNIH

STUDENATA 871 13 884

74

Graf 4.1.2. Dolazni studenti – udjel prema programima mobilnosti

Ukupna studentska mobilnost bilježi u ak. god. 2015./2016. stagnaciju, čak lagani pad odlazne mobilnosti, a prisutna je i diskrepancija između broja odlaznih i dolaznih studenata – u korist odlazne mobilnosti (Graf 4.1.3.). Međutim, valja napomenuti da mobilnosti programa CEEPUS nisu više navedene u ukupnoj statistici za 2015./2016.. Dodatno, odlazna mobilnost brojčano je veća jer je uključen u prikaz znatan broj odlaznih studenata na Erasmus+ stručnoj praksi (268), a dolazni strani studenti na stručnoj praksi ne vode se u sustavu središnjega Ureda za međunarodnu suradnju te za njih nema statističkih podataka.

Graf 4.1.3. Omjer dolaznih i odlaznih studenata u proteklih sedam akademskih godina (zaključno s ak. god. 2014./2015. bio je uključen i CEEPUS program)

75

Erasmus+ program – tzv. programske zemlje

U prosincu 2013. Europska komisija dodijelila je Sveučilištu u Zagrebu Erasmus povelju za visoko obrazovanje za cijelo razdoblje 2014. – 2020. (Erasmus Charter for Higher Education (ECHE) (255154-EPP-1-2014-1-HR-EPPKA3-1-ECHE; HR ZAGREB01).

Sveučilište je povećalo 27 % broj Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s visokoškolskim ustanovama iz zemalja članica EU-a – na 1400 sporazuma. S obzirom na povećanje broja potpisanih sporazuma, ali i nesrazmjer u odnosu na predviđena sredstva za realizaciju mobilnosti za Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište sastavnicama savjetuje reviziju postojećih sporazuma u svrhu bolje iskoristivosti.

U skladu s raspoloživim sredstvima, u ak. god. 2015./2016. ostvareno je manje studentskih odlaznih mobilnosti za studijski boravak u odnosu na prošlu akademsku godinu. Razlog je vrlo velik broj odustanaka odabranih studenata nakon objave rezultata natječaja. Broj studentskih odlaznih mobilnosti za stručnu praksu povećao se 12 % posto u odnosu na prošlu akademsku godinu. Erasmus+ mobilnost u svrhu studijskoga boravka ostvarila su 603 studenta, a 268 studenata otišlo je na stručnu praksu. Studentima je u Erasmus+ programu za studijski boravak i stručnu praksu promijenjena svota mjesečne financijske potpore ovisno o zemlji mobilnosti u iznosu od 360 do 460 eura, uz mjesečni dodatak od 100 eura za stručnu praksu.

Studenti slabijega imovinskoga statusa imali su pravo na dodatnu financijsku potporu od 200 eura za mobilnost studijskoga boravka koja se pokriva izravno iz Erasmus+ programa stavke za studijski boravak. Unatoč uvođenju nove kategorije, odobren projektni proračun za stavku studijskoga boravka nije se povećao, tako da je veći iznos financiranja studenata slabijega imovinskoga statusa rezultirao manjim brojem odlaznih studenata studijskoga boravka od prvotno planiranoga.

Odlazni i dolazni studenti na razmjeni bili su različito distribuirani, ovisno o spolu, studijskoj razini studija, državi, duljini boravka i vrsti studija, što je prikazano u grafovima 4.1.4. – 4.1.13.

76

Graf 4.1.4. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema spolu

Graf 4.1.5. Dolazni Erasmus studenti – distribucija prema spolu

77

Graf 4.1.6. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema razini studija

Graf 4.1.7. Dolazni Erasmus studenti – distribucija prema razini studija

78

Graf 4.1.8. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema državi u kojoj je ostvarena mobilnost

Graf 4.1.9. Dolazni Erasmus studenti – distribucija prema državi iz koje dolaze strani studenti

79

Graf 4.1.10. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema duljini boravka

Graf 4.1.11. Dolazni Erasmus studenti – distribucija prema duljini boravka

80

Graf 4.1.12. Odlazni Erasmus studenti – distribucija prema sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu

Graf 4.1.13. Dolazni Erasmus studenti – distribucija prema sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu

81

Erasmus+ program – tzv. partnerske zemlje

Potkraj 2015. Europska je komisija dodijelila Sveučilištu u Zagrebu sredstva za projektni prijedlog podnesen u veljači 2015. za financiranje akademske razmjene studenata, nastavnoga i nenastavnoga osoblja unutar Erasmus+ programa Ključna aktivnost 1 (KA107) – projekti mobilnosti između zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih zemalja – u maksimalnom iznosu od 747.612,00 eura za partnerska sveučilišta izvan EU-a (ugovor br. 2015-1-HR01-KA107-012973). Međutim, zbog kašnjenja programa od Europske komisije, međunarodna je mobilnost mogla započeti tek od ak. god. 2016./2017. Tijekom ak. god. 2015./2016. radilo se na potpisivanju Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma s partnerskim sveučilištima kao i na otvaranju natječaja za stipendiranje i odabir stipendista. Provedba projekta 2015-1-HR01-KA107-012973 traje za razdoblje mobilnosti od 1. 8. 2016. do 31. 5. 2017.

U veljači 2016. Sveučilište u Zagrebu podnijelo je projektni prijedlog za financiranje akademske razmjene studenata, nastavnoga i nenastavnoga osoblja unutar Erasmus+ programa Ključna aktivnost 1 (KA107) – projekti mobilnosti između zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih zemalja. Riječ je o projektu primarno namijenjenom akademskoj mobilnost s tzv. trećim zemljama te, u vrlo ograničenom obliku, s industrijaliziranim zemljama izvan Europske unije. Naglasak je pritom na dolaznoj mobilnosti studenata, nastavnika i osoblja, a udjel odlazne mobilnosti osoblja i doktorskih studenata Sveučilišta u Zagrebu iznosi oko 10 %.

Sveučilištu u Zagrebu odobrena je financijska potpora za provedbu aktivnosti na temelju projektnoga prijedloga (ugovor br. 2016-1-HR01-KA107-022130) u maksimalnom iznosu od 807.268,00 eura. Provedba projekta traje za razdoblje mobilnosti od 15. 5. 2017. do 31. 5. 2018. za sljedeće partnere izvan EU-a:

Regija: Zapadni Balkan

PARTNERI: Agronomsko sveučilište u Tirani (Albanija), Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Sarajevu (BiH), Univerzitet Crne Gore, (Crna Gora), Sveučilište u Prištini (Kosovo), Univerzitet u Novom Sadu, Univerzitet u Beogradu (Srbija)

Regija: Ukrajina

PARTNERI: Taras Shevchenko National University of Kyiv, Ivan Franko National University of Lviv, National University of Life and Environmental Sciences of Ukraine, National Metallurgical Academy of Ukraine

Regija: Rusija

PARTNERI: Lomonosow Moscow State University, Ural Federal University, Belgorod State Agricultural University

Regija: Središnja Azija

PARTNERI: Tashkent Financial Institute, Uzbekistan State Institute of Arts and Culture, Tashkent Institute of Irrigation and Melioration (Uzbekistan)

82

Regija: Azija

PARTNERI: Huazhong Agricultural University, China University of Political Science and Law, East China University of Political Science and Law, Tsinghua University (Kina)

Regija: Latinska Amerika

PARTNERI: University of Granma (Kuba); University of Quintana Roo, (Meksiko)

Regija: južna Zemljina polutka

PARTNERI: Ulsan University (Koreja); Macquary University, (Australija)

Regija: Sjeverna Amerika

PARTNERI: Indiana University of Pennsylvania (IUP), North Carolina State University (NCSU), Pennsylvania State University (PSU) (Sjedinjene Američke Države)

Regija: Mediteran, Sjeverna Afrika, Bliski Istok

PARTNERI: Bar-Ilan University, Tel Aviv University, University of Haifa and Hadassah Medical Organisation – teaching hospital affiliated to the Hebrew University of Jerusalem (Izael)

Regija: Afrika

PARTNERI: University of Pretoria (Južnoafrička Republika)

4.2. Mobilnost sveučilišnih djelatnika

U ak. god. 2015./2016. djelatnici Sveučilišta u Zagrebu (zaposlenici u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima te administrativni i stručni djelatnici) ostvarili su 3480 boravaka u inozemstvu, od toga 341 kao gosti predavači na stranim partnerskim sveučilištima. Na Sveučilištu u Zagrebu ostvareno je 605 stranih boravaka, od toga su 194 osobe boravile kao gosti predavači22.

U to je ubrojeno i 146 sveučilišnih djelatnika čija je mobilnost financirana u sklopu Erasmus+ programa Ključna aktivnost 1 (KA103) – projekti mobilnosti između programskih zemalja: 68 u svrhu održavanja nastave i 78 u svrhu stručnoga usavršavanja. U sklopu navedenoga programa financirana je i dolazna mobilnost pet osoba iz realnoga sektora izvan granica RH radi održavanja nastave.

Razmjena sveučilišnih djelatnika najvećim se dijelom odnosi na kraće boravke (tjedan do mjesec dana).

Najveći dio odlazne i dolazne razmjene ostvaren je u suradnji s europskim sveučilištima.

22 Izvor: Evidencija međunarodne suradnje

83

Tablica 4.2.1. Odlazni i dolazni sveučilišni djelatnici u razmjeni23

UKUPNO

Odlazni 3480 posjeta / 341 predavač

Dolazni 605 posjeta / 194 predavača

Tablica 4.2.2. Boravak stranih gostiju na Sveučilištu u Zagrebu u ak. god. 2015./2016.24

TRAJANJE BORAVKA

(do) tjedan dana

manje od 1 mjesec

od 1 do 3 mjeseca

jedan semestar

akademska godina

UKUPNO

BROJ BORAVAKA

520 58 23 2 2 605

Tablica 4.2.3. Trajanje boravaka djelatnika Sveučilišta u Zagrebu u inozemstvu u ak. god. 2015./201625.

TRAJANJE BORAVKA

(do) tjedan dana

manje od 1 mjesec

od 1 do 3 mjeseca

jedan semestar

akademska godina

UKUPNO

BROJ BORAVAKA

2970 307 50 9 4 3340

4.3. Erasmus Mundus program – Aktivnost 2

Erasmus Mundus – Aktivnost 2 – projekti Sveučilišta u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu od jeseni 2013. sudjeluje u sedam projekata mobilnosti koje je odobrila Europska komisija u sklopu programa Erasmus Mundus – aktivnost 2: partnerstva s visokoobrazovnim institucijama iz „trećih zemalja“ i stipendije za mobilnost. Riječ je o projektima koji omogućuju mobilnost (odlaznu i dolaznu) s tzv. trećim zemljama. Mobilnost je namijenjena studentima, istraživačima i nastavnicima unutar konzorcija koji su odobreni za financiranje. Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u sljedećim projektima:

1. Lot: L01 (zemlje: Maroko, Egipat, Tunis, Alžir, Libija): projekt: EU-METALIC II – EU-Morocco-Egypt-Tunisia-Algeria-Libya International Cooperation II; koordinator: Cardiff Metropolitan University, Ujedinjeno Kraljevstvo

2. Lot: L07 (zemlje zapadnoga Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Srbija): projekt: Basileus V – Balkans Academic Scheme for the

23 Izvor: Evidencija međunarodne suradnje 24 Izvor: Evidencija međunarodne suradnje 25 Izvor: Evidencija međunarodne suradnje

84

Internationalisation of Learning in cooperation with EU universities – Strand 1 – Lot 7 (Western Balkans); koordinator: Universiteit Gent, Belgija

3. Lot: L09 (zemlje: Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan): projekt: Euro-Asian Cooperation for Excellence and Advancement 2 (Euro-Asian CEA 2); koordinator: University of Ljubljana, Slovenija

4. Lot: L09 (zemlje: Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan): projekt: SILKROUTE-SILKROAD Universities Towards Europe; koordinator: Università degli Studi di Padova, Italija

5. Lot: L11 (zemlje: Afganistan, Butan, Bangladeš, Indija, Indonezija, Kina, Maldivi, Nepal, Pakistan, Šri Lanka, Tajland,): projekt: EXPERTS4Asia – Exchange by Promoting Quality Education, Research and Training in South and South-East Asia; koordinator: Georg-August-Universität Göttingen, Njemačka

6. Lot: L04 (zemlje: Afganistan, Butan, Bangladeš, Indija, Indonezija, Kina, Maldivi, Nepal, Pakistan, Šri Lanka, Tajland,): projekt: EXPERTS4Asia i ExpertsSustain – Exchange by Promoting Quality Education, Research and Training in South and South-East Asia; koordinator: Georg-August-Universität Göttingen, Njemačka

7. Lot: L16 (zemlje: Brazil): projekt: BE MUNDUS – Brazil Europe Mundus; koordinator: Università degli Studi di Roma “La Sapienza”, Italija.

Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u navedenim projektima kao EU-partner te ima mogućnost odlazne mobilnosti prema „trećim zemljama“ i mogućnost primanja dolazne mobilnosti. Riječ je o projektu primarno namijenjenom akademskoj mobilnost s tzv. trećim zemljama. Naglasak je pritom na dolaznoj mobilnosti studenata, nastavnika i osoblja, a udjel odlazne mobilnosti osoblja i doktorskih studenata Sveučilišta u Zagrebu iznosi oko 10 %.

Ukupno je boravilo 27 dolaznih studenata u ak. god. 2015./2016. u svrhu studijskoga boravka na Sveučilištu u Zagrebu.

ZAKLJUČAK

U području mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika u ak. god. 2015./2016. ostvareno je sljedeće:

- Aktivno se odvijala međunarodna mobilnost studenata i sveučilišnih djelatnika u okviru programa Erasmus+, međusveučilišnih bilateralnih sporazuma, međufakultetskih bilateralnih sporazuma, programa Erasmus Mundus-Action 2, aktivnosti studentskih i stručnih udruga, projekata i drugog.

- U ak. god. 2015./2016. aktivno se provodio Erasmus+ projekt za programske zemlje 2015. od 1. lipnja 2015. – 30. rujna 2016.. Dobiveni proračun za projekt iznosio je 2.094.012,69 eura, a potrošeno je 96,75 % dobivenih sredstava.

85

- Ostvaren je manji broj Erasmus+ mobilnosti odlaznih studenata u odnosu na prošlu ak. godinu: Erasmus+ mobilnost u svrhu studijskoga boravka ostvarila su 603 studenta. Razlog je više od 20 % odustanaka studenata.

- 12 % više studenata otišlo je na Erasmus+ stručnu praksu u odnosu na prošlu ak. god.: ukupno 268 studenata.

- Više od 99 % odlazne i 94 % dolazne studentske mobilnosti ostvareno je u suradnji s europskim sveučilištima. Dolazna studentska mobilnost u svrhu studijskoga boravka zabilježila je malo smanjenje.

- U ak. god. 2015./2016. djelatnici Sveučilišta u Zagrebu (zaposlenici u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima te administrativni i stručni djelatnici) ostvarili su 3480 boravaka u inozemstvu, od toga 341 kao gosti predavači na stranim partnerskim sveučilištima. Na Sveučilištu u Zagrebu ostvareno je 605 stranih boravaka, od toga su 194 osobe boravile kao gosti predavači.

- Sveučilište je sklopilo više od 1400 Erasmus+ međuinstitucijskih sporazuma u okviru programa Erasmus+ programske zemlje.

- Sveučilište je sklopilo 31 Erasmus+ međuinstitucijski sporazum u okviru programa Erasmus+ partnerske zemlje.

- Provedeni su natječaji i odabrani stipendisti za međunarodnu mobilnost unutar programa Erasmus+ partnerske zemlje.

- Sveučilište u Zagrebu od jeseni 2013. sudjeluje u sedam novih projekata mobilnosti koje je odobrila Europska komisija u sklopu programa Erasmus Mundus – aktivnost 2: Partnerstva s visokoobrazovnim institucijama iz „trećih zemalja“ i stipendije za mobilnost. Mobilnost je započela u ak. god. 2014./2015. Ostvareno je 27 dolaznih studentskih mobilnosti (studijski boravak).

- Ured za međunarodnu suradnju napisao je i dostavio projektni prijedlog za program Erasmus+ u veljači 2016. za područje visokog obrazovanja – ključnu aktivnost 1, mobilnost u svrhu učenja za pojedince unutar Europske unije odnosno tzv. programskih zemalja. Nakon što je prijedlog odobren, Europska je komisija dodijelila Sveučilištu u Zagrebu sredstva u iznosu od 2.094.012,69 eura (projektni broj: 2016-1-HR01-KA103-021709). Projekt počinje u ak. god. 2016./2017.

- U veljači 2016. Ured za međunarodnu suradnju napisao je i dostavio projekti prijedlog za financiranje akademske razmjene studenata, nastavnoga i nenastavnoga osoblja unutar Erasmus+ programa – ključna aktivnost 1 (KA107), projekti mobilnosti između zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih zemalja. Projekt je prihvaćen i Sveučilištu u Zagrebu odobrena je financijska potpora za provedbu aktivnosti na temelju projektnoga prijedloga (ugovor br. 2016-1-HR01-KA107-022130) u maksimalnom iznosu od 807.268,00 eura za partnerska sveučilišta izvan EU-a. Projekt počinje u ak. god. 2016./2017.

- Održani su redoviti sastanci s prodekanima za međunarodnu suradnju, ECTS koordinatorima i djelatnicima za međunarodnu suradnju na sastavnicama u svrhu dosljedne, standardizirane i transparentne primjene odredaba Pravilnika o

86

međunarodnoj mobilnosti na svim sastavnicama te radi priznavanja vremena i rezultata ostvarenih na stranome sveučilištu.

- Primjenom Pravilnika o međunarodnoj mobilnosti omogućuje se transparentna dodjela mobilnosti te priznavanje studija provedenoga na mobilnosti.

- U suradnji sa studentskom udrugom Erasmus Student Network (ESN) i sastavnicama Sveučilišta kontinuirano se unaprjeđuje program informiranja i orijentacije (Orientation Week i Welcome Day) za odlazne i dolazne strane studente na Sveučilištu.

U razdoblju koje slijedi potrebno je:

- osigurati daljnje poticanje internacionalizacije nastave (pokretanje predmeta i programa na engleskome jeziku, ali i na njemačkome i francuskome jeziku, združenih studija, međunarodne akreditacije programa te prijave na europske programe u visokom obrazovanju) u koordinaciji s Uredom za studije i upravljanje kvalitetom.

- osigurati edukaciju nastavnika (jezičnu, informatičku, metodičku) u svrhu kvalitetnoga izvođenja nastave na engleskome jeziku, s domaćim i stranim studentima, u multikulturnom okruženju – također u koordinaciji s Uredom za studije i upravljanje kvalitetom.

- povećati dolaznu mobilnost studenata iz EU-a radi zadovoljenja načela uzajamnosti.

- povećati odlaznu mobilnost u prekomorske zemlje i dolaznu mobilnost iz njih.

- nastaviti povećavati broj stručnih praksi u inozemstvu u sklopu programa Erasmus+, ali i na temelju drugih programa (bilateralne suradnje sveučilišta izvan EU-a i šire) – u koordinaciji sa sastavnicama.

- u suradnji s nacionalnom Agencijom za mobilnost i programe EU-a i resornim Ministarstvom znanosti i obrazovanja (MZO) raditi na daljnjem uklanjanju i smanjivanju zapreka odlaznoj i dolaznoj mobilnosti. Voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju i jedna stručna savjetnica aktivne su članice Radne skupine za internacionalizaciju obrazovanja RH pri MZO-u.

- jačati administrativne kapacitete unutar Ureda za međunarodnu suradnju za provedbu međunarodnih aktivnosti (broj osoblja i stručno usavršavanje i u zemlji i u inozemstvu – na razini Rektorata i sastavnica) te osigurati kontinuitet i prijenos znanja na sastavnicama zbog česte promjene koordinatora zaduženih za mobilnost.

87

5. MEĐUNARODNA I MEĐUINSTITUCIJSKA SURADNJA

5.1. Uvodne napomene

Međunarodna suradnja Sveučilišta u Zagrebu odnosi se na razvoj međunarodnih odnosa s partnerskim ustanovama u svijetu, poticanje i provedbu mobilnosti studenata, sveučilišnih nastavnika i istraživača te nenastavnoga osoblja i sudjelovanje u međunarodnim programima i projektima s područja visokog obrazovanja. Strategiju međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu stvaraju i provode rektor i prorektori, Senat Sveučilišta u Zagrebu, Odbor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, središnji Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu te ECTS koordinatori, prodekani i uredi/osobe za kontakt za međunarodnu suradnju na fakultetima i akademijama.

Odbor za znanost i međunarodnu suradnju26 (u daljnjem tekstu: Odbor) tijelo je Sveučilišta koje mišljenjima i odlukama usmjerava rad Ureda za međunarodnu suradnju. Članove Odbora izabrao je Senata na mandat od četiri godine.

Povjerenstvo za odabir studenata i zaposlenika u programima mobilnosti27 (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) radno je tijelo Odbora koje donosi prijedlog odluke u pojedinačnim pitanjima natječaja za mobilnost te obavlja druge poslove koje mu povjeri Odbor. Na temelju članka 21. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je 3. sjednici u 347. akademskoj godini 2015./2016., koja se održala 10. studenoga 2015., Odlukom o izmjeni Odluke o imenovanju Povjerenstva za odabir studenata i zaposlenika u programima mobilnosti Sveučilišta u Zagrebu imenovao prof. dr. sc. Miloša Judaša, prorektora za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju, koordinatorom rada Povjerenstva, umjesto dotadašnje koordinatorice prethodno imenovane osnovnom odlukom, prof. dr. sc. Ivane Čuković-Bagić, prorektorice za studente, studije i upravljanje kvalitetom. Konstituirajuća

26 Članovi Odbora za znanosti i međunarodnu suradnju u izvještajnom razdoblju: akademik Vladimir Bermanec, Prirodoslovno-matematički fakultet, predsjednik, izv. prof. dr. sc. Marko Baretić, Pravni fakultet, prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, Ekonomski fakultet, prof. dr. sc. Jerka Dumić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, Šumarski fakultet, prof. dr. sc. Damir Ježek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, akademik Mislav Ježić, Filozofski fakultet, red. prof. mr. sc. Boris Koružnjak, Arhitektonski fakultet, prof. dr. sc. Željko Krznarić, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Josip Mesec, Geotehnički fakultet, izv. prof. dr. sc. Zoran Nakić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, prof. dr. sc. Zvonimir Šipuš, Fakultet elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Adrijana Vince, Medicinski fakultet, prof. dr. sc. Bruno Zelić, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, Filozofski fakultet, Ivan Bota, student – predstavnik doktorandâ, Filozofski fakultet. 27 U rad Povjerenstva uključeni su: prof. dr. sc. Davor Ježek, Medicinski fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić, Filozofski fakultet, zamjenik predsjednika, Mate Damić, predstavnik doktorandâ, Danko Relić, predstavnik doktorandâ, Petar Labrović, predstavnik studenata, prof. dr. sc. Suzana Milinković-Tur, Veterinarski fakultet, prof. dr. sc. Velimir Piškorec, Filozofski fakultet, izv. prof. dr. sc. Dubravka Hranilović, Prirodoslovno-matematički fakulte, prof. dr. sc. Tomica Hrenar, Prirodoslovno-matematički fakultet, izv. prof. dr. sc. Martina Majstorović, Stomatološki fakultet, izv. prof. dr. sc. Goran Merčep, Muzička akademija, izv. prof. dr. sc. Daniel Rolph Schneider, Fakultet strojarstva i brodogradnje.

88

sjednica Povjerenstva održana je 17. lipnja 2015. Članove Povjerenstva izabrao je Senat na mandat od četiri godine.

5.2. Aktivnosti i financiranje međunarodne suradnje

Međunarodna suradnja financirala se iz sljedećih izvora:

a) iz Proračuna Sveučilišta koji je za 2016. godinu prema odluci Senata iznosio oko 2.400.000,00 kn. Iz tih sredstava financirale su se sljedeće aktivnosti temeljene na bilateralnim sveučilišnim i međufakultetskim sporazumima s europskim i prekomorskim zemljama:

- razmjena studenata (dolazni i odlazni studenti)

- razmjena sveučilišnih djelatnika

- konferencije o temama iz visokog obrazovanja i aktivnosti u okviru sveučilišnih mreža

- sudjelovanje na međunarodnim sveučilišnim sajmovima

- poučavanje hrvatskoga jezika i kulture za strane studente

- tiskanje promidžbenoga materijala

- strateški međunarodni projekti opće važnosti

Središnji Ured za međunarodnu suradnju pružao je sastavnicama administrativnu pomoć oko podnošenja planova i izvješća za sredstva za Posebnu međunarodnu suradnju.

b) iz Erasmus+ projekata mobilnosti za financiranje akademske razmjene studenata, nastavnoga i nenastavnoga osoblja unutar Erasmus+ programa Ključna aktivnost 1:

- Erasmus+ projekt za programske zemlje 2015. u trajanju od 1. lipnja 2015. do 30. rujna 2016. – odobren proračun za projekt: 2.094.012,69 eura (ugovor br. 2015-1-HR01-KA103-012801 . Iz projekta je potrošeno 96,75%.

- Erasmus+ projekt za programske zemlje 2016. u trajanju od 1. lipnja 2016. do 30. rujna 2017. – odobren proračun za projekt 2.216.745,00 eura (ugovor br. 2016-1-HR01-KA103-021709). Projekt je započeo 1. 6. 2016. i rezultati će biti publicirani u izvješću za 2017. godinu.

- Erasmus+ projekt za mobilnosti između zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih zemalja – u maksimalnom iznosu od 747.612,00 eura za partnerska sveučilišta izvan EU-a. (ugovor br. 2015-1-HR01-KA107-012973). Provedba projekta 2015-1-HR01-KA107-012973 traje za razdoblje mobilnosti od 1. 8. 2016. do 31. 5. 2017. i rezultati će biti publicirani u izvješću za 2017.

c) iz ostalih obrazovnih projekata koji se vode u Uredu za međunarodnu suradnju: Lappeenranta University of Technology, Finska – European Academic Network for Open Innovation- OI- Net – 53.085,94 kn

- AUF (Agence universitaire de la Francophonie) subvencija za aktivnosti CRU-a (Centre de réussite universitaire – Centar sveučilišne uspješnosti) u 2016. – 5.634,01 kn

89

- AUF (Agence universitaire de la Francophonie) odobrio AUF-IFA projekt L'optimisation des paramètres de reproduction, de génétique et de santé pour l’amélioration de la production des troupeaux de chèvres (nositelj projekta: Veterinarski fakultet) u iznosu od 20.000,00 eura

- AUF (Agence universitaire de la Francophonie) odobrio AUF-IFA projekt Approches méthodologiques pour l’analyse des impacts des pressions anthropiques sur l’état hydro géomorphologiques des rivières (partner u projektu: Prirodoslovno-matematički fakultet)

- Secondos Network – Tandem – 27.055,12 kn

5.3 Aktivnosti vezane za međunarodne programe suradnje

5.3.1. Studijski programi za međunarodne studente

Na Sveučilištu u Zagrebu u 2016. godini izvodilo se 14 studijskih programa na engleskome jeziku:

1. Bachelor Degree in Business (Ekonomski fakultet)

2. Undergraduate Engineering Programme (Fakultet strojarstva i brodogradnje)

3. Veterinary studies in English (Veterinarski fakultet)

4. Medical Studies in English (Medicinski fakultet)

5. Master Study Managerial Informatics (Ekonomski fakultet)

6. Environment, Agriculture and Resource Management – INTER-EnAgro (Agronomski fakultet)

7. Master of European Studies (Fakultet političkih znanosti)

8. Diplomacy (Sveučilište u Zagrebu)

9. Environmental Management, Policy and Sustainability Study Programme (EMPS) (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije)

10. MBA in Construction (Građevinski fakultet)

11. PhD Programme in Biomedicine and Health Sciences (Medicinski fakultet)

12. Language and Cognitive Neuroscience (Sveučilište u Zagrebu)

13. Sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Language and Cognitive Neuroscience (Sveučilište u Zagrebu, Centar za poslijediplomske studije).

14. Združeni doktorski studij Geo-engineering and water management

5.3.2. Međunarodni međusveučilišni bilateralni sporazumi izvan programa EU-a

Sveučilište u Zagrebu nastavilo je razvijati kontakte i jačati međunarodnu suradnju u okviru međusveučilišnih sporazuma (izvan programa Europske unije) potpisanih sa 153 inozemna sveučilišta. U kalendarskoj godini 2016. potpisano je sedam novih sporazuma te je obnovljeno 11 sporazuma.

U godini 2016. potpisani su sljedeći sporazumi sa stranim sveučilištima:

90

1. Amazonas State University

2. University of Technology Yogyakarta

3. University of Ulsan

4. Huazhong Agricultural University

5. Xi'an Jiaotong University

6. University Haxhi Zeka

7. Wroclaw University of Environmental and Life Sciences

U godini 2016. obnovljeni su sporazumi sa sljedećim stranim sveučilištima:

1. University of Western Australia

2. Università degli Studi di Firenze

3. Università degli Studi di Trieste

4. Pontificia Universidad Javeriana

5. University of Prishtina

6. University of Debrecen

7. Technische Universität München

8. Universidade de Lisboa

9. Mississippi State University

10. Indiana University of Pennsylvania

11. Taras Shevchenko National University of Kyiv

U istom razdoblju pokrenute su inicijative za više novih sporazuma, čije se potpisivanje očekuje u sljedećoj akademskoj godini.

5.4. Poučavanje hrvatskoga jezika i kulture

Na Sveučilištu u Zagrebu i na njegovim dvjema sastavnicama, na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima, hrvatski se jezik kao ini poučava u raznim oblicima. Na Sveučilištu u Zagrebu aktivnosti se provode u sklopu Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, čije diplome, uz voditelja škole, potpisuje i rektor.

5.4.1. SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture (kraticom UNISOCLAC), koju zajednički uspješno od 1991. organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika, održava nastavu hrvatskoga kao inoga jezika. Dosad je u obliku zimskih, ljetnih, proljetnih i jesenskih škola i tečajeva Školu pohađalo više od 1200 polaznika iz brojnih zemalja, pri čemu nisu svi ni posjetili Hrvatsku jer se održava i e-nastava. U Sveučilišnoj školi koju vodi prof. dr. sc. Zrinka Jelaska okupljeni su stručnjaci za hrvatski kao ini jezik (strani, drugi, nasljedni), koji se osim poučavanja hrvatskomu bave i znanstvenim i stručnim istraživanjima, kroatističkima i interdisciplinarnima, te objavljuju knjige, članke i priručnike iz toga područja. Svoje spoznaje izlažu na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu te primjenjuju u samoj nastavi. Osim

91

različitih skripta (leksičkih, gramatičkih, morfološkoga rječnika, engleske gramatike, glagolnice) napisali su i leksički priručnik za početno učenje na intenzivnim tečajevima te šest dvojezičnih rječnika uz njega (engleski, njemački, talijanski, španjolski, slovački i poljski).

U okviru projekta CROnline – mrežno učenje hrvatskoga kao inoga jezika, nagrađenoga donacijom Zaklade Adris, u Uredu za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu opremljena je prostorija kao učionica za mrežno učenje hrvatskoga jezika – u nju su smještena računala, pisači i pametna ploča. Izrađen je i silab za individualni mrežni tečaj hrvatskoga jezika za višu početnu razinu učenja hrvatskoga kao inoga jezika (stupanj A2), koji je provjeravan i dorađivan u radu s polaznicima tečajeva Hej. Od lipnja 2013. do lipnja 2016. MZOŠ je na određeno vrijeme zaposlio Mariju Bošnjak, koja kao koordinatorica za e-učenje hrvatskoga u Uredu za međunarodnu suradnju osim održavanja e-nastave radi i na izradi i pripremi materijala za polaznike čija je razina poznavanja hrvatskoga kao inoga jezika viša od početničke, kao i na doradi materijala za početnički e-tečaj HiT-1. Odgovara i na sve upite zainteresiranih polaznika za učenje hrvatskoga kao inoga jezika općenito te obavlja većinu administrativnih poslova vezanih uz Sveučilišnu školu i e-tečajeve. Od 1. lipnja 2016., nakon isteka ugovora na određeno vrijeme, na tim poslovima nitko nije zaposlen pa ih Marija Bošnjak obavlja dijelom kao vanjska suradnica preko ugovora o djelu (nastava), a dijelom volonterski (administrativni poslovi).

i. Ljetna škola 2016.

Ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture ove se godine održavala od 25. lipnja do 22. srpnja u prostorijama Sveučilišta u Zagrebu na lokaciji Ulica kralja Zvonimira 8; nastavnici su održali više od 450 sati nastave. Program Ljetne škole pohađalo je 25 polaznika iz devet europskih i prekooceanskih zemalja (Australija, Argentina, Čile, Italija, Kanada, Mađarska, Njemačka, SAD, Venezuela). Kao i prethodnih godina, Školu je pohađalo i četvero stipendista Sveučilišta koji dolaze s partnerskih sveučilišta: Sveučilišta u Torontu (Kanada), Sveučilišta u Udinama (Italija), Sveučilišta Pontificia Universidad Catolica de Chile (Čile) i Sveučilišta Szechenyi Istvan University (Mađarska).

Polaznici su u četirima različitim skupinama imali ukupno 120 sati redovite nastave hrvatskoga jezika i 30 sati hrvatske kulture. Svi koji su položili završni ispit iz Hrvatskoga jezika dobili su posebne ocjene iz svih četiriju jezičnih djelatnosti: slušanja, govorenja, čitanja i pisanja s razinom znanja (u rasponu od najniže početne razine, P1a do napredne razine N2) te 8 ECTS bodova. Polaznici koji su položili pismeni ispit iz Hrvatske kulture dobili su 1 ECTS bod. Studenti koji su položili ispite dobili su diplomu Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture Sveučilišta u Zagrebu, potvrde o ECTS bodovima i dvojezični prijepis ocjena (raspon od 2D do 5A+).

U 2017. godini Ljetna škola održavat će se od 24. lipnja do 21. srpnja.

ii. HiT – Hrvatski internetski tečaj

Hit-1 prvi je e-tečaj hrvatskoga kao inoga jezika za početni stupanj u Hrvatskoj. Nastajao je od 2009. godine kao plod uspješne suradnje četiriju ustanova: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišnoga

92

računskoga centra SRCE, Hrvatske matice iseljenika i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Od proljetnoga tečaja 2011. do kraja 2016. održano je trinaest semestara nastave, a tečaj je pohađalo 117 polaznika iz 35 zemalja s različitih kontinenata: Australija (7), Novi Zeland (1), Afrika (3), Južna Amerika (32), Sjeverna Amerika (41), Europa (30), Azija (3). Budući da je riječ o online nastavi, samostalna preko platforme Moodle i nastavnička pomoću Skypea, nastava se istodobno kada i na Sveučilištu u Zagrebu održavala u svim tim zemljama. Nastavnici su dosad održali više od 2500 sati izravne nastave.

Tijekom 2016. održana su dva 12-tjedna HiT-a: Proljetni tečaj od 7. ožujka do 29. svibnja i Jesenski tečaj od 12. rujna do 4. prosinca. Nastavnici su održali više 700 sati izravne nastave. Ukupno je bilo 30 polaznika (19 polaznika na Proljetnome i 11 na Jesenskome tečaju) iz 15 zemalja (Argentina, Australija, Austrija, Čile, Hong Kong, Japan, Kanada, Kolumbija, Kostarika, Panama, Peru, Portugal, Rusija, SAD, Švedska). Među polaznicima je bilo i 12 stipendista Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na Proljetnome je tečaju sudjelovalo sedmero stipendista (iz Argentine, Čilea, Kostarike, Kolumbije i Paname), a na Jesenskome tečaju petero stipendista (iz Čilea, Hong Konga i Kolumbije). Središnji će državni ured za Hrvate izvan RH dodijeliti i deset stipendija za 2017. godinu (pet u Proljetnome i pet u Jesenskome semestru).

Svi polaznici uspješno su završili tečaj, položivši usmeni i pismeni ispit iz Hrvatskoga jezika: dobili su jednu ocjenu za usmeni ispit (slušanje i govorenje), a drugu za pismeni ispit (pisanje i čitanje), te su svi dobili diplomu Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture Sveučilišta u Zagrebu i dvojezični prijepis ocjena (raspon od 2D do 5A+).

U 2017. godini Proljetni tečaj održavat će se od 6. ožujka do 28. svibnja, a Jesenski od 11. rujna do 3. prosinca.

iii. Individualna e-nastava hrvatskoga kao inoga jezika – Hej

Sveučilište u Zagrebu organizira i individualnu e-nastavu Hej za polaznike čija je razina znanja najmanje A2. Uglavnom ju pohađaju polaznici koji su završili HiT-1, ali i oni čije je znanje hrvatskoga jezika iznad početničke razine. Nastava se održava pomoću Skypea u paketima od 10 sati. Do sada je održano više od 650 sati nastave, a tijekom 2016. nastavnici su održali 130 sati nastave na e-tečaju Hej.

Od jeseni 2011. do kraja 2016. e-nastavu Hej pohađalo je 36 polaznika iz 20 zemalja (SAD, Čile, Brazil, Kanada, Rusija, Njemačka, Mađarska, Slovenija, Italija, Grčka, Španjolska, Belgija, Nizozemska, Poljska, Velika Britanija, Švedska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Australija, Hong Kong, Japan), pri tome ih je nekoliko uzelo više od jednoga paketa.

Tijekom 2016. nastavu Hej pohađalo je sedam polaznika iz Hong Konga, Nizozemske (dva polaznika), Japana, SAD-a (dva polaznika) i Slovenije.

Polaznici dobivaju potvrde o odslušanoj nastavi Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture. Upisi polaznika na e-tečaj Hej održavaju se tijekom cijele godine i nisu vezani uz točno određene datume jer je to individualni e-tečaj.

Tečaj će se nuditi tijekom cijele 2017. godine.

93

5.4.2. SECONDOS i TANDEM PROGRAM U SURADNJI SA SVEUČILIŠTEM REGENSBURG

Sveučilište u Zagrebu aktivan je član Secondos Network, kojim koordinira Sveučilište u Regensburgu: http://www.uni-regensburg.de/europaeum/studium/secondos/index.html.

Riječ je o sveučilištima iz više europskih zemalja koja međusobno surađuju unutar tzv. programa Secondos, koji razmjenom studenata podupire razvoj jezičnih vještina drugoga naraštaja doseljenika u Njemačku kao i usvajanje kulture iz zemlje podrijetla.

U sklopu Secondos programa na Kineziološkom fakultetu (KIF) gostovao je jedan (1) student Sveučilišta u Regensburgu, koji je uz pomoć s KIF-a odradio stručnu praksu u Osnovnoj školi Matija Gubec.

Sveučilište u Zagrebu od 2014. organizira i tzv. Tandem program suradnje: riječ je o interkulturnom i interdisciplinarnom programu studentske razmjene između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Regensburgu (http://www.uni-regensburg.de/europaeum/landeskundliche-tandems/).

