· 2017-05-12 · naslovom Ekspresionizam u arhitekturi XX veka u Srbiji, koju sam odbranio 2015....
Transcript of · 2017-05-12 · naslovom Ekspresionizam u arhitekturi XX veka u Srbiji, koju sam odbranio 2015....
EK SPRE SIO NIZ A M U SRP SKOJ ARHITEK TURIĐorđe Alfirević
Recenzenti:dr Aleksandar Kadijević
dr Mirjana Roter Blagojevićdr Dijana Milašinović Marić
Izdavač:Orion art, Beograd
Za izdavača:direktorka Nadežda Kovačević, Orion art
Glavni i odgovorni urednik:Dragorad Kovačević
Lektura i korektura:Branimir Putnik
Prevod:Lidija Babović
Dizajn korica i prelom:Đorđe Alfirević
Tiraž: 500 primeraka
Štampa:Cicero, Beograd 2016.
Crtež na koricama:Daniel Libeskind, Micromegas
Štampanje ove knjige finansijski je pomoglo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije
7 I UVOD
13 II EKSPRESIONIZAM
13 Poreklo pojma i tumačenja
16 Društvene okolnosti u Evropi početkom XX veka
16 Opšte karakteristike ekspresionizma
17 Ekspresionizam u likovnoj umetnosti19 Ekspresionizam u filmskoj umetnosti19 Ekspresionizam u arhitekturi
20 Ekspresionističke tendencije pre početka XX veka21 Ekspresionizam (1910-1928)22 Neoekspresionizam (1950-1980)23 Ekspresionističke tendencije krajem XX i početkom XXI veka
(1980-2015)
24 Ekspresionističke teme - motivi
25 Skulpturalnost forme26 Plastičnost površina26 Perceptivni potencijal materijala27 Potencirani kolorizam
28 Ekspresionistička obeležja i stvaralački principi
29 Preduslovi za pojavu ekspresionizma
30 Potreba stvaraoca za intuitivnim samoizražavanjem32 Potreba stvaraoca za originalnim izražavanjem u odnosu na
druge stvaraoce i okruženje32 Potreba investitora za isticanjem materijalne moći i statusa u
društvu33 Isticanje državne moći i nacionalnog identiteta35 Zasićenje aktuelnim stilom i težnja ka radikalnim promenama
36 III EKSPRESIJA
39 IV EKSPRESIVNOST
S A D R Ž A J
41 V NAGOVEŠTAJI EKSPRESIONIZMA U ARHITEKTURI U SRBIJI I VOJVODINI PRE PRVOG SVETSKOG RATA
41 Društvene okolnosti u Srbiji i Vojvodini pre Prvog svetskog rata46 Secesijski ekspresionizam54 Romantičarski ekspresionizam
60 VI EKSPRESIONISTIČKI ELEMENTI U SRPSKOJ ARHITEKTURI IZMEĐU DVA SVETSKA RATA
60 Društvene okolnosti u Srbiji između dva svetska rata65 Romantičarski ekspresionizam74 Modernistički ekspresionizam
86 VII EKSPRESIONIZAM U SRPSKOJ ARHITEKTURI TOKOM TRAJANJA SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE
86 Društvene okolnosti u Srbiji tokom trajanja socijalističke Jugoslavije
90 Modernistički ekspresionizam126 Strukturalni ekspresionizam
137 VIII EKSPRESIONIZAM U SRPSKOJ ARHITEKTURI POSLE SLOMA SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE
137 Društvene okolnosti u Srbiji posle sloma socijalističke Jugoslavije
139 Strukturalni ekspresionizam144 Fraktalni ekspresionizam
161 IX ZAKLJUČAK
164 X Izvori i literatura
178 XI Spisak skraćenica
179 XII Rezime / Summary
180 XIII Indeks pojmova i imena
6
Ova knjiga je nastala kao plod višegodišnjeg istraživačkog rada u oblastima metodologije, arhitektonskog i urbanističkog projektovanja i istoriografije, u okviru kojih se pravac mojih interesovanja usmerio ka univerzalnim pitanjima stvaralaštva u arhitekturi i likovnim umetnostima. Veći deo građe u knjizi nastao je sažimanjem i preradom doktorske disertacije pod naslovom Ekspresionizam u arhitekturi XX veka u Srbiji, koju sam odbranio 2015. godine, i gde je, analizom velikog broja primera, potvrđena prisutnost ekspresionizma u arhitektonskoj kulturi Srbije tokom XX veka. Period nakon 2000. godine je u knjizi dopunjen novijim primerima ekspresionističkog stvaralaštva u Srbiji, dok je izostavljen izvestan broj ne toliko značajnih primera iz prethodnih perioda, razmatranih u okviru disertacije. U monografiji je akcenat na hronološkom prikazivanju najzreprezentativnijih primera ekspresionizma, koji su odredili domete inovativnog i radikalnog stvaralaštva u arhitekturi u Srbiji.
Za tok mojih dosadašnjih istraživanja prevashodno je bio zaslužan arhitekta dr Mihailo Čanak, koji me je prijateljski savetovao da istrajem u svojim težnjama i usmeravao me da pronađem svoj put i izraz u životu i radu. Posebno zahvaljujem profesorima dr Aleksandru Ignjatoviću sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji mi je bio mentor pri izradi doktorske disertacije, i dr Aleksandru Kadijeviću sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na savetima, podršci i razumevanju tokom izrade disertacije; kolegama Nenadu Lajbenšpergeru iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, Biljani Mišić iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda i Olgi Šram iz galerije „Likovni susret” u Subotici, na ustupljenoj tehničkoj dokumentaciji za objekte koji su analizirani u disertaciji; profesorima i arhitektima, akademiku Branislavu Mitroviću, Spasoju Kruniću, Miodragu Mirkoviću, Predragu Ristiću, Aleksandru Spajiću, Mariju Jobstu, Vasiliju Milunoviću, Ognjenu Đuroviću, Mirjani Lukić, Stevanu Žutiću i Zoranu Bulajiću, na učešću u intervjuima i ustupljenoj tehničkoj dokumentaciji za objekte koji su prikazani u monografiji. Veliku zahvalnost dugujem članovima svoje porodice i supruzi Sanji, koji su mi pružali podršku u trenucima kada mi je to bilo najpotrebnije.
Autor