UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJAS A R A J E V O

Kolegij: Kineziometrija

ELEKTROMIOGRAFIJA(seminarski rad)

MENTOR: Prof. dr. Nusret Smajlovi

KANDIDAT: Zrna Agaevi

Sarajevo, septembar 2009.g.

Elektromiografija

Zrna Agaevi

SADRAJ:

Uvod 1. Fiziologija elektromiografskog signala 2. Snimanje elektromiografskog signala 2.1 Vrste elektroda i njihove karakteristike 3. Analiza i interpretacija EMG signala 4. Primjene za elektromiografiju 5. Zakljuak 6. Bibliografija

1

Elektromiografija

Zrna Agaevi

UVOD Rije elektromiografija dolazi od kombinacije grkih rijei elektron+mys+gramma, to bi u slobodnom prevodu znailo ilibar+mii+pisanje. Naime, grka rije elektron je oznaavala razliite fenomene vezane za prisustvo elektrinog naboja, poput munje ili statikog elektriciteta.1 Stari grci su znali da ilibar izaziva ststiki elektricitet kada se protrlja uz suh materijal. Elektromiografija (EMG) prouava miine elektrine impulse, koristei instrument elektromiograf, koji biljei signal - elektromiogram. Elektromiograf detektuje elektrini potencijal koji stvaraju miine elije. Analiza elektromiograma moe otkriti nepravilnosti u radu miia. esto se korisi u analizi ljudskih ili ivotinjskih pokreta, odnosno u biomehanici. EMG je takoer korisna kod klinikih dijagnoza neurolokih i neuromuskularnih problema. Koristi se i u razliitim istraivakim laboratorijama, ukljuujui one povezane sa biomehanikom, neuromuskularnom fiziologijom, analizom hoda, kontrolom dranja i fizikalnom terapijom.2 Francisko Redi je prvi dokumentovao svoje eksperimente sa elektrinom jeguljom 1666.godine, kada je otkrio da ova vrsta jegulje ima mii koji stvara elektricitet. Meutim, Marej je prvi naunik koji je snimio elektrinu aktivnost miia 1890. godine. On je ujedno i uveo termin elektromiografija. Mogunosti otkrivanja i snimanja elektrinog signala su se intenzivnije razvijale od 1930-1950 godine kada su naunici poeli koristiti poboljane elektrode u svrhu prouavanja miine aktivnosti.3 Tek se 1980. godine poinju proizvoditi malene elektrode dovoljno lagane i pojaala praktina za EMG. Danas postoji irok izbor pojaala i elektroda na tritu, i zahvaljujui tome istraivanja su kvalitetnija i mnogobrojnija. Postoji razlika izmeu klinike elektromiografije, koja koristi intramuskularne (igle) elektrode, koje snimaju elektrini signal u unutranjosti miia, i elektromiografije koja koristi povrinske elektrode (SEMG - surface electromyografy - povrinska elektromiografija), koje se stavljaju na povrinu koe. Meutim, spontana miina aktivnost se ne moe snimiti povrinskim elektrodama.4 Takve vrste elektroda se koriste u kineziolokim analizama miia.

1 2

http://arc.iki.rssi.ru/mirrors/stern/Education/whelect.html Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008. p.27. 3 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 163. 4 Echternach, John L., introduction to electromyography and nerve conduction testing, SLACK Incorporated, 2003. p. 2.

2

Elektromiografija 1. FIZIOLOGIJA ELEKTROMIOGRAFSKOG SIGNALA

Zrna Agaevi

Miinim vlaknima je potreban impuls, koji dolazi od motornog neurona, da bi mii proizveo silu. Centralni nervni sistem (CNS) aktivira motorni neuron, i elektrini impuls putuje niz motorni neuron do svake sinapse. Sinapsa je zapravo komunikacijski spoj izmeu dva neurona, jer se na tom mjestu signal prenosi sa jednog neurona na drugi. Sinapsa je mjesto na kojem se stvara akcijski potencijal (AP). 5 Podraaj neurona dovodi do promjena na membrani koja ima otvore za propust iona. Ioni su estice koje imaju elektrini naboj, a taj naboj nastaje zbog razlike u broju protona i elektrona. Kada ioni prolaze kroz tu membranu nastaje akcijski potencijal. Akcijski potencijal ne nastaje odjednom u cijelom motornom neuronu, ve mu je potreban mali dio membrane motornog neurona. Kada nastane, putuje po itavoj membrani. Putovanja akcijskih potencijala niz akson ili uz dendrit su osnova mehanizama za prijenos informacija u mozgu.6