Ključne odrednice programa su jednotjedni studijski boravci studenata na partnerskim sveučilištima kojima prethodi odnosno slijedi intenzivno razdoblje pripreme koje se koristi za pisanje istraživačkoga eseja. Istraživački esej student piše o temi koju samostalno odabire iz jednoga od područja kulture, gospodarstva, politike, prirodnih znanosti, medicine i sl. te obrađuje uz pomoć svojega tandem-partnera (intervjuira sugovornike, radi istraživanje i sl.).

U sklopu programa koji se u ak. god. 2015./2016. održavao treći put sudjelovalo je šesnaest (16) studenata s obaju sveučilišta, koji su svojim esejima pokrili niz tema širokoga spektra: od lokalnih običaja, povijesti, tradicije, aktualnih društvenih i politički tema do studentskoga života, poznavanja i učenja (stranoga) jezika i sl.

Od 12. do 14. travnja 2016. u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu održala se druga Secondos konferencija pod nazivom Heritage language (Jezična baština). Konferenciju su organizirali Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Regensburgu (Njemačka), a

uz organizatore konferenciji su nazočili i predstavnici Sveučilišta Babeş-Bolyai, Cluj-Napoca (Rumunjska), Federalnoga sveučilišta Kasan (Rusija), Sveučilišta u Krakovu (Poljska) i Sveučilišta u Pečuhu (Mađarska). Na konferenciji je zaključeno da će se pristupiti pisanju zajedničkoga projektnoga prijedloga za obrazovni EU-projekt Erasmus+ strategic partnerships pod nazivom Heritage language for the Croatian diaspora.

5.5. Aktivnosti vezane uz sveučilišne mreže i međunarodna udruženja

Sveučilište u Zagrebu sudjeluje u radu više sveučilišnih mreža i udruženja radi jačanja i proširivanja svojih međunarodnih aktivnosti:

- Europsko udruženje sveučilišta (European University Association, EUA; http://www.audem.org/)

94

Sveučilište u Zagrebu aktivan je član EUA-e. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras redovito je sudjelovao na rektorskim konferencijama koje se održavaju dva puta godišnje te, zajedno s prorektorima ili drugim akademskim predstavnicima, na ostalim sastancima EUA-e od interesa za naše Sveučilište.

- Podunavska rektorska konferencija (Danube Rectors' Conference, DRC; http://www.drc-danube.org/main.asp?Opt = home)

Sveučilište u Zagrebu aktivno je u sveučilišnoj mreži Podunavske rektorske konferencije i sudjeluje u pripremama godišnje konferencije. Rektor prof. dr. sc. Damir Boras sudjelovao je na godišnjoj skupštini koja se u 2016. održala na Danube Universityju Krems u Austriji od 9. do 11. studenoga.

- UNICA (Sveučilišna mreža glavnih gradova Europe; http://www.unica-network.eu/)

Sveučilište u Zagrebu aktivno je u Sveučilišnoj mreži glavnih gradova Europe (Network of Universities from Capitals of Europe, UNICA). Rektor Boras i prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš sudjelovali su na godišnjim sastancima rektorâ i na Općoj skupštini. Voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju i voditelji drugih središnjih ureda sudjelovali su dodatno na godišnjem IRO Meetingu, na aktivnostima unutar radnih skupina UNICA-e.

Sveučilište u Zagrebu ugostilo je 26. i 27. travnja 2016. u Poslijediplomskome središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu godišnji susret ureda za međunarodnu suradnju sveučilišta članova mreže UNICA (UNICA IRO Meeting). Susreti predstavnika ureda za međunarodnu suradnju sveučilišta koji se nalaze u europskim glavnim gradovima održavaju se još od 1995. s ciljem razmjene informacija o novim pristupima i praksama u području internacionalizacije i međunarodne suradnje visokoobrazovnih institucija. Između ostaloga, teme kojima se bavio ovogodišnji skup bili su olakšavanje administrativnih postupaka za mobilnost studenata koji dolaze iz zemalja nečlanica EU-a, internacionalizacija kod kuće te aktivnosti i inovativni projekti u okviru programa Erasmus+ i KA2. Na skupu je sudjelovalo više od 50 predstavnika sveučilišta iz europskih glavnih gradova.

Sveučilište u Zagrebu organiziralo je u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik od 28. do 31. kolovoza 2016. sedmi UNICA PhD Master Class. Radionicu je organizirao Ured za doktorske studije u suradnji s središnjim uredom UNICA.

- AUF – Agence universitaire de la francophonie (Sveučilišna agencija za frankofoniju, http://www.auf.org/)

U 2016. AUF je financirao tj. odobrio sljedeće:

• subvenciju za aktivnosti CRU-a (Centre de réussite universitaire – Centar sveučilišne uspješnosti): 500,00 eura

• subvenciju za projekt AUF-IFA L'optimisation des paramètres de reproduction, de génétique et de santé pour l’amélioration de la production des troupeaux de chèvres (nositelj projekta: Veterinarski fakultet) u iznosu od 20.000,00 eura

• odobrenje AUF-IFA projekta Approches méthodologiques pour l’analyse des impacts des pressions anthropiques sur l’état hydro géomorphologiques des rivières (partner u projektu: Prirodoslovno-matematički fakultet)

95

- Rektorska konferencija sveučilišta s područja Alpe-Jadran (http://www.alps-adriatic.com)

- SEFI – European Society for Engineering Education (http://www.sefi.be/)

Osoba za kontakt za Republiku Hrvatsku je prof. dr. sc. Branko Jeren.

- CASEE – ICA Regional Network for Central and South Eastern Europe (http://www.ica-ls.com/)

- IUA – International Association of Universities (http://www.iau-aiu.net/)

5.6. Europski projekti iz područja visokog obrazovanja (programa EC/EACEA)

TEMPUS projekti (http://eacea.ec.europa.eu/tempus/)

- Republika Hrvatska od 2000. godine sudjeluje u programu međusveučilišne suradnje TEMPUS, u sklopu koje se financiraju projekti razvoja sustava visokog obrazovanja. Trenutačno traje četvrta faza TEMPUS programa (za razdoblje 2007. – 2013.). Sveučilište u Zagrebu nastavilo je u ak. god. 2015./2016. provedbu projekata koji su odobreni u sklopu programa Tempus IV, oba u svojstvu koordinatora, koja se provode na Agronomskom fakultetu (projekt Lifelong learning for sustainable agriculture in Alps-Danube-Adria region – LifeADA) i na Ekonomskom fakultetu (projekt European and International Law Master Programme Development in Eastern Europe – InterEULawEast). Oba projekta traju tri godine; započela su 1. prosinca 2013.

EC – Jean Monnet projekti

U okviru Jean Monnet programa Sveučilište u Zagrebu u 2016. godini provodi jedan projekt odobren u prethodnim natječajnim godinama:

- Jean Monnet KA1 – Chair, naziv projekta: Legal System of an Enlarged European Union, koordinatorica: prof. dr. sc. Tamara Ćapeta (prof. dr. sc. Iris Goldner-Lang preuzela na jednu godinu u odsutnosti prof. dr. sc. Tamare Ćapeta), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U okviru Jean Monnet programa Sveučilište u Zagrebu provodi četiri projekta koja su odobrena na natječaju za 2014. godinu:

- 553190-EPP-1-2014-1-HR-EPPJMO-MODULE: Fakultet političkih znanosti, koordinatorica: prof. dr. sc. Nataša Beširević – naziv projekta: Europeanization of the Western Balkans; Jean Monnet Module

- 551596-EPP-1-2014-1-HR-EPPJMO-CHAIR: Fakultet političkih znanosti, koordinator: prof. dr. sc. Hrvoje Špehar – naziv projekta: JEAN MONNET CHAIR IN EU POLITICAL STUDIES: NETWORKS OF EUROPEAN INTEGRATION; Jean Monnet Chair

96

- 553135-EPP-1-2014-1-HR-EPPJMO-PROJECT: Pravni Fakultet, koordinatorica: prof. dr. sc. Iris Goldner-Lang – naziv projekta: EU Law and Risk Regulation; Jean Monnet Information Project

- 553531-EPP-1-2014-1-HR-EPPJMO-PROJECT: Fakultet političkih znanosti, koordinatorica: prof. dr. sc. Nataša Beširević – naziv projekta: Educator Workshop for Secondary School teachers on the EU; Jean Monnet Information Project

Na natječaju za 2015. odobreni su sljedeći projekti:

- 564813-EPP-1-2015-1-HREPPJMO-PROJECT: Pravni fakultet, koordinatorica: prof. dr. sc. Tamara Perišin – naziv projekta: Global Effects of EU; Jean Monnet Chair

- 565300-EPP-1-2015-1-HREPPJMO-PROJECT: Pravni fakultet, koordinatorica: prof. dr. sc. Tamara Ćapeta – naziv projekta: Rethinking EU Competences; Jean Monnet Information Project

- U sklopu ovoga programa daje se potpora aktivnostima u području europskih integracija.

U 2016. započela je provedba triju novih projekata odobrenih na natječaju za 2016. godinu:

- 574946-EPP-1-2016-1-HREPPJMO-MODULE: Pravni fakultet, koordinatorica: doc. dr. sc. Vasiljević Snježana – naziv projekta: EU Law and Gender: Making Equality Effective

- 574667-EPP-1-2016-1-HREPPJMO-PROJECT: Pravni fakultet, koordinatorica: prof. dr. sc. Ćapeta Tamara – naziv projekta: The EU and Trust in the Online Environment

- 575710-EPP-1-2016-1-HREPPJMO-PROJECT Jean Monnet Project HR SVEUCILISTE U ZAGREBU – Pravni fakultet, koordinatorica: doc. dr. sc. Roksandić Vidlička Sunčana – naziv projekta: Advanced Seminar in EU Criminal Law and Policy.

EC – ostali LLP projekti

U sklopu Programa za cjeloživotno učenje (LLP) Sveučilište u Zagrebu nastavilo je provoditi sljedeće projekte:

- Lifelong Learning Programme – naziv projekta: European Academic Network for Open Innovation – OI-Net, koordinatorica: prof. dr. sc. Marina Dabić, Ekonomski fakultet.

Erasmus+ projekti

Na natječaju za 2015. odobren je sljedeći projekt u sklopu Ključne aktivnosti 2 – Strateška partnerstva u području visokog obrazovanja:

1. INNOSOC – Innovative ICT Solutions for the Societal Challenges; koordinator projekta: Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Projekt INNOSOC zajednički je projekt 11 sveučilišta iz osam europskih zemalja: Hrvatske, Španjolske, Njemačke, Mađarske, Bugarske, Slovačke, Francuske i Rumunjske. Cilj je projekta razvoj transnacionalnoga multidisciplinarnoga intenzivnoga studijskoga programa u području inovacija zasnovanih na informacijsko-

97

komunikacijskim tehnologijama (ICT) za rješavanje društvenih izazova definiranih u programima Europe 2020 i Horizon 2020. Projekt INNOSOC obuhvaća mobilnost studenata, mobilnost nastavnoga osoblja te izradu višejezičnih, slobodno dostupnih edukacijskih resursa. Koordinator projekta: doc. dr. sc. Vedran Podobnik.

Na natječaju za 2015. odobreni su sljedeći projekti unutar Ključne aktivnosti 2 – Jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju, u kojima fakulteti Sveučilišta u Zagrebu sudjeluju kao partneri:

1. Entrepreneurial Universities for Industry Alliances [EUFORIA] – Ekonomski fakultet: partner; koordinator: Staffordshire University – regija: Kosovo / zapadni Balkan

2. KyrMedu (Advancing University Education in Biomedical Engineering and Health Management in Kyrgyzstan) – Fakultet organizacije i informatike: partner; koordinator: West Saxon University of Applied Sciences of Zwickau (WHZ) – regija: Kirgistan / središnja Azija

3. "lnternational University Cooperqtion on Land Protection in European-Asiatic Countries (IUCLAND)" – Agronomski fakultet; koordinator: University of Molise – regija: Kazahstan / središnja Azija

U rujnu 2016. Ured za EU projekte preuzeo je od Ureda za međunarodnu suradnju administrativnu potporu sastavnicama Sveučilišta u prijavi i provedbi projekata u okviru Ključne aktivnosti 2, te se detaljniji opis aktivnosti za 2016. nalaze unutar poglavlja 7. INOVACIJE, TRANSFER TEHNOLOGIJE I KOMUNIKACIJE – Potpora inovacijskim i razvojnim projektima.

5.7. Poslijediplomsko središte Dubrovnik

5.7.1. Aktivnosti Poslijediplomskoga središta Dubrovnik

Tijekom 2016. u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik održavali su se brojni seminari, kongresi, konferencije, simpoziji, radionice i ljetne škole. Organizirano je 36 skupova s ukupno 1255 predavača i sudionika: 597 domaćih i 648 stranih. U odnosu na godinu prije, broj skupova povećao se za 33 %, a broj sudionika za 17 %. Osobito veseli udvostručen broj hrvatskih predavača i polaznika, što je potvrda orijentacije hrvatskoga sustava visokog obrazovanju, a tako i našega Sveučilišta, za što boljom suradnjom sa stranim kolegama, prepoznajući korist mobilnosti i partnerstva akademske zajednice iz različitih dijelova svijeta.

Svi programi imali su međunarodni karakter, pri čemu je najveća zastupljenost sudionika iz europskih zemalja, a zatim iz SAD-a i Azije. Tematski su bila obrađena raznovrsna znanstvena i umjetnička područja, iz kojih su predstavljena najnovija dostignuća koja omogućuju interakciju sudionika te razvijaju nove oblike stvaralaštva i kritičke misli.

Podatci o raznolikosti i brojnosti aktivnosti ističu važno mjesto PSD-a u razvijanju međunarodne suradnje Sveučilišta u Zagrebu s drugim visokoškolskim institucijama i asocijacijama putem programa koji se odvijaju upravo u Dubrovniku. Njegujući takve oblike suradnje uključivanjem u europske i svjetske znanstvene i obrazovne procese, PSD značajno pridonosi ugledu našega Sveučilišta. Mnogi od uspostavljenih oblika suradnje prerastaju u

98

tradicionalna okupljanja stručnjaka, nastavnika, predavača i studenata koja se ogledaju u kontinuiranim dolascima u Dubrovnik i radom u PSD-u.

Poslijediplomsko središte Dubrovnik nastoji skupovima osigurati primjerene radne uvjete, odgovarajuću tehničku opremljenost te pružiti organizacijsko-logističku potporu, a sve to zajedno čini zaokruženu cjelinu koja omogućuje nesmetano odvijanje programa. Sveučilište u Zagrebu stalno ulaže materijalna sredstva u poboljšanje tih uvjeta, na zadovoljstvo organizatora i sudionika skupova. U 2016. godini uložena su sredstva u proširenje smještajnih

kapaciteta, s obzirom na veliku zainteresiranost sudionika da borave upravo u zgradi PSD-a.

U 2016. održani su sljedeći skupovi:

- PUBLIC HEALTH HUB DUBROVNIK – SPRING WORKSHOP 2016

Organizatori: Croatian Public Health Association – Croatian Medical Association; Andrija Štampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- NETWORK CODING AND DESIGNS

Organizatori: COST; Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, Zagreb, Croatia; University College Dublin, Dublin, Ireland

- SECONDOS PROGRAMME

Organizatori: University of Regensburg, Regensburg, Germany; University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- UNICA INTERNATIONAL RELATIONS OFFICERS MEETING

Organizatori: UNICA, Brussels, Belgium; University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- 8TH DUBROVNIK CONFERENCE ON COGNITIVE SCIENCE (DUCOG 8)

Organizatori: Budapest University of Technology and Economics, Budapest, Hungary; Central European Cognitive Science Association (CECOG); University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- COMMUNICATIVE DEVELOPMENT INVENTORIES (CDI) NETWORK

Organizator: University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- X-LIME PROJECT MEETING

Organizator: Jožef Stefan Institute, Ljubljana, Slovenia

- TJEDAN KINESKE KULTURE

Organizator: Konfucijev institut, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

- SUMMER SCHOOL IN CROATIA: REGIONAL STUDY, CONFLICT, POST-CONFLICT, RECONCILIATION AND ECONOMIC DEVELOPMENT

Organizator: School of Public & Environmental Affairs (SPEA), Indiana University, Bloomington, USA

- SUMMER SCHOOL: FATIGUE AND FRACTURE MODELING AND ANALYSIS OF MATERIALS AND COMPONENTS

Organizator: Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, Department of Aeronautical Engineering, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- 16TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON NEW TRENDS IN FATIGUE AND FRACTURE 2016 (NT2F16)

99

Organizator: Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, Department of Aeronautical Engineering, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- FINANCIAL DATA SCIENCE WORKSHOP

Organizator: Financial Data Science Association

- EDSA PROJECT MEETING

Organizator: Jožef Stefan Institute, Ljubljana, Slovenia

- EL MUNDO HISPANO Y/EN SUS FRONTERAS

Organizator: Cátedra de Literaturas Hispánicas, Departamento de Estudios Románicos, Facultad de Humanidades y Ciencias Sociales, Universidad de Zagreb, Zagreb, Croacia

- PUBLIC HEALTH HUB DUBROVNIK – MEETING

Organizator: Croatian Public Health Association – Croatian Medical Association; Andrija Štampar School of Public Health, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- 10TH DUBROVNIK SUMMER SCHOOL ON MASS SPECTROMETRY IN BIOTECHNOLOGY AND MEDICINE (MSBM X)

Organizatori: Institute for Medical Physics and Biophysics, University of Münster, Münster, Germany; University of Rijeka, Rijeka, Croatia; Goodlett Laboratory, Department of Medicinal Chemistry, University of Washington, Seattle, USA; Turku Centre for Biotechnology, Turku, Finland; Luxembourg Clinical Proteomics, Luxembourg; Ecole polytechnique fédérale de Lausanne, Institut des sciences et ingénierie chimiques, Lausanne, Switzerland

- INTERNATIONAL CONFERENCE ON COMPUTATIONAL ANALYSIS OF POLITICAL TEXTS (PoliText 2016)

Organizator: Faculty of Political Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- CROATIAN LANGUAGE COURSE

Organizator: Centre for Mediterranean Studies in Dubrovnik, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- EMSA SUMMER SCHOOL 2016: EMERGENCY MEDICINE

Organizator: EMSA Zagreb & Student Section of Croatian Medical Association, Zagreb, Croatia

- EDSA & SCHOOL OF DENTAL MEDICINE, UNIVERSITY OF ZAGREB: SUMMER CAMP FOR DENTAL STUDENTS

Organizatori: School of Dental Medicine, University of Zagreb, Zagreb; Dental Students Association USDM, Zagreb, Croatia; European Dental Students Association EDSA, Dublin, Ireland

- ZAGREBAČKA SLAVISTIČKA ŠKOLA

Organizator: Zagrebačka slavistička škola, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

- 7TH UNICA PhD MASTER CLASS

Organizator: UNICA, Brusells, Belgium; University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- WDAQUA PROJECT MEETING

Organizator: WDAqua ITN

- INTERNATIONAL CONFERENCE ON GENERALISED FUNCTIONS 2016

Organizator: Department of Mathematics, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- ESWC SUMMER SCHOOL 2016

100

Organizatori: Semantic Technology Institute (STI) International, Vienna, Austria; Knowledge Media Institute, Open University, Milton Keynes, United Kingdom; University of Southampton, Southampton, United Kingdom; Jožef Stefan Institute, Ljubljana, Slovenia

- PRIVACY IN STATISTICAL DATABASE 2016

Organizatori: UNESCO Chair in Data Privacy; University of Rovira and Virgili, Barcelona, Catalonia, Spain; University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- 22ND INTERNATIONAL CONFERENCE ON APPLIED ELECTROMAGNETICS AND COMMUNICATIONS (ICECom 2016)

Organizatori: Croatian Society for Communication, Computing, Electronics, Measurement and Control – KoREMA, Zagreb; Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- COST-PARSEME, 7TH GENERAL MEETING

Organizatori: Croatian Language Technologies Society, Zagreb; Institute of Linguistics, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- 10TH INTERNATIONAL CONFERENCE ON NATURAL LANGUAGE PROCESSING (HrTAL 2016)

Organizatori: Croatian Language Technologies Society, Zagreb; Institute of Linguistics, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- 8TH INTERNATIONAL TEXTILE CLOTHING & DESIGN CONFERENCE (ITC&DC 2016)

Organizator: Faculty of Textile Technology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

- HISTORY OF CARTOGRAPHY

Organizator: ICA Commission on the History of Cartography; Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb, Croatia

- DUBROVNIK LIPIDOLOGY SCHOOL 2016

Organizator: Croatian Atherosclerosis Society – Croatian Medical Association, Zagreb, Croatia

- 18TH JOINT SEMINAR ON EUROPEAN INTEGRATION PROCESSES

Organizator: Diplomatic Academy, Ministry of Foreign and European Affairs, Zagreb, Croatia; Hanns Seidel Foundation, München, Germany

- IAEA WORKSHOP ON CHALLENGES IN THE DESIGN AND IMPLEMENTATION OF MODERN INSTRUMENTATION AND CONTROL SYSTEMS FOR NUCLEAR POWER PLANTS

Organizatori: Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, Zagreb; ENCONET International d. o. o., Zagreb, Croatia; International Atomic Energy Agency, Vienna, Austria

- INTERNATIONAL CONGRESSES OF MODERN ARCHITECTURE: LIVING CIAM 10: DUBROVNIK 1956 – 2016

Organizatori: Northeastern University, Boston, USA; Faculty of Architecture, University of Zagreb, Zagreb; Croatian Radiotelevision (HRT), Zagreb, Croatia

- REGIONAL TRAINING COURSE ON SEVERE ACCIDENT PREVENTION AND MITIGATION

101

Organizatori: Faculty of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, Zagreb; ENCONET International d. o. o., Zagreb, Croatia; International Atomic Energy Agency, Vienna, Austria

- ŠKOLA ARHITEKTURE: ŠKOLA GRADA

Organizator: Arhitektonski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

- DYNAMIC RESPONSE (INTERNATIONAL SHIP AND OFFSHORE STRUCUTURE COMMITTEE)

Organizator: Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Osim navedenih skupova, u PSD-u djeluje Konfucijeva učionica koja nudi tečajeve kineskoga jezika u organizaciji Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu. U 2016. započeli su tečajevi već treće generacije polaznika. U svibnju je održan Tjedan kineske kulture u sklopu kojega je otvorena izložba radova dvojice kineskih likovnih umjetnika, održana je radionica kaligrafije te degustacija kineske kuhinje. Time se predstavila kineska kultura kao dio suradnje između našega Sveučilišta i kineskih obrazovnih i kulturnih institucija.

5.7.2. Aktivnosti Interuniverzitetskoga centra Dubrovnik (IUC)

Tijekom 2016. godine u sklopu akademskoga programa IUC-a održan je ukupno 61 tečaj i 11 konferencija s ukupno 1946 sudionika. Broj sudionika je 13 % veći u odnosu na prethodnu godinu, što upućuje na pozitivnu tendenciju u broju polaznika naših akademskih programa.

Od ukupnoga broja sudionika, najveći dio činili su sudionici iz Europske unije, ne računajući Hrvatsku (716 sudionika), potom sudionici iz Hrvatske (600 sudionika). Od ukupnoga broja sudionika iz Hrvatske, njih 209 s hrvatskih visokoškolskih i znanstvenih institucija (više od pola sa Sveučilišta u Zagrebu) stipendirano je Sporazumom s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, čime im je pokriven polupanison za trajanja tečaja i participacija za putne troškove.

U 2016. godini stipendirane su i četiri osobe putem IUC stipendije, koja je namijenjena sudionicima iz jugoistočne i istočne Europe. Svi sudionici, napose stipendisti, potaknuti su da smještaj za trajanja programa realiziraju u Dormitoriju d. o. o. Sveučilišta u Zagrebu.

Gotovo su svi tečajevi dugogodišnji programi koji svake godine u pretežno istim terminima okupljaju profesore i studente, a konferencije se, pored svakogodišnjih odvijanja, često održavaju i u dvogodišnjem ili trogodišnjem turnusu. Neki od novih programa koji su se 2016. prvi put održali u sklopu programa IUC-a su sljedeći: ''Relativism in the Study of Science'', ''Dubrovnik International Bioethics Summer School'', ''Acting Ahead of Actuality'', ''The International Society for Behavioural Neuroscience Conference'', ''Tecnologies of Digital Work COST IS1202 Action'', ''3 and 4 Manifold Topology and Geometry'' , ''Annual Conference of Human Dignity and Humiliation Studies'' , Graded Structures in Algebra and its Applications'', ASPEN Seminar for Leaders'', ''Collaborology'', Dubrovnik International ESEE Mining School – DIM 2016'' , ''European Haematology Association Lymphoma Group'', ''International Congress of the NDP Kinase /NM23/AWD Gene Family''.

102

Sva akademska područja bila su zastupljena, ali ipak su prevladavali tečajevi iz društvenih i humanističkih znanosti (pravni studiji, sociologija, filozofija,...). U cijelom nizu tečajeva studenti koji su zadovoljili zahtjeve akademskoga programa mogli su dobiti ECTS bodove, a formalno dodjeljivanje proveli su profesori na matičnim sveučilištima. Detaljnije informacije o svakom pojedinačnom programu mogu se naći na mrežnim stranicama www.iuc.hr pod izbornikom Academic Programme/Archive.

Sveučilište u Zagrebu od samoga početka funkcioniranja međunarodnih programa u Dubrovniku osigurava logistiku, infrastrukturu i dvije osobe u tajništvu za rad IUC programa, a velik broj hrvatskih sudionika dolazi upravo sa Sveučilišta u Zagrebu.

Interuniverzitetski centar Dubrovnik od drugih izvora pokriva materijalne troškove za rad ureda i za funkcioniranje računalne sobe kojom se koriste svi sudionici programa u PSD-u.

U 2017. godini planiraju se provesti svi tečajevi i konferencije koji su dio standardnoga akademskoga programa IUC-a, a uz njih najavljeni su i najnoviji programi: ‘’CompleNet – 8th Conference on Complex Networks’’, ‘’Rethinking the Senses Spring School’’, ‘’Trajectories of Modern Societies’’, ‘’Spatial Literacy (split)’’, ‘’Multiple Sclerosis Academy’’, ‘’Metaphysics’’, ‘’Conference on International Criminal Evidence’’, ‘’The University as Urban Cultural and Social Engine’’ i ‘’Knowledge and Human Action’’.

Osim standardnih IUC programa, u lipnju 2017. planira se održati i međunarodna konferencija ’’International Migration: Trends and Challenges’’ povodom proslave 45. obljetnice osnutka IUC-a, na kojoj se očekuje 80-ak sudionika iz Hrvatske i svijeta. Dan kasnije održat će se i Vijeće IUC-a, na kojem se biraju članovi izvršnih tijela IUC-a.

5.8. Suradnja s UNESCO-om

5.8.1. UNESCO-ova Katedra za menadžment u visokom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu

UNESCO-ova Katedra za menadžment u visokom obrazovanju Sveučilišta u Zagrebu nije pristupala organizaciji skupova u 2016. godini.

5.8.2. UNESCO-ova katedra za slobodno kretanje osoba, migracije i interkulturalni dijalog

Tijekom 2016. UNESCO-ova katedra za slobodno kretanje osoba, migracije i interkulturalni dijalog (UNESCO Chair 'Free Movement of People, Migration and Inter-Cultural Dialogue') organizirala je sljedeće aktivnosti:

- 8 – 9. prosinca 2016. – Međunarodna konferencija u organizaciji UNESCO-ove katedre pod nazivom „Refugees: Regional Approaches to Global Challenges“. Konferencija je organizirana u suradnji s Katedrom za europsko javno pravo Pravnoga fakulteta, Veleposlanstvom SAD-a u RH i Uredom Hanns Seidel zaklade u RH. Konferencija je imala iznimno veliki odaziv s više od 150 registracija (studenti, akademska zajednica, sudci, državni službenici, odvjetnici, članovi civilnoga društva). Tijekom konferencije svoja izlaganja imalo je ukupno 13 govornika (tri iz SAD-a, devet iz Europe i jedan iz

103

Turske), među kojima su se istaknula neka od vodećih imena u području europskoga i američkoga prava na azil.

- U zimskom semestru 2016/2017. nositeljica UNESCO-ove katedre izvodila je izborni predmet EU Migration Law and Policy na 5. godini diplomskoga studija prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svi studenti upisani na ovaj kolegij sudjelovali su u UNESCO-ovoj konferenciji u prosincu 2016.

Voditeljica UNESCO-ove Katedre je prof. dr. sc. Iris Goldner-Lang, redovita profesorica Pravnoga fakulteta. UNESCO-ova katedra usko surađuje s Katedrom za europsko javno pravo Pravnoga fakulteta u nizu aktivnosti, uključujući i istraživački rad u okviru znanstvenoga časopisa Croatian Yearbook of European Law and Policy, suurednica kojega je prof. dr. sc. Goldner-Lang.

Prof. Goldner-Lang provela je ak. godinu 2015./2016. kao Fulbright istraživačica i gostujuća profesorica na Harvard Law Schoolu, gdje je suizvodila predmet Global Effects of EU Law.

Profesoricu Goldner-Lang pozvala je direktorica Immigration and Refugee Clinical Program Harvard Law School da provede tri tjedna u lipnju i srpnju 2017. kao gostujuća istraživačica na Harvard Law Schoolu.

5.9. Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu

Tijekom 2016. Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu nastavio je provoditi osnovne aktivnosti podučavanja kineskoga jezika i promicanja kineske kulture. Istodobno su se provodile i ostale aktivnosti, programi i projekti koji su bili zamišljeni i provedeni samostalno ili u suradnji s drugim institucijama iz područja obrazovanja i kulture. U 2016. godini povećao se broj profesora kineskoga jezika, polaznika tečaja kineskoga jezika, gradova u kojima se izvode aktivnosti i programi te nastavnih lokacija i ustanova s kojima Konfucijev institut surađuje. Ukupan broj djelatnika angažiranih za rad u sklopu Konfucijeva instituta ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno razdoblje te je u 2016. bilo četvero zaposlenih.

S obzirom na to da je rad Konfucijeva instituta primarno prilagođen akademskoj godini, na početku 2016. ukupno je radio dvadeset jedan profesor kineskoga jezika u pet gradova (Zagreb, Dubrovnik, Varaždin, Split, Rijeka), u sklopu nastavnih lokacija s kojima je Sveučilište u Zagrebu potpisalo sporazume o suradnji i izvođenju nastave kineskoga jezika i kulture, na svim razinama obrazovanja: od osnovnoškolskih programa do cjeloživotnih programa učenja.

U lipnju 2016. Meng Weiliang postao je novi kineski voditelj Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu, u skladu sa sporazumom s partnerskim institucijama iz NR Kine (Sjedište Konfucijevih instituta – Hanban i Sveučilište u Šangaju za međunarodno poslovanje i ekonomiju – SUIBE). Na početku nove akademske godine, u rujnu 2016., broj profesora kineskoga jezika povećan je, u suradnji s kineskim partnerima, na dvadeset osam. Profesori angažirani na početku akademske godine radili su u sedam gradova (Zagreb, Dubrovnik, Varaždin, Split, Rijeka, Zadar i Pula), na 34 nastavne lokacije, a ukupni broj upisanih polaznika na dugotrajnim jezičnim programima na svim lokacijama iznosio je 1.155.

104

Aktivnosti, programi i projekti na području kineske kulture provodili su se cijelu 2016. godinu, pri čemu je održano ukupno sedam radionica kineske kaligrafije, na kojima je sudjelovalo stotinu dvadeset polaznika, pet radionica tradicionalnoga kineskoga slikarstva na kojima su sudjelovala šezdeset četiri polaznika i jedanaest radionica kineske kuhinje na kojima je sudjelovalo sedamdeset osam polaznika. Prvi su put organizirane i radionice kineske društvene igre weiqi, koja se održala devet puta, s ukupno dvadeset pet polaznika. U suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu nastave iz tjelesne i zdravstvene kulture, izvodile su se vježbe taijia i wushua za studente tijekom cijele akademske godine, a pohađalo ih je pedeset pet studenata.

Programi i projekti koje je Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu proveo samostalno i/ili u suradnji s drugim institucijama, organizacijama i udrugama u 2016. godini uključivali su promociju Sveučilišta u Zagrebu i samoga instituta, promociju kineskoga jezika i kulture, predavanja, festivale, izložbe slika i fotografija, radionice, prezentacije, sajmove, seminare i konferencije. U izvještajnom su razdoblju održana ukupno trideset tri takva programa i projekta u Zagrebu, Dubrovniku, Varaždinu, Splitu, Rijeci, Puli, Sisku i Vinkovcima, na kojima je prema procjenama ukupno bilo oko 10.500 posjetitelja i sudionika.

U sljedećem razdoblju Konfucijev institut Sveučilišta u Zagrebu namjerava održati postojeće programe na svim navedenim lokacijama, uz planirano širenje i otvaranje novih programa u Osijeku na početku listopada 2017. Broj profesora kineskoga jezika namjerava se povećati na ukupno trideset dva, čime bi bio završen ciklus rasta i širenja Konfucijeva instituta, koji se provodio prema planu nakon otvaranja u 2012. godini.

Osim navedenoga, u sljedećem razdoblju planira se povećati broj institucija s kojima se surađuje na području grada Zagreba, čime bi se pojačala suradnja i povećao broj polaznika u Zagrebu te bi se pristupilo osiguravanju kvalitete nastavnih programa kineskoga jezika.

5.10. Informiranje, potpora mobilnosti i međunarodna promocija Sveučilišta

Značajan dio aktivnosti međunarodne suradnje na Sveučilištu u Zagrebu odnosi se na informiranje sveučilišne i šire javnosti o međunarodnim aktivnostima, natječajima, programima i događajima vezanima uz visokoškolsko obrazovanje: http://www.unizg.hr/suradnja/) i http://www.unizg.hr/nc/novosti-i-press/vijesti/vijesti-s-rektorata/.

Informiranje se u najvećoj mjeri odvija putem mrežnih stranica Sveučilišta, središnjega Ureda za međunarodnu suradnju i mrežnih stranica fakulteta i akademija. Nastavljeno je izdavanje Akademskoga glasnika – letka s informacijama o značajnim događajima i aktivnostima na Sveučilištu, kao i onima koji se odnose na visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj i u Europi. Akademski glasnik priprema se jednom mjesečno tijekom akademske godine za sjednice Senata i objavljuje na mrežnim stranicama središnjega Ureda za međunarodnu suradnju (http://www.unizg.hr/suradnja/medunarodna-suradnja/akademski-glasnik/2016-godina/).

Ured za međunarodnu suradnju sudjelovao je u listopadu 2016. u predstavljanju međunarodne mobilnosti studenata na domaćem sajmu – Smotri Sveučilišta. Pritom se osobita pozornost pridavala informiranju studenata o programu Erasmus+ kao najpopularnijem programu

105

mobilnosti te su organizirana predavanja na sastavnicama, gostovanja u radijskim i televizijskim emisijama te informiranje u tiskovinama.

Ured za međunarodnu suradnju predstavio je u ožujku 2016. programe Sveučilišta na Međunarodnoj smotri sveučilišta u Beču – BeSt 2015.

Podatci o međunarodnoj suradnji Sveučilišta u Zagrebu prikupljaju se putem dviju podatkovnih baza: Evidencija međunarodne suradnje (EMS), koja je dostupna na mrežnim stranicama Ureda za međunarodnu suradnju, i moveON, pristup kojemu ima isključivo središnji Ured za međunarodnu suradnju.

Zbog sve češćih problema koje su krajnji korisnici imali s trenutačno aktivnom Evidencijom međunarodne suradnje (EMS), http://medjunarodna.unizg.hr/, te nastavno na upozorenja Srca, koji servisira bazu, da uskoro postojeću bazu neće više biti u mogućnosti servisirati jer se koristi zastarjeli program, u lipnju 2016. pokrenula se izrada nove aplikacije za evidentiranje dolazne i odlazne mobilnosti na Sveučilištu u Zagrebu. Programiranje je povjereno vanjskom stručnom suradniku, a koordinaciju provedbe preuzeo je Ured za međunarodnu suradnju. Završetak nove baze predviđa se za travanj 2017. Testna verzija baze EMS je na poveznici:

http://www.razvojni-server.com.hr/___index.php. Središnji ured za međunarodnu suradnju nastavio je s primjenom središnje baze moveon program za evidentiranje studentske mobilnosti te je unaprijedio njezino korištenje. Također se započelo s pripremama za migraciju na novu inačicu podatkovne baze moveon 4. Naime, njemačka tvrtka QSU razvila je novu inačicu podatkovne baze (http://www.qs-unisolution.com/moveon/) kompatibilnu s onom Europske komisije (EK) Mobility Tool (MT), koja je obvezna za izvješćivanje o projektima Erasmus+ mobilnost prema EK-u (http://ec.europa.eu/education/resources/mobility-tool_hr).

Održani su pripremni sastanci, također sa Srcem. Uz Ured za međunarodnu suradnju uključen je i Ured za informatičku podršku Sveučilišta jer je riječ o tehnički izazovnom projektu koji će trajati više od jedne godine.

106

ZAKLJUČAK

U području međunarodne suradnje u 2015./2016. ostvareno je sljedeće:

- Osnažena je administrativna potpora središnjega Ureda za međunarodnu suradnju u cilju jačanja internacionalizacije Sveučilišta i njegovih sastavnica; kontinuirano su organizirane radionice / sastanci za pomoć uredima za međunarodnu suradnju na sastavnicama u provedbi europskih projekata mobilnosti studenata i sveučilišnih djelatnika, kao i sastanci Odbora za znanost i međunarodnu suradnju te Povjerenstva za mobilnost.

- Aktivnosti međunarodne suradnje financirane su iz sljedećih izvora: A) iz proračuna Sveučilišta, koji je za 2016. godinu prema odluci Senata iznosio oko 2.400.000,00 kn. B) iz Erasmus+ projekata mobilnosti za financiranje akademske razmjene studenata, nastavnoga i nenastavnoga osoblja unutar Erasmus+ programa Ključna aktivnost 1:

- Erasmus+ projekt za programske zemlje 2015. u trajanju 1. lipnja 2015. – 30. rujna 2016. – odobren proračun za projekt: 2.094.012,69 eura (ugovor br. 2015-1-HR01-KA103-012801). Iz projekta je potrošeno 96,75 %.

- Erasmus+ projekt za programske zemlje 2016. u trajanju 1. lipnja 2016. – 30. rujna 2017. – odobren proračun za projekt 2.216.745,00 eura (ugovor br. 2016-1-HR01-KA103-021709). Projekt je započeo od 1.6.2016. i rezultati će biti publicirani u izvješću za 2017.god.

-Erasmus+ projekt za mobilnosti između zemalja sudionica u programu i tzv. partnerskih zemalja – u maksimalnom iznosu od 747.612,00 eura za partnerska sveučilišta izvan EU-a. (ugovor br. 2015-1-HR01-KA107-012973). Provedba projekta 2015-1-HR01-KA107-012973 traje za razdoblje mobilnosti: od 1. 8. 2016. do 31. 5. 2017. i rezultati će biti objavljeni u Izvješću za 2017.

- Potpisano je sedam novih međunarodnih međusveučilišnih sporazuma izvan programa EU-a.

- Kontinuirano su jačale aktivnosti vezane za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture. Sufinanciralo se učenje hrvatskoga jezika za 43 strana dolazna Erasmus+ studenta na Croaticumu Filozofskoga fakulteta.

- Od 12. do 14. travnja 2016. u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu održala se druga Secondos konferencija pod nazivom Heritage language (Jezična baština). Konferenciju su organizirali središnji Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilište u Regensburgu (Njemačka). Na konferenciji je zaključeno da će se pristupiti pisanju zajedničkoga projektnoga prijedloga za obrazovni EU projekt Erasmus+ strategic partnerships pod nazivom Heritage language for the Croatian diaspora.

- Na Sveučilišnoj razini sudjelovali smo u radu sljedećih sveučilišnih mreža i međunarodnih udruženja: EUA, DRC, UNICA, AUF, CEI UniNet, IUC, Rektorska

107

konferencija sveučilišta s područja Alpe-Jadran, SEFI, SAR, AUDEM, CASEE-ICA, EAN, EPUF i EMUNI.

- Sveučilište u Zagrebu bilo je 26. i 27. travnja 2016. domaćin godišnjega susreta uredâ za međunarodnu suradnju sveučilišta članova mreže UNICA u Poslijediplomskomu središtu Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu. Na skupu je sudjelovalo više od 50 predstavnika sveučilišta iz europskih glavnih gradova. Konferenciju je organizirao središnji Ured za međunarodnu suradnju u suradnji s središnjim uredom UNICA mreže u Briselu.

- Provodili su se svi međunarodni europski projekti s područja visokog obrazovanja koji su dodijeljeni Sveučilištu ili sastavnicama. U sklopu programa Tempus VI provodila su se dva projekta na Sveučilištu u Zagrebu, oba u svojstvu koordinatora.

- Odobreni su novi projekti unutar europskoga programa Erasmus+: strateška partnerstva i jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju

- Djelatnici Ureda za međunarodnu suradnju sudjelovali su u pisanju europskih projekata za sektor visokog obrazovanja, bilo da je Sveučilište nositelj, ili su u europskim konzorcijima, i do sada su bili izrazito uspješni.

- Središnji ured za međunarodnu suradnju započeo je u rujnu 2015. novi informatički projekt: programiranje i razvoj sustava za registraciju korisnika i razmjenu podataka u svrhu evidentiranja međunarodne mobilnosti studenata i osoblja – EMS. Sustav će biti integriran u mrežnu stranicu Ureda za međunarodnu suradnju, a financira se iz programa Erasmus+ mobilnosti.

- Središnji ured za međunarodnu suradnju započeo je u 2015. novi informatički projekt: migracije u novu verziju podatkovne baze moveON 4.0 te koordinira isti uz potporu središnjega Ureda za informatičku podršku.

- Provodili su se programi međunarodnoga karaktera u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku (CAAS) i Interuniverzitetskom centru Dubrovnik (IUC); uz standardne aktivnosti i dugogodišnje programe ostvareni su novi programi i zabilježeno je blago povećanje broja sudionika.

- Druga međunarodna konferencija UNESCO-ove katedre za slobodno kretanje osoba, migracije i interkulturalni dijalog održavala se od 8. do 9. prosinca 2016. na Sveučilištu u Zagrebu.

Od planiranih aktivnosti u prošlom izvještajnom razdoblju nije učinjeno sljedeće:

- Nije izrađena strategija Poslijediplomskoga središta u Dubrovniku (PDS).

U razdoblju koje slijedi potrebno je:

- izraditi strategiju Poslijediplomskoga središta u Dubrovniku

- dalje aktivno pratiti obrazovne projekte u okviru Erasmus+ na sveučilišnoj razini kako bi se što više naših nastavnika motiviralo da sudjeluju u njima

108

- dalje povećavati kvalitetu provedbe programa mobilnosti studenata i nastavnika

- dovršiti novi informatički projekt: programiranje i razvoj sustava za registraciju korisnika i razmjenu podataka u svrhu evidentiranja međunarodne mobilnosti studenata i osoblja – EMS (mrežna aplikacija)

- dovršiti novi informatički projekt: migracije podatkovne baze moveON 4.0

- dalje povećavati bilateralne sporazume sa sveučilištima izvan Europe, napose u zemljama gdje živi hrvatska dijaspora

- dalje razvijati program i sadržaj Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, osobito Ljetne škole, te razvijati i nuditi program učenja hrvatskoga jezika na daljinu – u suradnji s drugim stranim sveučilištima, posebice s onima koje pohađaju hrvatski nasljedni govornici

- poticati sudjelovanje Sveučilišta u stvaranju novih ideja i politika u obrazovanju i znanstvenim istraživanjima u Europi i cijelom svijetu putem sveučilišnih organizacija i mreža.

109

6. ZNANOST, ISTRAŽIVANJA I DOKTORSKI STUDIJI

6.1. Uvod

U 2016. znanstvenici Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su u trideset tri Obzor 2020. projekta (tablica 6.1.1.1.), a Ured za istraživanje imao je jedan FP7 projekt. Naši su znanstvenici također objavili 3137 indeksiranih publikacija, od toga 2279 u bazi Web of Science (tablice 6.1.2.1 i 6.1.2.2).

Na temelju Ugovora o namjenskome višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene i umjetničke djelatnosti, Sveučilište u Zagrebu dobilo je 22.326.068,84 kn za 2016. godinu. Ta su sredstva iskorištena na sljedeći način: a) 19.000.000,00 kn za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima, b) 2.879.547, kn za Zajednički sveučilišni fond (uglavnom nabava inozemnih podatkovnih baza i časopisa) i c) 446.521,38 kn za pokriće neizravnih troškova. Tijekom 2016. na Sveučilištu u Zagrebu djelovalo je osam znanstvenih centara izvrsnosti (vidjeti odlomak 6.1.4.), što pokazuje da su naši istraživači i dalje izvrsni i kompetitivni i na međunarodnoj sceni. No, taj se trend bez odgovarajućega financiranja jednostavno neće moći održati dulje od nekoliko godina.

Stoga je i u ovom izvješću potrebno ponovo istaknuti ključne probleme u cijelom pristupu financiranju znanosti, istaknute već u prethodnom izvješću za 2015. godinu:

a) Financiranje znanstvenoga rada temelji se isključivo na odabranom skupu izlaznih (output) pokazatelja – dakle, nisu uzeti u obzir niti minimalni (input) troškovi koje treba zadovoljiti da bi bilo kakav znanstveni rad uopće mogao postojati, nego se financiranje određuje post festum, na temelju prethodne znanstvene produktivnosti.

b) Ta prethodna znanstvena produktivnost (temeljena na bitno većem financiranju u razdoblju 2007. – 2012.) uzeta je kao polazna točka za ugovorno financiranje, nakon što je od 2010. do 2012. već došlo do dramatičnoga pada financiranja.

c) Stoga je jasno da je cijeli pristup zamišljen kao negativna spirala koja a priori dovodi do pada financiranja u svakoj sljedećoj godini.

Dakle, i dalje vrijedi temeljni uvid i prigovor da je takav pristup financiranju znanosti i umjetnosti na Sveučilištu jednostavno neodrživ, da neizbježno vodi smanjenju produktivnosti i međunarodne kompetitivnosti i da se tako zasad još uvijek prihvatljiva znanstvena i umjetnička produktivnost neće moći dugoročno održati. Rješenje je da se pregovorima s mjerodavnim državnim tijelima napokon dogovori bitno drukčiji pristup financiranju, temeljen i na ulaznim i na izlaznim pokazateljima (a ne samo na izlaznima kao do sada).

110

6.1.1. Međunarodni projekti

Do kraja 2016. znanstvenici sa Sveučilišta u Zagrebu sudjelovali su u trideset tri Obzor 2020. projekta.

Tablica 6.1.1.1. Broj i iznos O2020 projekata u 2016. godini po sastavnicama

Sastavnica Broj Iznos Agronomski fakultet 2 321.448,88 € Ekonomski fakultet 1 338.125,00 € Fakultet elektrotehnike i računarstva 8 2.528.805,00 € Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 1 544.260,00 € Fakultet organizacije i informatike 1 248.125,00 € Fakultet strojarstva i brodogradnje 6 758.510,00 € Filozofski fakultet 2 142.588,75 € Geodetski fakultet 1 18.750,00 € Građevinski fakultet 3 545.595,00 € Medicinski fakultet 4 1.098.562,50 € Prehrambeno-biotehnološki fakultet 1 144.000,00 € Prirodoslovno-matematički fakultet 2 253.860,00 € Rudarsko-geološko-naftni fakultet 1 59.551,25 € Sveučilišni računski centar 1 169.125,00 € Učiteljski fakultet 1 61.490,00 €

Ukupno 35* 7.232.796,38 € *U dva projekta sudjeluju dvije sastavnice

Izvor: https://data.europa.eu/euodp/en/data/dataset/cordisH2020projects, 24. travnja 2016.

Ured za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu imao je u 2016. u sustavu jedan FP7 projekt koji se administrativno i računovodstveno realizirao u središnjim uredima Sveučilišta.

6.1.2. Znanstvene publikacije

U Tablici 6.1.2.1. prikazan je udjel Sveučilišta u Zagrebu u kategorijama radova.

Tablica 6.1.2.1. Udjel Sveučilišta u Zagrebu u kategorijama radova u bazi Web of Science

Vrsta rada RH UNIZG Udio

Članak 4003 2279 0,57

Konferencijski rad 1001 396 0,40

Sažetak sastanka 254 224 0,88

Pregled 220 141 0,64

111

Uvodnik 158 79 0,50

Pismo 77 50 0,65

Poglavlje u knjizi 99 49 0,49

Ispravak 23 16 0,70

Recenzija knjige 45 12 0,27

Vijest 7 4 0,57

Biografska jedinica 3 1 0,33

Recenzija izložbe 4 0 0,00

Ukupno 5684 3137 0,55

Ako gledamo produkciju radova u Web of Science bazi, broj članaka iznosi 2279, a ukupan broj indeksiranih publikacija 3137.

U Tablici 6.1.2.2. prikazane su kategorije s najviše radova na Sveučilištu u Zagrebu.

Tablica 6.1.2.2. Sveučilište u Zagrebu: 10 Web of Science kategorija s najviše radova

Područje istraživanja Broj radova

Inženjerstvo 390 Kemija 176 Fizika 170 Matematika 161 Znanost i tehnologija – druge teme 133 Opća interna medicina 130 Kardiologija i kardiovaskularni sustav 111 Znanost o materijalima 109 Računalna znanost 105 Poslovna ekonomija 97

Izvor: Web of Science, 24. travnja 2017.

6.1.3. Financiranje znanstvene i umjetničke djelatnosti

Ured za istraživanje organizirao je raspodjelu sredstava za 2016. godinu dodijeljenih na temelju Ugovora o namjenskome višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti.

Za 2016. godinu Sveučilištu u Zagrebu dodijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od 22.326.068,84 kn. Raspodjela sredstava za namjensko financiranje znanstvene djelatnosti bila je sljedeća:

112

• Potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima – 19.000.000,00 kn

• Zajednički sveučilišni fond – 2.879.547,46 kn

• Pokriće neizravnih troškova – 446.521,38 kn

Natječaj za potpore znanstvenim i umjetničkim istraživanjima raspisan je u svibnju 2016. te su u okviru natječaja raspodijeljena sredstva sastavnicama u ukupnom iznosu od 19.000.000,00 kn.

Za nabavu znanstvenih časopisa dodijeljeno je ukupno 2.250.000,00 kn.

Iz Zajedničkih sveučilišnih sredstava financirano je 12 potpora u ukupnom iznosu od 500.000,00 kn.

6.1.4. Znanstveni centri izvrsnosti

U 2016. godini na Sveučilištu u Zagrebu djelovalo je osam centara znanstvene izvrsnosti: Znanstveni centar za integrativnu bioetiku na Filozofskom fakultetu, Znanstveni centar za reproduktivnu i regenerativnu medicinu te Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost na Medicinskom fakultetu, Znanstveni centar izvrsnosti na školsku efektivnost i menadžment na Ekonomskom fakultetu, Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja na Agronomskom fakultetu, Znanstveni centar izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te Znanstveni centar izvrsnosti za kvantne i kompleksne sustave te reprezentacije Liejevih algebri na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu radio je u sklopu Znanstvenoga centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva na Sveučilištu u Rijeci.

6.1.5. Međunarodna rangiranja

Sveučilište u Zagrebu kontinuirano prati i sudjeluje u međunarodnim rangiranjima. Ured za istraživanje i sastavnice Sveučilišta dostavljaju podatke za QS World University Rankings, U-Multirank i druga rangiranja, a značajniji rezultati su 536. mjesto na CWUR ljestvici, 101. – 150. mjesto na QS ljestvici za područje agronomije i 37. mjesto na QS ljestvici za područje istočne Europe i središnje Azije (EECA). Na Webometricsu je u 2016. godini Sveučilište u Zagrebu imalo 535. mjesto na svjetskoj razini. No, unatoč problemima sa smanjenim državnim financiranjem znanstvenoistraživačkih projekata, Sveučilište u Zagrebu uspjelo je ponovo u 2016. godini, s dosad najboljim rezultatima, zauzeti mjesto na jednoj od najprestižnijih svjetskih lista – Academic Ranking of World Universities (ARWU) ili na tzv. Šangajskoj listi, te je jedino od hrvatskih sveučilišta koje se nalazi na toj listi 500 najboljih sveučilišta u svijetu.

6.2. Doktorska izobrazba

113

6.2.1. Doktorska izobrazba – stanje na Sveučilištu u Zagrebu

U 2016. godini doktorske je studije završilo 446 osoba, a zastupljenost znanstvenih područja u broju doktora znanosti ili umjetnosti pokazuje ravnomjernu raspoređenost, s iznimkom biotehničkih znanosti, u kojima je vidljiv manji broj doktoriranih, kao i u umjetničkom i interdisciplinarnom području (Graf 6.2.1.1. i Graf 6.2.1.2.). U 2016. promovirano je 589 doktora znanosti i 5 doktora umjetnosti na promocijama održanima 17. travnja. i 25. rujna.

Graf 6.2.1.1. Broj novih doktora znanosti u godini 2016. prema znanstvenom i umjetničkom području

Izvor: mjesečna izvješća sastavnica Sveučilišta Graf 6.2.1.2. Broj novih doktora znanosti za razdoblje 2006. – 2016.

114

Izvor: Godišnja izvješća Sveučilišta u Zagrebu i mjesečna izvješća sastavnica. Graf 6.2.1.3. Broj novih doktora znanosti u 2016. po sastavnicama.

Izvor: mjesečna izvješća sastavnica Sveučilišta

115

6.2.2. Osiguranje kvalitete doktorske izobrazbe

Tijekom 2016. Odbor za doktorske programe28 radio je na vrednovanju prijedloga novih doktorskih programa te na izmjenama i dopunama Pravilnika o doktorskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu, kao i na izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku vrjednovanja studijskih programa doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Oba spomenuta pravilnika prihvaćena su na 10. sjednici Senata održanoj 19. svibnja 2016.

• Periodično unutarnje vrednovanje doktorskih studija

Predviđeno periodično unutarnje vrjednovanje za preostale studijske programe nije napravljeno u 2016. godini s obzirom na to da je započela reakreditacija doktorskih programa na Sveučilištu u Zagrebu, koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Kako se posao ne bi udvostručivao, nastoji se pronaći način kako uskladiti postupak reakreditacije AZVO-a i periodično unutarnje vrjednovanje koje provodi Sveučilište.

• Vrjednovanje prijedloga novih doktorskih programa

U 2016. godini postupak vrjednovanja završili su sljedeći doktorski programi:

1. Ekonomija i globalna sigurnost (Ekonomski fakultet)

2. Strojarstvo, brodogradnja, zrakoplovstvo, metalurgija (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Metalurški fakultet)

3. Hrvatska filologija u interkulturnome kontekstu (Filozofski fakultet)

4. Doktorski studij geografije: prostor, regija, okoliš, pejzaž (Prirodoslovno-matematički fakultet)

Spomenuti programi dobili su potvrdu Ministarstva znanosti i obrazovanja o upisu u Upisnik studijskih programa, a pri kraju su postupka vrjednovanja sljedeći prijedlozi doktorskih programa:

1. Poremećaji jezika, govora i slušanja (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet)

2. Doktorski studij znanosti o književnosti, teatrologije i dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture (Filozofski fakultet, suradna ustanova: Muzička akademija)

3. Predmoderna povijest (Filozofski fakultet)

4. Licencijatski i doktorski studij teologije (Katolički bogoslovni fakultet)

28 Odbor djeluje u sastavu: akademik Mislav Ježić (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Nataša Erjavec (Ekonomski fakultet), doc. dr. sc. Ksenija Grubišić (Pravni fakultet), prof. dr. sc. Vladimir Jambreković (Šumarski fakultet), prof. dr. sc. Božo Krušlin (Medicinski fakultet), prof. dr. sc. Maja Matijašević (Fakultet elektrotehnike i računarstva), prof. dr. sc. Josip Mesec (Geotehnički fakultet), prof. dr. sc. Marko Petrak (Pravni fakultet), red. prof. art. Ante Rašić (Akademija likovnih umjetnosti), prof. dr. sc. Denis Sunko (Prirodoslovno-matematički fakultet), doc. dr. sc. Tin Turković (Filozofski fakultet), Marko Kos (doktorand na Filozofskom fakultetu). Odborom koordinira prorektor prof. dr. sc. Miloš Judaš.

116

5. Združeni doktorski program Ljudska prava, društvo i višerazinska vladavina (Pravni fakultet, Università degli Studi di Padova, University of Canterbury, University of Western Sydney, Pantheon University of Social and Political Sciences)

Osim navedenih doktorskih studijskih programa, Odbor za doktorske programe u postupku vrjednovanja ima i:

1. Povijest umjetnosti (Filozofski fakultet)

2. Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti (Učiteljski fakultet)

6.2.3. Projektne aktivnosti Ureda

Tijekom 2016. godine Ured je sudjelovao u provedbi sljedećih projektnih aktivnosti:

• Professionals in Doctoral Education – PRIDE

Erasmus LLP Projekt Professionals in Doctoral Education: Supporting skills development to better contribute to a European knowledge society – PRIDE pokrenut je radi profesionalizacije administrativnoga osoblja koje sudjeluje u doktorskom obrazovanju na europskim sveučilištima, kako bi se omogućila što kvalitetnija potpora mentorima, doktorandima i svima koji su uključeni u doktorsku izobrazbu.

Projekt je nastao kao rezultat suradnje između Sveučilišta u Beču, nositelja i idejnoga začetnika projekta, i Sveučilišta u Zagrebu (Ured za doktorske studije i programe), koje je sudjelovalo u osmišljavanju i pisanju projektne prijave.

Projekt je trajao tri godine, a ukupna vrijednost projekta je 586.745 eura. Uz Sveučilište u Zagrebu, partneri na projektu bili su UNICA – Network of Universities from the Capitals of Europe, Humboldt-Universität zu Berlin, Mediterranean Universities Union, Vrije Universiteit Brussel, Comenius University Bratislava, Universidade NOVA de Lisboa, Fundación Universidad Empresa of the Region of Murcia i Tallinn University.

Projekt je zaključen u Berlinu završnom konferencijom koja je održavala od 8. do 9. rujna 2016. Na konferenciji je predstavljena i završna publikacija Professionals in Doctoral Education, koja je priručnik za profesionalce u doktorskoj izobrazbi, a ujedno i sažima rezultate projekta. Završno izvješće projekta predano je 30. studenoga 2016.

• Enhancing quality of doctoral education at Higher Education Institutions in Uzbekistan – UZDOC

Nositelj ovoga TEMPUS projekta bila je UNICA, a Sveučilište u Zagrebu i Ured za doktorske studije i programe sudjelovali su kao ključni partneri u osmišljavanju i pisanju projektne prijave. Cilj projekta Enhancing Quality of Doctoral Education at Higher Institutions in Uzbekistan (UZDOC) bio je poboljšanje kvalitete doktorske izobrazbe u Uzbekistanu, u skladu s EHEA standardima.

Ured za doktorske studije i programe bio je odgovoran za koordinaciju i provedbu Radnoga paketa broj 3, kojim se razvijao glavni projektni rezultat: principi organizacije doktorske

117

izobrazbe u Uzbekistanu. Projekt je započeo 1. prosinca 2013. te je završen 30. studenoga 2016. godine (36 mjeseci). Ukupna vrijednost projekta je 683.632 eura.

Projekt je proveden u tri faze:

1. Usporedba pravnih okvira

2. Prijenos znanja i usvojenih dobrih praksâ

3. Izrada smjernica i preporuka za razvoj nacionalnoga standarda osiguranja kvalitete u doktorskoj izobrazbi u Uzbekistanu.

Partneri na projektu su Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište Sapienza, Sveučilište Comenius, Sveučilište u Granadi, Sveučilište u Ateni, Taškent institut za financije, Državni institut za kulturu i umjetnost u Uzbekistanu, Samarkand institut za ekonomiju, Sveučilište Berdakh Qaraqalpaq, Sveučilište Karshi i Ministarstvo obrazovanja u Uzbekistanu.

Projekt je zaključen završnim konzorcijskim sastankom u Bruxellesu, koji se održavao od 7. do 9. studenoga 2016. Rok za predaju završnoga izvješća je siječanj 2017.

6.2.4. Međunarodna suradnja

U 2013. godini Ured je započeo suradnju sa Sveučilištem u Beču temeljenu na Sporazumu o suradnji i razmjeni između dvaju sveučilišta (General Agreement on Academic Cooperation and Exchange between University of Zagreb and University of Vienna), koji je potpisan u lipnju 2013. te nastavljen sljedećih godina, pa tako i u 2016. godini. U sklopu ugovorene suradnje Ured za doktorske studije i programe dogovorio je u 2016. istraživački boravak za dvoje doktorandâ na Sveučilištu u Beču.

6.2.5. Publikacije

Ured je u 2016. godini tiskao Vodič kroz doktorske studije na Sveučilištu u Zagrebu. Riječ je o katalogu doktorskih studija s opisom programa i osnovnim informacijama vezanima uz svaki pojedini doktorski studij na koji se kandidati mogu upisati u ak. god. 2017./2018.

6.2.6. Prihvaćene doktorske teme

Na prijedlog Povjerenstva za doktorske radove29 Senat je u 2016. odobrio 641 temu za

29 Povjerenstvo djeluje u sastavu: prof. dr. sc. Vesna Tomašić (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), prof. dr. sc. Željka Mihajlović (Fakultet elektrotehnike i računarstva), prof. dr. sc. Jadranka Božikov (Medicinski fakultet), prof. dr. sc. Drago Batinić (Medicinski fakultet), izv. prof. dr. sc. Aleksandar Battista Ilić (Akademija likovnih umjetnosti), prof. dr. sc. Zrinka Jelaska (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Sonja Špiranec (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Dragan Milanović (Kineziološki fakultet), prof. dr. sc. Nataša Erjavec (Ekonomski fakultet), prof. dr. sc. Tomislav Treer (Agronomski fakultet), prof. dr. sc. Marilena Idžojtić (Šumarski fakultet), prof. dr. sc. Eduard Marušić-Paloka (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Marijana Đaković (Prirodoslovno-

118

pokretanje postupka stjecanja doktorata znanosti u okviru doktorskoga studija te osam tema za pokretanje postupka stjecanja doktorata umjetnosti u okviru doktorskoga studija.

Broj prihvaćenih tema po područjima:

• prirodoslovno područje: 94

• tehničko područje: 179

• biomedicinsko područje: 142

• biotehničko područje: 50

• društveno područje: 85

• humanističko područje: 88

• interdisciplinarno područje: 3

• umjetničko područje: 8.

6.2.7. Poslijediplomski specijalistički studiji

Na Sveučilištu je do kraja 2016. godine bilo odobreno 190 poslijediplomskih specijalističkih programa, od kojih je njih 160 aktivno u 2016. godini. Budući da poslijediplomski specijalistički programi prate potrebe tržišta rada, nastaju neki novi programi, a neki se prestaju izvoditi.

U sklopu vrjednovanja poslijediplomskih specijalističkih studija Povjerenstvo za poslijediplomske specijalističke programe30 vrjednovalo je trinaest novih prijedloga poslijediplomskih specijalističkih programa, a deset je programa bilo u postupku manjih periodičnih izmjena (do 20 % promjena). Osim vrjednovanja studijskih programa, Povjerenstvo je pripremalo i izmjene i dopune Pravilnika o poslijediplomskim specijalističkim studijima, kao i prijedlog novoga Pravilnika o postupku vrjednovanja poslijediplomskih specijalističkih studija. Oba su pravilnika u daljnjem postupku na Sveučilištu.

U studenom 2016. tiskan je Vodič kroz poslijediplomske specijalističke studije Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o katalogu specijalističkih studija s osnovnim informacijama vezanima uz svaki pojedini specijalistički studij na koji se kandidati mogu upisati u ak. god. 2016./2017.

matematički fakultet). Povjerenstvom koordinira prorektor prof. dr. sc. Miloš Judaš. Na 6. sjednici Senata održanoj 13. prosinca 2016. donesena je Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju Povjerenstva za doktorske radove kojom se imenuju novi članovi Povjerenstva: prof. dr. sc. Neven Ljubičić (Medicinski fakultet), umjesto dotadašnje članice prof. dr. sc. Jadranke Božikov, izv. prof. dr. sc. Dunja Leljak-Levanić (Prirodoslovno-matematički fakultet), umjesto dotadašnjeg člana prof. dr. sc. Eduarda Marušića-Paloke, red. prof. art. Peruško Bogdanić (Akademija likovnih umjetnosti), umjesto dotadašnjeg člana red. prof. art. Aleksandra Battiste Ilića.

30 Povjerenstvo čine: izv. prof. dr. sc. Bojan Basrak (Prirodoslovno-matematički fakultet), prof. dr. sc. Gojko Bežovan (Pravni fakultet), doc. dr. sc. Sibila Borojević-Šoštarić (Rudarsko-geološko-naftni fakultet), prof. dr. sc. Nevenka Čavlek (Ekonomski fakultet), izv. prof. dr. sc. Jadranka Frece (Prehrambeno-biotehnološki fakultet), prof. dr. sc. Gordan Ježić (Fakultet elektrotehnike i računarstva), prof. dr. sc. Vesna Jureša (Medicinski fakultet), red. prof. art. Damir Mataušić (Akademija likovnih umjetnosti), izv. prof. dr. sc. Nevena Škrbić-Alempijević (Filozofski fakultet), prof. dr. sc. Denis Vojvodić (Stomatološki fakultet). Povjerenstvom koordinira prorektor prof. dr. sc. Miloš Judaš.

119

6.3. Centar za poslijediplomske studije

Centar za poslijediplomske studije kao ustrojbena jedinica Sveučilišta administrira i koordinira tri doktorska studija: Jezik i kognitivna neuroznanost, Upravljanje okolišem i Povijest stanovništva (koji izvodi zajedno sa Sveučilištem u Dubrovniku), a združeni doktorski studij Geo-Engineering and Water Management izvodi kao jedan od partnera u konzorciju koji čine Tehničko sveučilište u Grazu, Sveučilište u Mariboru, Sveučilište za tehnologiju i ekonomiju u Budimpešti i Sveučilište u Zagrebu.

Osim spomenutih doktorskih studija, Centar za poslijediplomske studije koordinira i/ili administrira četrnaest specijalističkih studija: Ekoinženjerstvo, Javna uprava, Konferencijsko prevođenje, Korozija i zaštita, Održivo upravljanje okolišem, Poslovno upravljanje u graditeljstvu, Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija, Prava djece, Priprema i provedba EU projekata, Upravljanje gradom, Upravljanje krizama, Diplomacija, Intelektualno vlasništvo te Upravljanje ljudskim potencijalima (za posljednji studij čeka se potvrda MZOŠ-a o upisu u Upisnik studijskih programa).

6.4. Inicijativa Knowledge and Innovation Community (KIC) Raw Materials

Sveučilište u Zagrebu potpisalo je 2014. godine, na poziv Sveučilišta u Leobenu, partnersku deklaraciju o uključivanju u inicijativu Knowledge and Innovation Community (KIC) Raw Materials. Riječ je o dugoročnom (10 – 15 godina), dobro integriranom partnerstvu temeljenom na izvrsnosti, s ciljem implementiranja rezultata klasičnih R&D projekata prema tržištu. Od prosinca 2014. strategija konzorcija KIC Raw Materials postala je službena strategija EU-a za sektor neenergetskih primarnih i sekundarnih sirovina.

Interes za sudjelovanje u ovoj inicijativi i sporazum o suradnji potpisalo je šest sastavnica našega Sveučilišta (Geotehnički fakultet, Metalurški fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Šumarski fakultet). Ova inicijativa ima više od 100 partnera u cijeloj Europi u šest kolokacijskih centara. Važnost KIC-a očituje se u umreživanju istraživačkih centara i industrije, u utjecaju na kreiranje strategije EU-a u sektoru sirovih materijala te ima prednost prilikom prijave konzorcija na projekte Obzor 2020. i regionalne fondove.

Tijekom 2016. raspisan je natječaj za prijavu projekata, a sufinanciranje ovih projekata za 2016. iznosi do par stotina tisuća eura po projektu, no za 2017. godinu proračun za KIC bit će 250 milijuna eura te se Sveučilište u Zagrebu nastoji uključiti prijedlozima svojih projekata odnosno udruživanjem s partnerskim institucijama. U studenomu 2016. raspisan je interni KAVA poziv unutar KIC Raw Materials za 2017. godinu s rokom dostave prijedloga do 31. ožujka 2017.

U organizaciji Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, zajedno s partnerskim Sveučilištem u Leobenu, od 15. do 16. lipnja 2016. na Sveučilištu u Zagrebu održavala se četvrta KIC Raw Materials konferencija partnera iz istočne i jugoistočne Europe pod nazivom 4th ESEE Dialogue

120

and Conference. Svrha konferencije bila je predstaviti najnovije rezultate strateškoga KIC Raw Materials programa Europskoga instituta za tehnologiju, u kojemu oba sveučilišta sudjeluju kao partneri, te uspostaviti konstruktivni dijaloga s pripadajućim gospodarskim sektorom iz istočne i jugoistočne Europe. 5th ESEE Dialogue and Conference održavao se od 28. do 30. studenoga 2016. u Budimpešti s ciljem predstavljanja najnovijih istraživanja u području obrade i ekstrakcije minerala te recikliranja primarnih i sekundarnih sirovina.

6.5. Nagrade i priznanja studentima, profesorima i suradnicima

6.5.1. Rektorova nagrada

Senat je na sjednici održanoj 9. veljače 2016. prihvatio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade. Prema tom Pravilniku za Nagradu se može predložiti rad u sljedećih šest kategorija:

(a) Nagrada za individualni znanstveni i umjetnički rad (jedan ili dva autora) (b) Nagrada za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) (c) Nagrada za individualni ili timski znanstveni i umjetnički rad u području translacijskih

istraživanja (jedan do deset autora) (d) Nagrada za „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od deset autora) (e) Nagrada za posebne natjecateljske uspjehe pojedinaca ili timova (na prijedlog čelnika

sastavnice ili rektora) (f) Nagrada za društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici (na prijedlog čelnika

sastavnice ili rektora).

Na temelju Natječaja za dodjelu Rektorove nagrade za akademsku godinu 2015./2016., koji je objavljen 17. veljače 2016., pravo prijave za Rektorovu nagradu imali su svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su se na natječaj prijavljivali elektroničkim putem, preko posebnih obrazaca objavljenih na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu, zaključno do 29. travnja 2016. u 16 sati.

U ak. god. 2015./2016. sastavnice su predložile 262 rada za Rektorovu nagradu. Nakon što je Povjerenstvo za Rektorovu nagradu31 pregledalo i ocijenilo sve predložene radove, konačnu odluku o dobitnicima donio je rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Dodijeljene su 183 Rektorove nagrade u ukupno pet kategorija. Rektorovom nagradom nagrađeno je ukupno 728 studenata. 31 Povjerenstvo za Rektorovu nagradu: akademik Vladimir Bermanec, Prirodoslovno-matematički fakultet, predsjednik, prof. dr. sc. Mislav Grgić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, Filozofski fakultet, doc. dr. sc. Dominik Cinčić, Prirodoslovno-matematički fakultet, prof. dr. sc. Ivica Smojver, Fakultet strojarstva i brodogradnje, prof. dr. sc. Milan Mesić, Agronomski fakultet, prof. dr. sc. Božidar Šantek, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, prof. dr. sc. Damir Knjaz, Kineziološki fakultet, red. prof. art. Goran Sergej Pristaš, Akademija dramske umjetnosti, izv. prof. dr. sc. Jelena Dumančić, Stomatološki fakultet i red. prof. art. Goran Merčep, Muzička akademija. Koordinator Povjerenstva je prorektor za znanost, međuinstitucijsku i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Miloš Judaš.

121

U kategoriji za individualni znanstveni i umjetnički rad jednog ili dvaju autora Rektorovom nagradom nagrađen je 131 rad. U kategoriji za timski znanstveni i umjetnički rad (tri do deset autora) nagrađena su 24 rada. U kategoriji „veliki“ timski znanstveni i umjetnički rad (više od 10 autora) Rektorovu nagradu dobila su 3 rada, a u kategoriji posebni natjecateljski uspjesi pojedinaca ili timova dodijeljeno je 8 nagrada. Rektorovu nagradu u kategoriji društveno koristan rad u akademskoj i široj zajednici dobilo je 17 radova. Rektorova nagrada u kategoriji individualni ili timski i umjetnički rad u području translacijskih istraživanja u izvještajnoj godini nije bila dodijeljena.

Svečana dodjela Rektorove nagrade održana je 17. lipnja 2016. na Ekonomskom fakultetu, kada je organizirano i javno predstavljanje svih nagrađenih radova. Posteri koje su nagrađeni studenti pripremili izloženi su u fakultetskom predvorju, a izložba se mogla razgledati deset dana. Također je omogućen elektronički pristup nagrađenim radovima i sažetcima svih nagrađenih radova na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zagrebu (na hrvatskome i engleskome jeziku), čime se na još jedan način nastojalo prepoznati trud i uspjeh nagrađenih te motivirati druge i omogućiti da nagrađeni radovi budu dostupni svima.

Rektorova nagrada sastoji se od povelje, koja se dodjeljuje svakom autoru.

6.5.2. Nagrade i priznanja uz Dan Sveučilišta u Zagrebu

U prigodi svečanoga obilježavanja Dana Sveučilišta dodijeljeno je počasno zvanje i titula professor emeritus umirovljenim profesorima Sveučilišta. Odluku o dodjeli toga priznanja donio je Senat Sveučilišta na prijedlog posebnoga stručnog povjerenstva i Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Senata Sveučilišta. Nova je titula i počasno zvanje professor emeritus dodijeljena profesorima za njihove posebne zasluge, za razvitak i napredak Sveučilišta te za međunarodno priznatu nastavnu, znanstvenu i umjetničku izvrsnost.

U 347. akademskoj godini izabranici su bili: dr. sc. Ivan Habdija, redoviti profesor u mirovini Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta; dr. sc. Dubravka Bjegović, redovita profesorica u mirovini Građevinskoga fakulteta; dr. sc. Tonko Ćurko, redoviti profesor u mirovini Fakulteta strojarstva i brodogradnje; dr. sc. Tomislav Filetin, redoviti profesor u mirovini Fakulteta

122

strojarstva i brodogradnje; dr. sc. Josip Đelmiš, redoviti profesor u mirovini Medicinskoga fakulteta; dr. sc. Đuro Huber, redoviti profesor u mirovini Veterinarskoga fakulteta; dr. sc. Vesna Pavić, redovita profesorica u mirovini Agronomskoga fakulteta; dr. sc. Daslav Hranueli, redoviti profesor u mirovini Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta; dr. sc. Stjepan Hranjec, redoviti profesor u mirovini Učiteljskoga fakulteta; dr. sc. Nikola Hohnjec, redoviti profesor u mirovini Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta; akademkinja Dunja Fališevac, redovita profesorica u mirovini Filozofskoga fakulteta i art. Emil-Robert Tanay, redoviti profesor u mirovini Akademije likovnih umjetnosti.

Na temelju odluke Senata od 11. listopada 2016. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo je dvije Nagrade „Fran Bošnjaković“ za 2016. godinu: prof. dr. sc Krešimiru Košutiću s Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije i prof. dr. sc. Svenu Lončariću s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Nagrada „Andrija Mohorovičić“ dodijeljena je prof. dr. sc. Marijanu Heraku s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posebna priznanja za 2016. godinu rektor je dodijelio studentima koji su postigli uspjeh međunarodnoga značaja. Studenti dobitnici su:

- Josip Skejo, student Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, za postignut međunarodni uspjeh u znanstvenom i stručnom radu

- Iva Komesar, studentica Grafičkoga fakulteta, za osvojeno prvo mjesto na 20. Međunarodnom fotografskom natječaju Blaž Baromić

- Franka Grubišić, Viktor Mihoković i Luka Zalović, studenti Geodetskoga fakulteta, za osvojeno prvo mjesto na međunarodnom natjecanju CLGE Students Contest 2016 u kategoriji „Geodesy and Topography“

- Martin Gojun, student Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, za osvojeno prvo mjesto na Međunarodnom skupu studenata tehnologije X (MSST X) u Novom Sadu za najbolji znanstveni rad iz područja kemijskoga inženjerstva, naftno-petrokemijskoga inženjerstva i zaštite životne sredine

- Ekaterina Drobat, studentica Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Mateja Gazivoda i Ivan Petruš, studenti Ekonomskoga fakulteta, za osvojeno prvo mjesto na međunarodnom natjecanju ECOTROPHELIA EUROPE u kategoriji inovativnosti – kreiranje ekoinovativnoga prehrambenoga proizvoda

- Luka Banjšak, student Stomatološkoga fakulteta, zbog izbora za predsjednika Europske udruge studenata dentalne medicine (EDSA)

- Ivan Oršolić, student Fakulteta organizacije i informatike, za najbolje rješenje na Međunarodnom ljetnom susretu mladih stručnjaka iz sigurnosti International Security Summer Camp

- Božo Starčević, student Kineziološkoga fakulteta, za osvojeno peto mjesto u hrvanju grčko-rimskim stilom na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016.

123

- Ivan Krpan, student Muzičke akademije, za osvojeno prvo mjesto na Međunarodnom pijanističkom natjecanju u Ettlingenu u Njemačkoj i za osvojeno treće mjesto na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Frederic Chopin u Moskvi u Rusiji

- Petar Labrović, student Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, za unaprjeđenje studentskoga standarda.