Slika1. Motorni neuron alje signal do sinaptikih veza, dendrit prepoznaje signal a akson ga odailje do svojih zavretaka tzv. aksonskih noica.7

5 6

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 164 Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008.p.27. 7 http://media-2.web.britannica.com/eb-media/64/72764-004-CFB3AF9A.jpg

3

Elektromiografija

Zrna Agaevi

ak i kad je u stanju mirovanja, miino tkivo proizvodi elektrine signale. Unutranjost miinog vlakna ima elektrini potencijal od oko 90 milivolta (mV). Ovaj potecijal varira u zavisnosti od prisustva razliitih koncentracija iona natrijuma (Na+), kalijuma (K+) i hlorida (CL-).8 Slika 1.1. prikazuje irenje akcijskog potencijala miinog vlakna. Aksonski zavreci ili noice motornih neurona nisu uvijek jednake, tako da se akcijski potencijal ne iri ravnomjernom brzinom.

Slika 1.1 aktivacija vlakana je u zavisnosti od duine vlakana. 1. AP motornog neurona zapoinje proces podraivaja miinog vlakna 2. AP stie do kraja aksonkih noica 3. Elektrohemijskim potupkom AP se iri itavom duinom vlakna 4. Suma svih potencijala miinih vlakana proizvodi motornu jedinicu AP 5. Motorna jedinica AP se moe snimiti na povrini koe 9

Razliita brzina provodljivosti miinog vlakna je u zavisnosti od akcijskog potecijala, to direktno utjee na elektromiografiju. Kada AP putuje sporije, to doprinosi niskim frekvencijama na povrni. Nastajanje akcijskog potencijala je ionski proces, pa samim tim brzina irenja akcijskog potencijala zavisi od brzine razmjene iona.10 Motornu jedinicu ine: motorni neuron, sva miina vlakna koja neuron nadrauje. Dakle, neuron i sva vlakna jednog miia ine jednu skladnu jedinicu. Na slikama 1.3 i 1.4 vidimo motornu jedinicu.

8 9

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 163. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 164. 10 www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

4

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 1.3 jedna motorna jedinica11

Slika 1.4 dvije motorne jedinice12

Svaki motorni neuron nadrauje nekoliko stotina miinih vlakana, mada taj broj varira u zavisnosti od vrste miia. Broj miinih vlakana koje podrauje jedan motorni neuron je omjer podraja. Akcijski potencijal motorne jedinice (APMJ), predstvavlja sumu elektrine aktivnosti svih miinih vlakana unutar te motorne jedinice. Jaina akcijskog potencijala djelimimo zavisi od omjera podraaja. Dakle, motorne jedinice sa vie miinih vlakana imaju vei APMJ.

Slika 1.5 doprinos akcijskog potencijala svakog pojedinanog vlakna elektromiogramu, vidi se da vlakno broj 5 daje manji doprinos nego vlakno broj 1. Prikazane su dvije motorne jedinice, A i B, a njihove amplitude su prikazane kao algebarska suma individualnih akcijskih potencijala miinih vlakana. Glavni signal je algebarska suma akcijskih potencijala obe motorne jedinice, odnosno APMJ.13

11 12

http://www.mona.uwi.edu/fpas/courses/physiology/muscles/MotorUnits.jpg http://www.mona.uwi.edu/fpas/courses/physiology/muscles/MotorUnits.jpg 13 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 165.

5

Elektromiografija Postoji pet karakteristika elektromiografskog signala:

Zrna Agaevi

1. Voltaa ili amplituda, koja slui za mjerenje od vrha do vrha. Mjeri se u mikrovoltima (V) ili u milivoltima (mV). 2. Trajanje, koje se mjeri u milisekundama (ms). 3. Talasi i njihove forme, elektromiografski signali imaju razliite valovite forme. 4. Frekvencija, koja pokazuje koliko esto se signal ponavlja. 5. Zvuk, EMG signali se mogu uti preko pojaala, i njihove individualne zvune karakteristike mogu pokazati o kojoj vrsti EMG signala se radi.

Slika 1.6 neki od EMG signala: izvorni signal, punovalno ispravljen signal, linerani i integralni.14

14

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. p. 173.