Posebna priznanja za 2016. godinu primili su i profesori Sveučilišta u Zagrebu:

- Dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor Pravnoga fakulteta, za predani rad u sveučilišnim tijelima, osobito kao dugogodišnji član Odbora za statutarna pitanja, i za doprinos napretku Sveučilišta u Zagrebu

- Dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta, za dugogodišnji predani rad u sveučilišnim tijelima, osobito za doprinos radu Odbora za istraživanje, razvoj i tehnologiju i za promicanje germanističke lingvistike na Sveučilištu u Zagrebu

- Dr. sc. Nedjeljko Perić i dr. sc. Mislav Grgić, redoviti profesori Fakulteta elektrotehnike i računarstva, za predani i angažiran rad u sveučilišnim tijelima kao i za izradu i provedbu strateškoga investicijskoga projekta Inovacijski centar Nikola Tesla na Sveučilištu u Zagrebu

- Dr. sc. Bruno Zelić, redoviti profesor Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije, za predani rad u sveučilišnim tijelima, osobito kao član Rektorskoga kolegija u širem sastavu, a posebno za osnivanje tvrtke kćeri (spin-off)Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i doprinos razvoju transfera tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu

- Dr. sc. Zrinko Čustonja, docent Kineziološkoga fakulteta, za organizaciju Europskih sveučilišnih igra Zagreb – Rijeka 2016.

- Dr. sc. Igor Kanižaj, docent Fakulteta političkih znanosti, i dr. sc. Davor Švaić, docent umjetnosti Akademije dramske umjetnosti, za predani rad te vrijedan doprinos u organizaciji i provedbi Smotre Sveučilišta u Zagrebu 2015.

- Dr. sc. Mario Konecki, docent Fakulteta organizacije i informatike, za doprinos vidljivosti Sveučilišta u Zagrebu izgradnjom novih mrežnih stranica Sveučilišta te kao mladi znanstvenik za četiri znanstvena rada nagrađena na međunarodnim konferencijama

- Dr. sc. Gordana Rusak, redovita profesorica Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, za dugogodišnji predani rad u sveučilišnim tijelima, osobito za doprinose radu Odbora za upravljanje kvalitetom i unaprjeđenju sustava kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu

- Dr. sc. Zoran Nakić, redoviti profesor Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, za predani i angažirani rad u sveučilišnim tijelima, osobito za doprinos radu Odbora za znanost i međunarodnu suradnju, poglavito za koordiniranje rada Konzorcija EIT-KIC (European Institute of Technology – Knowledge Innovation community) Raw materials na Sveučilištu u Zagrebu

124

- Dr. sc. Nada Čikeš, redovita profesorica Medicinskoga fakulteta, za dugogodišnji predani rad u sveučilišnim tijelima, osobito kao dugogodišnja članica Rektorskoga kolegija u širem sastavu, i za doprinos napretku Sveučilišta u Zagrebu.

ZAKLJUČAK

Do kraja 2015. vrijedio je prethodno potpisani Ugovor o višegodišnjem namjenskom financiranju, pa su se i u 2016. nastavili problemi s financiranjem znanstvenoga rada na Sveučilištu. Novi ugovor još nije sklopljen. Štoviše, sredstva su u 2016. bila u manjoj mjeri čak dodatno smanjena, posebice kad je riječ o nabavi inozemnih podatkovnih baza i časopisa. Primjerice, Sveučilište je moralo od sredstava za potpore izdvojiti gotovo 2.500.000,00 kn (milijun kuna više nego u 2015.!) za nabavu bar nekih ključnih podatkovnih baza i časopisa za koje nije osigurana pretplata na nacionalnoj razini. Potkraj 2016. održani su i još jedni državni izbori, a pregovori o novom sustavu višegodišnjega namjenskoga financiranja bili su predviđeni za početak 2017. godine. Pritom je Sveučilište (uz potporu HAZU-a i Nacionalnoga vijeća za znanost te Rektorskoga zbora) čvrsto inzistiralo na uspostavi novoga sustava financiranja znanstvenoga rada, što bi se trebalo ostvariti tijekom 2017. i 2018. godine. Važan pozitivni rezultat u prosincu 2015. bilo je proglašenje četiriju novih znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI) na Sveučilištu u Zagrebu (sva četiri u STEM području). No za te centre izvrsnosti tijekom cijele 2016. nije osigurano primjereno financiranje – rješenje toga problema očekuje se tek u 2017. godini. Unatoč svim financijskim poteškoćama, Sveučilište je ipak ostvarilo određeni napredak i u području međunarodnoga rangiranja.

Tijekom 2016. nastavljen je niz aktivnosti na poboljšanju sustava doktorskih studija (i u pogledu organizacije i u pogledu praćenja kvalitete) i edukacije doktorandâ; nastavljena je evaluacija i akreditacija doktorskih programa. No, na istraživačkom sveučilištu doktorski se studiji ključno oslanjaju na znanstvene projekte, a doktorandi mogu uspješno napredovati samo ako su aktivno uključeni u realizaciju znanstvenih projekata. Za uspješno natjecanje za financijska sredstva na međunarodnoj sceni potrebno je najprije imati međunarodno dovoljno prepoznate rezultate (publikacije u vodećim svjetskim časopisima itd.), a njih se može imati prije svega na temelju dovoljnoga nacionalnoga financiranja znanosti. Stoga je prijeko potrebno nastaviti pregovore i aktivnosti u tom smjeru i u 2017. godini.

125

7. INOVACIJE, TRANSFER TEHNOLOGIJE I KOMUNIKACIJE

7.1. Uvod

Ljudi su glavni nositelji ideja, informacija i novih znanja. Oni su strateška osnovica i kapital u suvremenom društvu. Za razliku od materijalnih, intelektualni i kreativni potencijali nemaju granica. Sveučilište stoga mora pravodobno otkrivati osobito sposobne pojedince i na sve ih načine poticati da potpuno razviju i primijene svoja znanja i sposobnosti te im pomagati u tome. Za sustavan pristup tomu moraju postojati jasno određena mjerila prepoznavanja i vrjednovanja odabira, mjere i načini poticanja i podupiranja napredovanja te pravne i organizacijske osnove kojima se usmjeravaju vrijednosti i nadzire njihova provedba. Inovacije i transfer tehnologije moraju biti organizacijski povezani na svim razinama u svim područjima, uključujući i društveno-humanističko. Bilo bi dobro da se u svim područjima u nastavu i istraživanja uvedu inovacijski procesi kojima se znanja i vještine prenose društvenoj zajednici i gospodarstvu preko zajedničkih istraživačko-razvojnih projekata. Tako bi se i istraživači i studenti mogli najbrže upoznati s realnim razvojnim problemima u društvu i gospodarstvu te se lakše i brže uključiti u životne procese.

7.2. Razvoj sustava potpore inovacijama

7.2.1. Potpora transferu tehnologije

Aktivnosti potpore transferu tehnologije koje provodi Ured za transfer tehnologije u sklopu Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) financiraju se kombinacijom projektnih i sredstava Sveučilišta.

U 2016. godini CIRTT je započeo provedbu četiriju projekata za koje je osvojeno financiranje u sklopu Programa potpore uredima za transfer tehnologije (UTT program) koji vodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG-BICRO. Tim se programom sufinancira rad uredâ za transfer tehnologije kako bi se povećao broj licenciranih komercijalno relevantnih tehnologija i broj novih tvrtki-kćeri (eng. spin-off) proizašlih iz rezultata znanstvenih istraživanja. Partneri u provedbi su sastavnice Sveučilišta koje su ujedno i nositelji prava intelektualnoga vlasništva (IV) na tehnologije čija je komercijalizacija podržana projektima UTT programa.

Projektima se osigurava potpora za vanjske usluge stručnjaka koji surađuju sa zaposlenicima CIRTT-a te istraživačima i ostalim predstavnicima sastavnica. Projekti tako omogućuju uklanjanje prepreka za izlazak na tržište i provedbu svih aktivnosti potrebnih da bi se realizirao transfer tehnologije:

126

• poslovno planiranje (analiza tržišta, poslovni model i put izlaska na tržište)

• zaštita intelektualnoga vlasništva (stanje tehnike, strategija upravljanja intelektualnim vlasništvom, zaštita patentom i žigom)

• izrada nulte serije za demonstraciju osobina proizvoda potencijalnim partnerima

• predstavljanje tehnologije potencijalnim partnerima za komercijalizaciju i korisnicima (komunikacijska strategija, promotivni materijali, putovanja za prezentaciju i pregovore)

• potpora u pregovorima s potencijalnim partnerima za komercijalizaciju ili pri osnivanju novoga trgovačkoga društva

• regulatorna potpora (strategija za poslove regulative, priprema za registraciju proizvoda)

Tablica 7.2.1.1. Projekti koje CIRTT provodi u sklopu UTT programa:

Uz navedene projekte CIRTT nastavlja pružati savjetodavnu potporu sastavnicama Sveučilišta u pitanjima povezanima s komercijalizacijom tehnologije, uspostavljanjem suradnje s industrijom i upravljanjem intelektualnim vlasništvom.

Kako bi osigurao što kvalitetniju potporu u transferu tehnologije, CIRTT nastavlja i s aktivnostima jačanja kapaciteta. U 2016. godini predana je prijava i odobreno je sudjelovanje CIRTT-a u individualnom programu izgradnje kapaciteta, koji se provodi sklopu O2020 projekta PROGRESS-TT Capacity Building for Technology Transfer, a namijenjen je uredima za transfer tehnologije s visokim potencijalom za razvoj.

7.2.2. Program provjere inovativnoga koncepta (PoC)

U 2016. CIRTT nastavlja sudjelovanje u provedbi Programa provjere inovativnoga koncepta (PoC) koji vodi Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG-BICRO. CIRTT u sklopu PoC-a ima status prepoznatoga centra te tako provodi evaluaciju pretprijava i prvu selekciju projekata, zatim pomaže natjecateljima u pripremi prijava te kasnije prati provedbu odobrenih projekata. Od 2010. do kraja 2015. zaključeno je pet krugova

Naziv projekta Projektni partner / Nositelj prava IV Iznos potpore

Sustav za telemetrijsko mjerenje temperature rotacijskih pogonskih elemenata (RotoTemp)

Fakultet elektrotehnike i računarstva 401.960 kn

Elektronička transmisija na ljudski pogon (HuPowET)

Fakultet elektrotehnike i računarstva 376.700 kn

Test prostornog snalaženja za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti (SPOT-ALZ)

Medicinski fakultet 492.308 kn

Genomski testovi za dijagnostiku neurorazvojnih bolesti (GENOMA-TEH)

Medicinski fakultet 560.150 kn

127

PoC-a, pri čemu je posredstvom CIRTT-a sufinancirano ukupno 46 projekata te je time u razvoj inovacija uloženo oko 9,5 milijuna kuna.

U 2016. godini s provedbom su krenuli novi projekti odabrani u šestom krugu POC-a. Od ukupno 62 projekta odabrana na nacionalnoj razini, uz stručnu potporu CIRTT-a provode se 23 projekta u ukupnoj vrijednosti od 6,9 milijuna kuna.

Tablica 7.2.2.1. Odobreni projekti u 6. krugu POC-a koji se provode uz stručnu potporu CIRTT-a:

# Naziv projekta Korisnik Voditelj

1 Automatsko umjeravanje karti prostora za autonomna skladišta

Fakultet elektrotehnike i računarstva

dr. sc. Damjan Miklić

2 Modularni uređaj za obradu otpadnih voda Fakultet kemijskog

inženjerstva i tehnologije dr. sc. Ana Lončarić Božić

3 Provjera koncepta za polarizacijsku pozitronsku emisijsku tomografiju

Prirodoslovno-matematički fakultet

doc. dr. sc. Mihael Makek

4 Pomična naprava za obnovu hrskavice koljena (FlexiOSCAR™)

Medicinski fakultet izv. prof. dr. sc. Mislav Jelić

5 Inteligentni računalni sustav rane dijagnostike kvarova rotacijskih elemenata strojeva

Fakultet strojarstva i brodogradnje

prof. dr. sc. Dragutin Lisjak

6 InTenX-Uređaj za ispitivanje mehaničkih svojstva materijala u ekstremnim uvjetima

Prirodoslovno-matematički fakultet

Damjan Pelc, mag. phys.

7 Dijagnostički uređaj za mjerenje stabilnosti lumbalne kralježnice

Kineziološki fakultet prof. dr. sc. Goran Marković

8 Potvrda koncepta smanjenja vibracija generatora i buke velikih vjetroagregata naprednim upravljanjem pretvarača snage

Fakultet elektrotehnike i računarstva

prof. dr. sc. Nedjeljko Perić / dr. sc. Vinko Lešić

9 Višefazni rezonantni električni aktuator Fakultet elektrotehnike i

računarstva prof. dr. sc. Damir Seršić

10

Stvaranje tetraploidnog dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium) s udvostručenim brojem kromosoma u svrhu povećanja sadržaja prirodnog insekticida piretrine

Prirodoslovno-matematički fakultet

prof. dr. sc. Višnja Besendorfer / doc. dr. sc. Nenad Malenica

11

Provjera inovativnog koncepta kompleksnog dinamičnog modeliranja i cjelovitog optimiranja u konceptima energetskih rješenja za zgrade

Arhitektonski fakultet

doc. dr. sc. Zoran Veršić

12 Procjenitelj intrizičnih vrijednosti indeksa tržišta kapitala u razvoju

Fakultet elektrotehnike i računarstva

doc. dr. sc. Zvonko Kostanjčar

13 Sonda s rotirajućim magnetskim poljem za nerazornu kontrolu sigurnosno kritičnih komponenti industrijskih postrojenja

Fakultet elektrotehnike i računarstva

doc. dr. sc. Darko Vasić

14 CATACX:Kognitivno-afektivna tekstna analitika društvenih medija za analizu glasa korisnika

Fakultet elektrotehnike i računarstva

izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder

15 Polisaharidna bakterijska cjepiva bazirana na lipidnim imunogenima

Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji, SuZ

dr. sc. Krešo Bendelja

16 Demonstracija niskošumnog pojačala upotrebom diskretnih bipolarnih tranzistora s horizontalnim tokom struje

Fakultet elektrotehnike i računarstva

prof. dr. sc. Tomislav Suligoj

17 Aktivni ultraširokopojasni sustav odašiljač-antena

Fakultet elektrotehnike i računarstva

prof. dr. sc. Silvio Hrabar

18 Degradacija kompleksa lignoceluloze kroz proizvodnju struvita iz digestata radi

Energetski institut Hrvoje Požar

dr. sc. Biljana Kulišić

128

povećanja ekonomske i tehničke učinkovitosti bioplinskog postrojenja

19 Personalizirani probiotički pripravci (ProPer)

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

doc. dr. sc. Jurica Žučko

20 Diferencijalni toplinski konduktometar za tekstilne kompozite i odjeću

Tekstilno-tehnološki fakultet

prof. dr. sc. Dubravko Rogale

21 Potvrda koncepta elektroničkog diferencijala električnog automobila s neovisnim pogonima

Fakultet elektrotehnike i računarstva

prof. dr. sc. Stjepan Bogdan

22 Miš s bioluminscentnim živčanim stanicama

Medicinski fakultet prof. dr. sc. Srećko Gajović

23 Ekstrakcija magnezijevog klorida iz morske vode pomoću ion selektivnog izmjenjivača

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

prof. dr. sc. Mario Gabričević

7.2.3. Potpora inovacijskim i razvojnim projektima

U sklopu CIRTT-a s radom je započeo i Ured za EU projekte te je u srpnju 2016. zaposlena osoba s višegodišnjim iskustvom na poslovima pružanja tehničke i stručne potpore u korištenju europskih sredstava korisnicima u akademskoj i poslovnoj zajednici. Trenutačno su u Uredu zaposlene voditeljica Ureda i viša stručna savjetnica, čime su stvoreni preduvjeti za kvalitetniju i učinkovitiju potporu inovacijskim i razvojnim sveučilišnim projektima.

U okviru postojećih kadrovskih kapaciteta Ured provodi aktivnosti potpore u planiranju i pripremi projekata informiranjem sveučilišnih sastavnica o mogućnostima financiranja ideja/projekata, komunikaciju s ugovornim i posredničkim tijelima u sustavu financiranja znanosti i visokog obrazovanja, tumačenje i razumijevanje pravila za prijavu projekata i kvalitativnu procjena projektne prijave prema uvjetima i kriterijima odabira projekata (eng. quality check).

U rujnu 2016. Ured za EU projekte preuzeo je od Ureda za međunarodnu suradnju administrativnu potporu sveučilišnim sastavnicama u prijavi i provedbi projekata za financiranje iz ERASMUS+ programa – Ključna aktivnost 2 (Strateška partnerstva u području obrazovanja i osposobljavanja, Koalicije znanja i Jačanje kapaciteta u području visokog obrazovanja). U 2016. na Sveučilištu se provodilo 26 projekata iz ERASMUS+ KA2 programa, od čega je Sveučilište nositelj 8 projekata, iako se projekti provode na sastavnicama. Status Sveučilišta u svojstvu nositelja posljedica je postupka centralne prijave koja je uvedena za prijave projekata na natječaj objavljen 18. prosinca 2015.

Uočivši ključne elemente problema u kontekstu pravnoga statusa Sveučilišta i sastavnica (neintegrirano sveučilište), a koji dovodi u pitanje primjenu financijskih i svih ostalih pravila provedbe Erasmus+ projekata i mogućnost nepriznavanja troškova koji nastaju na sastavnicama umjesto na Sveučilištu, uputili smo zahtjev Agenciji za mobilnost i fondove EU-a za samostalnim prijavama sastavnica na način kako je to bilo omogućeno za natječaje 2014./2015. Nakon što se od AMPEU-a odnosno od Europske komisije dobilo dopuštenje, sastavnicama je omogućeno da se na natječaj 2017. i 2018. prijavljuju samostalno sa svojim PIC

129

brojem, uz rektorovu izjavu kojom se ovlašćuju sastavnice da u ime Sveučilišta projekte prijavljuju i koriste se ECHE kodom koji je dodijeljen Sveučilištu.

U provedbi osam centralno ugovorenih ERASMUS+ projekata Ured aktivno sudjeluje u administrativnom i financijskom upravljanju projektima tako što daje savjetodavnu potporu u upravljanju proračunom i pripremi periodičkih i završnih financijskih izvješća u skladu s programskim i projektnim pravilima. Najznačajniji dio potpore pružamo za projekt BESTSDI, u kojem je Sveučilište u ulozi koordinatora konzorcija od 16 partnerskih institucija iz EU-a i partnerskih zemalja regije Zapadni Balkan, ukupne vrijednosti 978.000 eura.

Tablica 7.2.3.1. Centralno ugovoreni ERASMUS+ KA2 projekti koji se provode uz stručnu potporu Ureda za EU projekte:

R.br

Sastavnica izvoditelj projekta

Naziv projekta Voditelj projekta

1 Fakultet organizacije i informatike

KyrMedu – Advancing University Education in Biomedical Engineering and Health Management in Kyrgyzstan

prof. dr. sc. Diana Šimić

2 Ekonomski fakultet Euforia – Entrepreneurial Universities for Industry Alliances

prof. dr. sc. Jurica Pavičić

3 Geodetski fakultet BESTSDI – Western Balkans academic education Evolution and professional's sustainable training for spatial data infrastructures

prof. dr. sc. Željko Bačić

4 Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

ABC – Assisting Better Communication

prof. dr. sc. Ljubica Pribanić

5 Učiteljski fakultet TEACHER – Introducing Competence-based Preschool Teacher Education Curricula in Bosnia and Herzegovina

prof. dr. sc. Siniša Opić

6 Pravni fakultet CABUFAL – Capacity building of the Faculty of Law, University of Montenegro – curricula refreshment, boosting of international cooperation and improving human, technical and library resources

prof. dr. sc. Davor Derenčinović /

doc. dr. sc. Antonija Petričušić

7 Filozofski fakultet DigiLing: Trans-European e-Learning Hub for Digital Linguistics

prof. dr. sc. Damir Boras / dr. sc. Petra Bago

8 Ekonomski fakultet LEAD4SKILLS – Skilled Business Leaders for Skilled Europe

prof. dr. sc. Mislav Omazić

dr. sc. Tanja Slišković

Kontinuirana potpora osigurana je za prijave na otvorene natječaje i na natječaje u najavi iz područja istraživanja, razvoja i inovacija te obrazovanja, za financiranje iz Europskih strukturnih fondova: Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond i programa teritorijalne suradnje (transnacionalni i međuregionalni – INTERREG DANUBE, CENTRAL EUROPE). Ured je dio projektnoga tima Centra za istraživanje i prijenos znanja u

130

biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, koji je član zajednice prijavitelja Znanstvenoga centra izvrsnosti „CERViRVac“ za istraživanja u virusnoj imunologiji i vakcinologiji, a koji priprema projektni prijedlog za poziv na dostavu projektnih prijedloga „Vrhunska istraživanja Znanstvenih centara izvrsnosti“.

Odgovorili smo i na razne upite kolega s Veterinarskoga, Pravnoga, Ekonomskoga, Edukacijsko-rehabilitacijskoga, Filozofskoga, Rudarsko-geološko-naftnoga, Prehrambeno-tehnološkoga, Medicinskoga, Prirodoslovno-matematičkoga i Arhitektonskoga fakulteta, Akademije dramske umjetnosti i Hrvatskih studija u vezi sa sljedećim pozivima : Provedba HKO na razini visokog obrazovanja i Podrška razvoju partnerstava organizacija civilnoga društva i visokoobrazovnih ustanova za provedbu programa društvenokorisnoga učenja iz Europskoga socijalnoga fonda te najavljenih poziva iz Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za specifični cilj 1a1 : Povećana sposobnost sektora za istraživanje, razvoj i inovacije za provođenje istraživanja vrhunske kvalitete i zadovoljavanje potreba gospodarstva.

U suradnji s Uredom za istraživanje Ured pruža stručnu potporu za financijske aspekte O2020 projektnih prijedloga.

7.2.4. Edukacija i promocija inovacijske zajednice

Kako bi pomogao osigurati dostupnost stručnjaka specijaliziranih za područje intelektualnoga vlasništva koji mogu u praksi uspješno rješavati probleme sa zaštitom i iskorištavanjem intelektualnoga vlasništva, Sveučilište je u 2016. pokrenulo sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij Intelektualno vlasništvo.

Program studija namijenjen je osobama svih struka čija je profesionalna djelatnost vezana uz područje intelektualnoga vlasništva, a interdisciplinarnost u nastavi jedna je od temeljnih značajki ovoga studija. Sinergijom znanja nastavnika i polaznika različitih struka osigurava se sveobuhvatno obrazovanje o zaštiti intelektualnih tvorevina i njihovoj ulozi u suvremenoj znanosti i gospodarstvu. Stoga se u izvedbu programa studija uključuju nastavnici Sveučilišta u Zagrebu s Pravnoga fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, Medicinskoga fakulteta, Tekstilno-tehnološkoga fakulteta, Ekonomskoga fakulteta, Fakulteta elektronike i računarstva, Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti te s Arhitektonskoga fakulteta (uključujući i Studij dizajna). Također, kao suradnici u izvođenju nastave i seminara sudjeluju i stručnjaci CIRTT-a, predstavnici Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo te drugi stručnjaci iz prakse, poglavito sudci i patentni zastupnici.

Sveučilište nastavlja graditi suradnje s dionicima u inovacijskom sustavu, te je tako 2015. potpisalo Sporazum o suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske. Na temelju toga sporazuma Sveučilište u Zagrebu postalo je suorganizator Međunarodne izložbe inovacija ARCA, a ta se suradnja nastavila i u 2016. godini.

Na 14. Međunarodnoj izložbi ARCA, koja se održavala od 20. do 22. listopada 2016. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, sudjelovalo je deset fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s 19 projekata: Grafički fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Metalurški fakultete, Građevinski fakultet, Šumarski fakultet,

131

Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geotehnički fakultet i

Fakultet elektrotehnike i računarstva. Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu osvojile su

ukupno četiri zlatne, pet srebrnih i pet brončanih medalja te veliku nagradu Grand Prix, koja je ujedno i najznačajnije priznanje izložbe ARCA.

Osim na izložbi ARCA, zahvaljujući suradnji s Udrugom inovatora Hrvatske, sastavnice Sveučilišta u Zagrebu sudjelovale su na još trima međunarodnim sajmovima:

- Inventions Geneva 2016 (Switzerland) – Na 44. Međunarodnom salonu inovacija koji se održavao od 13. do 17. travnja 2016. godine u Genèvi Sveučilište u Zagrebu predstavilo je projekt Građevinskoga fakulteta koji jer osvojio zlatnu medalju, te Fakulteta strojarstava i brodogradnje koji je osvojio srebrnu medalju.

- INNOVA 2016, Bruxelles (Belgium) – Od 17. do 19. studenoga 2016. Sveučilište u Zagrebu predstavilo je četiri svoja inovativna projekta, koja su osvojila tri zlatne, jednu srebrnu te jednu veliku nagradu Grand Prix za inovaciju Grafičkoga fakulteta. Riječ je velikom uspjehu hrvatske inovacije u Bruxellesu, jer su posljednji put hrvatski inovatori glavnu

nagradu Grand Prix osvojili 1995. godine. Uz navedeno, posebno priznanje Rumunjskoga

ministarstva znanosti i obrazovanja dobile su inovacije Građevinskoga i Šumarskoga fakulteta.

- U Starogradskoj vijećnici grada Bruxellesa 18. studenoga 2016. Komora inovatora

Kraljevine Belgije već tradicionalno dodjeljuje prestižna odličja Vitezovi inovatorstva, a za izniman dugogodišnji doprinos razvoju, popularizaciji i promicanju inovacija i inventivnoga rada u Republici Hrvatskoj, posebice za promicanje inovacija kao treće misije

Sveučilišta u protekle dvije godine, Redom europskoga viteza inovatorstva iz Hrvatske nagrađen je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.

- IEIK 2016, Kunshan (Kina) – Od 17. do 19. studenoga 2016. u kineskome gradu Kunshanu

Sveučilište u Zagrebu predstavilo je inovativne projekte svojih studenata na 9.

međunarodnoj izložbi inovacija IEIK 2016. (9th International Exhibition of

Inventions). Na izložbi u Kini sudjelovale su četiri sastavnice – Fakultet elektrotehnike i računarstva, Medicinski fakultet, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet strojarstva i brodogradnje – koje su osvojile tri zlata, dva srebra i jednu broncu.

Popis svih nagrada objavljen je i na mrežnim stranicama Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu na poveznici: http://cirtt.unizg.hr/nagrade-inovacijskim-projektima-sveucilista-u-zagrebu-2/.

7.3. Ured za odnose s javnošću i posebni projekti Sveučilišta u Zagrebu

7.3.1. Aktivnosti i događaji u 2016. godini

Ured za odnose s javnošću nastoji što bolje informacijski povezati Sveučilište i njegove sastavnice s medijima i tijelima državne i lokalne samouprave te poslovnim subjektima, kao i

132

informirati aktualne, buduće i bivše studente o njima relevantnim događajima i aktivnostima na Sveučilištu i sastavnicama.

Ured daje potporu odgovarajućim službama i uredima na sastavnicama te osigurava brži i učinkovitiji protok informacija unutar i izvan sveučilišne zajednice radi što bolje prezentacije aktivnosti i promocije Sveučilišta i njegovih sastavnica.

I u 2016. Ured je organizirao niz tribina, stručnih rasprava i predavanja o aktualnim temama.

Dana 8. veljače održana je tribina Inovacije u medicini III. Riječ je o još jednoj u nizu tribina koje Sveučilište u Zagrebu organizira u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske. Na tribini je, između ostalog, prorektor prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga predstavio projekt ekološkoga stočarstva.

U organizaciji Znanstvenoga vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prorektor Šimpraga 18. je veljače održao predavanje Inovacije i transfer tehnologije, treća misija sveučilišta u Knjižnici HAZU-a. Pritom je istaknuo da je u proteklom razdoblju Sveučilište u Zagrebu napravilo velik iskorak prema sveučilištu kojem će, uz istraživanje i obrazovanje, inovacije postati njegova treća misija.

Dana 1. ožujka 2016. u auli Rektorata prof. Shlomo Shpiro sa Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu održao je predavanje o trendovima u odnosima s javnošću, kriznom menadžmentu i odnosima s medijima i sigurnosnim službama pod nazivom Intelligence and Intelligence Studies – Challenges and Advantages.

Istoga dana održan je i okrugli stol "Uloga socijalnoga dijaloga u razvoju sustava visokoga obrazovanja i znanosti" kojega su zajednički organizirali Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Sveučilište u Zagrebu u okviru EU projekta "Jačanje socijalnoga dijaloga". Na okruglom stolu sudjelovali su rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Velikoga vijeća Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, novinarka Jasmina Popović i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Krešo Zadro.

Nove mrežne stranice Sveučilišta u Zagrebu predstavljene su 5. travnja čelnicima sastavnica, urednicima fakultetskih mrežnih stranica i drugim zainteresiranim kolegama iz akademske zajednice.

Dvije svečane promocije doktora znanosti i umjetnosti održane su u nedjelju 17. travnja 2016. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u 10 i 14 sati. Tom prigodom rektor Boras promovirao je novih 330 doktora znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu 11. travnja održana je stručna rasprava Obrazovanje u području intelektualnoga vlasništva. Riječ je o skupu što ga je Sveučilište u Zagrebu ponovo organiziralo u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske. Doc. dr. sc. Romana Matanovac na skupu je održala uvodno izlaganje o novom poslijediplomskom sveučilišnom interdisciplinarnom specijalističkom studiju Intelektualno vlasništvo.

Händelova opera Agrippina, zajednički projekt studenata Muzičke akademije, Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnološkoga fakulteta i

133

zagrebačkoga HNK-a, praizvedena je 16. travnja. Tako je već sedmu godinu zaredom više od 100 studenata predstavilo svoje umjetničko stvaralaštvo.

Dana 18. travnja održan je okrugli stol „Položaj područja STEM na Sveučilištu u Zagrebu i utjecaj na širu zajednicu“, koji je organiziran s ciljem poticanja rasprave o mogućnostima daljnjega razvoja područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike na Sveučilištu u Zagrebu. Uz razmatranje kako povećati zanimanje studenata za upis na studij u STEM području, raspravljalo se i o tome kako povećati državna i sveučilišna ulaganja u sastavnice Sveučilišta u Zagrebu koje izvode studije u tome području.

U Koncertnoj dvorani Blagoja Berse Muzičke akademije 25. travnja održana je svečanost dodjele stipendija Sveučilišta u Zagrebu za ak. god. 2015./2016.

Četvrti stručni skup Inovacije u medicini, dio ciklusa tribina Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske, održan je 18. svibnja u Knjižnici HAZU-a. To je ujedno bila deseta tribina kojoj je cilj poticati i popularizirati ideju o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva koje će Hrvatskoj omogućiti lakši oporavak i izlazak iz krize radi sveopćega boljitka i podizanja kvalitete života.

U Hrvatskome glazbenom zavodu u petak 3. lipnja održana je VI. Festa Choralis – smotra zborova, vokalnih ansambala, klapa i glazbenih sastava Sveučilišta u Zagrebu. Smotra je

održana u okviru programa Universitas cantat, pod visokim pokroviteljstvom rektora

Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. Taj glazbeni događaj zajednički su organizirali

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu s njegovim

dekanom prof. dr. sc. Mislavom Grgićem te koordinatorom programa Universitas

cantat mo. Josipom degl'Ivellijem. Smotra je okupila zborove, vokalne ansamble, klape i

glazbene sastave s 18 sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Dodjela Rektorove nagrade za akademsku godinu 2015./2016. održana je 17. lipnja 2016. u Kongresnoj dvorani Ekonomskoga fakulteta. Nagrađena su 183 studenta.

Europske sveučilišne igre Zagreb – Rijeka 2016. službeno su otvorene 13. srpnja na stadionu Mladosti. U režiji Krešimira Dolenčića ceremonija je otvorena predstavljanjem gradova domaćina. Atletskom stazom tada se prošetalo više od 5000 sudionika abecednim redom iz 41 zemlje, uz informacije voditelja o poznatim i manje poznatim činjenicama o 403 sveučilišta koja predstavljaju. Tijekom dva tjedna Igara naš je ured sustavno izvješćivao o rezultatima natjecanja. Europske sveučilišne igre završile su 25. srpnja ceremonijom zatvaranja u Rijeci.

Dana 25. rujna održane su još dvije promocije doktora znanosti i umjetnosti u Hrvatskom narodnom kazalištu, na kojima je rektor Boras promovirao nova 264 doktora znanosti i umjetnosti.

Kraj godine obilježila su dva velika tradicionalna sveučilišna događaja. Dan Sveučilišta u Zagrebu obilježen je 3. studenoga svečanom sjednicom Senata, na kojoj je 12 profesora primilo počasno zvanje i titulu professor emeritus te su dodijeljene nagrade Fran Bošnjaković i Andrija Mohorovičić za 2016. godinu. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras dodijelio je i posebna priznanja studentima i profesorima Sveučilišta. U glazbenom dijelu programa

134

sudjelovao je Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zagrebu. Nazočnima se na svečanoj sjednici obratila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Program obilježavanja Dana Sveučilišta nastavio se u 17 sati, kada su na svečanosti u auli Rektorata dodijeljene spomen-medalje profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akademskoj godini 2015./2016.

21. smotra Sveučilišta u Zagrebu održavala se od 17. do 19. studenoga 2016. u Studentskom centru. Osim informiranja studenata o mogućnostima studiranja, ove je godine u sklopu programa Smotre održano više od 50 popularno-znanstvenih i umjetničkih prezentacija pod nazivom „Najbolje sa Sveučilišta“. U okviru programa ovogodišnje Smotre posebnim su se programom i aktivnostima zajednički predstavile tri umjetničke akademije koje djeluju u okviru Sveučilišta u Zagrebu (Akademija dramske umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti i Muzička akademija) u Francuskom paviljonu.

Predstavljanje publikacije Prilozi za raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi, u kojoj se mogu naći najvažniji zaključci iz recenzija više od 80 akademika, sveučilišnih profesora, srednjoškolskih i osnovnoškolskih profesora i učitelja održano je 24. studenoga 2016. u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Uzvanike je pozdravio prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, a publikaciju je predstavio akademik Mislav Ježić, član Senata Sveučilišta u Zagrebu, i akademik Vladimir Bermanec, glavni i odgovorni urednik.

XXI. Međureligijski koncert održan je 10. prosinca u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu nakon tri godine stanke. Početak je obilježen molitvom predstavnika svih vjerskih zajednica i crkvi okupljenih na čelu s doajenom diplomatskoga zbora, papinskim nuncijem u Hrvatskoj, Nj. E. nadbiskupom Alessandrom D' Erricom. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras 4. siječnja 2016. utemeljuje program Universitas cantat i imenuje prvoga glavnoga koordinatora mo. Josipa degl' Ivellija. U planu i programu rada programa Universitas cantat, između ostaloga, navedena je i organizacija Međureligijskoga koncerta.

Dana 14. prosinca 2016. u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održao se kolokvij Predstavljanje nagrađenih inovacija sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na međunarodnom sajmu inovacija INNOVA 2016 u Bruxellesu kao dio tribine koja se već 11. put održava pod nazivom Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske. Izniman uspjeh u tom smislu ostvarile su četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu – Grafički fakultet, Fakultet prometnih znanosti, Građevinski fakultet i Šumarski fakultet – na međunarodnom sajmu inovacija INNOVA 2016 u Bruxellesu.

U organizaciji Ureda istoga je dana održan i Dan e-učenja i internetskih servisa Sveučilišta u Zagrebu. Nazočne je pozdravio rektor Boras, a moderator događaja bio je prorektor Šimpraga. Neke od tema skupa bile su: 10 godina rada Centra za e-učenje Srca i aktualni projekti, novi sadržaji i funkcionalnost weba Sveučilišta u Zagrebu, Google Scholar Citations, plagiranje i softveri za njegovo otkrivanje itd.

Prvi sveučilišni božićni koncert održan je 18. prosinca u crkvi Sv. Antuna Padovanskog. Organizator koncerta je Sveučilište u Zagrebu i program Universitas cantat. Na koncertu su nastupili Akademski zbor Concordia discors Filozofskoga fakulteta, Klapa Falkuša Agronomskoga fakulteta, studenti solo pjevanja u klasi red. prof. art. Lidije Horvat-Dunjko s

135

Muzičke akademije i Akademski muški zbor Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom 2016. Ured je pružio potporu i sastavnicama Sveučilišta u organizaciji raznih događaja, okruglih stolova, svečanosti i predavanja.

7.3.2. Odnosi s medijima

Tijekom 2016. Ured za odnose s javnošću koordinirao je praćenje sveučilišnih događaja u medijima. Svaki su tjedan pripremana priopćenja i press-materijal, a dio informacija novinarima je plasiran i putem mrežne stranice Sveučilišta www.unizg.hr. Također, sav press-materijal redovito se objavljivao na mrežnoj podstranici Priopćenja za medije.

Posebne su aktivnosti u području komuniciranja s medijima provedene u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu (Dies academicus), održavanja Smotre Sveučilišta u Zagrebu te niza skupova koji su organizirani u okviru tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske o postignućima Sveučilišta, njegovih sastavnica i studenata na međunarodnim izložbama inovacija, i u području akademskoga poduzetništva, kao i o održavanju niza radionica i okruglih stolova.

Mediji i javnost redovito su informirani o relevantnim sveučilišnim temama, među ostalim, o dodjeli studentskih stipendija i Rektorovih nagrada, promocijama doktora znanosti i umjetnosti, pokretanju novih studijskih programa, povezivanju Sveučilišta i gospodarstva, uspjesima istraživača i studenata, međunarodnoj mobilnosti i međunarodnim projektima, potpisivanju ugovora o suradnji s različitim institucijama i partnerima te drugim sveučilišnim aktivnostima.

Tijekom 2016. nastavljeno je jačanje suradnje Ureda za odnose s javnošću sa sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu na poslovima komunikacije s medijima. Također, ostvarena je suradnja s medijima koji su u svojstvu medijskih pokrovitelja pratili različite sveučilišne događaje i manifestacije.

Ured je organizirao nastupe i sudjelovanje Uprave Sveučilišta u Zagrebu u programima elektroničkih medija, a posebne su aktivnosti medijskoga praćenja organizirane u povodu održavanja Europskih sveučilišnih igara te Rektorske konferencije koja je održana u okviru ESI-ja 2016.

7.3.3. Mrežne stranice Sveučilišta u Zagrebu

Mrežna komunikacija svakodnevna je sastavnica života, a ujedno i prostor iskustva te kulturni ambijent koji određuje stil razmišljanja i djelovanja među sudionicima komunikacije. U vremenu globalnoga umreživanja mrežna stranica Sveučilišta u Zagrebu (kao najstarijega i najvećega, i u akademskom i istraživačkom smislu vodećega sveučilišta u Republici Hrvatskoj) funkcionira kao institucijska iskaznica, odnosno preduvjet i neizostavni dio komunikacijske strategije. To je kanal koji pravodobno informira, savjetuje, motivira, povezuje javnosti, daje povijesni pregled i pretpostavlja strateške institucijske ciljeve te kreira podatkovne baze.

136

U 2016. predstavljene su modernizirane nove stranice Sveučilišta u Zagrebu, na kojima se, osim osnovnih informacija, zanimljivim sadržajem javnosti nastoji približiti rad Sveučilišta u Zagrebu i njegovih sastavnica. Upravo zato osmišljena je vizualno unaprijeđena stranica radi

veće prepoznatljivosti Sveučilišta u Zagrebu, koja posjetiteljima omogućuje lakši i brži dolazak do potrebnih informacija. Osim očitih tehničkih poboljšanja, što korisnicima omogućuju lakše

i intuitivnije kretanje kroz sadržaje, nove mrežne stranice prilagođene su posjetiteljima koji se

koriste pametnim telefonima i tabletima, a donose i mogućnost gledanja videomaterijala i TV

emisija o sveučilišnim temama. Također, na novim su se mrežnim stranicama prikazivali

i izravni prijenosi sveučilišnih događaja.

U skladu s time kreirana je i nova engleska stranica, vizualno i logički komplementarna sa stranicom na hrvatskome jeziku. Ponovo je istaknut cilj ostvarivanja bolje pozicije u sustavu Webometrics – poznatoj i relevantnoj metodi rangiranja kojoj je temeljni cilj putem web indikatora pokazati globalnu vidljivost i učinkovitost sveučilišta.

U skladu s uređivanjem glavne službene mrežne stranice Sveučilišta u Zagrebu, uređivala se i stranica Smotre Sveučilišta u Zagrebu – stranice koja je aktualna cijele godine, a najviše u vrijeme održavanja Smotre u mjesecu studenome svake godine.

U 2016. nastavljeno je komuniciranje vijesti i informacija putem RSS kanala te se na mrežnim sjedištima sastavnica koje imaju uključen RSS kanal prikazuju odabrane informacije s mrežne stranice Sveučilišta. Najaktualnije vijesti s naslovnice mrežne stranice Sveučilišta prenose se RSS kanalom na zaslone koji se nalaze na ulazu u Rektorat.

Kad je riječ o praćenju događaja koji nisu uobičajene godišnje aktivnosti Rektorata, izazov su nedvojbeno bile Europske sveučilišne igre u Zagrebu i Rijeci u srpnju 2016. (ESI 2016.). Sustavno su se i neprekidno pratili športski rezultati iz različitih disciplina i športova te dodjele medalja, kao i ostali prateći događaji vezani uz Igre.

Mrežne stranice djeluju u skladu s društvenom mrežom Facebook, na kojoj su značajno pojačane aktivnosti, zbog čega je putem toga komunikacijskoga kanala poboljšano informiranje studenata o aktivnostima Sveučilišta i sastavnica. Manji dio vijesti komuniciran je isključivo putem socijalnih mreža interesantnih mlađoj populaciji. Profil Facebooka pomagali su uređivati i studenti Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kao dio praktičnoga dijela nastave na matičnom fakultetu.

Putem kanala Naslovnica i Vijesti postavljeno je u 2016. godini oko 550 vijesti, s tim da je određeni broj vijesti preveden na engleski jezik i objavljen na engleskoj inačici stranice.

7.3.4. Info-pošta Sveučilišta u Zagrebu

Svakoga se dana posebna pažnja usmjerava i na ažurno odgovaranje na sve e-upite (iz zemlje i inozemstva) upućene na info-adresu Sveučilišta u Zagrebu (unizginfo@unizg.hr). Ti se upiti najčešće, ovisno o tematici, prosljeđuju na konkretan Ured ili osobu na Sveučilištu ili na sastavnici Sveučilišta. Velik broj upita ticao se zanimanja za stipendije i datuma objave natječaja, a u 2016. nastavio se i trend povećanoga broja upita stranih studenata u vezi sa studiranjem na Sveučilištu u Zagrebu.

137

7.3.5. TV emisija Sveučilišni Zagreb

U skladu s izvješćem sa sjednice Senata održane 13. listopada 2015. o suradnji Sveučilišta u Zagrebu sa Z1 Televizijom, započela se emitirati serija emisija pod nazivom Sveučilišni Zagreb. Riječ je o mozaičnoj emisiji koja prati sve važne događaje, aktivnosti i inicijative sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Emisija traje 30 minuta, premijerno se prikazuje ponedjeljkom u 23 sata, a reprizno srijedom u 16 i subotom u 18 sati. Cilj je emisije redovito predstavljati sve teme koje su važne za rad sastavnica Sveučilišta u Zagrebu te izvješćivati o aktivnostima na fakultetima i akademijama odnosno pratiti događaje koje organiziraju fakulteti, predstavljati ne samo značajne projekte i izvannastavne aktivnosti koje na sastavnicama provode studenti i nastavnici nego i sve gospodarske subjekte s kojima sastavnice Sveučilišta u Zagrebu ostvaruju suradnju. Prva emisija prikazana je 12. listopada 2015., a do kraja 2015. prikazano je 12 emisija. Od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. prikazano je 38 emisija.

7.4. Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji (CIPZB)

Na 12. redovitoj sjednici održanoj 19. srpnja 2016. Senat je imenovao prorektora prof. dr. sc. Miljenka Šimpragu za obnašatelja dužnosti privremenoga voditelja Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu. Privremeni voditelj Centra održao je niz sastanaka s Upravom Imunološkoga zavoda radi rješavanja pravnoga statusa, ustroja i djelovanja Centra. Održan je i sastanak u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUDI) s o. d. direktoricom Imunološkoga zavoda d. d. Renatom Dolenec, članovima Nadzornoga odbora IMZ-a d. d. i predstavnicom DUDI-ja, gospođom Šteficom Salaj, dipl iur., voditeljicom Sektora za korporativno upravljanje trgovačkim društvima od strateškoga i posebnoga interesa za RH pri Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom.

Nadzorni odbor IMZ-a i predstavnici DUDI-ja upoznati su s nastojanjem Uprave Sveučilišta u Zagrebu u rješavanju statusa Centra. Također, svi nazočni upoznati su sa znanstvenom i stručnom djelatnošću Centra i brojem zaposlenika te njihovim znanstvenim znanjima. Glavni su problemi u rješavanju statusa Centra složena situacija Imunološkoga zavoda – dioničkoga društva te Imunološkoga zavoda – javne ustanove, i definiranje partnera u pregovorima s Upravom Sveučilišta u Zagrebu. Stoga ni u 2016. godini nije potpisan ugovor o suradnji s Imunološkim zavodom i nije donesen Pravilnik o ustroju Centra. Povjerenstvo za dobrobit životinja Centra, prema naputcima Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu, radilo je na dovršenju Poslovnika o radu Povjerenstva i Etičkoga kodeksa pri planiranju pokusa i radu s laboratorijskim životinjama tijekom znanstvenoistraživačkoga rada u Centru.

Znanstvena istraživanja u Centru provodila su se neometano u okviru triju istraživačkih projekata koje financira Hrvatska zaklada za znanost, u okviru projekta Centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva u kojem sudjeluju znanstvenici Centra (CERVirVac – nositelj Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, studeni 2014. – studeni 2019.), u okviru jednoga projekta iz programa PoC6 koji financira HAMAG-BICRO, dvaju projekata financiranih iz

138

Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i jednoga bilateralnoga znanstvenoistraživačkoga projekta sa Slovenijom.

U 2016. godini znanstvenici Centra publicirali su ukupno 14 znanstvenih radova, rezultate istraživanja prezentirali su na 11 znanstvenih skupova, sudjelovali su na 9 stručnih radionica i usavršavanja te su održali 6 predavanja u okviru stručnih društava.

Znanstvenici Centra dobili su sveučilišne istraživačke potpore te potpore odlascima na konferencije/istraživačke boravke. Dio znanstvenika kontinuirano sudjeluje u nastavi na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Medicinskom fakultetu, Veterinarskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

ZAKLJUČAK

Korpus korisnoga znanja o kojemu sve više ovisi suvremeno društvo mora se oblikovati na znanstveni način. Moraju se istraživati najprikladniji načini njegova korištenja, osobito u gospodarstvu. Sveučilišta, koja su središnja mjesta stvaranja, oblikovanja i prenošenja znanstvenih spoznaja i korisnih znanja, morat će u procesu stvaranja novoga društva odigrati ključnu ulogu i uspostaviti otvorenu, dvosmjernu suradnju s gospodarskim subjektima, posebice na istraživačkim i razvojnim projektima i programima. Za takvu su suradnju važne inovacije, koje moraju postati treća misija sveučilišta. No takvoj ulozi sveučilišta treba podrediti zakonske i podzakonske propise kojima se uređuju visoko obrazovanje i znanost. Moraju se razraditi i donijeti novi kriteriji za cjelovitije vrjednovanje istraživačkoga prinosa znanstvenika i sveučilišnih nastavnika koji, uz ocjenu bibliografske komponente, moraju uključiti i kriterije: stvaranje novih ideja, stvaranje i prijenos novih spoznaja, stvaranje novih procesa, proizvoda i usluga te stvaranje i poticanje akademskoga poduzetništva. Kada se za te komponente utvrde mjerljivi pokazatelji, uravnoteženo uključeni u uvjete napredovanja u znanstveno-nastavnim i znanstvenim zvanjima, sigurno ćemo motivirati znanstvenike, a među njima i one mlađe, da se bave inovacijama i transferom tehnologije.

139

8. PROSTORNI RAZVOJ SVEUČILIŠTA I INVESTICIJE

8.1. Uvod

Ured za razvoj, investicije i prostorno planiranje nastavio je i u 2016. provedbu smjernica prostornoga razvoja Sveučilišta u Zagrebu, koje je već ranije utvrdio i odobrio Senat, ali sa smanjenim opsegom aktivnosti. Osnovni razlog za smanjenje aktivnosti su nedostatna sredstva Državnoga proračuna i ostalih dostupnih izvora financiranja. Kapitalni projekti Sveučilišta u Zagrebu i dalje nisu prioritet strateških odrednica mjerodavnih ministarstava te posebno EFRR-a .

Tijekom 2016. godine Ured je bio uključen u aktivnosti za poboljšanje studentskoga standarda, kao prioriteta strukturnih fondova u sklopu Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., naziva „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskoga smještaja za studente u nepovoljnom položaju“, i to na sljedeći način:

1. Projektom obnove studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje u Zagrebu na temelju projekta: Rekonstrukcija građevina, infrastrukture i okoliša unutar studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje. Radovi su dovršeni potkraj 2015. odnosno na početku 2016. godine; završetak cjelokupnoga projekta nastupio je dana 31. 12. 2016.

2. Projektom izgradnje novoga Studenskoga doma u Varaždinu na temelju projekta Sveučilišni kampus Varaždin, faza II – Studentski dom s pratećim sadržajem. U 2016. godini, nakon provedenih postupaka javne nabave za izradu projektne dokumentacije, odabira izvođača radova i stručnoga nadzora, pristupilo se izvođenju radova izgradnje Studentskoga doma. Predmetni radovi su u tijeku i izvode se u skladu s vremenskim planom projekta. Istodobno, potkraj 2016. godine proveden je postupak javne nabave radi unutrašnjega opremanja Studentskoga doma, njegovih smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja povezanih sa smještajem.

Dio aktivnosti Ureda odnosio se na nastavak ranije započetih projekata, i to:

• ZUK Borongaj: sadržaji Sveučilišta u Zagrebu zauzimaju najveći dio postojećih prostornih kapaciteta u ZUK-u Borongaj, a veliki značaj ima i upisano vlasništvo Sveučilišta u zemljišnim knjigama – ukupno na dijelu od 716.611 m². Na pripadajućem dijelu prostora Sveučilište je tijekom 2016. poduzelo radnje u smjeru ostvarenja nekoliko projekata, među kojima se najviše ističe projekt Srca: Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), izgradnja računalnoga i podatkovnoga oblaka, kao temeljne sastavnice nacionalne e-infrastrukture. Uz navedeno poduzete su aktivnosti na realizaciji pružnoga prijelaza – pasarele i stajališta za vlak, kako bi se povećala sigurnost i dostupnost Kampusu.

• Izgradnja nove zgrade Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, odsjeka Biologije, Geografije i Geologije te ALUARTFORUMA Akademije likovnih umjetnosti: nakon

140

provedenih arhitektonskih natječaja i niza pripremnih radnjâ, razgovora i sastanaka, potpisani su ugovori o izradi projektne dokumentacije za nove zgrade Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, odsjeka Biologije, Geografije i Geologije te ALUARTFORUMA Akademije likovnih umjetnosti. U odnosu na izgradnju nove zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, proveden je arhitektonski natječaj, međutim potpisivanje Ugovora o izradi projektne dokumentacije, zbog nedostatka sredstava, planira se potkraj 2017. odnosno u 2018. godini.

• Nastavljena je izgradnja restorana Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta, te se završetak radova predviđa za rujan 2017.

Dio aktivnosti Ureda odnosio se na partnersku suradnju, i to na sljedećim projektima sastavnica: na projektu Kineziološkoga fakulteta: Sportsko-edukacijski centar Kineziološkoga fakulteta, na projektu Fakulteta elektrotehnike i računarstva: Inovacijski centar Nikola Tesla, na projektu Medicinskoga fakulteta: Biomedicinsko istraživačko središte Šalata (BIMIS), na projektima Stomatološkoga fakulteta, Pravnoga fakulteta, Veterinarskoga fakultet, te na cijelom nizu manjih projekata koji su uvršteni na indikativnu listu, pri čemu se partnerska suradnja sastojala od prepoznavanja njihovih statusa kao strateških projekata, davanja potpore, donošenja potrebnih odluka za nastavak realizacije te sudjelovanja u postupku prijave projekata, uvrštavanja na indikativnu listu radi osiguranja financijskih sredstava iz europskih fondova.

Za većinu navedenih projekata i dalje se provode potrebne aktivnosti, ponajviše u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, koji su i do sada uz nedostatne financije usporavali realizaciju većine predmetnih projekata, a primarni su uvjet za daljnja postupanja.

Potkraj 2015. i na početku 2016. započela je i redovita državna revizija, koju je proveo Državni ured za reviziju. Tijekom revizije revidirani su poslovni procesi koje provodi Ured za razvoj investicije i prostorno planiranje te postupci javne nabave, a djelatnici Ureda pripremali su i dostavljali brojan i opsežan materijal. Državna revizija završila je u svibnju 2016 .

8.2. Stanje nekretnina Sveučilišta u Zagrebu i rješavanje imovinskopravnih statusa

Rješavanje imovinskopravnih odnosa za ključne kapitalne projekte Sveučilišta u Zagrebu i u 2016. godini ostala je jedna od važnijih aktivnosti, što je značilo sljedeće: utvrđivanje zemljišnoknjižnoga statusa i statusa tekućih sporova te izrada izvješća o zemljišnoknjižnom statusu i pravnoga mišljenja o načinu rješavanja imovinskopravnih pitanja kako bi se postigla uknjižba, izrada ugovora, nagodbi i drugih dokumenata potrebnih za uknjižbu prava vlasništva i upisa prava vlasništva te zastupanje Sveučilišta u postupcima pred redovitim sudovima i državnim institucijama. Dio pravnih radnjâ sastavnice su obavljale angažiravši odvjetnike, a dio su odradile stručne službe Sveučilišta.

U odnosu na ZUK Borongaj potrebno je istaknuti da je u prosincu 2015. potpisan V. aneks Sporazuma o korištenju objekata u ZUK Borongaj, kojim se produžio rok trajanja Sporazuma do sklapanja novoga aneksa, odnosno najkasnije do 30. 6. 2016. Nakon isteka predmetnoga roka, a na temelju MZOŠ-ove obavijesti od 13. travnja 2016., nije se pristupilo sklapanju novoga sporazuma, stoga je Sporazum privremeno izvan snage te su obveze koje je na temelju

141

predmetnoga sporazuma podmirivao MZOŠ, do daljnjega prenesene na Sveučilište u Zagrebu. Do isteka 2016. novi sporazum nije potpisan.

Također su u 2016. intenzivnije nastavljene aktivnosti u svrhu legalizacije objekata koji nisu stekli legalnost na temelju Odluke koja obuhvaća objekte izgrađene do 1968. godine. Među njima je i legalizacija objekta i naknadno izgrađenoga dizala u zgradi kojom se koriste Hrvatski studiji u ZUK-u Borongaj.

8.3. RAZVOJ SVEUČILIŠNIH KAMPUSA

8.3.1. Središnji kampus

8.3.1.1. Muzička akademija

Nova zgrada Muzičke akademije punu je funkcionalnost postigla potkraj 2015. otvaranjem i puštanjem u rad Koncertne dvorane, a u 2016. u cijelosti je završeno opremanje brojnim potrebnim instrumentima i audio-vizualnom tehnikom.

Iako je tehnički prijem zgrade proveden u 2014. godini, do kraja 2016. nije izvršen okončani obračun zbog brojnih manjih i većih nedostataka na objektu i nekim dijelovima tehničke opreme koji su se morali otkloniti te zbog različitih tumačenja izvantroškovničkih i nepredviđenih radova. Ranije pokrenuti spor oko okončanoga obračuna s tvrtkom Nexe gradnja d. o. o. Našice još je na postupanju pred Općinskim i Županijskim sudom.

Problem sa stanarima susjedne zgrade u Prilazu Gjure Deželića rješavao se u suradnji s odvjetničkim uredom te pokušajem stupanja u kontakt s Croatia osiguranjem. Pripremljen je i projekt sanacije susjedne stambene zgrade te je proveden otvoreni postupak javne nabave za

142

sanaciju zgrade. Tvrtka koja je odabrana na javnom nadmetanju i izvodi predmetne radove je Tagrad d. o. o.. Ugovor je potpisan na iznos od 7.387.421,97 kn bez PDV-a. Sanaciju financiraju Grad Zagreb te MZO (SuZ) u omjerima 50 % : 50 %. Sanaciju je potrebno izvesti žurno zbog znatnih mjesečnih troškova koji nastaju na ime podmirenja stanarina zamjenskih stanova za sve stanare navedene zgrade. Adaptacija zgrade započeta je u 2016. godini.

Povjerenstvo32 koje prati izgradnju nove zgrade Muzičke akademije i dalje je radilo na problematici koja se pojavljivala tijekom godine, posebno na nedostatcima koji su se pojavili nakon useljenja.

Povjerenstvo čine predstavnici Muzičke akademije, Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba, a u njegov se rad prema potrebi uključuju i stručne službe Muzičke akademije, Sveučilišta u Zagrebu i Grada Zagreba te ostali sudionici u izgradnji. Povjerenstvo se u 2016. ukupno sastalo 14 puta.

Tijekom 2016. provedeni su postupci javne nabave za nabavu multimedijske opreme i većega broja glazbala. Za sve navedene postupke javne nabave sklopljeni su ugovori s odabranim ponuđačima. Za nabavu multimedijske opreme potrošeno je 7.496.250,00 kn (s PDV-om), a za glazbala, uključujući glasovire, potrošeno je 6.127.869,33 kn (s PDV-om).

Sveučilište u Zagrebu, MZO i Muzička akademija u projekt Nove zgrade Muzičke akademije do kraja 2016. uložili su 105.757.695,09 kn (bez Deželićeve). Prema Sporazumu o financiranju,

Sveučilište u Zagrebu i MZO trebaju u 2017. godini uložiti 2.737.734,54 kn, odnosno do završetka cijele investicije. Točan iznos preostalih investicija znat će se nakon provedenih javnih nadmetanja.

Sveučilište u Zagrebu, MZO i Muzička akademija u projekt sanacije zgrade u Prilazu Djure Deželića do kraja 2016. uložili su 2.095.736,85 kn. Prema Sporazumu o financiranju, Sveučilište

u Zagrebu i MZO trebaju u 2017. godini uložiti 3.817.276,96 kn, odnosno do završetka cijele investicije. Točan iznos preostalih investicija znat će se nakon provedenih javnih nadmetanja.

Ukupno su SuZ, MZO i MUZA za cjelokupnu investiciju Muzičke akademije do kraja 2016. uložili 107.853.431,94 kn, i trebaju uložiti još 6.555.011,50 kn.

8.3.1.2. Akademija likovnih umjetnosti

Projekt izgradnje Kampusa Akademije likovnih umjetnosti jedan je od većih projekata u Prostornom planu Sveučilišta u Zagrebu. Neodgovarajuća infrastruktura i fizička dislociranost pojedinih sastavnih dijelova u sklopu Akademije likovnih umjetnosti, dotrajala oprema i nedovoljan broj prostorija za kvalitetnu nastavu i znanstvenoumjetnička istraživanja bili su razlozi za početak i nastavak aktivnosti na projektu dogradnje i izrade projekata na prilagodbi postojećih objekata. Implementacija projekta planirana je u sedam faza, a ona u fazi I. obuhvaća dogradnju Akademije u Ilici 85, zbog povećanja prostornih kapaciteta za Grafički i Kiparski odsjek, te novu vijećnicu Akademije. Faza II. obuhvaća rekonstrukciju objekta u Ilici 83 te

32 Povjerenstvo djeluje u sastavu: red. prof. art. Mladen Janjanin, prof. dr. sc. Dragan Sremec, gđa Marina Ljubišić, mr. sc. Petar Šokić, Boris Bernik, dipl. iur., tajnik Muzičke akademije, i Hrvoje Pollak, voditelj tehničke službe Muzičke akademije.

143

izgradnju prostorija za zajedničke javne sadržaje, izložbeni prostor, višenamjensku dvoranu, knjižnicu, studijski prostor i studentski restoran. Za potrebe faza III. i IV. već je ugovorena izrada projektne dokumentacije. Na temelju okvirnoga sporazuma koji je potpisan 2014. s tvrtkom Jurcon projekt, nastavljene su aktivnosti na projektu. U izradi su i pripremi izvedbena dokumentacija i potrebne dozvole. Kako su aktivnosti na projektu smanjene, nije još poznat konačan rok za dovršetak projekta.

Vezano uz fazu V. odnosno izgradnju ALUARTFORUMA – izložbenoga prostora i foruma za studente, nastavnike i umjetnike te građane.

Nakon provedenoga pregovaračkoga postupka s prvonagrađenim autorom iz društva multiPlan arhitekti d. o. o., Ljubljana, Slovenija: Aleš Žnidaršič u. d. i. a.; Katja Žlajpah u. d. i. a. / DAR 612 d. o. o., Zagreb, Hrvatska; Andrea Donatović-Poljičak, dipl. ing. arh., dana 28. 6. 2016. potpisan je Ugovor za izradu projektne dokumentacije izgradnje Umjetničke galerije Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu: ALUARTFORUM u trajanju od dvije godine. Potpisivanje Ugovora pravna je osnova za I. projektnu fazu – izrada projektne dokumentacije, što obuhvaća izradu idejnoga i glavnoga projekta, ishođenje građevinske dozvole te izradu projekta interijera i opreme.

Tijekom 2016. provodile su se sljedeće projektne aktivnosti:

Akademija likovnih umjetnosti prihvatila je ponudu Održivoga razvoja d. o. o. o vođenju projekta projektiranja i pribavljanja dozvola za Projekt ALUARTFORUMA i voditeljem projekta imenovala Borisa Čupića, dipl. ing. građ., ovlaštenoga voditelja projekata.

U suradnji sa stručnim službama ALU-a obavljen je postupak bagatelne nabave na ALU te su odabrani izvoditelji za izradu geodetskoga projekta te izvedbu geotehničkih istražnih radova i projekta zaštite građevinske jame. Za izradu geodetskoga projekta odabrana je tvrtka Pervisus d. o. o., a za izvedbu geotehničkih istražnih radova i izradu projekta zaštite građevinske jame tvrtka Geokon d. d. Zagreb. Napravljena je i podjela zadataka vezano za ugovaranje i izvedbu istražnih geotehničkih radova, projekta zaštite građevinske jame kao i geodetskoga projekta potrebnih za početak realizacije idejnoga projekta. Tvrtka Geokon napravila je program

144

istražnih radova, koji je projektant prihvatio. Nakon sklapanja ugovora Geokon je započeo istražne radove na terenu. Zbog izrazito velike hladnoće u zimskim mjesecima istražni su radovi u kašnjenju. Dana 20. 12. 2016. od Gradskoga ureda za urbanizam zatražena je „lokacijska informacija“, koja je od toga ureda dobivena 30. 12. 2016. i proslijeđena glavnom projektantu. Obavijest o posebnim uvjetima od toga je ureda dobivena 19. 1. 2017., nakon čega je glavni projektant sastavio prijedlog projektnoga zadatka koji je proslijeđen na ALU i čeka se da ga verificiraju mjerodavni s Akademije.

8.3.1.3. Akademija dramske umjetnosti

U 2016. aktualizirano je rješavanje prostora Leksikografskoga zavoda u Frankopanskoj ulici u korist ADU-a, osobito zbog potreba Studija plesa i drugih odsjeka.

Sveučilište i Akademija dramske umjetnosti nastavili su reviziju arhitektonskoga projekta iz 2009. godine. U tu svrhu pripremljeno je idejno rješenje uređenja prostora za potrebe katedri kojima su prostori prijeko potrebni. Za potrebe Studija plesa adaptiran je dio prostora Leksikografskoga zavoda, i taj je studij napokon dobio svoj prostor, gdje se sada i odvija nastava. Adaptirane su tri dvorane, dva hodnika, dvije garderobe, dva sanitarna čvora; ukupno adaptirana površina iznosila je 486,32 m². Projekt je financiran sredstvima MZOŠ-a i Sveučilišta u Zagrebu.

U novouređenom prostoru u Frankopanskoj ulici 22 nastava se održava za studente Baletne pedagogije i studente Suvremenoga plesa dvaju smjerova: nastavničkoga i izvedbenoga. U tom prostoru održava se dio nastave filmskih i kazališnih odsjeka, te se nalazi i dvorana s oko 200 mjesta u kojoj se godišnje održava 50-ak javnih kazališnih, plesnih i filmskih priredbâ. Sljedećih godina planiraju se aktivnosti oko nastavka projekta koje uključuju izradu projektne dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole. Akademija planira realizirati projekt pokretanjem partnerstva s Gradom Zagrebom i apliciranjem za financiranje projekta iz EU-ovih fondova. Plan rješavanja nedostatka prostora Akademije adaptacijom dijela prostora Leksikografskoga zavoda rješenje je koje bi cjelovito i dugoročno osiguralo prostor Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Uređenjem prostora skladišta Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” Akademija bi dobila prikladan prostor za izvođenje nastave i umjetničko-nastavne produkcije svih svojih preddiplomskih i diplomskih filmskih, kazališnih i plesnih studija. Dio nastave i administracija ostali bi u staroj zgradi, zaštićenom kulturnom dobru, na Trgu Republike Hrvatske 5. Time bi prostor od nekoliko blokova koji okružuju taj trg, a uključuje i zgrade Sveučilišta i Pravnoga fakulteta, Muzičke Akademije, Hrvatsko narodno kazalište, Muzej za umjetnost i obrt, bio još snažnije obilježen kao središte sveučilišne i umjetničke izvrsnosti.

8.3.1.5. Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta

U sklopu bogata promidžbeno-obrazovnoga djelovanja Botaničkoga vrta Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, tijekom 2016. organizirane su brojne aktivnosti. U Botaničkom vrtu održan je šesti Tjedan botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatske ( 9. – 15. svibnja), manifestacija u kojoj je sudjelovalo tridesetak botaničkih vrtova u cijeloj

145

Hrvatskoj. Tijekom Tjedna u Vrtu je održan bogat program botaničkih i kreativnih radionica, obilazaka zbirki uz stručnu pratnju, lutkarskih predstava itd.

U 2016. godini nastavljena je suradnja s Dječjim vrtićem Budućnost i obližnjom Osnovnom školom Ivana Gundulića: djeca uz stručnu pomoć vrtlara siju, sade i održavaju svoj dječji vrt i povrtnjak u Botaničkom. Također su organizirane dvije izložbe (izložba starih fotografija Botaničkoga vrta u KGZ-u – Knjižnici Vrapče i izložba o biljkama mesožderkama u izložbenom paviljonu u Vrtu). Botanički je vrt sudjelovao na međunarodnoj vrtnoj izložbi Florarat organizacijom stručno-popularnih predavanja u izložbenom paviljonu.

Pored troškova redovitoga održavanja Botaničkoga vrta, Grad Zagreb je s dodatnih 1.686.387,44 kuna financirao i projekt Nastavak rekonstrukcije izložbenih staklenika – sjeverni objekt, za što je na temelju javnoga natječaja odabran najpovoljniji izvođač radova (TEH – Gradnja d. o. o.). Radovi na obnovi staklenika odvijaju se po planu.

Nažalost, još se nije uspio osigurati puni iznos sredstava potrebnih za dovršetak obnove izložbenih staklenika (oko 8 milijuna kuna) kako bi se uspjela dovršiti obnova te vrlo vrijedne građevine, jedinih staklenika iz 19. stoljeća koji postoje u Hrvatskoj i jedine središnje građevine na Lenucijevoj potkovi koja još nije obnovljena.

U sklopu projekta Obnova izložbenih staklenika planirana je montaža plastenika, prijeko potrebnoga zamjenskoga prostora za smještaj dijela zbirke biljaka koja se uzgaja u staklenicima za trajanja radova na obnovi staklenika.

8.3.1.6. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu

Zbog neprimjerena smještaja Sveučilišne tiskare d. o. o., koji je i potencijalna opasnost sigurnosti na postojećoj lokaciji, te zbog potreba proširenja prostornih kapaciteta za urede i poslovanje Rektorata i Pravnoga fakulteta, i dalje se planira preseljenje Tiskare u ZUK Borongaj. U svrhu preseljenja i adaptacije prostora postojeće zgrade za smještaj Sveučilišne tiskare u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj izrađeni su idejni projekti. Obavljen je niz sastanaka, osobito s Upravom Pravnoga fakulteta, radi mogućega proširenja i povećanja prostornih kapaciteta na lokaciji Trg Republike Hrvatske. Osim prostora koji bi se oslobodio preseljenjem Tiskare, mogućnost proširenja prostora obuhvatila bi i tavanski te prostor unutarnjega dvorišta. Ponovo je u razmatranju mogućnost proširenja kapaciteta za Sveučilište u Zagrebu i Pravni fakultet i na teren na kojem se nalazi neprikladni montažni objekt u kojem je smještena Tiskara.

U sklopu projekta preseljenja tiskare na ZUK Borongaj planirani su sljedeći zahvati:

1. Obnova prostora u razizemlju zgrade Rektorata Sveučilišta u Zagrebu na Trgu Republike Hrvatske 14: bruto površina oko 1000 m².

2. Obnova zgrade u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj za potrebe smještaja Sveučilišne tiskare: razmatraju se dvije zgrade koje su najprikladnije.

3. Proširenje prostora na TRH-u 14, koji uključuje adaptaciju tavanskoga prostora.

146

4. Mogućnost izgradnje manjega objekta u prostoru dvorišta i dogradnje na mjestu sadašnje barake Tiskare.

8.3.1.7. Inovacijski centar Nikola Tesla Fakulteta elektrotehnike i računarstva

Aktivnosti vezane uz realizaciju projekta na parceli sjeverno od zgrada Fakulteta elektrotehnike i računarstva – izgradnja Inovacijskoga centra Nikola Tesla nastavile su se i u 2016. godini: aktivnosti oko rješavanja imovinskopravnih odnosa za lokaciju na kojoj će se graditi zgrada Inovacijskoga centra Nikola Tesla, započete u prethodnom razdoblju donošenjem UPU-a Martinovka, tijekom 2016. rezultirale su time da je predmetni UPU Martinovka odlukom Skupštine grada Zagreba od 18. srpnja 2016. o donošenju Generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba (GUP) uključen – zona u istok u GUP, čime je nedvojbeno definirana lokacija za izgradnju predmetnoga Centra.

Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata na sjednici održanoj 27. srpnja 2016. ocijenilo je da projekt Inovacijski centar Nikola Tesla udovoljava kriterijima iz Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske te je donijelo odluku kojom se projekt Inovacijski centar Nikola Tesla uvrštava na listu strateških projekata.

8.3.2. Zapadni kampus

Zapadni kampus čine tri različita ali komplementarna sadržaja: Kineziološki fakultet sa slobodnom parcelom u vlasništvu, studentsko naselje „Stjepan Radić“ i sportski park Mladost. Zapadni će kampus za Sveučilište biti primarno športsko i rekreativno središte za studente i zaposlenike.

U proteklim su godinama zbog toga obavljene brojne pripremne aktivnosti, od kojih je jedna iseljenje Sportske gimnazije iz prostora Kineziološkoga fakulteta. Jedna od aktivnosti bio je i

147

javni arhitektonski natječaj za potrebe Kineziološkoga fakulteta, koji je završen u siječnju 2015. Studija predizvodljivosti za športske objekte na lokaciji Kineziološkoga fakulteta završena je i predana Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa u lipnju 2015. u svrhu prijave projekta na sedmi javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. – 2020. U rujnu 2015. projektna prijava uvrštena je na indikativnu listu projekata za Operativni plan Konkurentnost i kohezija 2014.- 2012. U prosincu 2015. potpisan je Sporazum o sufinanciranju pripreme i provedbe projekta Gradnja novih objekata Kineziološkoga fakulteta, energetska rekonstrukcija postojećih objekata i objedinjavanje objekata Kineziološkoga fakulteta s objektima Studentskoga centra u Zapadni kampus Sveučilišta u Zagrebu između Sveučilišta u Zagrebu, Studentskoga centra i Kineziološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prihvaćanje hrvatske kandidature za Europske sveučilišne igre 2016., sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Rijeci kao domaćinima, aktualiziralo je obnovu studentskih domova, što je izvedeno u 2015. godini, nakon što su u 2014. izrađeni projekti i pripremljena predstudija izvodljivosti.

Tijekom 2015. adaptirani su studentski domovi Stjepan Radić i Cvjetno naselje, prije svega zbog potrebe smještaja sudionika Europskih sveučilišnih igara. Adaptacija je obuhvatila ukupno 4.522 studentska ležaja, odnosno ukupno 36.152 m² prostora. Uređen je okoliš i infrastruktura, a u sljedećoj se fazi planiraju adaptirati 5. i 6. paviljon u Studentskom domu „Stjepan Radić“ i restoran na Savi, kao i SKUC. Radovi su počeli u kolovozu 2015., a studenti su se uselili već u siječnju 2016.

Adaptacija studentskih domova Stjepan Radić i Cvjetno naselje kao projekt pod nazivom „Rekonstrukcija građevina, infrastrukture i okoliša unutar studentskih naselja Stjepan Radić i Cvjetno naselje“ prijavljen je na javni poziv MRRFEU-a „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskoga smještaja za studente u nepovoljnom položaju“, u sklopu Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., koji se financira iz europskih strukturnih fondova, u listopadu 2015.

Projekt je prošao sve faze provjere ovoga javnoga poziva te je 21. siječnja 2016. donesena odluka Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU o financiranju, na temelju koje se Sveučilištu u Zagrebu i Studentskom centru u Zagrebu odobrava 219.990.000,00 kn bespovratnih sredstava. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 8. ožujka 2016. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 299.958.707,03 kn. Razlika između dodijeljenih bespovratnih sredstava i ukupne vrijednosti projekta podmiruje se iz bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti i Državnoga proračuna.

148

Radi praćenja realizacije projekta osnovano je povjerenstvo za praćenje i provedbu projekta. Do kraja 2016. godine održano je 20 sastanaka povjerenstva. Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, kao posredničkom tijelu u osiguranju bespovratnih europskih sredstava, podnesena su do kraja 2016. godine tri zahtjeva za nadoknadom sredstava. Ukupna vrijednost predanih zahtjeva za nadoknadom sredstava iznosila je 283.035.099,75 kn, a ukupno je odobreno 213.163.816,02 kn. Posljednje aktivnosti na projektu, prema ugovoru s MRRFEU-om odnosno dodatkom 2 ugovora, završile su 31. 12. 2016. Do toga datuma provedene su četiri terenske kontrole SAFU-a na lokacijama Studentskoga centra u Zagrebu.

Premda je projekt 31. 12. 2016. dokončan, aktivnosti vezane uz opravdavanje potrošenih sredstva nastavljaju se u 2017. godini te se prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava provjerava održivost rezultata projekta u idućih pet godina.

Relevantni podatci koji se odnose na spomenuti PROJEKT SPORTSKO-EDUKACIJSKI CENTAR KINEZIOLOŠKOGA FAKULTETA:

Izgradnja Centra planirana je na području Zapadnoga kampusa Sveučilišta u Zagrebu.

Ukupna vrijednost projekta: 190.000.000,00 kn.

Ciljevi projekta i usklađenost sa strateškim dokumentima:

U dugoročnom razvoju Sveučilišta u Zagrebu izgradnja SPORTSKO-EDUKACIJSKOG CENTRA KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA na području Zapadnoga kampusa benefit je za

149

sastavnice Sveučilišta u Zagrebu (KIF-a) i šire za sve uključene i zainteresirane za aktivnosti u području kineziologije, edukacije, istraživanja, dijagnostike te praktične primjene kineziologije. Ciljevi ovoga projekta su podizanje kvalitete studiranja i studentskoga života, nastavnoga, znanstvenoga i istraživačkoga rada, provođenje javno-zdravstvenih rekreativnih programa, promicanje adekvatne tjelesne aktivnosti i zdrave prehrane kod cjelokupnoga građanstva te otvaranje mogućnosti suradnje s ostalima referentnim centrima u EU. Nadalje, izgradnjom ovoga Kampusa stvorit će se novo vibrantno mjesto u tkivu grada koje će svojim urbanim elementima i sportskim sadržajima podići razinu atraktivnosti ovoga dijela Grada i unaprijediti sadržajnost i kvalitetu života u tom dijelu, ali i utjecati na razvoj i rast Grada i aglomeracije u svim područjima.

Opis projekta:

Koncept idejnoga rješenja – Objekt je obrazovni, te nadopuna postojeće zgrade, te je koncipiran sukladno tome. Novi objekt organiziran je po principu vertikalnoga odvajanja i grupiranja sadržaja. Konstrukcija odražava koncept odgovornoga pristupa. Klasična kombinacija armiranobetonske montažne i polumontažne konstrukcije zidova i međukatnih ploča, te čelične konstrukcije krovnih raspona dvorana. Najniža kota završnoga poda unutar objekta se nalazi na koti postojećeg terena, čime su izbjegnute komplikacije ukopavanja objekta, a time i obrane od visokih podzemnih voda.

Koncept rješenja energetske učinkovitosti i održive gradnje – Energetska učinkovitost postignuta je inteligentnim zoniranjem objekta radi optimizacije sustava ventilacije, grijanja i hlađenja; korištenjem obnovljivih izvora energije, te inteligentnim managementom faza građenja i korištenja lokalnih sirovina, što rezultira među ostalim i smanjenjem emisija CO2 prilikom izgradnje i eksploatacije i objekta. Od obnovljivih izvora energije predviđeno je korištenje solarnih panela, zračnih bunara za prekondicioniranje zraka prije korištenje glavnih strojarskih sustava, korištenje lokalno dostupnih geotermalnih izvora za dobivanje toplinske energije za grijanje i hlađenje objekta.

Do kraja 2016. godine, izrađena je slijedeća dokumentacija:

Idejno arhitektonsko rješenje autora: Zivil Technikerin VEDRANA SENEČIĆ, Architektin Dipl. Ing., Wien, Austrija, Dr. Sci. ŽELJKO KATALINIĆ, d.i.a., Wien, Austrija, STUDIO XXL d. o. o., Zagreb, odabrano u prosincu 2014. godine temeljem provedenoga arhitektonskoga natječaja za izradu idejnoga arhitektonskoga rješenja SPORTSKO-EDUKACIJSKOG CENTRA KINEZIOLOŠKOG FAKULTETA na području Zapadnoga kampusa za potrebe sastavnice Sveučilišta u Zagrebu;

Predstudija izvodljivosti „Kampus – Sveučilišta u Zagrebu“ (2014.)