6

Elektromiografija 2. SNIMANJE ELEKTROMIOGRAFSKOG SIGNALA

Zrna Agaevi

Elektromiografski signal se moe snimiti koristei monopolarnu ili bipolarnu kombinaciju za snimanje (slika 2.1).15 kod monopolarne kombinacie, jedna elektroda se stavlja direktno na mii, a druga elektroda se stvalja na elektriki neutralno mjesto, poput kosti. Monopolarni signali daju niu frekvenciju i manje su stabilni od bipolarnih, ali su prikladni za klinika istraivanja, gdje se koriste intramuskularne elektrode. Bipolarna (jedan vor) kombinacija snimanja je mnogo ea u praksi. Kod bipolarne kombinacije se dvije elektrode stavljaju u mii ili na kou, a trea elektroda se stavlja ne elektriki neutralno mjesto. Ovakva kombinacija zahtijeva pojaalo koje registruje razliku izmeu dvije elektrode. Svaki signal, koji je zajedniki elektrodama, pojaalo oslabi. Zajedniki signali, koji su oslabljeni ili odbijeni, se mogu predstaviti logaritmom ili linearnim prikazom.

Slika 2.1 Prikaz monopolarne, bipolarne i kombinovane (dva vora) kombinacije za snimanje EMG signala.16

15 16

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 165. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. p. 166.

7

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 2.2 prikaz bipolarne kombinacije17

2.1 Vrste elektroda i njihove karakteristike Izbor elektroda za EMG zavisi od toga ta elimo istraiti i analizirati, o kakvom je istraivanju rije i od vrste miia kojeg emo snimati. Danas je na tritu dostupan cijeli niz elektroda, raznih veliina, oblika, gramae... Generalna podjela elektroda: povrinske elektrode, iane elektrode, intramuskularne (igle) elektrode, te longitudinalni niz elektroda.18 Prve EMG elektrode su bile jednostavne provodljive povrine napravljene od razliitih vrsta metala, poput srebra, zlata, nehrajueg elika, pa ak i lima. Danas preovladavaju polikarbonatni materijali kod izrade elektroda. Povrinskih elektroda ima raznih vrsta, pa tako postoje i one za jednokratnu upotrebu napravljene poput flastera. Zbog svojih neinvazivnih karakteristika u veini sluajeva se povrinske elektrode koriste u studijama lokomocije i kineziolokim istraivanjima.

17 18

http://www.smpp.northwestern.edu/Zhang/BMEC66/weightlifting/images/armelectrode.jpg Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 168.

8

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 2.1.1 velika jednokratna elektroda19

slika 2.1.2 tri jednokratne elektrode srednje veliine20

Slika 2.1.3 pretpojaane elektrode21

Slika 2.1.4 par malih elektroda22

Slika 2.1.5 elektrode tipaljke za prste24

Slika 2.1.6 elektrode tapii23

19 20

http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Images/0.jpg http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/1.jpg 21 http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/5.jpg 22 http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/2.jpg 23 http://www.jarisupply.com/images/277.jpg 24 http://www.jarisupply.com/images/295.jpg

9

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Na slici 2.1.7 su prikazane elektrode zalijepljene na donji dio lea. Svrha ove mreice je da sprijei pomicanje kablova. Jedan par elektroda mjeri dranje, tj. posturu, a drugi par elektroda mjeri miinu aktivnost.25 Glavni nedostatak ovakvih elektroda jeste nemogunost mjerenja dublje miine aktivnosti, a i teko ih je koristi kod mjerenja aktivnosti manjih miia, dakle detektuju samo povrinsku muskulaturu tijela.Slika 2.1. 726

Na slici 2.1.8 je prikazana EMG jedinica za mjerenje sa kablovima. Ovo je mobilna vrsta jedinice, jer dozvoljava ispitaniku da se slobodno kree i obavlja svoje poslove. Biljei sve potrebne podatke, koji se kasnije mogu prebaciti na kompjuter.

Slika 2.1.827

Slika 2.1.9 prikazuje dvije strane elektrode. Bijela strana ide na kou i ima silikonski dodatak radi ugodnijeg osjeaja na koi. Plava strana se zakai na kablove koji povezuju elektrodu sa EMG jedinicom za mjerenje.