Dokumentacija koja nedostaje za daljnju realizaciju projekta su:

Projektna i tehnička dokumentacija za izgradnju: planirana u 2017. godini

Akti kojima se odobrava građenje: planirano u 2017. godini

Projekt je u najavi u MRRFEU.

8.3.3. Sjeverni kampus

150

Sjeverni kampus čine kompleksi Medicinskoga i Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta na Šalati, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta na Bijeničkoj cesti i Horvatovcu, Instituta za fiziku na Horvatovcu, Instituta Ruđer Bošković na Bijeničkoj cesti, budućeg Stomatološkoga fakulteta na Šalati i budućeg Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Alagovićevoj ulici na Šalati.

Od aktivnosti koje su u procesu provedbe navedenoga kapitalnoga projekta Sjeverni kampus Sveučilišta u Zagrebu, poduzete tijekom 2016. godine potrebno je istaknuti slijedeće:

• da se za zgradu Biološkoga, Geografskoga i Geološkoga odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, nakon odabira autora prvonagrađenoga idejnoga arhitektonskoga rješenja, tijekom 2016. nastavilo se s pregovorima oko cijene i opsega usluge – izrada projektne dokumentacije, kako bi se kompletirala dokumentacija potrebna za provedbu pregovaračkoga postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje (dalje u tekstu: pp bez po) s odabranim natjecateljem. Predmetni postupak je proveden te je dana 20.7.2016. između Sveučilišta u Zagrebu i autora prvonagrađenoga idejnoga rješenja: Bevk Perović arhitekti d. o. o. i X.3.M. d. o. o., uz supotpis Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta potpisan Ugovor za izradu I faze projektne dokumentacije – izrada idejnoga projekta i ishođenje lokacijske dozvole.

• da se za zgradu Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, nakon odabira autora prvonagrađenoga idejnoga arhitektonskoga rješenja, tijekom 2016. nastavilo se s pregovorima oko cijene i opsega usluge – izrada projektne dokumentacije, kako bi se kompletirala dokumentacija potrebna za provedbu pregovaračkoga postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje (dalje u tekstu: pp bez po) s odabranim natjecateljem. Do kraja 2016. godine nije se pokrenuo pregovarački postupak.

• u sklopu kapitalnoga projekta Sjeverni kampus Sveučilišta u Zagrebu izrađen je i program za Stomatološki fakultet. Sporazum u koji je uključen Klinički bolnički centar Zagreb i Ministarstvo zdravstva još uvijek je neizvjestan. Njime bi se trebalo definirati rješavanje preseljenja sadržaja Kliničkoga bolničkoga centra Zagreb sa Šalate i njegovo uključivanje kao buduće središnje točke Sveučilišne bolnice u projekt Sjevernoga kampusa.

8.3.3.1. Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Farmaceutsko-biokemijski fakultet (FBF), tijekom 2016. godine nastavlja rješavati imovinskopravnu problematiku zemljišta na Zmajevcu za potrebe gradnje nove zgrade i imovinskopravnih odnosa ostalih zgrada na nekoliko lokacija, koje koristi fakultet. Rješenje je sadržano u parcelizaciji te objedinjavanju čestica na kojima je predviđena izgradnja nove zgrade. Isto se ima provesti uz suglasnost bivšeg DUUDI-ja, sada Ministarstva državne imovine i Grada Zagreba kako bi se u konačnici putem Ugovora o darovanju između Fakulteta i Republike Hrvatske, te Ugovora o darovanju između Fakulteta i Grada Zagreba na objedinjenim česticama izvršio prijenos vlasništva na Fakultet.

Vezano za izgradnju nove zgrade FBF-a, još uvijek se nije pristupilo pokretanju pregovaračkoga postupka radi izrade projektne dokumentacije. O tome je održano i nekoliko sastanaka Uprave

151

SuZ-a i FBF-a. Predviđeno je da se izrada projektne dokumentacije odvija u fazama, projekt po projekt, stoga Sveučilište prvim pregovaračkim postupkom namjerava ugovoriti izradu idejnoga projekta. Izrada sljedeće projektne dokumentacije ugovarat će se sukladno osiguranim novčanim sredstvima kojima Sveučilište bude raspolagalo odnosno koje bude moglo osigurati u nadolazećem vremenu.

Relevantni podaci koji se odnose na gore spomenuti Projekt izgradnje nove zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Sjevernom kampusu, na lokaciji Zmajevac 5:

Ukupna vrijednost projekta: 180.000.000 kn (24 milijuna eur)

Ciljevi projekta i usklađenost sa strateškim dokumentima:

Za potrebe obrazovnih i znanstveno – istraživačkih aktivnosti FBF-a, koje se u trenutnim okolnostima odvijaju u neadekvatnim uvjetima i na višestrukim lokacijama (ukupno 6), planirana je izgradnja jedinstvene nove zgrade Fakulteta i na lokaciji zemljišnoknjižne čestice broj 1542/1, površine 16.764 m2. Prostorna integracija FBF-a na području lokacije Zmajevac i integracija unutar Sjevernoga kampusa planirani su u dugoročnom planu razvoja Sveučilišta u Zagrebu, što će doprinijeti u kvaliteti akademskoga obrazovanja, zatim će doprinijeti razvoju znanstveno-istraživačkoga rada i njegovoj primjeni kao i razvoju i primjeni znanja u širem području. Nadalje, ovim nastavkom izgradnje unutar Sjevernoga kampusa stvorit će se novo vibrantno mjesto u tkivu grada koje će svojim urbanim elementima i javnim prostorima podići razinu aktivnosti ovoga dijela Grada, unaprijediti sadržajnost i kvalitetu života u tom dijelu, ali i utjecati na razvoj i rast Grada i aglomeracije u svim područjima.

Opis projekta:

Projekt izgradnje zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta (FBF) predviđen je u Sjevernom kampusu na lokaciji Zmajevac 5 u Zagrebu. Objedinjavanje svih dislociranih sadržaja FBF-a na lokaciji na Zmajevcu je planu već dugi niz godina i ono je prioritet svih dosadašnjih uprava fakulteta. Lokacija je smještena unutar šireg prostora zaštićenoga graditeljskoga sklopa kompleksa Mirogoj, te su dodatni ciljevi natječajnoga zadatka za idejno rješenje ovoga zahvata bili i razmatranje utjecaja zgrade na šire prometno rješenje predviđeno GUP-om grada Zagreba i širu sliku prostora grada ispod zaštićenoga mirogojskoga kompleksa.

Sveukupna bruto površina: 18.283 m²

152

Projektni tim i praćenje projekta:

Projektant: prof.dr.sc. Dražen Juračić, dipl.ing.arh., autor idejnoga rješenja zgrade

Izrada projektne dokumentacije: ARHITEKTURA I ESTETIKA (ARIES) D. O. O., Jandrićeva 74, Zagreb, dostavljena je inicijalna ponuda, u skladu s regulativom iz područja javne nabave

Status projekta:

Imovinsko-pravni odnosi/vlasništvo: djelomično riješeno

Dokumentacija izrađena do kraja 2016. godine, obuhvaća:

- Predstudiju izvodljivosti Sjeverni kampus (2014.)

- Idejno rješenje zgrade FBF-a – odabrano temeljem provedenoga javnoga arhitektonsko-urbanističkoga natječaja (2014.), autor: prof.dr.sc. Dražen Juračić, dipl.ing.arh.

Dokumentacija koja nedostaje (do kraja 2016. godine) i koju je potrebno izraditi:

- Projektna i tehnička dokumentacija za izgradnju,

- Akti kojima se odobrava građenje.

Projekt izgradnje zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta uvršten je u bazu projekata u sklopu Strategije razvoja Urbane aglomeracije, u nadležnosti Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada – Grad Zagreb., kao jedan od prioritetnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb.

Projekt je uvršten i u Zagreb Plan 2020+ Razvojnu strategiju Grada Zagreba kojom se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja do 2020. godine i šire, a Sveučilište u tom smislu kontinuirano sudjeluje u aktivnostima iz nadležnosti Gradskoga ureda za strategiju.

U prvoj fazi izrade projektne dokumentacije planirano je izraditi idejni projekt i ishođenje lokacijske dozvole radi rješavanja statusa parcele za zahvat izgradnje.

Cijena projektiranja idejnoga projekta kao 1. faze iznosi 1.716.000,00kn bez PDV-a, ne obuhvaća projekt geodezije, geomehanike i uklanjanja postojećih zgrada.

8.3.3.2. Prirodoslovno-matematički fakultet

Relevantni podatci koji se odnose na gore spomenuti Projekt izgradnje nove zgrade Biološkoga odsjeka, Geografskoga odsjeka i Geološkoga odsjeka (BGG) Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu u Sjevernom kampusu, na lokaciji Horvatovac:.

Ukupna vrijednost projekta: 48.000.000,00 eura (360.000.000,00 kn)

Opis projekta

Projekt izgradnje kompleksa Biološkoga, Geografskoga i Geološkoga odsjeka (BGG) Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) predviđen je u Sjevernom kampusu na lokaciji Horvatovac u Zagrebu. Integracija svih odsjeka PMF-a na lokaciji na Horvatovcu u planu je već dugi niz godina i on je prioritet svih dosadašnjih uprava Fakulteta. Odsjeci Biologije i Geografije još uvijek su dislocirani od kompleksa PMF-a na Horvatovcu (Rooseveltov trg i

153

Marulićev trg). Kompleks BGG-a nalazit će se u postojećem kampusu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, južno od Odsjeka za fiziku, matematiku i geofiziku te zapadno od Odsjeka za kemiju.

Koncept idejnoga rješenja

Nova zgrada BGG-a istodobno je jedan objekt i tri objekta za svaki odsjek, s odvojenim funkcijama, serija lamela-tranzicijski model između grada i sveučilišta, koja objedinjuje niz zajedničkih prostora značajnih za socijalni život kompleksa u cjelini. Kroz cijeli se kompleks provlači zajednički parter – KAMPUS PARK, koji omogućuje nesmetanu komunikaciju i prohodnost za korisnike i susjede (povezivanje i prožimanje sa susjedstvom i zeleni otvoreni okoliš). Glavni pristup predviđen je sa sjeveroistočnoga ugla preko ulaznoga trga BGG-a, a parkiranje je predviđeno u podzemnim garažama.

Ciljevi projekta i usklađenost sa strateškim dokumentima

U dugoročnom razvoju Sveučilišta u Zagrebu izgradnja, integracija i završetak kampusa PMF-a pridonijet će kvaliteti akademskoga obrazovanja, razvoju znanstvenoistraživačkoga rada i njegovoj primjeni te razvoju i primjeni znanja u tehničkom i tehnološkom području. Izgradnjom zgrade BGG-a zaokružit će se novo vibrantno središte u tkivu grada koje će svojim urbanim elementima i javnim prostorima podići razinu atraktivnosti ovoga dijela grada i unaprijediti sadržajnost i kvalitetu života u njemu, ali i utjecati na razvoj i rast grada i aglomeracije u svim područjima.

Odabranim prostorno-funkcionalnim rješenjem, u obliku stvaranja fleksibilnih i multifunkcionalnih nastavnih, istraživačkih i nastavničkih prostora koji se jednostavno i brzo mogu prilagoditi promjenjivim funkcijama i koji mogu anticipirati kontinuirane promjene u znanstvenoistraživačkoj tematici, metodologiji istraživanja, metodologijama provedbe nastave, novim standardima i tehnologijama u prirodnim znanostima, nastoji se postići vrhunska interdisciplinarna i međunarodna istraživačka suradnja (razvijanje novih studijskih programa, programa cjeloživotnoga obrazovanja i treninga), omogućivanje utjecaja na nacionalno gospodarstvo jačanjem istraživačkih aktivnosti u područjima relevantnima za tržište i opću dobrobit (osnivanje sveučilišnih tvrtki-kćeri /eng. spin-off/ i razvojnih /eng. start-up/ poduzeća), povezivanje sa zajednicom popularizacijom znanosti (integracija fakultetskoga prostora u postojećem okruženju s pozitivnim utjecajem na lokalnu zajednicu i širu populaciju) te promicanje „zelenoga“, učinkovitoga i održivoga razvoja.

Projekt je usklađen s europskom strategijom EU 2020.

Projekt je usklađen s regionalnim strategijama: Strategijom EU za Podunavlje (EUSDR), Strategijom istraživanja i inovacija za zapadni Balkan, Strategijom za jugoistočnu Europu 2020 (SEE) i EU Strategijom za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR).

Projekt je usklađen s nacionalnim strategijama: Nacionalnim strateškim referentnim okvirom (NSRO)2007. – 2013., Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije RH, Strategijom regionalnoga razvoja RH 2011. – 2013. te Nacionalnom strategijom inovacija Republike Hrvatske 2013. – 2020. (nacrt).

Sveukupna bruto površina Biološkoga, Geografskoga i Geološkoga odsjeka iznosi 28563,50 m². Sveukupna neto površina Biološkoga, Geografskoga i Geološkoga odsjeka iznosi: 19109,00 m²

154

Projektni tim i praćenje projekta:

• Projektant: autori prvonagrađenoga arhitektonsko-urbanističkoga rješenja su Bevk Perović arhitekti d. o. o. iz Ljubljane i X.3.M. d. o. o. iz Zagreba

• Predstavnici Sveučilišta u Zagrebu koji prate projekt: prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, posebni savjetnik rektora za prostorno planiranje u području arhitekture i urbanizma prof. dr. sc. Boris Koružnjak i Ured za razvoj, investicije i prostorno planiranje

• Predstavnici PMF-a koji prate projekt: izv. prof. dr. sc. Vesna Benković, cjelokupna Uprava i stručne službe PMF-a

• Povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu

Status projekta:

Imovinsko-pravni odnosi: lokacija na kojoj je predviđen položaj buduće zgrade nalazi se u obuhvatu:

• zk. č. 8203/1 k. o. Grad Zagreb, vlasništvo Sveučilišta u Zagrebu

• na dijelu zk. č. 8177/3 k. o. Grad Zagreb na kojem je upisana Općenarodna obrana a u stvari je vlasništvo Republike Hrvatske

• na dijelu zk. č. 8203/2 k. o. Grad Zagreb, koje je u vlasništvu Republike Hrvatske.

S obzirom na gore navedeno zemljišnoknjižno stanje lokacije, tijekom izrade projektne dokumentacije nastavilo se rješavati imovinskopravne odnose koji se tiču zemljišta na kojem je predviđena izgradnja nove zgrade Fakulteta. Rješenje je sadržano u parcelizaciji te objedinjavanju čestica na kojima je predviđena izgradnja nove zgrade, nakon čega će se od Republike Hrvatske zatražiti dodjela predmetnih nekretnina u vlasništvo ili prijenos prava građenja nad predmetnim nekretninama.

Na dijelu čestice koja je u vlasništvu Sveučilišta dokončan je spor sa stanarkom koja se koristi kućom prijašnjega vlasnika (Župa sv. Petra), i to u korist Sveučilišta, te je presudom tužiteljici naloženo iseljenje. Tijekom parnice i nakon završetka prvostupanjskoga postupka Sveučilište je nastalu situaciju nastojalo riješiti nudeći tužiteljici na korištenje stan iz Fonda Grada Zagreba.

Dokumentacija nužna za realizaciju projekta, izrađena do kraja 2016. godine, obuhvaća:

‒ Predstudiju izvodivosti za Sjeverni Kampus (2014.)

‒ Idejno rješenje zgrade BGG-a – odabrano na temelju provedenoga javnoga arhitektonsko-urbanističkoga natječaja (2014.), autor: Bevk Perović arhitekti d. o. o./ X.3.M. d. o. o.

Dokumentacija koja nedostaje:

‒ projektna i tehnička dokumentacija za izgradnju

‒ akti kojima se odobrava građenje.

Projekt je trenutačno (prosinac 2016.) u I. fazi projektiranja: izrada idejnoga projekta i ishođenje lokacijske dozvole. Pravnu osnovu čini Ugovor za izradu projektne dokumentacije –

155

izrada idejnoga projekta i ishođenje lokacijske dozvole, potpisan 20. 7. 2016. između Sveučilišta u Zagrebu i autora prvonagrađenoga idejnoga rješenja: Bevk Perović arhitekti d. o. o. i X.3.M. d. o. o., uz supotpis Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Vrijednost Ugovora za izradu projektne dokumentacije iznosi 1.980.000,00 kn bez PDV-a. Izvor financiranja ove faze je kredit/depozit Sveučilišta u Zagrebu.

Izrada sljedećih faza projektne dokumentacije ugovarat će se u skladu s osiguranim novčanim sredstvima kojima Sveučilište i MZO budu raspolagali odnosno koje su bude moglo osigurati u nadolazećem razdoblju.

8.3.4. Istočni kampus

8.3.4.1. Restoran Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta

Ugovorne su strane u skladu s točkom 3. članka 1. drugoga pojedinačnoga ugovora 1. veljače 2016. zaključile Dodatak I. kojim su, kao posljedicu utjecaja zakonskih obveza iz područja energetske učinkovitosti i racionalne uporabe energije, definirale dopunu predmeta ugovora, povećanje opsega i cijene, te novi rok provedbe drugoga pojedinačnoga ugovora do 15. lipnja 2016.

156

U završnoj fazi ugovorenoga roka za izvođenje radova (15. 6. 2016.), na temelju objektivnih razloga, bez krivnje ugovornih strana te zbog kompleksnosti projekta, ugovorne strane obostrano utvrđuju potrebu za izvođenjem naknadnih i nepredviđenih radova, važnih za funkcionalnost objekta te uredan završetak radova. S obzirom na to da navedeni radovi imaju učinak na opseg, cijenu i rok (produljenje do 31. 10. 2016.) izvršenja OS-a i drugoga pojedinačnoga ugovora, ugovorne su strane pristupile sklapanju Dodatka II. drugoga pojedinačnoga ugovora. Do isteka 2016. godine Dodatak II. supotpisnici nisu potpisali, na što je u najvećoj mjeri utjecala politička situacija u Republici Hrvatskoj (ponavljanje parlamentarnih izbora i promjena strukture vlasti). Naime, realizacija cjelokupnoga projekta izgradnje restorana odvija se uz supotpis Ministarstva obrazovanja i sporta.

Izmjene projekta učinjene su prije svega zbog poboljšanja energetskoga koncepta građevine u svrhu povećanja energetske učinkovitosti, korištenja alternativnih i obnovljivih izvora energije te postizanja gotovo visokoga energetskoga standarda gradnje. U skladu s planom, napravljeni su priključci na komunalnu infrastrukturu te je uz aktivnu ulogu Sveučilišta u Zagrebu provedena rekonstrukcija i obnova koridora Ulice Tvrtka Miloša u zoni studentskoga restorana te obnova ulične rasvjete u tom potezu.

Prema prijedlogu uređenja okoliša što ga je pripremio projektant predmetnoga zahvata, rekonstruirana je odnosno uređena površina gospodarskoga pristupa zgradi te je također prema projektu ozelenjena površina krovne plohe zgrade. SC Zagreb, koji je planirani pružatelj usluga predviđenih u studentskom restoranu, provodi postupak javne nabave za opremanje kuhinje. Očekivani rok za dovršetak svih aktivnosti i puštanje u funkciju ovoga objekta je početak akademske godine 2017./2018.

8.3.4.2. ZUK Borongaj

157

Tijekom 2016. nastavljene su aktivnosti vezane uz realizaciju projekta Studentski kampus Borongaj.

- Sporazumom o uređenju međusobnih odnosa razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina u k. o. Grad Zagreb, broj: 6305/2015, klasa: 372-01/14-01/16, urbroj: 380-010/076-15-10 od 13. ožujka 2015. strane su sporazumno odlučile razvrgnuti suvlasničku zajednicu nekretnina geometrijskom diobom u skladu s Prijavnim listom i diobnim nacrtom br. RN 2257/2014 na način da je svakoj od potpisnica u samo vlasništvo pripala površina koja je zajedno sa suvlasničkim udjelima na zkč. br. 7347/2 i zkč. br. 7347/21, obje k. o. Grad Zagreb, jednaka veličini njihovih suvlasničkih dijelova k. č. br.7347/25 – u naravi dvorište Borongaj s 899720m² – upisana u zk. ul. 100130 k. o. Grad Zagreb.

Tijekom cijeloga razdoblja nastavilo se raditi i na evidentiranju postojećih građevina u obuhvatu UPU-a, u smislu nastavka korespondencije između Sveučilišta u Zagrebu i mjerodavnih tijela: dostavljanja dopunskih podataka o izgrađenim građevinama u Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj mjerodavnom Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet radi ishođenja Rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađene zgrade na zkč. br. 1322/1 k. o. Pešćenica, u Zagrebu, Borongajska cesta bb, za koje je Sveučilište podnijelo zahtjev 28. lipnja 2013.

Pored rješavanja imovinskopravnih odnosa, Sveučilište u Zagrebu nositelj je i niza drugih aktivnosti koje su preduvjet za realizaciju projekta izgradnje kampusa Borongaj u skladu s UPU-om i potrebama ne samo akademske zajednice nego i društva u cjelini, među kojima su:

- izgradnja pasarele preko pružnoga prijelaza prema Branimirovoj ulici. Osigurana su i sredstva te je pripremljeno idejno rješenje. Njegova realizacija očekuje se u 2017. godini;

- provedba projekta HR-ZOO – Sveučilište u Zagrebu i Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (dalje u tekstu: Srce) partneri su u pripremi i provedbi projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) slijedom Pisma namjere od 28. lipnja 2012. i potpisanoga Partnerskoga sporazuma o sudjelovanju na pripremi i provedbi projekta Hrvatski znanstveni i obrazovani oblak (HR-ZOO) iz 2014. godine (sporazum broj 1-100/2014, klasa: 650-03/14-131/001; urbroj: 3801-1-131-01-14-14). Srce je koordinator aktivnosti na pripremi i provedbi projekta HR-ZOO, a Sveučilište u Zagrebu obvezalo se osigurati odgovarajući prostor za buduće sjedište HR-ZOO u Zagrebu, u kojem bi se za potrebe ostvarivanja svrhe projekta HR-ZOO smjestili računalni, spremišni i mrežni resursi predviđeni projektom.

U svrhu dodjele prostora za buduće sjedište i smještaj računalnih resursa i opreme predviđene projektom HR-ZOO, Sveučilište u Zagrebu donijelo je 28. travnja 2015. Odluku o dopuni Odluke o useljenju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu u bivše objekte vojarne Borongaj (klasa: 372-01/15-01/6, urbroj: 380-184/011-15-3), kojom je Sveučilišnom računskom centru, za potrebe provedbe projekta HR-ZOO, dalo na korištenje objekt 215 unutar Znanstveno-učilišnoga kampusa Borongaj na adresi Borongajska cesta 83f, odnosno na k. č. 1322/62 k. o. Peščenica

Adaptacija i sanacija dijela objekta 210 za potrebe Zavoda za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti: Sveučilište u Zagrebu, vlasnik i posjednik nekretnine, i Fakultet prometnih znanosti koji se od 2015. koristi dijelom predmetne nekretnine, sklopili su 5. 7.

158

2016. Ugovor o ortaštvu te 19.10.2016. Aneks navedenoga ugovora radi adaptacije predmetnoga prostora za potrebe održavanja laboratorijske nastave Zavoda za transportnu logistiku. Na temelju Ugovora o ortaštvu sklopljen je Ugovor o osnivanju prava građenja u korist Fakulteta prometnih znanosti. Navedenim ugovorima ispunjen je preduvjet za prijavu projekta Adaptacija i opremanje laboratorija Zavoda za transportnu logistiku Fakulteta prometnih znanosti na javni poziv za dostavu projekata za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata za Europski fond za regionalni razvoj 2014. – 2020.

Tijekom godine dani su na korištenje postojeći športski i neizgrađeni tereni športskim klubovima, zajednicama i udrugama: NK Devetka, NK Zagreb, Udruga ZAZ.

S druge strane, zbog predstojećih izmjena i dopuna važećega UPU-a, zastalo se s provedbom i realizacijom projektnih programa za arhitektonske natječaje za zgrade Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Tijekom 2016. Sveučilište je i u cijelosti i većim dijelom samostalno bilo uključeno u rješavanje brojnih interventnih situacija za održavanje, pitanja sigurnosti, održavanja okoliša i ostalih problema koji su se javljali u Kampusu. Naime, zbog nedostatka financijskih sredstava od MZO-a, Sporazum o korištenju objekata u ZUK-u Borongaj, sklopljen 28. prosinca 2012. između MZOŠ-a, Sveučilišta u Zagrebu i Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu, prestao je danom 30. 6. 2016., koji je zadnjim V. aneksom utvrđen kao zadnji dan trajanja Sporazuma, odnosno istekom navedenoga roka namjeravalo se pristupiti sklapanju novoga aneksa. S obzirom na to da se nije pristupilo sklapanju novoga aneksa, sporazumne su strane zasebno definirale način podmirenja troškova održavanja te troškova i rok trajanja zaštitarskih usluga: zaštita osoba i imovine u ZUK-u Borongaj za koje je do kraja 2016. Sveučilište u Zagrebu provelo zaseban postupak javne nabave.

ZUK BORONGAJ – projektni prijedlog

Projekt Sveučilišni kampus Borongaj nalazi se na listi strateški važnih projekata Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o infrastrukturnom projektu, izgradnji kompleksa novoga kampusa, faza 1: 169,8 milijuna eura

Razdoblje provedbe: plan 2017. – 2020. (1. dio 1. faze)

Ciljevi projekta i usklađenost sa strateškim dokumentima:

U dugoročnom razvoju Sveučilišta u Zagrebu izgradnja Sveučilišnoga kampusa Borongaj doprinijet će kvaliteti akademskoga obrazovanja, razvoju znanstvenoistraživačkoga rada i njegovoj primjeni te razvoju i primjeni znanja u tehničkom i tehnološkom području. Izgradnjom Kampusa stvorit će se novo vibrantno središte u tkivu grada koje će svojim urbanim elementima i javnim prostorima podići razinu atraktivnosti istočnoga dijela grada i unaprijediti sadržajnost i kvalitetu života u tom dijelu, ali i utjecati na razvoj i rast grada i aglomeracije u svim područjima.

Opis projekta:

Za potrebe obrazovnih i znanstvenoistraživačkih aktivnosti sastavnica Sveučilišta, koje se u trenutačnim okolnostima odvijaju u neadekvatnim uvjetima i na brojnim lokacijama, te

159

prostorne integracije kompatibilnih sadržaja sveučilišne prostorne infrastrukture planirana je izgradnja jedinstvenoga novoga kampusa u prostoru bivše vojarne Borongaj.

Područje Sveučilišnoga kampusa Borongaj, pored sveučilišnih sadržaja, sadržavat će veleučilišta, državne institute i agencije, razvojne inkubatore, športske sadržaje i studentske domove. Predviđeno je da se nove fakultetske zgrade grade u zapadnom dijelu Borongaja, na području današnjega poligona.

U skladu s predstudijom izvodljivosti „Kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu“ (2014.), zbog velikoga obuhvata projekta predviđena je faznost realizacije. Prema Studiji riječ je o trima fazama:

- faza 1: uključuje izgradnju komunalne i prometne infrastrukture kampusa te izgradnju na 91.625 m2 površine, u što su uključene zgrade dvaju fakulteta, njihovi zajednički sadržaji, studentski dormitorij s 1500 ležajeva, tehnološki park i ostalo. Predviđeno trajanje 1. faze je pet godina.

- faza 2: uključuje izgradnju zgrada triju fakulteta i popratnih sadržaja

- faza 3: uključuje izgradnju zgrada preostalih triju fakulteta i popratnih sadržaja

Projektant: prof. Hrvoje Njirić, dipl. ing. arh., autor idejnoga rješenja UPU-a Kampus Borongaj

Voditelj projekta: za Sveučilište u Zagrebu: prof. dr. sc. Boris Koružnjak, savjetnik rektora

Status projekta:

Imovinskopravni odnosi/vlasništvo: riješeno

Dokumentacija potrebna za realizaciju projekta, izrađena do kraja 2016. godine, obuhvaća:

‒ Urbanistički plan uređenja Studentskoga kampusa Borongaj (Službeni glasnik grada Zagreba 9/13)

‒ Predstudija izvodljivosti „Kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu“ (2014.)

‒ Prijedlog programa javnoga natječaja za izradu idejnoga arhitektonsko-urbanističkoga rješenja zgrade Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije na području Studentskoga kampusa Borongaj

‒ Prijedlog programa javnoga natječaja za izradu idejnoga arhitektonsko-urbanističkoga rješenja zgrade Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta na području Studentskoga kampusa Borongaj

Dokumenti koji nedostaje:

‒ Projektna i tehnička dokumentacija za izgradnju komunalne i prometne infrastrukture

‒ Projektna i tehnička dokumentacija za izgradnju novih zgrada

‒ Akti kojima se odobrava građenje

Financijska vrijednost projekta: faza 1: 169,8 milijuna eura

Projekt Sveučilišni kampus Borongaj uvršten je u bazu projekata u sklopu Razvojne strategije urbane aglomeracije, u mjerodavnosti Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada – Grad Zagreb., kao jedan od prioritetnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb.

160

Projekt Sveučilišni kampus Borongaj uvršten je u ZagrebPlan 2020+ Razvojnu strategiju Grada Zagreba kojom se definiraju ciljevi i prioriteti razvoja do 2020. godine, i šire, a Sveučilište u tom smislu kontinuirano sudjeluje u aktivnostima iz mjerodavnosti Gradskoga ureda za strategiju.

Izgradnjom Sveučilišnoga kampusa Borongaj riješio bi se značajan dio prostornih deficita (manjkavosti) sastavnica Sveučilišta, a nova infrastruktura utjecala bi na poboljšanje radnih uvjeta i integraciju studentske i znanstveno-nastavne populacije. Povrh toga, izgradnja kampusa sigurno bi pridonijela razvoju grada Zagreba kao grada znanja i sveučilišnoga grada. Nastavkom realizacije projekta Sveučilišni kampus Borongaj otvorile bi se nove mogućnosti razvoja ljudskih potencijala, mogla bi se podići razina kvalitete akademskoga obrazovanja te razvoj ne samo novih obrazovnih programa nego i znanstvenoistraživačke infrastrukture SuZ-a u programski i arhitektonski u tu svrhu planiranom okruženju.

Ovaj projekt ima naglasak / utjecaj i na razvoj društva znanja na lokalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, a u tome smislu i na snaženje utjecaja Sveučilišta u Zagrebu kao vodeće obrazovno-znanstvene institucije. Značajne odrednice projekta su poticanje socijalne uključivosti te orijentiranost prema lokalnoj zajednici i podzastupljenim skupinama, kao i odrednica „koncept zelenoga kampusa“ cilj koje je promicanje održivoga razvoja i energetske učinkovitosti.

U sklopu ZUK-a Borongaj planiran je i novi infrastrukturni projekt Srca:

PROJEKT HRVATSKI ZNANSTVENI I OBRAZOVNI OBLAK – HR-ZOO

Ukupna vrijednost projekta: 195.788.400,00 kn odnosno 25.761.631,58 eura.

Izvori financiranja: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) za infrastrukturne projekte za razdoblje 2014. – 2020. u području znanstvenih infrastruktura

Ciljevi projekta i usklađenost sa strateškim dokumentima:

Projekt uređenja sjedišta HR-ZOO u kampusu Borongaj odvija se u sklopu strateškoga infrastrukturnoga projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO). Rekonstrukcijom i prenamjenom postojećega objekta 215 u kampusu Borongaj u Zagrebu ostvarit će se uvjeti za uspostavu podatkovnoga centra odnosno sjedišta HR-ZOO Borongaj te uvjeti za razvoj lokalne istraživačke i inovacijske infrastrukture Sveučilišta u Zagrebu. Podatkovni centar na Borongaju udomit će napredne računalne, spremišne i mrežne resurse te biti ne samo ključno sjedište nacionalne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja nego i redundantni podatkovni centar Srca te podatkovni centar kampusa Borongaj.

Projekt HR-ZOO ima za cilj izgradnju računalnoga i podatkovnoga oblaka kao temeljne sastavnice nacionalne istraživačke i inovacijske e-infrastrukture. Projekt predviđa uspostavu mreže šest sjedišta u četirima gradovima: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Predstavljat će distribuiranu mrežu računalnih, spremišnih i mrežnih resursa različitih namjena kojoj je svrha jačanje kapaciteta hrvatske akademske i istraživačke zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i inovacije. HR-ZOO e-infrastrukturu tvore računalni i spremišni resursi za zahtjevna računanja, odnosno računalstvo visokih performansi (HPC) i računalstvo s velikom propusnošću (HTC), te računalni i spremišni resursi opće namjene (HSC) kao i povezane usluge koje prate potrebe modernoga obrazovanja i relevantnih istraživanja.

161

Srce je nositelj i koordinator projekta HR-ZOO, a na projektu u ulozi partnera sudjeluju Sveučilište u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

Projekt HR-ZOO prepoznat je kao strateški projekt u Republici Hrvatskoj i kao takav se eksplicitno navodi i elaborira u sljedećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske:

• Strategija pametne specijalizacije RH (MINGO, 2016.)

Poglavlje 4.: Definiranje jedinstvenoga skupa mjera politika i akcijski plan; 4.2.2. Razvoj globalno konkurentnoga i ekonomski relevantnoga znanstvenoistraživačkoga sustava; str. 88.

• Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije RH (MZOS, 2014.)

5. cilj: Nacionalne istraživačke i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom, uz uključivanje u europske infrastrukture i povezivanje s njima; Mjera 5.2. Izgraditi naprednu zajedničku e-infrastrukturu hrvatskoga obrazovnoga i istraživačkoga prostora;

• Plan razvoja istraživačke infrastrukture u RH (MZOS, lipanj 2016.)

Poglavlje: Uravnoteženo planiranje razvoja i financiranje istraživačkoga sustava; Instrumenti za financiranje istraživačkoga sustava;

• Strategija e-Hrvatska 2020. (Ministarstvo uprave, 2015.)

Poglavlje 7. Ključna područja i aktivnosti; 7.3.2 Korisničke e-Usluge po sektorima (A2B, A2C);

Opis projekta uređenja sjedišta HR-ZOO u Kampusu Borongaj:

Postojeća zgrada 215 u kampusu Borongaj odabrana je lokacija za ovaj projekt podatkovnoga centra. Konkretno, riječ je o objektu građenom za vojne potrebe te će za njegovu prenamjenu biti potrebni građevinski radovi obnove objekta i uređenja unutarnjega prostora. Opis i tehničke specifikacije opremanja samoga prostora za potrebe HR-ZOO projekta dani su u studiji predizvodljivosti, izrađen je idejni projekt uređenja sjedišta HR-ZOO Borongaj, a u tijeku je izrada glavnoga projekta uređenja i opremanja sjedišta HR-ZOO Borongaj.

Projektant: izrada projektne dokumentacije: Konzorcij tvrtki STUDIO ARHING d. o. o. & Vedoza d. o. o. & EEG d. o. o. & Nobium d. o. o.

Glavni projektant: Zdravko Ajduković, dipl. ing. arh.

Voditelj projekta HR-ZOO: Ivan Marić, zamjenik ravnatelja Srca

Za Sveučilište u Zagrebu: prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prof. dr. sc. Boris Koružnjak, savjetnik rektora

Za Srce: dr. sc. Zoran Bekić, ravnatelj

Status projekta:

Imovinskopravni odnosi / vlasništvo: riješeno

Dokumentacija potrebna za realizaciju projekta, izrađena do kraja 2016. godine, obuhvaća:

‒ Urbanistički plan uređenja Studentskoga kampusa Borongaj (Službeni glasnik grada Zagreba 9/13)

‒ Predstudija izvodljivosti „Kampus Borongaj Sveučilišta u Zagrebu“ (2014.)

162

‒ Studija predizvodljivosti za projekt HR-ZOO (2012.)

‒ Idejni projekt rekonstrukcije zgrade br. 215

Dokumentacija koja nedostaje:

- Glavni i izvedbeni projekt uređenja sjedišta HR-ZOO u kampusu Borongaj

Financijska vrijednost: 26.154.300,00 kn (bez PDV-a)

Projekt HR-ZOO prijavljen je na natječaj Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR) za infrastrukturne projekte za razdoblje 2014. – 2020. u području znanstvenih infrastruktura. Ukupna vrijednost projekta HR-ZOO iznosi 195.788.400,00 kn odnosno 25.761.631,58 eura.

8.3.5. Kampus Varaždin

Kampus Varaždin obuhvaća tri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu: Fakultet organizacije i informatike, Geotehnički fakultet i Studentski centar Varaždin. Fakulteti predstavljaju obrazovni sadržaj i osiguravaju nastavu za približno 3000 studenata, a Studentski centar smještajni sadržaj, u kojem je trenutačno osiguran smještaj za 260 studenata. Program razvoja ovoga kampusa podijeljen je u tri faze: izgradnja nove zgrade Fakulteta organizacije i informatike, izgradnja novoga studentskoga doma i izgradnja studentskoga restorana. Studentski restoran je dovršen i u funkciji od rujna 2014., a iste su godine počele pripreme za izgradnju novoga studentskoga doma. Za fazu izgradnje nove zgrade FOI-ja u pripremi je studija izvodljivosti i ishođenje građevinske dozvole.

Nakon sređivanja vlasništva nad zemljištem uz postojeći studentski dom, koje je sada u vlasništvu Studentskoga centra Varaždin, i nakon što je pribavljena ostala potrebna

163

dokumentacija (glavni projekt, izvedbeni projekt, posebni uvjeti građenja, građevinska dozvola i dr.), u studenomu 2015. u suradnji sa SC-om Varaždinom kao partnerom prijavljen je projekt Sveučilišni kampus Varaždin, faza III Studentski dom s pratećim sadržajem na javni poziv MRRFEU-a „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskoga smještaja za studente u nepovoljnom položaju“, u sklopu Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. koji se financira iz europskih strukturnih fondova.

Projekt je prošao sve faze provjere ovoga javnoga poziva te je 3. ožujka 2016. donesena Odluka Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU o financiranju, na temelju koje se Sveučilištu u Zagrebu i Studentskom centru Varaždin za realizaciju projekta odobrava 141.590.368,42 kn bespovratnih sredstava. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 18. travnja 2016. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 143.151.413,61 kn. Razlika između dodijeljenih bespovratnih sredstava i ukupne vrijednosti projekta podmiruje se iz bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitosti i iz vlastitih sredstava Studentskoga centra Varaždin.