Slika 2.1.928

25 26

http://www.cher.ubc.ca/backstudy/participantinfo.htm http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGworn.jpg 27 http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGunitwithEMGcables.jpg 28 http://www.cher.ubc.ca/backstudy/Images/EMGElectrodes.jpg

10

Elektromiografija

Zrna Agaevi

iane elektrode se koriste kod mjerenja aktivnosti manjih miia. One se sastoje od dvije sitne izolirane ice koje se provuku kroz uplju kanilu. Krajevi ica su savijeni prema vani, i nakon to se iglom postave u mii, kanila se moe uklonitii, tako da ostanu samo ice spojene na pojaalo.29

slika 2.1.10 iane elektrode30 slika 2.1.11 savijeni krajevi elektrode31

Inramuskularne elektrode se prave od nehrajueg elika, sa posebnom panjom usmjerenom na ergonomiju. Ovakve vrste elektroda se koriste kod praenja funkcionisnja jedne ili vie motornih jedinica. Zbog svoje otrine i malih dimenzija vrlo lako prolaze kroz kou i tkivo, i ne nanose bol.

Slika 2.1.1132

Slika2.1.1233

Slika 2.1.1334

Slika 2.1.143529 30

Slika2.1.1536

Slika 2.1. 1637

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 169. http://educ.ubc.ca/faculty/sanderson/EMG/Images/Images-Thumbnails/6.jpg 31 http://www.drbezner.com/emg.jpg 32 http://www.emgequipment.com/110.jpg 33 http://www.emgequipment.com/115.jpg 34 http://www.emgequipment.com/231.jpg 35 http://www.emgequipment.com/232.jpg

11

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 2.1.17 longitudinalni niz na kvadricepsu38 Slika 2.1.18 popratna aparatura

Mnogi razliiti tipovi elektroda za elektromiografiju su se razvili tokom zadnjih godina, i jo uvijek se razvijaju. Longitudinalni niz elektroda slui za snimanje karakteristika akcijskih potencijala svih miinih vlakana u miiu, i sastoji se od devet ili vie elektroda poredanih u niz. Ipak, za mjerenje pojedinanog akcijskog potencijala koriste se iane ili iglene elektrode.39 Prilikom snimanja elektromiografskog signala, moe doi do razliitih ometanja tehnike ili fizioloke prirode. esta je pojava razliitih umova ili buke, pa tako postoji um koji proizvode elektronska oprema, um elektromagnetne radijacije kojeg proizvodi ljudsko tijelo, itd. Bitno je razlikovati i odstraniti sve nepotrebne umove, radi dobijanja to jasnijeg elektromiograma.40 Faktori koji utjeu na kvalitet EMG signala se mogu klasificirati: 1. Uzroni faktori - imaju direktan utjecaj na signale, i dijele se na: a) vanjske - struktura elektrode, pozicioniranje elektrode, razmak izmeu elektroda, itd. b) unutranje fizioloki, anatomski, biohemijski, 2. Posredni faktori fiziki i fizioloki fenomeni nastali po utjecajem uzronih faktora, poput brzine provodljivosti akcijskog potencijala, itd. 3. Deterministki faktori nastaju pod utjecajem posrednih faktora, broj aktivnih motornih jedinica, mehanika interakcija miinih vlakana, itd. Vrlo je bitno napomenuti vanost pravilnog postavljanja elektroda na mii. Treba voditi rauna o par specifinih zahtjeva kod postavljanja elektroda, kao to su: motorna ploa, relativni pokreti trbuha miia i fiksacija kabla pretpojaala.

36 37

http://www.emgequipment.com/242.jpg http://www.neurosigndirect.com/resource/1750.11719.mainimage.jpg 38 http://www.bidmc.org/Research/Departments/Neurology/NeuromuscularDisease/~/media/Images/CentersandD epartments/Neurology/Research/NeuromuscularDisease/EIM2.ashx 39 Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 169. 40 http://www.pubmedcentral.nih.gov/articlerender.fcgi?artid=1455479

12

Elektromiografija 3. ANALIZA I INTERPRETACIJA EMG SIGNALA

Zrna Agaevi

Od ve pomenutih karakteristika EMG signala, najvanije su amplituda i frekvencija. Amplituda je pokazatelj jaine miine aktivnosti. Frekvencija je u direktnoj zavisnosti od te jaine, jer to je vei broj motornih jedinica aktivan, to je jai EMG signal i sam prikaz ima vie iljaka odnosno vrhova. Najjednostavniji nain da se objasni jaina elektromiografskog signala jeste na primjeru jednostavne PP (peak-to-peak) amplitude. Na primjer, kada se svi motorni neuroni simultano aktiviraju, prozvode sinhronizirani signal koji se zove M-talas.