Radi uspješne realizacije projekta osnovani su koordinacijski tim, projektni tim i povjerenstvo za praćenje i provedbu projekta. Do kraja 2016. održane su 32 koordinacije, 14 sastanaka projektnoga tima i 3 sjednice povjerenstva za praćenje i provedbu projekta. Izrađena je ubrzana snimka (eng. timelapse33 video) na temelju snimaka web kamere kojom se 0-24 h prati stanje na gradilištu. Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, kao posredničkom tijelu u osiguranju bespovratnih europskih sredstava, podneseno je do kraja 2016. godine sedam zahtjeva za nadoknadu sredstava i tri zahtjeva za predujam. Ukupna vrijednost predanih zahtjeva za nadoknadu sredstava iznosila je 22.828.916,77 kn, a ukupno je odobreno 21.547.755,99 kn. SAFU je u 2016. proveo jednu terensku kontrolu na lokaciji Studentskoga centra Varaždin.

Tim infrastrukturnim projektom nastavlja se ideja o policentričnom razvoju Sveučilišta u kontekstu Sjeverozapadne regije, a usporedno s time i poboljšanje studentskoga standarda na Sveučilištu u Zagrebu, kao i poboljšanje studentskoga standarda unutar regije. Završetak projekta planiran je u trećem kvartalu 2017. godine.

8.4. OSTALI PROJEKTI

8.4.1. Veterinarski fakultet

Radovi na zgradi Zavoda za zarazne bolesti u sklopu Veterinarskoga fakulteta, koji su počeli 2013. godine, u 2016. su završili, te je novi prostor Zavoda pušten u funkciju. Radovima je obuhvaćena rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) pomoćne građevine.

8.4.2. Poslijediplomsko središte u Dubrovniku (CAAS)

Cjelovito idejno rješenje zgrade Sveučilišnoga poslijediplomskoga središta u Dubrovniku, koje je pripremljeno u prethodnom razdoblju, uključuje ugradnju dizala, izgradnju pristupa za

33 Timelapse video dostupan je na sljedećem linku: www.youtube.com/watch?v=zcY90v6fnHs.

164

invalide te dovršenje svih roh-bau prostora, među ostalima i triju apartmana. Radovi na dizalu planirani su nakon što se pribave sve potrebne suglasnosti. U 2016. na zgradi su napravljeni neki manji popravci te su uređena dva apartmana.

8.5. GRAD I SVEUČILIŠTE

U novoj razvojnoj strategiji Grada Zagreba „Zagrebplan 2020+“ predloženo je pet strateških projekata Sveučilišta u Zagrebu u okviru Mjere 1.2.1.: Potpora prostornom i funkcijskom razvoju Sveučilišta u Zagrebu: Znanstveno-učilišni kampus Borongaj (ZUK Borongaj), projekt izgradnje zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, projekt Solar Dechatlon paviljon, projekt nove zgrade Aluartforuma i projekt izgradnje kompleksa Biološkoga, Geografskoga i Geološkoga odsjeka (BGG) Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF).

Pored toga, u proteklom razdoblju, od donošenja Razvojne strategije Grada Zagreba 2012. godine, projekt ZUK Borongaj jedan je od strateških projekata / ciljeva u području C2. Razvoj ljudskih potencijala, Prioritet C2.P1 Zagreb – Grad znanja i sveučilišni grad, Mjera C2.P1-M1 Potpora projektu ZUK Borongaj. U skladu sa zahtjevima Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Sveučilište u Zagrebu redovito dostavlja izvješća u svrhu praćenja razvoja projekta ZUK Borongaj.

Strateški projekti Sveučilišta u Zagrebu predloženi u novoj razvojnoj strategiji Grada Zagreba „Zagrebplan 2020+“:

KAMPUS BORONGAJ

Projekt ZUK Borongaj uvršten je u bazu projekata u sklopu Strategije razvoja Urbane aglomeracije, u mjerodavnosti Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada – Grad Zagreb kao jedan od prioritetnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb.

FBF

Projekt izgradnje zgrade Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Sjevernom kampusu, na lokaciji Zmajevac 5, uvršten je u bazu projekata u sklopu Strategije razvoja Urbane aglomeracije, u mjerodavnosti Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada – Grad Zagreb kao jedan od prioritetnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb.

Solar Dechatlon

S obzirom na status Projekta ZUK Borongaj u novoj razvojnoj strategiji Grada Zagreba „Zagrebplan 2020+“, i projekt Solar Dechatlon paviljon u ZUK-u Borongaj prijavljen je u istu bazu projekata.

ALUARTFORUM – umjetnička galerija Akademije likovnih umjetnosti

165

Projekt nove zgrade Aluartforuma uvršten je u bazu projekata u sklopu Strategije razvoja Urbane aglomeracije, u mjerodavnosti Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada – Grad Zagreb kao jedan od prioritetnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb.

Projekt izgradnje kompleksa Biološkoga, Geografskoga i Geološkoga odsjeka (BGG) Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF), predviđen u Sjevernom kampusu na lokaciji Horvatovac u Zagrebu, uvršten je u bazu projekata u sklopu Strategije razvoja Urbane aglomeracije, u mjerodavnosti Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada – Grad Zagreb kao jedan od prioritetnih projekata Urbane aglomeracije Zagreb.

8.6. IZVORI FINANCIRANJA

8.6.1. Kredit Sveučilišta u Zagrebu

Na početku 2016. od ukupno 358.000.000,00 kn kreditnih sredstava odobrenih 2007. godine, preostalo je 11.241.751,01 kn. Kredit je zatvoren 31. prosinca 2013., a preostala neiskorištena sredstva, koja su u tom trenutku iznosila 50.146.296,60 kn, prenesena su na depozitarni račun Sveučilišta u Zagrebu. Sredstva su u cijelosti iskorištena zaključno s 15. lipnjem 2016. Korištenje sredstava u 2016. godini prikazano je u tablici u nastavku (Tablica 8.5.1.1).

8.6.1.1. Tablica: Trošenje preostalih sredstava kredita na Depozitarnom računu u 2016. godini

Red. br.

sastavnica / projekt Sveučilišta u Zagrebu

Namjena Iskorišteni iznos (kn)

1. Akademija dramske umjetnosti

Uređenje prostora za Odsjek plesa – Leksikografski zavod

249.827,35

2. Akademija likovnih umjetnosti

Izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju, dogradnju i izgradnju objekata Sveučilišnoga kampusa ALU-a

1.437.690,00

ALUARTFORUM – izrada projektne dokumentacije Umjetničke galerije Akademije likovnih umjetnosti

1.418.385,00

3. Fakultet organizacije i informatike

Nabava računalne opreme 124.395,00 Kontrola glavnoga projekta s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost za građevinu: nova zgrada FOI-ja

43.750,00

166

4. Nova gradnja – studije izvodljivosti

Izrada studije izvodljivosti za SC Varaždin 75.061,25

5. Prirodoslovno – matematički fakultet

Izrada idejnoga projekta i ishođenje lokacijske dozvole – 1. faza projektiranja za izgradnju kompleksa BGG odjela PMF-a

2.475.000,00

6. Stomatološki fakultet

Izrada projektnoga programa radi provedbe arhitektonsko-urbanističkoga natječaja za izgradnju zgrade Stomatološkoga fakulteta

87.435,00

7.

Studentski restoran Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta

Nastavak realizacije ugovora o građenju 5.276.457,41

8. Sveučilište u Zagrebu

Rješavanje imovinskopravnih odnosa za Kampus Borongaj

25.000,00

Rješavanju imovinskopravnih predmeta na nekretninama PMF-a

23.750,00

Pregled lokacije i analiza stanja infrastrukture na lokaciji ZUK Borongaj s procjenom troškova projektiranja i izgradnje

5.000,00

SVEUKUPNO: 11.241.751,01

8.6.2. Sredstva Državnoga proračuna

A. Tekuće i investicijsko održavanje – Konto A 621001 Redovita djelatnost Sveučilišta u Zagrebu, 3224 Rashodi za materijal i energiju, te 3232 Rashodi za usluge

Za korištenje sredstava Državnoga proračuna za tekuće i investicijsko održavanje u 2016. godini donesene su tri odluke Senata:

1. Odluka klasa: 404-03/16-01/4 urbroj: 380-181/090-16-1 od 19. srpnja 2016.

2. Odluka klasa: 404-03/16-01/4 urbroj: 380-020/173-16-3 od 11. listopada 2016.

3. Odluka klasa: 404-03/16-01/4 urbroj: 380-181/090-16-7 od 19. prosinca 2016.

kojima su sredstva dodijeljena sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu navedenima u tablici u nastavku, za različite sanacije i adaptacije, u skladu s njihovim zahtjevima i raspoloživim sredstvima (Tablica 8.5.2.1).

8.6.2.1. Tablica: Trošenje sredstava Državnoga proračuna za tekuće i investicijsko održavanje u 2016. godini

Red. br.

sastavnica Sveučilišta u

Namjena Traženi iznos (kn)

Odobreni iznos (kn)

Potrošeni iznos do

167

Zagrebu 31.12.2016. (kn)

Odluka klasa: 404-03/16-01/4 urbroj: 380-181/090-16-1 od 19. srpnja 2016.

1 Ekonomski fakultet

izrada nove fasade s toplinskom izolacijom na staroj zgradi (poboljšavanje termičkih karakteristika i energetske učinkovitosti)

2.137.500,00 1.300.000,00 805.279,14

2 Geodetski fakultet

sanacija štete na objektima Opservatorija Hvar

77.821,13 77.821,13 77.360,20

3 Kineziološki fakultet

sanacija krovišta 1.000.000,00

300.000,00 300.000,00

4 Prehrambeno-biotehnološki fakultet

obnova telefonske centrale (LAN mreža) i elektroinstalacija

1.173.883,60 400.000,00 400.000,00

5 Tekstilno-tehnološki fakultet

sanacija tavana i krovišta zgrade na lokaciji Savska 16/9

107.171,12 107.171,12 107.171,11

6 ZUK Borongaj

podmirenje troškova tehničkoga koordinatora i hitne intervencije (obveza Sveučilišta u Zagrebu prema potpisanom Sporazumu)

150.000,00 147.889,50

Odluka klasa: 404-03/16-01/4 urbroj: 380-020/173-16-3 od 11. listopada 2016.

1 Fakultet elektrotehnike i računarstva

sanacija ravnih krovova objekta B

2.500.000,00 300.000,00 300.000,00

2 Fakultet prometnih znanosti

rekonstrukcija sustava grijanja (etažno grijanje na el. energiju) te zamjena ulaznih vrata s nadstrešnicom na objektu Kušlanova 2 i sanacija krovišta

426.003,78 150.000,00 0,00

3 Učiteljski fakultet

rekonstrukcija toplinske podstanice u glavnoj zgradi i športskoj dvorani fakulteta te rekonstrukcija dijela krova na fakultetskoj zgradi u Petrinji

1.135.000,00 150.000,00 0,00

168

4 ZUK Borongaj podmirenje troškova zaštitarskih usluga

400.000,00 100.000,00 0,00

Odluka klasa: 404-03/16-01/4 urbroj: 380-181/090-16-7 od 19. prosinca 2016.

1 Farmaceutsko-biokemijski fakultet

sanacija krovne konstrukcije

110.941,25 100.000,00 0,00

S V E U K U P N O 9.068.320,88 3.134.992,25 2.137.699,95

B. Kapitalne investicije – Konto K 621143 SuZ , 421 Građevinski objekti

Na temelju Odluke Senata (klasa: 404-04/16-01/3, urbroj: 380-181/090-16-1) od 19. svibnja, financijska sredstva osigurana u Državnome proračunu za kapitalne rashode u 2016. u ukupnom iznosu od 8.316.625,00 kn dodijeljena su Muzičkoj akademiji za opremanje nove zgrade. Na zahtjev Muzičke akademije dio sredstava u iznosu od 4.095.000,00 kn prenamijenjen je Odlukom Senata (klasa: 404-04/16-01/3, urbroj: 380-181/090-16-2) od 19. srpnja 2016. za sanaciju oštećenja i ostale troškove vezane uz sanaciju susjedne stambene zgrade u Prilazu Gjure Deželića 5 u Zagrebu. Kako navedeni iznos za sanaciju oštećenja susjedne stambene zgrade nije bilo moguće realizirati do punoga iznosa do kraja 2016 godine, Senat je 15. studenoga 2016. donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke od 19. srpnja 2016. (klasa: 404-04/16-01/3, urbroj: 380-020/173-16-3), kojom se definira da će za sanaciju oštećenja i ostale troškove vezane uz sanaciju susjedne stambene zgrade u Prilazu Gjure Deželića iskoristiti iznos do maksimalno 2.000.000,00 kn, a ostatak će se koristiti za opremanje nove zgrade. S 31. prosincem 2016. sredstva su iskorištena u cijelosti.

169

Ostali izvori financiranja

Indikativna lista MZO

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je u listopadu 2011. Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga kako bi se pripremila zaliha infrastrukturnih projekata čija bi se provedba mogla financirati iz Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR) u sklopu Operativnoga programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Rezultat javnoga poziva je indikativna lista projekata znanstvene infrastrukture koji su u skladu s tematskim područjima definiranima u Strategiji pametne specijalizacije. Projekti koji se nalaze na indikativnoj listi nisu odabrani za financiranje, nego će se morati javiti na poziv koji će raspisati MZO za mogućnost financiranja provedbe projektnoga prijedloga iz EFRR-a.

Na indikativnoj listi nalazi se 15 projekata Sveučilišta u Zagrebu u kojima se sastavnice i Sveučilište pojavljuju u svojstvu prijavitelja i/ili partnera. Za sve navedene projekte napravljene su studije predizvodljivosti i dostavljeni dokazi o pravu vlasništva ili pravu građenja te lokacijske informacije kao dokazi tehničke spremnosti projekta.

Naziv projekta Nositelj

BIMIS – Biomedicinsko istraživačko središte Šalata MEF

CeNIKS – centar za napredna istraživanja kompleksnih sustava PMF

Centar izvrsnosti u kemiji (CluK) PMF

Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak HR-ZOO SRCE

Inovacijski centar FER

Jačanje znanstvenoistraživačkih i inovacijskih kapaciteta Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta (Farmlnova)

FARMA

Modernizacija infrastrukture Znanstvenoistraživačkoga centra za tekstil (MI-TSRC)

TTF

Modernizacija znanstvenoistraživačkih kapaciteta na Veterinarskome fakultetu

VEF

Opremanje poluindustrijskoga praktikuma za razvoj novih prehrambenih tehnologija

PBF

PB Foodomics PBF

Opremanje regionalnoga centra za laboratorijska istraživanja u hidromehanici

FSB

Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije FSB

VIRTULAB – Integrirani laboratorij za primarne i sekundarne sirovine RGN

Zapadni kampus Sveučilišta u Zagrebu KIF

170

Hrvatski centar za napredne materijale i nanotehnologije – C2AMN UNIZG/IRB/IF

Ranije spomenuti projekti na širem su popisu koji je Sveučilište pripremilo u odnosu na listu projekata koji su na indikativnoj list, a odnosi se na kapitalne projekte veće financijske vrijednosti. Riječ je o sastavnicama i projektima kojima se prije svega rješavaju nedostatni prostorni kapaciteti i stvarne potrebe sastavnica smještenih na više lokacija u gradu, čime bi se njihova dugogodišnja potreba koja se pokušava riješiti i više od jednoga desetljeća najzad riješila i njihovi sadržaji objedinili.

Svrha je poziva jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) pružanjem potpore organizacijskoj reformi/promjenama i razvoju IRI infrastrukture (ulaganje u rekonstrukciju/adaptaciju, izgradnju i opremanje).

8.7. JAVNA NABAVA

Kao obveznik provođenja javne nabave, Sveučilište u Zagrebu provodilo je u 2016. nabavu na temelju Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br.90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 Odluka Ustavnoga suda RH) te internoga pravilnika Procedura provedbe „bagatelne nabave“.

Bagatelna nabava za robu u 2016. godini ukupno je iznosila 2.991.911,43 kn (s PDV-om) za nabavu informatičke opreme, potrošni materijal za eksperimentalni rad centra u Rockfelerovoj ulici, nabavu artikala za promociju doktora znanosti, promidžbeni materijal, uredski potrošni materijal, kuhinjske potrepštine i sredstva za čišćenje te za opremanje apartmana u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik i ostalo.

Bagatelna nabava za usluge u 2016. godini ukupno je iznosila 5.606.440,14 kn (s PDV-om), od čega je provedena nabava izrade dugometražnoga dokumentarnoga filma za Sveučilište u Zagrebu, nabava programske opreme, nabava inozemnih baza, časopisa i knjiga u elektroničkom obliku, zaštitarske usluge za ZUK Borongaj, stručni nadzor nad izgradnjom restorana Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta, sistematski pregledi zaposlenika, odvjetničke usluge, fotografske usluge i usluge snimanja, tekuće usluge servisa uređaja, klima-uređaja, kotlovnica te ostalog održavanja.

Bagatelna nabava za radove u 2016. godini ukupno je iznosila 1.787.387,20 kn (s PDV-om), i to za sanaciju krova na Poslijediplomskom središtu Dubrovnik, sanaciju krova i drugih oštećenja na objektu u Lučićevoj i Zvonimirovoj, radovi na adaptaciji dvaju apartmana u Poslijediplomskom središtu Dubrovnik, radovi na arheološkim iskopinama u Istri te tekući radovi na održavanju zgrada.

Uz navedenu bagatelnu nabavu provedeno je ukupno 11 postupaka javne nabave u ukupnom iznosu od 9.640.691,18 kn (s PDV-om) – Tablica 1. u prilogu.

Potpisana su dva ugovora koja su sklopljena na temelju okvirnoga sporazuma što ga je sklopio Središnji državni ured za središnju javnu nabavu – Tablica 2. u prilogu.

171

Ugovoreno po vrstama

postupaka javne nabavePredmet nabave

Usluge

(u kn s PDV-om)

Roba

(u kn s PDV-om)

Ukupno usluge /roba

(u kn s PDv-om)

usluga tiskanja i nabava tiskanog materijala 702.500,00 702.500,00

Najam 2 komada motornih vozila putem

operativnog leasinga na razdoblje od 60

mjeseci (5 godina), grupa A: osobni automobil -

limuzina, grupa B: manje dostavno vozilo

(postupak započeo u 2015. godini) 354.884,05 354.884,05

Ukupno 1.057.384,05

Nakanada za usluge putničke agencije (u smislu

posredovanja) prilikom kupnje avionskih karata 1.055.000,00

nabava zaštitarskih usluga tjelesne zaštiote

osoba i imovine 390.600,00

Ukupno 1.445.600,00

Usluga tehničke i aplikativne podrške,

održavanja SAP Integriranog poslovno-

informacijskog sustava SuZg, SAP IPISVU - SuZg,

za I i II kvartal 2016. 438.805,55

Usluge SAP Enterprise podrške i održavanja SAP

licenci za potrebe SAP IPISVU - SuZg sustava, za

I i II kvartal 2016. 270.312,10

Usluge nabava inozemne baze podataka knjiga i

časopisa u elektroničkom obliku WILEY za

Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice

tijekom 2016. 1.090.350,10

Nabava inozemne baze podataka, knjiga i

časopisa Taylor and Francis te BMJ Journals za

Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice

tijekom 2016. i 2017. godine 735.736,73

Usluga tehničke i aplikativne podrške,

održavanja SAP Integriranog poslovno-

informacijskog sustava SuZg, SAP IPISVU - SuZg,

za III i IV kvartal 2016. 438.805,55

Usluge SAP Enterprise podrške i održavanja SAP

licenci za potrebe SAP IPISVU - SuZg sustava, za

III i IV kvartal 2016. 270.312,10

Izrada projektne dokumentacije za potrebe

projekta izgradnje Umjetničke galerije

Akademije likovnih umjetnosti -

ALUARTFORUM (postupak započeo u 2014.

godini) 1.418.385,00

Izrada projektne dokumentacije - idejnog

projekta i ishođenje lokacijske dozvole -

izgradnja Kompleksa Biološkog, Geološkog i

Geografskog odjela na lokaciji Sjevernog

kampusa za potrebe sasatavnice Sveučilišta u

Zagrebu - Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta (PMF) 2.475.000,00

Ukupno 7.137.707,13

Sveukupno 9.285.807,13 354.884,05 9.640.691,18

Pregovarački postupak

bez prethodne objave

Otvoreni postupak

Usluge iz dodatka II.B

Tablica 1. Ugovori sklopljeni temeljem provedenih postupaka javne nabave u 2016. godini

Ugovoreno temeljem okvirnog sporazuma

kojeg je sklopio Središnji državni ured za

središnju javnu nabavu Predmet nabave Usluge (u kn s PDV-om) Ukupno usluge (u kn s PDv-om)

nabava poštanskih usluga (2 godine) 110.305,18 110.305,18

nabava opskrbe električnom energijom za

povlaštenog kupca - TMT, Zvonimirova,

Lučićeva, Crikvenica, Dubrovnik (2 godine)

u tijeku

Sveukupno 110.305,18 110.305,18

Otvoreni postupak

Tablica 2. Ugovori sklopljeni preko Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu

172

Ostalo

Pokrenuta je i obavljena redovna državna revizija u sklopu koje su revidirani Ured za poslovanje i Ured za razvoj investicije i prostorno planiranje. Svrha je revizije bila procijeniti adekvatnost, primjenu i djelotvornost sustava javne nabave te dati preporuke za poboljšanje sustava nabave.

Nakon finalizacije rada u kojem su djelatnici Ureda za razvoj investicije i prostorno planiranje bili intenzivno angažirani, dane su minimalne preporuke :

Državni ured za reviziju nalaže u plan nabave, registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te u Izvješće o javnoj nabavi uključiti i podatke za Hrvatske studije u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi.

ZAKLJUČAK

Rektor i uprava Sveučilišta žele stvoriti pozitivne preduvjete i omogućiti poboljšane uvjete rada za studente i znanstveno-nastavno osoblje, prije svega povećanjem prostornih kapaciteta na sastavnicama koje imaju manjak prostora te investicijskim zahvatima koji poboljšavaju radne uvjete. U skladu sa zakonskom regulativom važno je nastaviti s aktivnostima na poboljšanju energetske učinkovitosti na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu koristeći se dostupnim fondovima (Fond za energetsku učinkovitost) i EU-fondovima.

Jedan od ciljeva je i nastavak ulaganja u poboljšanje studentskoga standarda putem projekata studentskih centara (Zagreb i Varaždin).

173

4. FINANCIJSKO POSLOVANJE SVEUČILIŠTA

9.1. Uvod

Sveučilište u Zagrebu proračunski je korisnik Državnoga proračuna Republike Hrvatske koji se, osim iz Državnoga proračuna, financira i namjenskim i vlastitim prihodima.

Sredstva iz Državnoga proračuna dobivaju se kroz poziciju A621001 – Redovna djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu, A622003 – Ugovorno financiranje znanstvene djelatnosti i A622122 – Programsko financiranje javnih visokih učilišta. Kroz redovnu djelatnost financiraju se plaće i materijalna prava zaposlenika, prijevoz, zdravstvene usluge i naknade za neispunjenje kvota zapošljavanja osoba sa invaliditetom. Kroz Ugovorno financiranje znanstvene djelatnosti dodjeljuju se potpore za znanstvena i umjetnička istraživanja, a kroz Programsko financiranje javnih visokih učilišta raspodjeljuju se subvencije participacija školarina za redovite studente. Na nekoliko ostalih pozicija u proračunu, kao što su Izdavanje domaćih znanstvenih časopisa, Organiziranje i održavanje znanstvenih skupova, Programi Hrvatske zaklade za znanost i sl., fakulteti apliciraju i povlače sredstva samostalno odnosno izravno od Ministarstva znanosti i obrazovanja.

9.2. Financiranje iz Državnoga proračuna

9.2.1. Financiranje iz Državnoga proračuna redovite djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu A621001

Financiranje Sveučilišta u Zagrebu iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2016. godini provodilo se prema Odluci o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika Državnoga proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. (Narodne novine 109/15), prema Ispravku Odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika Državnoga proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. (Narodne novine 130/15), Zakonu o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i Državnome proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (Narodne novine 26/16), Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i Izmjenama i dopunama Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (Narodne novine 111/16). Stavke Državnoga proračuna za Redovnu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu prikazane su u Tablici 9.2.1.1.

174

Tablica 9.2.1.1. Državni proračun za 2016. godinu s rebalansom za aktivnost A621001 – Redovita djelatnost Sveučilišta u Zagrebu

Program upravlj. sredstv.

St. izdatka

/ prihoda

Naziv stavke izdatka / prihoda

Izvorni proračun

NN 26/2016.

Izmjene i dopune

NN 111/2016.

Tekući proračun

A621001 311 Plaće (bruto) 986.645.542 5.622.149 992.267.691 A621001 312 Ostali rashodi za zaposlene 25.210.920 -4.402.746 20.808.174 A621001 313 Doprinosi na plaće 168.758.558 -12.178 168.746.380 A621001 321 Naknade troškova zaposlenima 25.817.596 840.000 26.657.596 A621001 322 Rashodi za materijal i energiju 0 0 0

A621001 323 Rashodi za usluge 582.500 0 582.500 A621001 329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.618.698 232.000 1.850.698 A621001 342 Kamate za primljene kredite i zajmove 0 0 0

A621001 343 Ostali financijski rashodi 0 0 0

A621001 372 Ostale naknade građ. i kućanstvima iz pror.

0 0 0

A621001 381 Tekuće donacije 2.201.904 0 2.201.904

Ukupno doznačena sredstva iz Državnoga proračuna u 2016. za A621001 prikazana su u Tablici 9.2.1.2. i uspoređena s doznačenim sredstvima u 2015. godini.

Tablica 9.2.1.2. Izvršenje proračuna Sveučilišta u Zagrebu 2016. godinu i usporedba s izvršenjem za 2015.

A621001 REDOVITA DJELATNOST SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Izvršenje proračuna 2015.

Izvršenje proračuna 2016.

Indeks promjene

2016./2015. 1 2 3 4 5 = 4/3

3111 Plaće za redoviti rad 885.374.026 989.665.630 111,78 3121 Ostali rashodi za zaposlene 14.825.191 29.558.852 199,38 3132 Doprinosi za zdrav. osig. 136.440.708 151.765.218 111,23 3133 Doprinosi za zapošljavanje 14.904.818 16.645.252 111,68 Ukupno Konto 31 – rashodi za zaposlene

1.051.544.743 1.187.634.950 112,94

3211 Službena putovanja 1.135.061 0 0,00 3212 Naknade za prijevoz 22.564.830 26.939.878 119,39 3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 626.747 0 0,00 3221 Uredski materijal i ostali mat. ras. 4.595.573 0 0,00 3222 Materijal i sirovine 556.934 0 0,00 3223 Energija 11.875.932 0 0,00

3224 Materijal i dijelovi za tek. inv. odr. 3.262.792 0

0,00

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 2.113.338 0 0,00 3232 Usluge tekućeg i inv. održ. 6.270.768 0 0,00 3233 Usluge promidžbe i informiranja 337.025 0 0,00 3234 Komunalne usluge 2.674.968 0 0,00 3235 Zakupnine i najamnine 832.424 0 0,00

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 582.500 582.500

100,00

175

3237 Intelektualne i osobne usluge 2.574.130 0 0,00 3238 Računalne usluge 559.331 0 0,00 3239 Ostale usluge 4.525.507 0 0,00 3292 Premije osiguranja 206.670 0 0,00 3293 Reprezentacija 336.393 0 0,00 3294 Članarine 0 0 0,00 3295 Pristojbe i naknade 1.618.698 1.850.698 114,33 3299 Ostali nespomenuti ras. posl. 386.510 0 0,00 Ukupno Konto 32 – materijalni rashodi

66.136.412 29.373.076 43,20

3423 Kamate za primljene 89.314 0 0,00 3431 Bankarske usluge 261.504 0 0,00 Ukupno Konto 34 – financijski rashodi 389.798 0 0,00 3721 Naknade građ. i kuć. u novcu 4.890.000 0 0,00 3811 Tekuće donacije u novcu 2.201.904 2.201.904 100,00

UKUPNO 1.126.623.596 1.219.209.931 108,22

Iz prikazane tablice vidljivo je povećanje ukupnih rashoda za zaposlene od 12,94 %. To je posljedica činjenice da se od 2016. znanstveni novaci financiraju kroz redovnu djelatnost te isplate regresa i božićnica koje su prethodnih godina izostale prema odlukama Vlade RH. Od materijalnih i financijskih rashoda financirane su samo tri pozicije: naknade za prijevoz, zdravstvene i veterinarske usluge (za sistematske preglede zaposlenika) i pristojbe i naknade (naknade za neispunjenje kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom), a tekućim donacijama u novcu financirani su studentski programi i studentski šport. Ostale pozicije koje su se prethodnih godina financirale kroz redovnu djelatnost ugrađene su u programski ugovor o subvencijama participacija školarina.

Navedena kretanja prikazana su i u sljedećem grafikonu.

Graf 9.2.1.3. Financiranje iz proračuna za redovitu djelatnost Sveučilišta u Zagrebu

176

9.2.2. Kapitalna aktivnost Sveučilišta u Zagrebu

Kreditna sredstva

Na početku 2016. godine od ukupno 358.000.000,00 kn kreditnih sredstava odobrenih 2007. godine, preostalo je 11.241.751,01 kn. Kredit je zatvoren 31. prosinca 2013., a preostala neiskorištena sredstva, koja su u tom trenutku iznosila 50.146.296,60 kn, prenesena su na depozitarni račun Sveučilišta u Zagrebu. Sredstva su u cijelosti ugovorena te što se zatvaranja depozita u banci tiče, on je zaključen s 15. lipnjem 2016.

Kapitalne investicije

Na temelju Odluke Senata (klasa: 404-04/16-01/3, urbroj: 380-181/090-16-1) od 19. svibnja 2016., financijska sredstva osigurana u Državnome proračunu za kapitalne rashode u 2016. godini u ukupnom iznosu od 8.316.625,00 kn dodijeljena su Muzičkoj akademiji za opremanje nove zgrade. Na zahtjev Muzičke akademije dio sredstava u iznosu od 4.095.000,00 kn prenamijenjen je Odlukom Senata (klasa: 404-04/16-01/3, urbroj: 380-181/090-16-2) od 19. srpnja 2016. za sanaciju oštećenja i ostale troškove vezane uz sanaciju susjedne stambene zgrade u Prilazu Gjure Deželića 5. Kako navedeni iznos za sanaciju oštećenja susjedne stambene zgrade nije bilo moguće realizirati do punoga iznosa do kraja 2016. godine, Senat je 15. studenoga 2016. donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke od 19. srpnja 2016. (klasa: 404-04/16-01/3, urbroj: 380-020/173-16-3), kojom se definira da će se za sanaciju oštećenja i ostale troškove vezane uz sanaciju susjedne stambene zgrade u Prilazu Gjure Deželića iskoristiti iznos do maksimalno 2.000.000,00 kn, a ostatak će se koristiti za opremanje nove zgrade. Do 31. prosinca 2016. sredstva su iskorištena u cijelosti.

9.2.3. Vanjska suradnja

Sveučilište u Zagrebu prikupljalo je podatke od svojih sastavnica o realizaciji vanjske suradnje i realizaciji nastavnoga opterećenja u ak. god. 2015./2016. Za tu je akademsku godinu utvrđeno ukupno potraživanje za vanjsku suradnju od 23.401.343 kn, od čega je nastava vanjskih suradnika izvan Sveučilišta u Zagrebu (vanjska vanjska suradnja) iznosila 19.151.940 kn, a nastava vanjskih suradnika unutar Sveučilišta u Zagrebu (unutarnja vanjska suradnja) 4.249.403 kn. Iz Državnoga proračuna doznačen je iznos od 8.302.514 kn, što iznosi 35,48 % cjelokupnoga potraživanja. Ostatak potraživanja od 15.098.829 kn sastavnice su podmirile iz ostalih prihoda. Pregled zatvaranja potraživanja za vanjsku suradnju u ak. god. 2015./2016. prikazan je u tablici koja slijedi.

177

Tablica 7.1.2.1. Vanjska suradnja 2015./2016.

Red. br.

Naziv fakulteta – institucije

Ukupno unutarnja

vanjska suradnja

Ukupno vanjska vanjska

suradnja

Ukupno priznata vanjska

suradnja

Podmireno

doznakama iz

Državnoga

proračuna

Podmirile sastavnice iz ostalih prihoda

1 2 3 4 5 = 3+4 6 7 = 5-6

1. Prirodoslovno-matematički fakultet 368.331 874.403 1.242.733 0 1.242.733

UKUPNO PRIRODOSLOVNO PODRUČJE

368.331 874.403 1.242.733 0

1.242.733

2. Arhitektonski fakultet 0 0 0 0 0

2.a. Arhitektonski fakultet – Studij dizajna 146.591 64.731 211.322 211.322 0

3. Fakultet elektrotehnike i računarstva 284.855 566.482 851.337 0 851.337

4. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 63.793 80.847 144.639 0 144.639

5. Fakultet prometnih znanosti 51.456 254.948 306.404 0 306.404

6. Fakultet strojarstva i brodogradnje 71.918 485.167 557.085 0 557.085

7. Geodetski fakultet 37.372 25.298 62.670 0 62.670 8. Geotehnički fakultet 70.768 142.921 213.689 0 213.689 9. Građevinski fakultet 68.743 115.959 184.702 0 184.702

10. Grafički fakultet 0 148.316 148.316 0 148.316 11. Metalurški fakultet 0 4.829 4.829 0 4.829

12. Rudarsko-geološko-naftni fakultet 80.709 244.302 325.011 0 325.011

13. Tekstilno-tehnološki fakultet 23.485 79.107 102.591 0 102.591

13.a. Tekstilno-tehnološki fakultet – tekstilni i modni dizajn 21.230 253.224 274.454 274.454 0

UKUPNO TEHNIČKO PODRUČJE 920.921

2.466.129 3.387.050 485.776 2.901.274

14. Farmaceutsko-biokemijski fakultet 7.402 216.347 223.749 0 223.749

15. Medicinski fakultet 1.162 3.703.451 3.704.613 0 3.704.613 16. Stomatološki fakultet 758.870 13.063 771.934 0 771.934 17. Veterinarski fakultet 0 14.189 14.189 0 14.189

UKUPNO BIOMEDICINSKO PODRUČJE 767.434

3.947.050 4.714.484 0 4.714.484

18. Agronomski fakultet 32.043 25.829 57.872 0 57.872

18.a. Agronomski fakultet – studij krajobrazne arhitekture 190.640 19.350 209.990 209.990 0

19. Prehrambeno-biotehnološki fakultet 164.908 102.180 267.088 0 267.088

20. Šumarski fakultet 171.890 47.030 218.919 0 218.919 UKUPNO BIOTEHNIČKO PODRUČJE 559.481 194.389 753.870 209.990 543.879

178

21. Ekonomski fakultet 15.595 253.181 268.776 0 268.776 22. Fakultet organizacije i informatike 533.761 66.517 600.278 0 600.278 23. Fakultet političkih znanosti 15.086 233.773 248.859 0 248.859

24. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 96.639 316.849 413.488 0 413.488

25. Kineziološki fakultet 119.105 353.238 472.342 0 472.342 26. Filozofski fakultet 75.408 1.587.701 1.663.109 0 1.663.109 27. Katolički bogoslovni fakultet 42.387 163.716 206.103 0 206.103 28. Učiteljski fakultet 98.951 1.198.489 1.297.440 0 1.297.440 29. Pravni fakultet 55.038 273.379 328.417 0 328.417

UKUPNO DRUŠT. I HUMAN. PODRUČJE 1.051.968

4.446.844 5.498.812 0 5.498.812

30. Akademija dramske umjetnosti 128.505 2.204.113 2.332.618 2.332.618 0 31. Akademija likovnih umjetnosti 66.717 704.404 771.121 771.121 0 32. Muzička akademija 80.243 2.402.833 2.483.076 2.483.076 0

UKUPNO UMJETNIČKO PODRUČJE 275.465

5.311.350 5.586.815 5.586.815 0

33. Hrvatski studiji 157.756 1.387.172 1.544.927 1.425.366 119.561 34. Filozofski fakultet Družbe Isusove 78.085 481.017 559.102 481.017 78.085

35. Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik" 69.963 43.587 113.550 113.550 0

UKUPNO 305.803

1.911.775 2.217.579 2.019.933 197.646

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE 4.249.403

19.151.940 23.401.343 8.302.514 15.098.829

9.2.4. Participacije školarina

Aktivnosti vezane uz participacije školarina u 2016. godini odnosile su se na provedbu prve godine primjene Ugovora o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. (klasa 602-04/15-10/44, urbroj 380-010/076-15-1) od 26. studenoga 2015. (dalje u tekstu novi trogodišnji programski ugovor) koji se odnosi na subvencije participacija školarina u troškovima studija za studente prvih godina preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija i studente viših godina studija s 55 i više ECTS bodova.

Novi trogodišnji programski ugovor definira i participacije školarina i ciljeve malo drukčije od prethodnoga. Ukinuto je financiranje materijalnih troškova iz Državnoga proračuna redovite djelatnosti Sveučilišta u Zagrebu, a pripadajuća sredstva za materijalne troškove ugrađena su u povećanje visine participacija školarina.

Visina participacije školarina definirana je Odlukom Vlade Republike Hrvatske o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama

179

2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. kojom se umjesto dosadašnjega iznosa od 3.650 kn po studentu propisuje obračun ovisno o vrsti studijskoga programa i znanstvenom ili umjetničkom području u skladu sa sljedećom tablicom:

PODRUČJE STRUČNI STUDIJ SVEUČILIŠNI STUDIJ

BIOMEDICINA 5.200,00 kn 6.000,00 kn

BIOTEHNIČKO 5.000,00 kn 5.600,00 kn

DRUŠTVENO 3.700,00 kn 4.300,00 kn

HUMANISTIČKO 3.900,00 kn 4.500,00 kn

INTERDISCIPLINARNO 3.900,00 kn 4.500,00 kn

PRIRODNO 5.200,00 kn 6.000,00 kn

TEHNIČKO 5.000,00 kn 5.600,00 kn

UMJETNIČKO 6.000,00 kn 7.500,00 kn

Novim programskim trogodišnjim ugovorom definirana su samo tri opća cilja sufinanciranja troškova studiranja redovitih studenata:

a) osiguravanje jednakoga pristupa visokom obrazovanju svim redovitim studentima u Republici Hrvatskoj

b) poticanje završnosti visokog obrazovanja i

c) drugi ciljevi definirani Strategijom Sveučilišta koje odgovorna tijela Sveučilišta definiraju kao prioritete.

Prva akontacijska doznaka za ak. god. 2015./2016. doznačena je Sveučilištu u rujnu 2015., druga akontacijska doznaka u siječnju 2016., a doznaka po konačnom obračunu u lipnju 2016. Nakon konačnoga obračuna došlo je do usklađenja podataka između pojedinih sastavnica i Ministarstva znanosti i obrazovanja pa je uslijedila još jedna doznaka po usvojenim korekcijama u listopadu 2016. Po svakoj doznaci sredstava iz Ministarstva 83 % proslijeđeno je sastavnici, a 16 % zadržano je na Sveučilištu, od čega za pokriće troškova poslovanja Rektorata 4 %, a preostalo za pojedine sveučilišne namjene (studentske stipendije, profesori emeritusi, međunarodna suradnja, tekuće i investicijsko održavanje, interventna sredstva), koja se po dodatnim raspodjelama preusmjeravaju na sastavnice.