Slika 3.1 M-talas41

Dobiveni signal je potrebno obraditi pa tako postoje razne vrste EMG signala: izvorni, punovalno ispravljeni, usrednjeni signal, zatim tu je frekvencijski spektar signala kao i analiza umora.

Slika 3.2 izvorni signal42

Izvorni signal (raw signal) je nefiltriran i neobraen signal. On je obino u rasponu od +/5000 mikrovolti (utrenirani sportai), a frekvencija mu iznosi izmeu 6 i 500 Hz.

41 42

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 172. www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

13

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 3.3 izvorni signal filtriran, 20-500 Hz43

Slika 3.4 punovalno ispravljeni signal, obino se opisuje kao apsolutna vrijednost izvornog signala, i uglavnom slui kao meukorak za neku drugu obradu.44

Slika 3.5 Usrednjen (averaged) signal, pogodan je za daljnu obradu i dobar za odreivanje razine kontrakcije muskulature. 45

Da bi se izraunala reprezentativna usrednjena amplituda, signal se najprije treba proistiti. Proiavanje signala podrazumijeva pretvaranje negativne voltae u pozitivne vrijednosti (apsolutne vrijednosti). Postoji alternativa izraunavanja koja ne zahtijeva proiavanje signala, a to je uz pomo formule:

43 44

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf 45 www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

14

Elektromiografija

Zrna Agaevi

gdje je EMG vrijednost elektromiografskog signala u svakom momenu (t), a T predstavlja trajanje analiziranog signala. Zbog toga to ova formula sadri kvadratne vrijednosti izvornog EMG signala, nije potrebno punovalno ispravljanje ili proiavanje signala. Analiza frekvencije signala je jedna od estih analitikih metoda. Jedan od najjednostavnijih naina opisivanja frevencije jeste brojanje iljaka. Svaki put kada signal promijeni smjer, stvara se zaokret u vrcima signala.46 Tehnika spektralne analize se esto koristi kod opisivanja kakrakteristika EMG frekvencije. Povrinski snimljena EMG frekvencija se esto pogreno protumai, pa tako treba imati na umu da: pojaana frekvencija ne podrazumijeva da su aktivne sve motorne jedinice u miiu, smanjena frekvencija ne podrazumijeva poveanje sinhronizacije u motornim jedinicama, tokom dinamikih kontrakcija, EMG frekvencija zavisi od zadatog zadatka, pa tako tokom analize i interpretacije frekvencije, potrebna je pojaana panja. Analiza poetka i kraja signala je takoer veoma interesantana, jer pokazuje kada miina aktivnosti zapone, te kada se zavri. Glavni kriteri, kod odreivanja poetka i kraja, jeste da signal ne bude filtriran i proien. Filtracija signala moe odgoditi identifikaciju vremena kada se desio poetak, a ta odgoda zavisi od sadraja visoke frekvencije tokom analize.

Slika 3.6 filtracija ima znatan utjecaj na odreivanje poetka EMG signala. to je signal proieniji to je tee odrediti poetak (plava strelica).47

46 47

Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 173. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004., p. 175.

15

Elektromiografija 4. PRIMJENE ZA ELEKTROMIOGRAFIJU

Zrna Agaevi

Postoji vie razliitih oblasti naunih istraivanja u kojim je elektromiografija prikladna, poput istraivanja miine sile, zatim u istraivanjima kinezioloke elektromiografije, ergonomije, miinog zamora, itd. Primjene za EMG kao dijagnostikog alata u klinikim istraivanjima, se mogu nai u otkrivanju neuromuskularnih poremeaja, kineziologiji, poremeajima motorike, itd. Konkretna podjela podruja primjene elektromiografije bi bila:48 1. Medicinska istraivanja: ortopedija, hirurgija, funkcionalna neurologija, analiza hoda i posture, 2. Rehabilitacija: postoperativna stanja, neuroloka rehabilitacija, fizioterapija i aktivna terapija u treningu, 3. Sportska istraivanja: biomehanika, analiza pokreta, trening snage sportaa i prevencija ozljeda, 4. Ergonomija: analize zahtjevnosti, prevencija rizika, ergonomiki dizajn, itd. Elektromiografijom se dobiva podatak o aktivnosti znatnog dijela miia, odnosno veeg broja motorikih jedinica, kao i podatak o vremenu i amplitudi aktivacije pojedinog miia. Zbog toga je EMG primjenjiva i kod istraivanja bioloke povratne veze (biofeedback), kod terapije, kao i kod detekcije mioelektrikih signala u svrhu upravljanja nekim vanjskim ureajima, poput proteza i ostalih pomagala za hendikepirane osobe. EMG takoer ima primjenu u klinikoj praksi kada je potrebna jednostavna metoda praenja aktivnosti miia, na primer fizikalna medicina i sportska medicina. Veoma je interesantna primjena EMG u biofeedback-u, gdje nam EMG signali daju informaciju trenutanog stanja. Na primjer, signali stoja u mjestu kao posturalnog zadatka za provjeru ravnotee i kordinacije nam mogu pokazati koji miii aktivno a koji pasivno sudjeluju u posturalnoj stabilnosti.

48

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

16

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 4.1 EMG signali stoja, koji nam pokazuju da li se radi o zdravoj ili poremeenoj posturi.49

Slika 4.2 izvoenje jednostavnih motorikih zadataka pokazuje nivo razgibanosti i pokretljivosti. 50

49 50

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

17

Elektromiografija

Zrna Agaevi

Slika 4.3 ergonomska EMG analiza miia ramena na radnom mjestu. 51

Na osnovu dobivenih analiza mogue je ergonomski poboljati pojedina radna mjesta, te preventirati nastanak profesionalnih povreda.

slika 4.4 analiza hoda u kombinaciji sa EMG analizom, kinetikom i kinematikom. 5251 52

www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf www.kif.hr/_download/repository/9._Vjezba.pdf

18

Elektromiografija

Zrna Agaevi

5. ZAKLJUAK

Elektromiografija je moan alat koji moe dati znaajan doprinos poboljanju naina dananjeg ivota. ivotni stil mnogih ljudi je postao sedentaran (sedentary), to znai da se ljudi ne kreu dovoljno, odnosno da previe vremena provode sjedei. Mnoga radna mjesta uvjetuju takav nain ivota, bez uzimanja u obzir posljedice po ljudsko zdravlje. Na primjer, kompjuterske tastature i mievi su u toliko rairenoj upotrebi, a upravo takva aparatura stavlja ogroman pritisak na ljudsku ruku, tj. karpalni tunel u zglobu. Elektromiografska istraivanja daju tane podatke o koliini pritiska i stanju povrede, i trebalo bi obratiti vie panje na takva istravanja, koja su danas lako dostupna.

Slika 5.1 Rezultati svakog EMG istraivanja se pohranjuju u kompjuter i zahvaljujui tehnolokoj i informacijskoj razvijenosti, ta istraivanja mogu biti veoma lako dostupna. 53

Kada doe do zamora miia, EMG tehnikama se moe utvrditi tana lokacija zamora, te da li dolazi iz miinih ili nervnih mehanizama. U SAD-u je standardna procedura da lijenik uputi pacijenta na EMG pregled, jer je to zaista brz, bezbolan i jednostavan nain otkrivanja stanja muskulatore i uzroka boli. Meutim oprema za elektromiografiju je prilino skupa, pa bi stoga i pregled takve vrste bio skup, tako da je to jedan od glavnih nedostataka. EMG nam prua jedinstven uvid u ljudsku fiziologiju i anatomiju, to je zanimljiv spoj ovjeka sa tehnologijom i naukom.

53

http://www2.fiit.stuba.sk/~bielik/proj/emg/sut-emma.pdf

19

Elektromiografija 6. BIBLIOGRAFIJA Literatura:

Zrna Agaevi

1. Gordon, D., Robertson, E., Research Methods in Biomechanics, Human Kinetics, 2004. 2. Echternach, John L., Introduction to electromyography and nerve conduction testing, SLACK Incorporated, 2003. 3. Jack H. Wilmore, Physiology of Sport and Exercise, Human Kinetics, 2008.

Internet: 1. http://arc.iki.rssi.ru 2. http://media-2.web.britannica.com 3. http://www.mona.uwi.edu 4. http://www.smpp.northwestern.edu 5. http://educ.ubc.ca 6. http://www.jarisupply.com 7. http://www.cher.ubc.ca 8. http://www.drbezner.com 9. http://www.emgequipment.com 10. http://www.neurosigndirect.com 11. http://www.bidmc.org 12. http://www.pubmedcentral.nih.gov 13. www.kif.hr

20