Pregled konačnih obračuna participacija školarina za ak. god. 2015./2016. studija prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 9.2.4.1. Participacije školarina za redovite studente koji su u ak. god. 2015./2016. ostvarili pravo na subvenciju

180

Red. br. VISOKO UČILIŠTE

Iznos subvencije

participacija škol. za redovite studente u ak. god. 2015./2016.

Izdvajanje visokog učilišta 16 % prema Odluci Senata od 9.

prosinca 2015. Neto doznaka

visokom učilištu

1 2 3 4 5 = 3-4

1. Prirodoslovno-matematički fakultet 12.921.000,00 2.067.360,00 10.853.640,00

Ukupno prirodno područje 12.921.000,00 2.067.360,00 10.853.640,00

2. Arhitektonski fakultet 3.253.100,00 520.496,00 2.732.604,00

3. Fakultet elektrotehnike i računarstva 11.144.000,00 1.783.040,00 9.360.960,00

4. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 3.018.800,00 483.008,00 2.535.792,00

5. Fakultet prometnih znanosti 4.821.600,00 771.456,00 4.050.144,00

6. Fakultet strojarstva i brodogradnje 5.681.200,00 908.992,00 4.772.208,00

7. Geodetski fakultet 2.083.200,00 333.312,00 1.749.888,00

8. Geotehnički fakultet 1.164.800,00 186.368,00 978.432,00

9. Građevinski fakultet 3.533.600,00 565.376,00 2.968.224,00

10. Grafički fakultet 2.424.800,00 387.968,00 2.036.832,00

11. Metalurški fakultet 425.600,00 68.096,00 357.504,00

12. Rudarsko-geološko-naftni fakultet 2.517.200,00 402.752,00 2.114.448,00

13. Tekstilno-tehnološki fakultet 3.018.400,00 482.944,00 2.535.456,00

Ukupno tehničko područje 43.086.300,00 6.893.808,00 36.192.492,00

14. Farmaceutsko-biokemijski fakultet 2.808.000,00 449.280,00 2.358.720,00

15. Medicinski fakultet 9.768.000,00 1.562.880,00 8.205.120,00

16. Stomatološki fakultet 3.036.000,00 485.760,00 2.550.240,00

17. Veterinarski fakultet 2.598.000,00 415.680,00 2.182.320,00

Ukupno biomedicinsko područje 18.210.000,00 2.913.600,00 15.296.400,00

18. Agronomski fakultet 6.871.200,00 1.099.392,00 5.771.808,00

19. Prehrambeno-biotehnološki fakultet 3.102.400,00 496.384,00 2.606.016,00

20. Šumarski fakultet 2.824.600,00 451.936,00 2.372.664,00

Ukupno biotehničko područje 12.798.200,00 2.047.712,00 10.750.488,00

21. Ekonomski fakultet 12.045.600,00 1.927.296,00 10.118.304,00

22. Fakultet organizacije i informatike 4.541.800,00 726.688,00 3.815.112,00

23. Fakultet političkih znanosti 3.960.300,00 633.648,00 3.326.652,00

24. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 2.962.700,00 474.032,00 2.488.668,00

25. Kineziološki fakultet 2.342.200,00 374.752,00 1.967.448,00

26. Filozofski fakultet 14.291.200,00 2.286.592,00 12.004.608,00

27. Katolički bogoslovni fakultet 2.172.600,00 347.616,00 1.824.984,00

28. Učiteljski fakultet Zagreb 6.579.000,00 1.052.640,00 5.526.360,00

29. Pravni fakultet 6.187.600,00 990.016,00 5.197.584,00

Ukupno društveno i humanističko područje 55.083.000,00 8.813.280,00 46.269.720,00

30. Akademija dramske umjetnosti 1.560.000,00 249.600,00 1.310.400,00

31. Akademija likovnih umjetnosti 2.392.500,00 382.800,00 2.009.700,00

32. Muzička akademija 2.856.000,00 456.960,00 2.399.040,00

Ukupno umjetničko područje 6.808.500,00 1.089.360,00 5.719.140,00

33. Sveučilište u Zagrebu – Rektorat 0,00 0,00 0,00

33.a Hrvatski studiji 3.464.050,00 554.248,00 2.909.802,00

33.b Filozofski fakultet Družbe Isusove 765.000,00 122.400,00 642.600,00

33.c Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik" 198000 31680 166320

33.d Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski – Vojno inženjerstvo 448.000,00 71.680,00 376.320,00

181

33.e Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsko vojno učilište Petar Zrinski – Vojno vođenje i upravljanje 326.800,00 52288 274.512,00

33.f Sveučilište u Zagrebu, FER i FSB – Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori 128.800,00 20608 108.192,00

Ukupno ostali 5.330.650,00 852.904,00 4.477.746,00

SVEUKUPNO SVEUČILIŠTE 154.237.650,00 24.678.024,00 129.559.626,00

4,0 % troškovi poslovanja Rektorata 6.169.506,00

3,0 % rezervna interventna sredstva 4.627.129,50

2,0 % stipendiranje studenata 3.084.753,00

1,5 % posebna međunarodna suradnja 2.313.564,75

3,5 % profesori emeritusi 5.398.317,75

2,0 % rezerva investicijskoga održavanja 3.084.753,00

9.2.5. Programsko financiranje znanstvene djelatnosti

Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o namjenskom institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima u 2016. godini, koja je donesena 6. lipnja 2016., Sveučilištu u Zagrebu dodijeljena su sredstva u visini 22.326.068,84 kn. Raspoređena su odlukama Senata na sljedeći način: 446.521,38 kn izdvojeno je za pokriće indirektnih troškova, 19.000.000,00 kn za direktne potpore sastavnicama, a 2.879.547,46 kn kao zajednička sveučilišna sredstva. Iz zajedničkih sveučilišnih sredstava financirali su se časopisi i baze za cijelo Sveučilište te potpore znanstvenicima interdisciplinarnoga područja, znanstvenicima iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji i prijavljenima preko Rektorata.

Raspodjela 19.000,000,00 kn po sastavnicama prikazana je u sljedećoj tablici:

Tablica 9.2.5.1. Raspodjela potpora znanosti po sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu za 2016.

R.br. Sastavnica Iznos u KN

1. Agronomski fakultet 979.000,00

2. Akademija dramske umjetnosti 495.000,00

3. Akademija likovnih umjetnosti 485.000,00

4. Arhitektonski fakultet 157.000,00

5. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet 206.000,00

6. Ekonomski fakultet 710.000,00

7. Fakultet elektrotehnike i računarstva 1.391.000,00

8. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije 603.000,00

9. Fakultet organizacije i informatike 497.000,00

10. Fakultet političkih znanosti 205.000,00

11. Fakultet prometnih znanosti 213.000,00

12. Fakultet strojarstva i brodogradnje 892.000,00

13. Farmaceutsko-biokemijski fakultet 557.000,00

14. Filozofski fakultet 1.705.000,00

182

15. Geodetski fakultet 102.000,00

16. Geotehnički fakultet 94.000,00

17. Građevinski fakultet 335.000,00

18. Grafički fakultet 171.000,00

19. Hrvatski studiji 293.000,00

20. Katolički bogoslovni fakultet 227.000,00

21. Kineziološki fakultet 123.000,00

22. Medicinski fakultet 1.773.000,00

23. Metalurški fakultet 97.000,00

24. Muzička akademija 163.000,00

25. Pravni fakultet 321.000,00

26. Prehrambeno-Biotehnološki fakultet 707.000,00

27. Prirodoslovno-matematički fakultet 2.261.000,00

28. Rudarsko-geološko-naftni fakultet 302.000,00

29. Stomatološki fakultet 697.000,00

30. Šumarski fakultet 492.000,00

31. Tekstilno-tehnološki fakultet 405.000,00

32. Učiteljski fakultet 494.000,00

33. Veterinarski fakultet 848.000,00

Ukupno potpore sastavnicama 19.000.000,00

Sveučilište i sastavnice bili su dužni sredstva potrošiti do kraja 2016. godine, a tijekom prvoga kvartala 2017. pripremiti izvješća i dostaviti Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

9.3. Vlastiti prihodi i prihodi za posebne namjene

Vlastite prihode sastavnice ostvaruju po trima glavnim osnovama: participacije školarina programa osnovne djelatnosti, školarine iz programa dopunske djelatnosti i ostali vlastiti prihod koji obuhvaća znanstvenu i stručnu djelatnost, stalno usavršavanje i ostale prihode. Kod participacija školarina programa osnovne djelatnosti razlikujemo dio prihoda koji je naplaćen od studenata i smatramo ga vlastitim prihodom i dio koji se uprihođuje iz Državnoga proračuna na temelju Ugovora o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. i smatra se prihodom za posebne namjene s obzirom na to da je namjena potrošnje definirana u samom ugovoru. Ostali vlastiti prihod koji obuhvaća znanstvenu i stručnu djelatnost, stalno usavršavanje i ostale prihode sastoji se od prihoda za posebne namjene koji su sastavnice uprihodile na temelju Odluke MZOŠ-a o namjenskom institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti na javnim sveučilištima u 2016. godini, od pomoći, donacija i ostaloga vlastitoga prihoda. Na temelju navedene klasifikacije prikazana je struktura vlastitih prihoda i prihoda za posebne namjene u 2016. godini u tablici koja slijedi.

183

Tablica 9.3.1. Struktura vlastitih prihoda i prihoda za posebne namjene Sveučilišta u Zagrebu u 2016. godini

Red. br.

Naziv fakulteta – institucije

PARTICIPACIJE I

ŠKOLARINE UKUPNO U

POD-u

Od toga doznačeno od MZOŠ-a

po ugovorima – NAMJENSKI

PRIHOD

ŠKOLARINE

UKUPNO U PDD-u

UKUPNO ZNAN. I

STRUČNA DJELAT., STALNO

USAVRŠA. I OSTALI

VL. PRIHODI

Od toga doznačeno od MZOŠ-a po Ugovoru za znanost –

NAMJENSKI PRIHOD

NETO ZNAN. I

STRUČNA DJELAT., STALNO

USAVRŠA. I OSTALI VL.

PRIHODI

SVEUK. VLASTITI

I NAMJENS

KI PRIHODI

U 2016.

SVEUK. VLASTITI

I NAMJENS

KI PRIHODI

U 2015.

Indeks 2016. / 2015.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 6-7 9 = 3+5+6 10 11 = 9/10

1. Prirodoslovno-matematički fakultet

22.093.779 11.060.462 748.400 29.373.116 2.485.850 26.887.266 52.215.295 44.486.404 117,4

UKUPNO PRIRODNO PODRUČJE 22.093.779 11.060.462 748.400 29.373.116 2.485.850 26.887.266 52.215.295 44.486.404 117,4 2.

Arhitektonski fakultet 5.739.246 2.833.262 0

6.852.776 157.000 6.695.776 12.592.022 10.699.811 117,7

3. Fakultet elektrotehnike i računarstva

13.380.450 10.374.811 371.000 54.314.214 1.641.000 52.673.214 68.065.664 69.661.749 97,7

4. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

4.713.701 2.490.897 256.003 2.866.172 603.000 2.263.172 7.835.876 8.634.421 90,8

5. Fakultet prometnih znanosti 7.019.165 3.891.503 38.000 26.722.402 213.000 26.509.402 33.779.567 25.867.122 130,6

6. Fakultet strojarstva i brodogradnje

8.101.291 5.315.374 80.442 29.877.953 892.000 28.985.953 38.059.686 34.512.411 110,3

7. Geodetski fakultet 2.640.411 1.751.229 198.972 2.664.207 102.000 2.562.207 5.503.590 5.720.120 96,2

8. Geotehnički fakultet 1.356.769 972.747 0

2.230.536 94.000 2.136.536 3.587.305 3.303.113 108,6

9. Građevinski fakultet 6.234.772 3.200.169 0

22.777.742 335.000 22.442.742 29.012.514 24.402.785 118,9

10. Grafički fakultet 2.929.766 1.973.810 0

1.258.343 171.000 1.087.343 4.188.109 4.792.361 87,4

11. Metalurški fakultet 782.877 589.992 0

722.400 97.000 625.400 1.505.277 600.488 250,7

12. Rudarsko-geološko-naftni fakultet

3.256.877 2.069.265 0

7.753.239 302.000 7.451.239 11.010.116 9.936.796 110,8

13. Tekstilno-tehnološki fakultet 4.413.490 2.510.178 0

1.673.104 445.290 1.227.814 6.086.594 6.039.709 100,8

UKUPNO TEHNIČKO PODRUČJE 60.568.815 37.973.237 944.417 159.715.08 5.052.290 154.660.798 221.226.32 204.170.88 108,4

184

8 0 6

14. Farmaceutsko-biokemijski fakultet

4.832.732 2.252.910 884.500 3.366.711 557.000 2.809.711 9.083.943 8.917.740 101,9

15. Medicinski fakultet 19.731.205 8.367.215 13.041.008 31.998.651 1.773.000 30.225.651 64.770.864 62.467.640 103,7 16. Stomatološki fakultet 4.997.025 2.898.181 874.520 4.905.890 697.000 4.208.890 10.777.435 8.790.246 122,6 17. Veterinarski fakultet 6.519.543 3.793.948 669.227 23.217.665 892.024 22.325.641 30.406.435 20.846.319 145,9

UKUPNO BIOMEDICINSKO PODRUČJE

36.080.505 17.312.254 15.469.255 63.488.917 3.919.024 59.569.893 115.038.67

7 101.021.94

5 113,9

18. Agronomski fakultet 11.067.683 5.550.664 50.000 20.412.518 979.000 19.433.518 31.530.201 28.484.846 110,7

19. Prehrambeno-biotehnološki fakultet

5.491.095 4.068.514 506.138 13.817.622 707.000 13.110.622 19.814.855 15.556.616 127,4

20. Šumarski fakultet 4.651.306 2.417.585 1.172.000 25.655.407 492.000 25.163.407 31.478.713 19.492.063 161,5 UKUPNO BIOTEHNIČKO PODRUČJE

21.210.084 12.036.763 1.728.138 59.885.547 2.178.000 57.707.547 82.823.769 63.533.525 130,4

21. Ekonomski fakultet 42.279.724 10.486.915 5.929.489 13.762.633 710.000 13.052.633 61.971.846 62.586.032 99,0

22. Fakultet organizacije i informatike

10.649.160 4.037.263 175.500 7.009.323 497.000 6.512.323 17.833.983 14.658.396 121,7

23. Fakultet političkih znanosti 6.291.823 3.315.694 1.323.000 3.947.270 205.000 3.742.270 11.562.093 11.711.604 98,7

24. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

3.597.072 2.421.651 188.428 5.133.849 206.000 4.927.849 8.919.349 8.986.739 99,3

25. Kineziološki fakultet 7.154.069 2.250.268 7.140.185 3.236.643 123.000 3.113.643 17.530.897 15.175.456 115,5 26. Filozofski fakultet 22.224.530 12.425.771 1.079.000 14.320.171 1.705.000 12.615.171 37.623.701 31.207.036 120,6

27. Katolički bogoslovni fakultet 2.969.867 1.723.663

0 934.827 227.000 707.827 3.904.694 4.184.920 93,3

28. Učiteljski fakultet 11.883.256 5.476.239 0

3.668.683 494.000 3.174.683 15.551.939 15.000.859 103,7

29. Pravni fakultet 35.956.619 5.018.002 3.839.684 5.305.530 356.964 4.948.566 45.101.833 43.153.777 104,5 UKUPNO DRUŠTVENO I HUMANISTIČKO PODRUČJE

143.006.120 47.155.466 19.675.286 57.318.929 4.523.964 52.794.965 220.000.33

5 206.664.81

9 106,5

30. Akademija dramske umjetnosti

3.620.982 2.971.846 0

930.539 495.000 435.539 4.551.521 2.994.007 152,0

31. Akademija likovnih umjetnosti

2.981.851 2.268.704 67.000 1.008.774 485.000 523.774 4.057.625 3.169.548 128,0

32. Muzička akademija 3.311.243 2.740.571 38.846 1.803.493 163.000 1.640.493 5.153.582 4.250.212 121,3 UKUPNO UMJETNIČKO PODRUČJE

9.914.076 7.981.121 105.846 3.742.806 1.143.000 2.599.806 13.762.728 10.413.767 132,2

33. Sveučilište u Zagrebu – Rektorat

21.932.163 21.584.623 1.049.377 38.418.305 2.792.002 35.626.303 61.399.845 47.932.396 128,1

185

33a Hrvatski studiji 4.547.711 2.914.246 448.650 993.518 322.800 670.718 5.989.879 5.532.741 108,3

33b. FFDI 980.732 693.242 0

172.222 0

172.222 1.152.954 1.078.834 106,9

UKUPNO 27.460.606 25.192.111 1.498.027 39.614.879 3.114.802 36.469.243 68.542.678 54.543.971 125,7

UKUPNO VISOKA UČILIŠTA 320.333.985 158.711.414 40.169.369 413.139.28

2 22.416.930 390.689.518

773.609.802

684.835.317

113,0

186

Uspoređujući iznose vlastitih i namjenskih prihoda u navedene dvije godine vidljivo je da su se ukupni prihodi povećali 13 %. Kao i prethodne godine, najveći porast bilježi umjetničko područje od 32,2 %, a zatim biotehničko područje 30,4 %. Na razini područja niti u jednom nije zabilježen pad vlastitih i namjenskih prihoda, a to je rezultat porasta participacija školarina po ugovoru s MZOŠ-om.

Prihodi od participacija školarina bilježe rast u 2016. u odnosu na 2015. godinu: ukupne participacije školarina u programu osnovne djelatnosti 18,1 %, participacije školarina od MZOŠ-a 50,6 %, a participacije školarina u programu dopunske djelatnosti minimalno 0,9 %.

Usporedni pregled participacija školarina u 2015. i 2016. nalazi se u sljedećoj tablici.

187

Tablica 9.3.2. Pregled prihoda od participacija školarina u 2015. i 2016. godini

R. br. Naziv fakulteta – institucije

2015. 2016.

Indeks participacija

i školarina POD

2016./2015.

Indeks doznačeno od MZOŠ-

a 2016./2015

.

Indeks školarina

PDD 2016./2015

.

PARTICIPACIJE I ŠKOLARINE

UKUPNO U POD-u

Od toga doznačeno od

MZOŠ-a po ugovorima

ŠKOLARINE UKUPNO U

PDD-u

PARTICIPACIJE I ŠKOLARINE

UKUPNO U POD-u

Od toga doznačeno od MZOŠ-a

po ugovorima

ŠKOLARINE UKUPNO

U PDD-u

1 2 3 4 5 6 7 8 9 = 6/3 10 = 7/4 11 = 8/5

1. Prirodoslovno-matematički fakultet 16.958.644 7.667.817 261.000 22.093.779 11.060.462 748.400 130,3 144,2 286,7

UKUPNO PRIRODNO PODRUČJE 16.958.644 7.667.817 261.000 22.093.779 11.060.462 748.400 130,3 144,2 286,7 2. Arhitektonski fakultet 3.635.617 1.886.861 0 5.739.246 2.833.262 0 157,9 150,2 0

3. Fakultet elektrotehnike i računarstva

10.479.365 6.715.275 1.344.380 13.380.450 10.374.811 371.000 127,7 154,5 27,6

4. Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

3.544.176 1.402.010 105.600 4.713.701 2.490.897 256.003 133,0 177,7 242,4

5. Fakultet prometnih znanosti 5.886.119 2.694.232 3.000 7.019.165 3.891.503 38.000 119,2 144,4 1.266,7

6. Fakultet strojarstva i brodogradnje 7.483.830 3.073.945 88.000 8.101.291 5.315.374 80.442 108,3 172,9 91,4

7. Geodetski fakultet 1.857.196 1.351.212 258.775 2.640.411 1.751.229 198.972 142,2 129,6 76,9

8. Geotehnički fakultet 1.138.593 551.239 0 1.356.769 972.747 0 119,2 176,5 0

9. Građevinski fakultet 6.309.417 2.220.235 0 6.234.772 3.200.169 0 98,8 144,1 0

10. Grafički fakultet 2.525.428 1.360.939 0 2.929.766 1.973.810 0 116,0 145,0 0

11. Metalurški fakultet 312.948 189.450 0 782.877 589.992 0 250,2 311,4 0

12. Rudarsko-geološko-naftni fakultet

2.768.501 1.456.782 0

3.256.877 2.069.265 0 117,6 142,0 0

13. Tekstilno-tehnološki fakultet 3.730.956 2.019.621 0 4.413.490 2.510.178 0 118,3 124,3 0

UKUPNO TEHNIČKO PODRUČJE 49.672.146 24.921.801 1.799.755 60.568.815 37.973.237 944.417 121,9 152,4 52,5

14. Farmaceutsko-biokemijski fakultet 4.368.076 1.918.418 2.274.832 4.832.732 2.252.910 884.500 110,6 117,4 38,9

15. Medicinski fakultet 17.472.791 6.125.318 12.982.797 19.731.205 8.367.215 13.041.008 112,9 136,6 100,4

16. Stomatološki fakultet 4.642.505 1.711.936 437.543 4.997.025 2.898.181 874.520 107,6 169,3 199,9

188

17. Veterinarski fakultet 3.799.208 1.588.141 1.000.600 6.519.543 3.793.948 669.227 171,6 238,9 66,9 UKUPNO BIOMEDICINSKO PODRUČJE

30.282.580 11.343.813 16.695.772 36.080.505 17.312.254 15.469.255 119,1 152,6 92,7

18. Agronomski fakultet 9.636.862 3.907.103 154.000 11.067.683 5.550.664 50.000 114,8 142,1 32,5

19. Prehrambeno-biotehnološki fakultet

3.341.348 1.549.294 94.450 5.491.095 4.068.514 506.138 164,3 262,6 535,9

20. Šumarski fakultet 3.682.332 1.319.374 416.000 4.651.306 2.417.585 1.172.000 126,3 183,2 281,7 UKUPNO BIOTEHNIČKO PODRUČJE 16.660.542 6.775.771 664.450 21.210.084 12.036.763 1.728.138 127,3 177,6 260,1

21. Ekonomski fakultet 44.121.611 8.663.232 7.052.886 42.279.724 10.486.915 5.929.489 95,8 121,1 84,1

22. Fakultet organizacije i informatike

10.944.422 3.292.045 85.400 10.649.160 4.037.263 175.500 97,3 122,6 205,5

23. Fakultet političkih znanosti 6.996.186 3.403.190 1.473.855 6.291.823 3.315.694 1.323.000 89,9 97,4 89,8

24. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

3.361.550 2.410.950 217.950 3.597.072 2.421.651 188.428 107,0 100,4 86,5

25. Kineziološki fakultet 3.691.633 1.716.680 6.721.515 7.154.069 2.250.268 7.140.185 193,8 131,1 106,2

26. Filozofski fakultet 21.649.435 11.594.155 772.000 22.224.530 12.425.771 1.079.000 102,7 107,2 139,8

27. Katolički bogoslovni fakultet 3.065.751 1.908.383 134.425 2.969.867 1.723.663 0 96,9 90,3 0 28. Učiteljski fakultet 11.640.483 5.166.449 0 11.883.256 5.476.239 0 102,1 106,0 0

29. Pravni fakultet 35.070.402 4.156.206 2.420.799 35.956.619 5.018.002 3.839.684 102,5 120,7 158,6 UKUPNO DRUŠTVENO I HUMANISTIČKO PODRUČJE

140.541.473 42.311.290 18.878.830 143.006.120 47.155.466 19.675.286 101,8 111,4 104,2

30. Akademija dramske umjetnosti 1.799.379 1.272.428 0 3.620.982 2.971.846 0 201,2 233,6 0

31. Akademija likovnih umjetnosti 2.183.688 1.441.795 28.500 2.981.851 2.268.704 67.000 136,6 157,4 235,1

32. Muzička akademija 2.558.090 1.678.050 435.752 3.311.243 2.740.571 38.846 129,4 163,3 8,9

UKUPNO UMJETNIČKO PODRUČJE 6.541.157 4.392.273 464.252 9.914.076 7.981.121 105.846 151,6 181,7 22,8 33. Sveučilište u Zagrebu – Rektorat 5.343.852 4.825.364 710.600 21.932.163 21.584.623 1.049.377 410,4 447,3 147,7

33a Hrvatski studiji 4.518.837 2.749.102 332.990 4.547.711 2.914.246 448.650 100,6 106,0 134,7 33b. FFDI 810.819 374.359 980.732 693.242 0 121,0 185,2 0

UKUPNO 10.673.508 7.948.825 1.043.590 27.460.606 25.192.111 1.498.027 257,3 316,9 143,5 UKUPNO VISOKA UČILIŠTA 271.330.050 105.361.590 39.807.649 320.333.985 158.711.414 40.169.369 118,1 150,6 100,9

189

9.4. Unutarnja revizija, unutarnja financijska kontrola i državna revizija

9.4.1. Unutarnja revizija

Unutarnja revizija neovisna je aktivnost koja procjenjuje sustav unutarnjih kontrola, daje neovisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unaprjeđenje poslovanja, pomaže instituciji i institucijama iz djelokruga rada u ostvarenju poslovnih ciljeva primjenom sustavnoga i na struci utemeljenoga pristupa procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti procesa upravljanja rizicima, kontrola i upravljanja poslovanjem odnosno korporativnoga upravljanja.

Zajednički ured za unutarnju reviziju uspostavljen je 2013. kao organizacijska jedinica Rektorata Sveučilišta u Zagrebu na temelju odluke Senata od 15. veljače 2011., suglasnosti ministra financija za osnivanje Zajedničkoga ureda od 20. ožujka 2013. i Sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije sklopljenoga 11. travnja 2013. između rektora Sveučilišta i čelnika 33 sastavnice.

Ured ima tri ovlaštena unutarnja revizora za javni sektor (voditelj Ureda i dva viša unutarnja revizora) koji obavljaju reviziju svih programa, projekata, aktivnosti i poslovnih procesa.

Tijekom 2016. obavljene su četiri planirane i dvije izvanredne revizije s 24 izdane preporuke, provedba kojih je završena ili je u tijeku.

Pregled preporuka izdanih u 2016. godini:

Ustanova Broj preporuka

Rektorat Sveučilišta u Zagrebu 12

Agronomski fakultet 9

Filozofski fakultet 2

Hrvatski studiji 1

UKUPNO 24

Implementiranjem preporuka unutarnje revizije tijekom 2016. evidentirana su poboljšanja u poslovanju otklanjanjem nedostataka i osnaživanje sustava unutarnjih kontrola (donesene su neke od ključnih odluka i uspostavljene procedure kojima se propisuju postupci odvijanja procesa i odgovornosti na svim razinama).

Nalaze unutarnje revizije Sveučilišta potvrdili su držani revizori u svom Izvješću o financijskom poslovanju Sveučilišta u Zagrebu (Rektorata) za 2014.

Uzimajući u obzir ciljeve i prioritete Sveučilišta u Zagrebu odnosno njegovih sastavnica, stanja razvijenosti financijskoga upravljanja te sustava unutarnjih kontrola, Zajednički ured za unutarnju reviziju planira jačati sustav upravljanja i kontrola radi racionalizacije u poslovanju i mogućih ušteda te pridonositi smanjivanju negativnih nalaza vanjske revizije, a pozitivan i

190

proaktivan stav i Uprave i stručnih službi prema preporukama revizora jamstvo su ostvarenja planova.

9.4.2. Unutarnja financijska kontrola i Izjava o fiskalnoj odgovornosti

U cilju provedbe Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru i popratnih pravilnika, Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice dužne su provoditi financijsku kontrolu putem Izjave o fiskalnoj odgovornosti. Na početku 2016. ispunjavala se Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2015. godinu, a Sveučilište u Zagrebu prikupilo je preslike izjava svih svojih sastavnica.

Tijekom 2016. nastavile su se provoditi radnje u svrhu ostvarenja preporuka dobivenih od Državnoga ureda za reviziju po reviziji poslovanja za 2014. godinu.

9.5. Studentski zbor

Skupština Studentskoga zbora na sjednici održanoj 31. svibnja 2016. donijela je proračun Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2016. godinu, koji je Senat Sveučilišta u Zagrebu prihvatio na svojoj 11. sjednici u ak. god. 2015./2016. održanoj 14. lipnja 2016.

Ukupni proračun Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu za 2016. godinu ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodnu i iznosio je 1.788.875,00 kn.

Za ostvarenje studentskih programa proračunom Studentskoga zbora za 2016. godinu odobren je iznos od 1.122.987,65 kn.

Proračunom su također odobrena sredstva za financiranje troškova poslovanja Studentskoga zbora (445.887,35 kn), troškova međunarodne i međuinstitucionalne suradnje (40.000,00 kn), troškova poslovanja studentskih zborova sastavnica (165.000,00 kn) te troškova poslovanja i sudjelovanja u radu Hrvatskoga studentskoga zbora (15.000,00 kn).

Od ukupnoga iznosa proračuna za studentske programe odobreno je kako slijedi:

- stručni programi 412.768,99 kn

- međunarodna suradnja 343.384,49 kn

- šport 184.464,53 kn

- kultura 72.654,02 kn

- studentski mediji 109.715,62 kn.

Sva sredstva za pojedine programe Sveučilište je dodjeljivalo sastavnicama na kojima studira student nositelj programa, bez obzira na to je li projekt prijavila studentska udruga, studentski zbor sastavnice ili pojedinac. Daljnja realizacija projekta i trošenje sredstava provodili su se na razini sastavnica, koje su zadužene i odgovorne za praćenje kvalitete i financijski nadzor.

191

9.6. Športske aktivnosti na Sveučilištu u Zagrebu

Tijekom 2016. godine provodila se reorganizacija Ureda za šport, koja je rezultirala donošenjem Odluke o imenovanju novih članova Ureda za šport u veljači 2017. i imenovanjem Povjerenstva za šport Sveučilišta u Zagrebu u ožujku 2017. Članovima Ureda za šport imenovana su i tri predstavnika Studentskoga zbora, čime su se studenti aktivno uključili u rad Ureda.

Financijsko izvješće Sveučilišnoga športskoga prvenstva za 2015./2016. godinu pripremile su stručne službe Rektorata uz pomoć prof. Habjaka, koji je kao član prošloga saziva Ureda za šport još jedini aktivno sudjelovao u radu Ureda. Za provedbu Sveučilišnoga športskoga prvenstva za akademsku godinu 2015./2016. potrošeno je ukupno 413.831,25 kn, od čega se 304.608,55 kn odnosi na honorare voditelja natjecanja, zapisničara, izbornika, sudaca i pomoćnoga osoblja, a 109.222,70 kn na račune dobavljača za opremu, prijevoz i sl.

9.7. Razvoj poslovno-informatičkoga sustava Sveučilišta u Zagrebu

Operativni rad sustava IPISVU-SuZg, koji je započeo 1. siječnja 2013. te traje kontinuirano, nastavio se i u 2016. godini. Poslove vezane uz koordinaciju rada, uporabe i razvoja sustava te uz brigu za tehničke uvjete funkcioniranja sustava obavljao je Sveučilišni računski centar Srce. Tvrtka b4b d. o. o. nastavila je obavljati uslugu pružanja tehničke i aplikativne podrške i održavanja sustava, koja je tijekom 2016. realizirana dvama polugodišnjim ugovorima. Troškovi su ravnomjerno podijeljeni na sastavnice Sveučilišta u omjerima u kojima se sastavnice i koriste sustavom.

9.8. Sveučilišni računski centar – SRCE

Srce je računsko i informacijsko središte Sveučilišta u Zagrebu, ali i infrastrukturna ustanova cijele akademske zajednice u području izgradnje, održavanja i podrške uporabi moderne računalne, komunikacijske, posredničke, podatkovne i informacijske infrastrukture (e-infrastrukture) te primjene informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Srce je ujedno i središnje čvorište e-infrastrukture sustava znanosti i obrazovanja u Republici Hrvatskoj te središte za obrazovanje i podršku u primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije. Temeljna je svrha postojanja i djelovanja Srca izgradnja i održavanje e-infrastrukture i usluga za potrebe ustanova i pojedinaca iz sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Poslovi i suradnja na razini Sveučilišta u Zagrebu

Srce kao računsko odnosno informacijsko središte Sveučilišta u Zagrebu značajan dio svojih resursa usmjerava na zadovoljavanje potreba fakulteta i akademija, studenata, nastavnika i djelatnika Sveučilišta.

192

Srce prije svega želi poduprijeti Sveučilište u obavljanju temeljnih zadaća sveučilišta: obrazovanju i istraživanjima. Time Srce pridonosi osiguravanju daljnje izvrsnosti i prepoznatljivosti Sveučilišta u nacionalnim, regionalnim i europskim okvirima. Potrebe Sveučilišta u području potpore upravljanju i poslovanju Sveučilišta iznimno su narasle, i u tom području tek predstoji najveći dio potrebnih poslova.

Tijekom akademske godine 2015./2016. Srce je radilo na sljedećim poslovima osobito vezanima za Sveučilište u Zagrebu:

- Mrežni operativni centar kampusa Borongaj gradio je, održavao i podržavao uporabu e-infrastrukture za potrebe svih sastavnica Sveučilišta koje imaju svoje prostore unutar kampusa Borongaj. Sveučilište u Zagrebu i šest sveučilišnih sastavnica koriste 14 objekata u kampusu Borongaj. Svi objekti sastavnica spojeni su putem distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) na središnje računalno-komunikacijsko čvorište. Spoj je od središnjega čvorišta prema CARNetovoj mreži i Internetu ostvaren putem širokopojasne veze propusnosti 1 Gbps. Mrežnu opremu kampusa čine 54 preklopnika, 62 bežične pristupne točke, devet uređaja za besprekidno napajanje i 244 IP telefona.

- Bežična mreža Sveučilišta u Zagrebu (UNIZG-WLAN), koju planira, izgrađuje i održava Srce, bilježi kontinuirani rast broja pristupnih točaka i klijenata. Bežična mreža UNIZG-WLAN dostupna je na 66 lokacija Sveučilišta u Zagrebu s ukupno 317 bežičnih pristupnih točaka. Broj korisnika (klijenata) mreže UNIZG-WLAN veći je za 64 % u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

- Kao računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Srce daje informatičku podršku radu Rektorata Sveučilišta, pa tako na tim poslovima, cijelim i dijelom radnog vremena, radi nekoliko zaposlenika Srca, a prema potrebi angažiraju se drugi resursi raspoloživi u Srcu. Srce se brine za održavanje cjelokupne ICT infrastrukture Rektorata na lokacijama Trg Republike Hrvatske 14, Zvonimirova 8, Konfucijeva instituta i Imunološkoga zavoda.

- Srce je obavljalo koordinaciju rada, uporabe i razvoja Poslovno-informacijskoga sustava Sveučilišta u Zagrebu (IPISVU SuZg) i osiguravalo tehničke uvjete za funkcioniranje sustava u produkcijskom radu. Srce je pružalo korisničku podršku prve razine te s konzultantima tvrtke b4b d. o. o., angažirane od Sveučilišta, koordiniralo poslove tehničke i aplikativne podrške sustavu IPISVU-SuZg.

Poslužitelji na virtualizacijskoj infrastrukturi Srca, na kojima je sustav fizički implementiran, radili su stabilno uz odgovarajuću sistemsku i aplikativnu podršku stručnoga tima Srca.

- Nastavljene su aktivnosti u vezi s održavanjem i doradom aplikacija Doktorske promocije, Rektorova nagrada, Upisne kvote, Upisnik studentskih organizacija, Međunarodna suradnja, Prijava neprihvatljivih ponašanja, Studijski programi, Stipendije, Alumni i Akademska iskaznica.

193

Aplikacija Upisne kvote ponovo je napravljena uz korištenje razvojnih okruženja Laravel i Twitter Bootstrap i proširena je dodatnim funkcionalnostima.

Srce je također obavljalo poslove administriranja internetske domene unizg.hr.

- Sastavnicama Sveučilišta pružane su savjetodavne usluge vezane uz rekonstrukciju i održavanje lokalnih informatičkih infrastruktura. Srce je izradilo prijedloge unaprjeđenja mrežne infrastrukture Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i analizu IT infrastrukture Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Srce je, kao i prijašnjih godina, pružilo tehničku pomoć u organizaciji Smotre Sveučilišta u Zagrebu, što se prije svega odnosilo na omogućivanje mrežne povezanosti za sudionike Smotre. Kako bi se Sveučilište uspješno predstavilo budućim studentima, Srce je osiguralo računalnu mrežu koja je mogla kvalitetno opslužiti sve izlagače i posjetitelje Smotre.

- Projekt Hrvatski znanstveni i istraživački oblak (HR-ZOO), koji vodi Srce, ima posebnu važnost za Sveučilište s obzirom na to da se u okviru projekta planira uspostava najvećeg (od ukupno šest) podatkovnoga centra na lokaciji kampusa Borongaj, čime se i za Sveučilište stvaraju dugoročni temelji za funkcioniranje kvalitetnoga i održivoga računalnoga i podatkovnoga sloja e-infrastrukture.

9.9. Studentski centri Sveučilišta u Zagrebu

Studentski centar Zagreb, Studentski centar Varaždin i Studentski centar Sisak jesu ustanove u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna je djelatnost studentskih centara briga o studentskom standardu u područjima studentskoga stanovanja, studentske prehrane, kulturnih i športskih sadržaja te privremenoga i povremenoga zapošljavanja studenata. Navedene djelatnosti svrstavamo u popratne djelatnosti Sveučilišta. Studentski centri nastupaju samostalno kao pravne osobe te se financiraju izravno iz Državnoga proračuna bez posredovanja Sveučilišta u Zagrebu.

ZAKLJUČAK

Sveučilište u Zagrebu je proračunski korisnik Državnoga proračuna Republike Hrvatske koji se financira, osim iz Državnoga proračuna, još i putem namjenskih i vlastitih prihoda.

Kroz redovnu djelatnost iz Državnoga proračuna financiraju se plaće i materijalna prava zaposlenika, prijevoz, zdravstvene usluge i naknade za neispunjenje kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kroz Ugovorno financiranje znanstvene djelatnosti dodjeljuju se potpore za znanstvena i umjetnička istraživanja, a kroz Programsko financiranje javnih visokih učilišta raspodjeljuju se subvencije participacija školarina za redovite studente. Na nekoliko ostalih pozicija u proračunu, kao što su Izdavanje domaćih znanstvenih časopisa, Organiziranje i

194

održavanje znanstvenih skupova, Programi Hrvatske zaklade za znanost i sl., fakulteti apliciraju i povlače sredstva samostalno odnosno izravno od Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Glavna značajka financiranja u 2016. godini bila je promjena u financiranju materijalnih troškova na način da su na temelju Ugovora o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova Sveučilišta u Zagrebu u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. prebačeni iz redovne djelatnosti – lump suma u financiranje kroz participacije školarina. Tako je povećana ukupna suma sredstava za participacija školarina, a iznos po studentu se povećao prema znanstvenom i nastavnom području i vrsti studija kojoj pripada. I uz ovakve promjene ukupan iznos iz Državnoga proračuna nije se promijenio, pa analize i dalje pokazuju nedostatak sredstava za redovnu djelatnost Sveučilišta na razini oko 50 milijuna kn.